Jedinstvo, September 21, 1956

              VOL. VIII. — NO. 74 (69G)
Povecanje stranog
gospodstva u
Dominion Bureau of Sta-tistics
objavio je ovih da-n- a
matu podataka o ka-nads- koj privredi.
Izmedju ostalog Bureau
raportira da se kanadskl
vanjski due u toku poslje-dnji- h
Sest godina (do kra-J- a
1955.) povecao za 4
milijarde dolara, naime,
aa 3 milijarde 700 miliju-n- a
na 7 milijardi 700 mi-lijun- a.
Vanjaki dug u glavnom
povecava ncpovoljni raz-vita- k vanjke trgovine. Sa-m- o
u prvih lest mjeseci
deficit u vanjskoj trgovini
iznosio je 771 miltjuna do-lara.
Bureau dalje uiljeii po-ra- st strane (uglavnom
americke) kontrole u ka-nadsk- oj industriji. Bureau
kaze da trane investicije
povecavaju proizvodni
kapacitet zemlje, ali nije
dobro to industrija ive
viie prelazi u posjed i pod
kontrolu ttranih drzavlja-na- .
Isprobavanjc rakcla
americke armijc u
Kanndi
Washington. — Ameridka
armija je saopcila da njene
sluzbe na sjeveru Kanadc
podizu pistu za izbncivanje
raketa u cilju proudnvanja
atmosferskih uvjeta na visi-na- ma preko 200 km. Ova
proucavanja ulaze u okvir
eksperimenata koji de se
izvrJiti za vrijeme medjuna-rodn- e
geofizidke godine.
Nova pista se nalazi u
Hudsonovom zaljevu i s nje
de biti izbadeno osam raketa
tokom oktobra i novembra.
Kineski studenti
Na vtiim nautnim ustanoMmi u
NR Kini dmis studira viic od
400.000 stuiknata. kaie jedna vi-je- st
12 Peking.
starom.
je zahtjev premijeru
St. Laurentu. da vlada od-m- ah povede Istragu stal-no- m
povecavanju ro-b- i
i poduzme mjere za
prof iterstva na
racun joS vedeg izrabljiva-nj- a stanovniitva.
Vladina statistika cije-nam- a
— kaie UE poka- -
Stalei porast cijena
stanarini. raznoj robi peslu-- 1
WU&L Hruscov ponovno
u Jugoslaviji
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
TORONTO, FRIDAY.
Ujedinjena crkva profiv vojne sile u Suezu,
za obustavu nuklearnih pokusa, priznanje
N.R.Kine, razvitak svjetske trgovine
U Windsoru (Ontario)
zasjeda Generalno vi-jec- e
kanadskc Ujedinjene
crkve koja ima 900.000
dlanova.
Zasjedanje je prihvati-l- o
izvjeStaje i rezolucije
sadrzeci slijedece:
— osudjujc se primjena
sile Suczu i traii da se
spor rijcSi u orguniznciji
IZVJESTAJ
moderator" ; posjetila SSSR.
ujedinjene crkve Dr. George i Dr. Dorey je izjavio da
Dorey je izvjestaj SSSR-- u postoji sloboda vje-delegaci- je, koja je nedavno roispovijcsti.
VELIKI PLANOVI ZA
NAPREDAK KINE
Peking. — Na zasjedanju
Osmog kongresa Komunisti-dk- e partije Kine, posvecena
je narodita pnznjn daljnjem
razvitku kineske industrije i
poljoprivrede.
Glavni izvje&taj o tome
podnio je premijer i ministar
vanjskih poslovn Cu En Laj.
On je rekao da ce se nncio-nal- ni dohodnk toku dru-go- g
5-godiS-njcg
plana, od
1958. do 19G2. godine, po-vec- ati za 50 posto uspo- -
redbi sa dohodkom proslog
5-godiS-njcg
plana.
Od nncionalnog dohodka
oko 35 do 40 posto potroSiti
ce se drugom o-godisn- jem planu na izgradnju indu
strije i poljoprivredo. Prema
tome, rekao je Cu En Laj, na I
oruzja
obustav-Ijanj- e
poziva
predvidjeno
proizvodnja
5-go-di-
se planu,
potro- - se povisiti stan-беп- о
prvom б-godis-njem
naroda.
ce nadnice
Dalje rekao, industriji,
kineska industrijska pomoc
proizvodnja godini poljoprivrednoj proizvodnji
UNIJE TVRDE DA PROFITERSTVO GLAVNI UZROK
PORASTA CIJENA ZlVOTNIH POTREBsTINA
Izvrsni odbor United jeme ipak, cijene
Radio bjeiiva posljcdica, znakovima
America (UE) cijena,
uputio
cijena
spri-jedavan- je
podnio
joiveci i pritisak na
zivotni stanovnistva.
porast kompanijskih
profita pokazuje da su
cijena neopravdane. da
se cijene podiiu daleko
od porasta troSkova proiz--
%'odnje i da krupne korpora-cij- e
do krajnosti iskorilcuju
pomanjkanje zaliha
industrije porasli 2S
posto usporedbi sa
su se posljednja stranom triistu.
tri cijene naglo Vladina za
i 1. august godine pekazu-gl- e vrhunac od posto ujje sa profiti prije is-usporc- dbi sa cijenama poreza
i
SEPTEMBER 21.
DosadaSnji
Ujedmjenih naroda ;
— osudjuje probe nu-klearn- og
poziva
federalna vlada da se za-uz- me
za njihovo
— traii so primanje
Klne organizaciju
— se na poveda-nj- e
sa zemljama
dolnrskog bloka,
DOREY O POSJETI
CU EX LAJ
je planu za
godinu, ce se po-Ijoprivre- dna
povecati za 35 posto.
Uporedo sa nacionalnim
dohodkom i uloScima za iz- -
su cijene rasle: je po--
skodio za 1 odekuje se
da de mlijeko poskoditi, de--
lik je poskodio za 6 do 8 do- - , po toni. aluminium je
poskodio tri ove
ne. clektridna oprema
izgradnju drugom I grndnju industrije drugom
Snjem planu potroSiti ce J 5-godi§n-jem
znatno
vi5e nego je de i zivotni
dard kineskog Povi-plan- u.
isiti se radnicima
je Cu En Laj i de selo do-d- a
ce ! biti vecu
u 19G2.
biti za dva puta veca i i poviienju dohodka.
JE
Elec-- stoji po Nciz- - balo dizati. Pa
trical. and Machine u rastu i po svim
Workers of I me stalnog-- dizanja jo5 c"e iSe Evo kako
o
o
—
u
u
u
u
u
u u
u
u
u
je tcret
nivo
Brzi
povi- -
I vile ,
I
u pro- -
ma za
u 1955.
zuje kako u j mjeseca po-- statistika prvu
visile do dosti- -' detTt
19.1 kako
1949. plate u svim
godine.
195G
i
;
NR
u UN;
trgovine
izvan
DR.
u
1957. dok
kruh
cent,
lara
puta godi
(mo
dva puta
dok
drzavnu
nego
vrije- -
rastL
Sice
1956.
grana- -
Attamika. itd.) je 5Taj љ za qqq pqq posto. delidne cijei
kudne potrebe rastu od do
10 posto. cijene gradjevin-- 1
skom materijalu takodjer
stalao rastu.
Komentirajudi poviSena
cijena hrani. }ekudstvu reza profiti su blli za preko Post' od 18. augusta g.,
odtjedi. Svi znaci pekazuju SI poto vedi nego 1954. jp5e: "Po ovome izgleda da
da ce se cijeae svestraao pe-- godini. de se najvedem opsegu od
visiti. Vladme brejke profiti- - Drugeg svjetskop rata pre--
Na'drugu nadnke ma drugoj detvrti eve go- - inaditi cijene
industriji, pod ugovorom dine joS nlsu objavljene, alt industriji.
unijama, rijetko pdje su svi znakovi pekazuju da de U elektridnoj industriji,
uskladjene sa porastom ci-- profiti porasti do novoga i kod Canada Wire and
jena Sada se zakljuduju vi- - -- stupnja. kompanije. profit!.
ugovori, kojima Takav rekord porastu nakon isplate poreza. bili su
se poviSica nadnica veze za profita prije su sadal-- prvoj polovic! ove godine
poviSicu proizvodnje. Soci-- cijene poskodile jasno za 34 posto vedi nego pr-jal- na sigurnost ved dugo vri-- l dokazuje, da cijene nije tre- - (Nastavak na str. 4)
PRICE a PER COPY
ukljufiv SSSR. zemlje na-rod- ne
demokracije i Na-rod- nu
Republiku Kinu;
— poziva Kanadjane
da se "odupiru gdje god
mogu i kako mogu" inve-sticija- ma
nmeridkog kapi-tal- a
Kanadi, kao uvjet
za pravilni rasvitak zem-lje.
SOVJ. SAVEZU
Pohadjanje crkava je slo-bodn- o. Jedina "kaznn" je to
sto ce takvi teSko udi Ko-munisti-cku
partiju.
Za isti posao razlicitc
plate
Na popravku moit na
rijeci Niagara, na ameri-cko-kanadsk- oj granici ra-d- e kanadski i americki
radnici.
Mjesno tredunijsko vi-je- ce
u Niagara Falls (On-tario)
saopcava da su
Kanadjani placeni $2.50
na sat, a American! $4.00.
Trazi odsteln za
Milana Babica
Torontovske novine —
"Daily Star", "Telegram" i
"Globe and Mail" objavile
su plsmo nekog A. H. Joss-- a
povodom sludaja Milana Ba-bid- a.
Joss kaze da nije dosta
Sto su ameridke imigrncione
vlasti pozalile svoj postupak!
sa Babiccm, vec bi mu tre-ba- le platiti odMetu
rantirati da mu se takova
ne§to vise no de dogoditi. Ta-kv- u garanciju treba dati
svim kanadskim grndjani-m- a
koje kanadska vlada nc
smatra "opasnim" za svojuJ
sigurnost
Joss pile, da jedan dan
zatvoru za jednu "bogatu
vladu koja ludjacki strahuje
da ce biti oborena" ne znafi
niSta, ali znadi mnogo za
jednog kanadskog grudjani-na- .
koji moic da se nadjc
velikim neprilikama.
Kao Sto je ranije javljeno,
Babic je bio putnik na po- -
talijanskom para- -
brodu "Andrea Doria" i po
dolasku New Yorku bio je
strpan zatvor.
Atlantski putnici
tproiorsi,to,gefnarepmroaestkorsorkid,ailtaroapnrsefomrzmaae- - j 700Prob4rloe prun.Jniinkwea лikиof1o0 u rr-i- li, w 1 1 5 oko 5
posto, pokucstvo i druge I
4
'
i o.
u
' ' u
e i stranu. u i u kanadskej
u i J sa
. Cable
SegodUnji o
nego u
nje u
u
u
i zaga- -
u
u
topljenom
u
u
UKRATKO IZ
KANADE
v BrtUuuloi Kolurnbit' Jrti
mm 19. stptembra, p"" u
pobtjcJHi soajidlreJiten w . tiu
sa premrjerem Beeaeth.m
b'aa ft i bivti tajnstar V m
men, koji j bio optuieu za k
ruptija.
Rtuptsaaf sa protmufuJnt
tzbori u MfOf $ltikoj za V)
chobrj. DetaJ t na tlasti bih
tiberait, I op su small 2i posla-atl- a.
Koaztrpathri su imah 1 2.
CCf 2.
Umro fp bifii pttmtjer
Quebeta J. A. GoJbout. Smrt
je posljeJita u aufmobtltke ne-stei- e.
-
Clavovi, kanjJikag Strat-forJiko- g
Itazaliita (SfratjorJ,
Ontario) potratili su se sa me-JjunaroJn- og
est 1 aa u EJin-burgb- u,
Slots la, gjje su JobiU
priznanje za Sfoj untjttmlki
taJ.
U ttqestu Des Joachims
{Quebec) otpoteta je graJna
eltktrilne stanice a atom ski
pogon. Sietanostiifia su prisu-- s
trot ali i sot jet ski ambasaJor
Cuvabin, jugoslatenski ambasa-
Jor Citmil i teboslotlki posla-i- k
Hrulka. On te posietii t
alomski eetttar Chalk Ruer.
14. septerubra je doputo-tol- a
tebostoialka trgotatka de-legacja,
kojtt prediodi Cduard
Mandak. Delegacija te Jolla na
poziv kanadskog lrbeat Board --a
iz Winnipega.
z Moslte se potratila de-legacija
Radnifke progrethne
partije na felu sa Tim Bucko vi.
Delegacija je pregovarala sa
tod st torn KP SSSR.
Dominion Bureau of Sta-tistics
saoplaxa Ja se notfani
dobodak jamera u eijeloj ге-Pi- lii
м prtom potugodiltu 1956.
poteiao za 1V1 posto м pore-djenj- u
sa prollom godinom. U
proline j Saskatcbeu-ano- m po-lefan
je into si iO posto.
UE je poztala ontarjskog
mnittra rada da poradi za do-tri-e
nje Urajka 'ked poduzela
Ferrant Electric м Toronto,
koji se nalazi n pet am mjesecu.
Broj uposlenib na 18. aug.
iznosio je 5.823.OO0, saopfara
Dominion Bureau e Statistics.
Od toga O93.000 Hi 85.9 po-sto
je rodto puno triieme, a
517.000 delemifno. Bez potta
fe bilo 103.000..
U proiioj godini Kanadja
ni su izdali 4 miljarde na bra-h- k,
koje je oka 3 milijarde
proizrederto na kanadskim far-mam- a. OJ te 3 мftjarde far-me- ri
t.j. proiztaJfMs su prtmti
51,400.000.000. a S 1.600.009.-00- 0
kojekakti pasrednici i pro-Jata- fi.
Ontariitki JriairH eJtjet-m- k
Ketto Roberts je rzjatio.
da je trijeme da se preHane pod-ejenjiv- ati
sorjtiske mtpjeie.
Unifa etiktrHarskH) rod-nik- a
(UE) je priJojefa 260
doiarj зл ftnanciranje lanaJike
reprezefitactje пл Oitmpifadi u
Am ttratft
Sirenje rasisticke
Ргл--i sludaj.
Crnadki radnik Clifford Miller, uposlen ked podu-zec- a
Stelco u Hamiltonu. nalao je u blizini sveg radnog
mjesta emdu sa slijedecom notom:
"Ovo je za tebe. Miller, ako ne obecas da dei pre-sta- ti slati sveju djecu u bijelu Skolu".
Krivac je pronadjen i kompanija ga je etpustila sa
posla.
Interesantno je da su vodje unije (local 1005 United
Steelworkers of America) odbil? posredovati. izjavlju-ju- di da je to kompanijska "baby"
Miller je ali naisao na podrsku obidnhh radnika,
pa je bio sazran unijski miting.
Drugi sludaj.
Sojrtiki miniotar rihulova
Л. Л. Ukov zatriio jp oj po.
jet Kanadi. koji %e cjinjujp
uupJpHnim u tikum itogW-du- . jJrrdapnoMraetlajuanltjaet nnjraxrouvdaibipniijrta mail-nerijt- ? za zamrzatanjr ribp u
--.ri jednut i od blizu 6,000.000
dolara.
ISkov je otaiio dobar ulioak
nnaaroitaokogtau gmkimpohcalialislaon,rkai
mtlijunrri iz iiriiankt Kolum-bij- p.
Na еиИавки I&kov jp rrkao da
mu je povjet ornoRiiio da
upozna, prtn. da e kanadnka riharka induetrija nalazi na
%iokom tehnikom nitou i.
drueit. da kanadski narod Ukre-n- o ieli mir.
I&kot je na puloanu po
Kanadi pratio kanadki minitar
ribulova Jamen Sinclair.
N.A,
da Sueski problem
razmotre poglavice
sest drzaya
Javljaju iz Ixndona da je
sovjetski premijer Uulganjin
izjavio jednom nmeridkom
novinaru da bi on pozdravio
sastnnnk poglavica Sjedinje-ni- h Drfava, Velike Rritanije,
Francuske, Sovjetskog Save-z- a, Indije i gipta po pita-nj- u Sucza.
Uulganjin je rekao da je
on epreman da dodjc na ta-ko- vu konferenciju u svako
doba i na svako mjesto.
On je dalje rekao da no-ma
niSta protiv toga da ugo-v- or koji bi postigla Sestorica
ratifikuje organizacija UN.
U Londonu su se sastali
predstavnici 18 drzava, koje
su se ranije izjasnile za "ln-ternacionalizaci-ju"
Sueza.
Na konferenciji se razma-tr- a prijedlog o stvaranju
"druStva korisnika kanala".
Glavnu rijed ima ameridki
driavni sekretar Dulles.
Medju udesnicima konfe
renciji postoji nesuglasnost.
Pakistan je odmah na podet-k- u izjavio da ne de sudjelo-va- ti
u "druStvu korisnika ka- - j nala". Spanjolska, Svedska i
Iran su rezervisani. Prijed-log
aktivno podriavaju sa-m- o USA, Britanija. Francu-sk- a. Zapadna Njemadka,
Australija i New Zealand.
Xovinc prcdjacc
j
Jedffci amerika кпмчавЦ I
izradtmala da 121ЛО8ОО0 Araen
апа (лл no%tne. a tamo ч.бОО
OOO frati telciz;j'j
zaraze u
Sprovest ce nekoiiko
dana u Jadranu
Javlja se iz Beograda da
' je Nikita HruSdo. prvi se- kretar .Komunistidke partije
Sovjetskog Saveza, stigao na
"privatni posjet".
On de provesti nekoiiko
dana na odmoru na Jadran-sko- m moru.
N. S. HruSdov ce obidi
Brione (Titovo ljetovaliite)
i ncka mjesta u Dalmaciji.
Zapadni diplomat! u Beo-gra- du
su "iznenadjeni"
HruSdovljevim posjetom i
pridaju mu politidki znadaj.
Kad su strani novinari pi-tn- li podpredsjednika jugo-slavcns- ke vlade Edvarda
Kardelja, on im je odgovo-ri- o, da nema takvih proble-m- a koje br-- trebalo diskusi-ra- ti
sa HruSdovim.
Uzima se za sigurno da ce
IlruSdov za vrijeme svog
posjeta sastati predsjednika
FNRJ Titn.
Zajcdnidka izjava Tita
i Sukarna
Indonezijski predsjeduik
Sukarno nalazi se u Jugo-slavij- i.
Kako javlja agencija Reu-ters,
predsjednik Jugosla-vij- e
Tito I predsjednik Indo-nezi- je Sukarno potpisali su
znjcdnidku izjavu o Suczu.
U izjavi se izraiava zabri-nutos- t
zbog sukoba o kana-l- u
I osudjuju рокибај zapad-ni- h driavn da Egiptu na-mct- nu
svoje uvjete.
Oni su takodjer potpisali
ugovor o povecanju tehnid-k- e, ekonomske i kulturnc
suradnje izmedju Jugosla-vij- e
i Indonezije.
JiiRoslavcnski piloti
u Epiptu
Novine su pisale da se me-dj- u
pilotima koji eu napu-stil- i
duJnost na Sueskom ka-nn- lu nalaze i jugoslavenski
piloti. Objnvljcna je i slika
koja pokazuje kako jedan
od njih potpisuje ostavku
skupn sa nekim Francuzi-mn- .
Medjutim, "New York
Times" javlja iz Port Saida,
da je istovremeno sa ostav-ko- m starih pilota u Egipat
doputovala grupa od 15 so-vjets- kih
i detiri jugoslaven
ska pilota.
Unije se bore protiv
sudskih zabrana
Montreal. — Gerard Pi-car- d, predsjednik Kanadskc
i katolidkc konfederacije ra-da,
koja broji 100.000 dla.
nova, izjavio je, da de Kon-federac- ija
i Kanadski radni-d- ki
kongres uspostavit pose
bni odbor za borbu protiv
iskoriStavanja civilnih sudo-v- a za ogranidenja prava i
aktivnosti radnidkih unija.
Picard je rekao da naro--
dito veliku opasnost pred- -
jstavljaju sudske zabranc
(injuctions) StrajkaSkog
straiarenja.
Kanadi
Kanadjani poljskog porijekla, Andrew Zorawski
I Walter Koperwas, vradajuci se iz Ilamiltona u Toronto
busom, razgovarali su svojim meterinskim jezikom. Do-bro
govore engleski, ali ipak im je lakie govoriti jezi- kom koga su naudili od svoje majke.
Xjihov razgovor razdraiio je vozada (drajvera),
keji im je naredio da idu u strainji dio busa.
Oni su kazali da se radi o 'rasnoj diskriraisaciji.
Predstavnik Gray Bus Lines je rekao da nije i da
su Poljaci prcviJe glaeno govorili, Sto je uznemirivalo
vozada 1 on im rekao da se pomaknu.
Moida je tako . . . Ali mnogi od nas se sjecaju da je prije nekoiiko godina na ulicama Vancouvera ubijen jedan Poljak ишо zato ito je govorio poljski . . .