Jedinstvo, September 21, 1956

              UKRATKO IZ SVIJETA
в — Viie od milijun luibe-nik-a
i namjeitenika u Argentini
odrzalo je Zi-at- ni generalni
trajk — иаргкоч tladine za-bran- e.
Oni e bore za povecanje
plata.
— Guternor driave Ne
York Harriman optuien Je da je
potroio 2 milijuna dolara u na-loja- nju da postane kandidat za
pred-tjt-dnik- a na linti demokrat
ke partije.
— Generalni м-krrt- ar UN
llammarskjold pozvao je Izrael
i Jordan da prestanu ukobiraa
ra graniri.
— itadnici u s-elikmo- bakre-no- m
rudniku u Jufnoj Ilodeziji
blrajkuju protir rattne diskrimi-naeij- e.
Hrilanoki kolonijalci su
raobilizirali tojku i policiju da
raabiju it raj k.
' — I' Stre, Italija, odria-n- a je konferencija todja libe-raln- ih partija i grupa raznih
etropokih zemalja. Oni au za-kljuc- ili da ne ce podupirali na
line mjere zapadnih driata u
ziji i Africi.
— Auntrijaki pekari odriali
u jednodneTni Strajk u znaku
proteata protir tladina odblja-nj- a
da im ротеса plate. Njihora
zarada ada iznosi oko 49 dolara
mjet.ec'no.
— V Zapadnoj Xjema£koj
je xabiljefrno znatno potecanje
radioaktivnoati koja je poljedi
ca nuklrarnih ekaplozija. Na ne
kim mjestima radioaktitnoet je
doatigla tiftokl tupanj t ako na
njemu otane, nastupit се opas-n- ot
za Jjudstto.
— Гор1ае u Indiji pogo-dil-e
au 1,000.000 ooba. Voda je
unUtila ujee, odnijela kuce
— Itatni xWinac Kurt Me.
rr rotoHo je na naittanku biv-ii- h eeovaca u Miridenu, Zapad.
na Njemafka. On je uMao-proti- v idluke NirenberSkog nuda da je
SS zlolinafka organizacija i da
nije uprosodila "uniStavajuce
operacije". Mejer je bio mudjen
na rnnrt za ubljanje kanadtkih
zarobljenika, all je pomilan.
— ViSe d 100.000 ljudi
priutTovalo je na mitingu u
Itrrllnu poisecenom irtsama
fatizma.
— I' Slriju je doputovala
drlrgacija Vrho-no- jj norjeta
SSSR da uzvrati poejet Irljkoj
parlamentarnoj delegaciji.
Koncctracioni logon u
Juznom Vijctnamu
Hanoi. — VIndn Demo-kratsk- e
liepublike Vijetna-m- a
uputila je dva pisma
Mcdjunarodnoj komisiji za
pHmlrje u Indokini, u koji-m.- v protestira zbo£ formira-nj- a
koncentracionih logora
u Juznom Vijctnamu za pri-padni- kc
oslobodilac-k- e borbe
l njihove porodice.
Cu En Laj ce posjctit
liurniu
Ranjrun. — Kineski pre-mij- er
Cu En Laj prill vatio je
poziv burmanske vlade da so
sastanc s burmanskim pred-stavnici- ma radi rjosenja
spornih teritorijalnih pita-nja- ,
koja su se u posljednje
Tijeme pojavila na neobi-Ueieni- m
dijelovima granice
izmcdju dvije zemlje.
Premijer Cu En Laj ce po-sje- tit
Burmu u decembru.
Poznati zagrcbaCki esperantist,
dr Iro Borovecki, stajao je na
ulazu velilog hotela "Sevasto-pol"
Bio je dan odlaska. Ocrkivao
je taksi, koji ce ga prebadtt na
atanicu.
— Onda, da li vam e svidja
Sofua — upitah ga.
— Lijepa je — odgevorio ri
je — podsjeca me mnogo na Za-greb.
To te bilo sve, Ito mi je dr.
BoraveikJ rekao o SofijL A }x
Sana trebao izvue zaktjucak: radi
ccga te SofiM sUcaa Zagreb '
Mislim. da je te zbog obilfa
parkova Zclenilo na svakem ke-rak- -j
Srudai. uedan zrak. A S-st- Ca
vite nego ozerna.
PojetiUc koji a bwgankoj rae-trop- oli
boravi desetak dana, mole
kojeita zapaaiti. Ima ta zanimJji-r- i
stvaroca. bo ga raogu pri- -
Jugoslavija i susjedi
PREDSTAVNICI JUGOSLAVENSKOG, cEHOSLOVAcKOG !
POUSKOG PARLAMENTA POZDRAVUAJU OBNOVU!
PRIJATEUSTVA-- I SURADNJEi BUGARSKf PREMIJER
ШЕ DA SE RADI NA UKLANJANJU I "POSUEDNJIH
NESPORAZUMA" IZ PROsLOSTI
Odnosi izmedja Jugoslav! je i
zemalja narodne demokiadje sve
vise se popravljaju. Obnavlja se
prijateljstvo i suradnja.
U Jugoslaviji je ncdavno bora-vil- a
delegadja poljske radnifke
partije. Delegadja je vodila razgo-%-or- e
sa predstavnicima Saera ko- -
munista Jugoslavije.
Po odlasku te delegadje u Bco--
grad je doputovala delegadja polj
skog Sejna (parUmcr.ta). Na $vc-6no- m
шЛој u Beogradu sckretar
jugoslavenske narodne skupitine
Mitar Bxkit je rekao:
'Pnjateljska suradnja izmcdju
naiih naroda danas se uspjeSno ra-zvi- ja
i stalno dobija na svojoj raz-novrsno- sti:
proJiruju $e medjuiob-n- i
odnosi na politifkom, ckonom-skom- ,
kulturnom i drugim vainim
poljima.
Narodni predstavnid naie zem-lje,
kao i naii narodi, shvataju va-$- u
poijetu ne samo kao izraz po-stignut- ih
rczultata u naJim dosa-daSnji- m
odnosima, vei i kao obo-stran- u
jaku ielju, da se ti rczultati
stalno povdavaju, kako bi period
nesporazuma u odnosima izmcdju
naSib zemalja fto prije iSeznuo iz
sjedanja naJih naroda. Mi visoko
cijenimo val posjet, jer vrsto vje-rujem- o,
da su osobni kontakti na-rodn- ih
predstavnika, driavnika,
kao i drugih delegadja i linosti
jedan od najuspjcJnijib putova,
koji vode neposrednom upoznava-nj- u
stvarnih tcinja i raspolozcnja
naroda i driava.
C'rsto sam uvjercn, da £cte se
uvjeriti, koliko naJi narodi toplo i
iskreno pozdravljaju suradnju, koja
se na prijateljski nafin odvija iz-mcdju
naJih zemalja i da imaju
puno divljenja prema slavnoj pro-ilos- ti
vaJeg naroda i njegove rad-niflc- e
klase. koja je iepunjena ve-liki- m
гел-oludonarni-m
djclima i
borbama za nadonalno jcdinMvo i
nezavtsnot, kojima sc divila, u
prvom redu, itava naprcdna Evro-pa-.
NaJi nircxli imaju duboke sim--
patije ne samo zi г-a-
Su slavnu pro-Jlos- t.
s kojom imamo mnogo za- -
jedniflcog. ncgo i za danainje ple-meni-te
napore i rczultate, kojc po-stiic- te
u izgradnji socijalizma u
vaSoj 2emlji". # Vodja poljske parlamcntame de-legadje
Stanislav Kulftnski je ka-za- o:
"Srdano pozd rail jam u ime
poljsko; Sejma zemtju i predstav-nik- e
naroda Jugoslavije i ielim da
vatuvjerim, da ie nal susret prido-nije- ti
produbljavanju i raz-ijanj- u
prijateljskih odnova izmcdju naSih
zemalja. Jaanjc naleg prijateljstxa
imat £c utjecaja i na u£vr{lenje
mira, гл koji su duboko zainteresi-ran- e
naie zemlje i nafi narodi,
koji vole mir.
Zadovoljni smo zajedno s jugo-slavenski- m
narodima, Ito печрога-zum- i
pripadaju nepo-ratno- j protlo- -
vud. Osobito ako je notinar i ako
Jeli o tome pisati. U rckordnom roku
U centra Sofije nalazi se mau-zole- j.
U njemu pcCiva vodja bu-garsk- og
naroda Georgi Dimitror.
Kada su dani posjete. mnoirvo
ljudi iz glavnog grada. a i iz unu-trainjo- sti
ne propuitaju priliku. a
da se ne poklene junaku Leip-dike- g
procesa.
Ta gradjevina sva od bijeJog
mramera obehvaia veliki prester.
Noca je obasfana zelenim svajc-tle- m
i iz daleka se zapala. A na
vtazu lva ј&гЉаи. y dvBtnom
statu mime ebviif dainost
cWara.
Kake kaJtt. evaj suaaelej sa--grad- fen
fe ш aeyjeriifatntt brzom
rokw. Kad je vires e smrti Dimt-trov- a
stigia iz Mokve. pocelo je
zidanfe niegovog vie&oc bora-riit- x
DOJMOVI
godine um)etne podjcle koa ie
i bila suprotna interesima naiih na
roda, suprotna naJim dobrim tradi-djam- a
prijatcljstva i instinktivnim
osjedajima naJih naroda. Za do-volj- ni
smo, Sto se vracamo na si-gur- no
i iskreno prijateljstvo, koje
je tijesno vezano za najljcpJe tra-didj- e
naiih naroda.
Uvjereni smo, da e naJ sadaSnji
susret na jugoslavenskoj zcmlji. a
u vcoma bliskoj budulnosti i na
poljskoj zcmlji, pridonijeti daljem
produbljivanju naie politic, cko-noms- ke
i kulturne suradnje.
Obje naSe zemlje grade socijali-za- m,
obje naSe zemlje imaju svoja
vlastita iskustva i postignuda, koja
su vrijedna i pouna. Postignufa
Jugoslavije su predmet elikog in-terna
u naSoj zcmlji, koja radi na
usavrsavanju privrednih i organi-zadoni- h
formi, koje fe pridonijeti
poboljlanju blagostanja i kulturnog
nivoa masa, prijatcljstvu i medju
narodnoj suradnji, и2гЈГспји mira
i sigumosti naroda.
Razmjeha tih iskustava, prido- -
nijet e ost'arenju ideala, koje su
scbi postavili naJi narodi u sluzbi
mira i sodajlizma."
Uskoro odlazi u Poljsku delega-dja
jugoslaenske narodne skup- -
Stine.
Istovremeno sa dolaskom poljske
parlamcntarne dclcgacije u Bco-gra- d,
u Ccboslovau je otputovala
delegadja jugoslavenske Narodne
skupitine na £clu sa Mibom Marin-ko- m.
Na sve£anom гиЛи u Pragu
predsjednik choslovae Narodne
skupitine. Zdcnjck Firlingcr je re-kao:
"Mi hofemo da vam un-ratim-o
ono divno gostoprimstvo, koje je
ukazano naJoj parlamentarnoj dele-ga-d
ji, kad smo posjetili Jugosla-vij- u
u maju ove godine, i kad smo
se ponovno mogli uvjeriti. kako su
duboki i Л-rst- i korijeni tradicional- -
Uvjeti Njemacke ujedinjenje
vlade Wal- -
ter Ulbricht izjnvio je u par-lamen- tu da su uvjeti, koje
IstoCna Хјетабка postavlja
za ujedinjenje, slijedeci:
opraniienje oru2anih snaRa
u Zapadnoj i Istoinoj Kje-табко- ј,
s tim Sto bi se te j
snaire sastojnle samo od do-brovolj-aca
i da ujedinjena
Njomafckn udje u zonu орта-nie'en- og naorufanjn i armi-j- e,
koja bi iznosila oko 200.-00- 0
ljudi; militarist! i faSisti
u zapadnonjema6kom dria-vno- m aparatu moraju da bu-d- u
otpusteni, a monopoli in-dustr- ije naoruianja
povlaienje stra- -
Za 148 sati se je bilo gotovo
i se mogla
— Jcstc li ozenjen?
Dosao sam kod blagajnika jed-no- g
lista namjeri da podignem
honorar. Zamoliti me kolege, da
napiSem ncito o jugostavenskom
to je tziilo i cekae me no-va- c.
— Jeste li elenjeni? — upkao
me. kako naii ljudi kaiu "s neba
pa u rebra", blagajnik.
— Izvinke — rekeh fa — to
ne rasam elenjen, ali, ake
smajem znatt, zai№ vas aanieu
теје bra&e stanje?
— Radi porezal — edgerara
tsitrto bbgajnik.
— Kako rads ргеа? — see
btvafn se i mkako da raaatsacjem.
Kona£no. vor ie rijeien
— Vfdi se da ste stranac Naii
vam propisi, drie, karaju da oe--
, ,. . , , , r r r r , ,-- , , .,
— 6. nept. u !leoKrad je .tiela
deleirarija Rradkojj novjeta
Moskve.
— Dflegacija itotjrtike omla-dinxk- e
tampe je poajetila Sa-rajevo.
— DeltfKacija ehoslovafkih
poljoprlvrednih ntudrnata po-KJrt- ila je poljoprivrednu kolu u
Valjevu.
— V druRoj polotiri eptem-br- a etiir madjarska poljopri-redn- a
dI-KciJ- a
— I' Ileojrrad je Ик1а grupa rholota{kih novinara.
— Oelegarija jugoUvenfke
atijarije priut vTala je na
protlavi dana jeholorafke avl-jari- je
u Pragu.
— 6. ept. u I'olj-k- u je ptpu
tovala delegadja Sareza ien-ki- h
druStava Jugo!atije.
— Pelegacija nojetkkih knjl
ievnlka tile u Ileograd 1. ok-tobr- a.
sti, zadovoljni smo. da ved pripa-daju
proilosti za oba naroda teSke
noga prijatcljstva, koje je posljedi
ra dugoga bistorijskog razitka za- -
jednicih borbi za slobodu i neza-isno- st
naiih naroda."
Iako su u proilosti naii narodi
tciili jedan drugomc mislim, da
tu sudbinsku zdruienost moramo
smatrati joS ja&m u danainjem
vrcmenu rooludonarnih dogadja-j- a
i dubokoga prcporoda rijeloga
svijeta, kada su se plemcnite tc£-nj- e
naiih naroda tako jasno izra-zil- e.
Jugoslavija i Cchoslovafka stu-pil- e
su na put sodjalisti&c izgrad-nj- e.
Mislim da taj veliki, uzviJcni
dlj kao Jto je socijalizam, ostva-rha- n'
u razliitim oblidma bilo u
ovoj ili u onoj mora da bu-d- e
snaina i moJna vera medju na-rodima,
koji isto tako misle, i koji
idu k istom cilju. Jugoslavija jeJ
na putu sodjalistie izgradnje po-stig- la
zna&jne uspjehe.'Mi smo se
o tome mogli osvjedofiti prilikom
posjeta Jugoslaviji".
U odgovoru ЛГЈћа Marinko je
' 1 to postepeno; ukidanje zn
brane KP Zapadne Njema- -
6ke i zabrana svih militari-stiCki- h
i faiistlikih orani-zacij- a,
suradnja isto2nonjc-табк- е
i zapadnonjema6ko
vlade, koja bi imala za cilj
zbliiavanje dviju njemnikih
driava.
t'lbricht je to izjavio na
pitanje jednojr poslanika.
kako istoinonjemaika vlada
gleda na pitanje njema6koif
ujedinienja, poslije prilaska
Znpadn. ЈСјетабке Atlant-sko- m
paktu, zabrane KP i
usvojenja zakona o vojnoj
obavezi.
ienje moraju platiti porez na rs-oj- e
bonorare.
— A zaito?
— Imamo podosta neudatih
djes-ojaka- . A kako privoliti mom-ke- ?
Visok ih danak tjera da se
oicne. I to nije samo kod hono-rary
Odbija se i od plait
I eto ja umjesto 300 dobivam
220 leva. A to je prili£na raiKka.
Sre radi ienidbe ...
Mi i ruzlno ulje
Kada netko spomene гиЈме
ulje. iea kae di je rekao i —
Bagarska. Jer. ovaj vrifedae a
red stekao je veWd gia zahva-tyafu- fi
preizvednfi eveg jedtn-И- л
enog a svijeta artfkla.
— Kada sam pekza© za Se-fif- a.
debie sara rruiego naradAc
Sri:
— Donesi nilmog ulja. Tamo
ga ima na pretek
Istocne za zemlje
Berlin. — Podpredsjednik i nih trupn sa njemadkoj? 41a
istoanonjemndke
nacio-naliztra- ni;
sahrana obaviti.
u
sportu,
Ufira:
zcmlji
naiega
istakao, da jc fagoilarcnska dele
.- - _.. „, „llf M jul.,-- -
fcl" --w ..- - — ..w— Г- -
s clikom rado&u znajudi. da od
lazi u zcmlju, koju s Jugoslav ijom
veze prijateljstvo iz proilosti. a po-goto-- u
saJainji zajedni£ki ciljei
obiju zemalja.
-
Uskoro le u Jugoslav! ju dopu-tovi- ti
bugarska parlamentarna Jc
legadja.
Bugarski premijer Anton Jugo
dao jc izjavu indijskom Iistu "Hin-dustan
Standard". On je izmcdju
ostalog rekao:
"Umjctno stvorenu atmosferu
poslije 1948. godine — rekao je
predsjednik vlade — treba smatrati
pctpuno likvidiranom. Ukratko re-cn- o,
medju naiim zemljama ncma
nikakvih pi tanj a koja ne bi mogla
biti rijeiena to prije, Sto i Jugosla-vija
i Bugarskt tcie jednom istom
cilju — izgradnji sodjalizmna.
Moie se odredjeno retfi, da se iz-mcdju
naiih zemalja sve viie sta-raj- u
odnosi, koji treba da postoje
medju socijalistickim zemljama.
Ncma sumnje, da i Bugarska i
Jugoslavija treba jo{ da radc, kako
bi sc uklonili i posljednji nespo-razum- i,
koji su se nagomilali u
toku posljednjih godina. Kada sc
mi i naii jugoslavcnski prijatelji
pridriavamo prindpa uzajamnoga
poitovanja i nemijeianja u unutra-Inj- c
stvari, ncosporno je, da onda
ncma nikakva uzroka,da ne idemo
naprijed u jafanju prijateljstva i
sestranoga proiirenja naie surad-nje"- .
IzRradnja atomskih
ccntarn u Poljskoj
VarSava. — U blizini VarJave i
Krakova izgrad it ce se ccntri za
atomska istrafivanja poljske akade-mij- c
nauka. Ciklotron za nau£ni
ccntar u Krakovu isporuit c So-vjets- ki
Savez. Pojcdini urcdjaji
krakovskog rfauc'nog instituta bit
e stavljcni u pogon joi ovc godine,
dok ce njegova cjelokupna izgrad-nj- a
biti zavriena krajem petogo-diinje- g
plana, I960, godine.
Sj'everna Korcja smanjila
omzanjc snape za
S0.000 ljudi
Fenjani?. — Sjevernoko-rejsk- a
vlada objavila je sa-opce- nje da je zavrSila prije
objavljeno smanjenje vojnih
efektiva za 80.000 ljudi i
odgo%arajucc smanjenjo na-oruza- nja
I vojne opreme. U
saopdenju se knie da ce de-mobilizir-ani
vojnici dobiti
zaposlenje u privredi i indu-stri- ji
i izraiavn nada da 6e
ova mjera olakSati mirolju-biv- o
ujedinjenje zemlje I
smanjenje zateffnutosti u
Aziji.
A ja sam kao Iaik za ta vrsta
mirisa, velikoduino davao obeea-nj- a
da cu svakome donijeti barem
— bocu!
A sada pogledajte kako je tekae
moj susret u trgovint rukotverina,
gdje se jedino megte nibaviti
ruiino ulje:
— Imate li ruimog ala? ,
— Imams.
— Megu li dobiti?
— Imate li pases' ?#
— Zalto?
— Irdaje se samo stfanoma.
— KeMeo ga se raeie defeki?
— Dva grama aajvts! IX fee-сат- ре
graaa!
— Dva grama? Nije li наЦ?
— Gram stefi osaradeset fra!
Iraarae i boSce pe peta grama,
oae sa za cetrdeset leva.
Osamdeset leva je tocno totiko , da moiete proliTjeti dva dana. U
dinare preratjnano iznosi prrka
IZ BUGARSKE
Kanadki ministar vanjxkih poMova I.Ik Геагмоп nalazi w u Parizu, sdjr u druStu a nofTeskim i talijanskim ministrima tanjukih x-f.l- a% a trail -- lijek" za "boleeni" NATO (Sjevero-atlants- kl ojnI
Hatez), Mnogi vjeruju da e 1 'ear on uzaludno тиЛ, jer btilent ja nrizlijeita NATO je tvoren radi izvodjenja ratnih planota
protiv kocijaliatikih zemalja, a to je postalo nemogure
PROBLEM
U St. Andrews, New Brunswick,
odriana je trodnevna konferendja
predstanlka industrije i nauke,
gdje je raspravljan problem po-manjka- nja
nauc'nika, iniinjera i
tehnickih radnika u razvoju kanad-sk- e
ckonomije.
U iz jcitaju je rcxeno da indu-strije
viie nije mogufc snabdjeti
dooljnim brojem visoko kvalifi-cirani- h
radnika. Ako sc ovako pro-slije- di
doli e do krize i zastoja.
Do sada se u velikoj mjeri ovaj
manjak dopunjavao dolaskom kva-lificiran- ih
radnika iz Englcske i
drugih evropskih zemalja. Sada se
i taj izvor isprainjuje. Koliko je
ozbiljan ovaj problem pokazuje
sluaj Ontario Hydro, koji svoje
potrcbe strucnog osoblja najwic
zadovoljava doprcmanjem iniinjira
iz Englcske.
Na konferenciji je istaknut niz
uzroka koji su dovcli do ove situ-adj- e.
Afedju ostalim je reeno da
nema dovoljno naunih ustanova,
postojcifc ustanovc su prepune, ne-ma
dovoljno udtelja, nc posvecuje
se dovoljna painja podizanju stu
denata na novi stupanj nauke, ro- -
ditelji se ne intcrcsiraju za nauku
ssoje djece itd.
Mcdjutim, najved uzrok za po-majnka-nje
naucnih radnika nije is-taknut.
Njega se obiilo. Taj uzrok
se sastoji u tome Sto ncma dovoljno
financija za postavljanje iirih na-ucnih
sredstava i omogucavanje
omladini u postizavanju %iie nao-braz- be
u sum granama lis-ota- . Na
konferenciji. ie istaknuto da e
indastrijalisti doprinjeti 100.000
ncie 4ki
niku
koji svake godine nove
s-e- e profitc, posegnu dublje u
ssoj diepoe i na raspola- -
Yi£c trosi na kaznionc
ncjjo univcrzitctc
Kanada
kaznione n e g o uni-verzite- te, izjavio je Dr.
Claude Bisaell, predsjed-nik
Carleton College u
Ottawi.
Kanada ima 30 univer-zitet-a
i coledza, diji godii-n- ji
dohodak iznosi ukupno
GO dolara ili to-lik- o koliko dobiva jedan
od vecih uni--
verziteta.
1.000
Kasnije sam saznae: od teg
grama, mole rastapanjera dobki
preko btra mirisa. oni, neapa-fen- i,
namala se nerasttereaim
pa mkisa jako dane dt'
Nikako gx skin spera
tike je jak.
Mefi prajateiri nftsako da vfe-raf-a
a te, vW se Irate kaia ek
nntffl trebae ebe£avati kad
tmm btie deniet raiiwog aif.
lcojega ima, kako kaa, a Вм§аг-sk- ej
za bacanje.
GoJtinia preiavodnia isno
toCno jednu tonu. I to k
plodna godina
ptrj T+x:jt
STRAXA 3
У Mfcg I I I I
w HLaa№&jit£l9BLaLaLa!
. .
. .
STRUCNJAKA
ganje potrebne financije. Stoji do
sam i! njih da iz svojib profita
omogue izgradnju novib naucnib
ustanova olakiaju roditcljima
terct u ikolovanju djece.
Intercsantan govor na konferen-ciji
odrzao jc James Duncan, biii
predsjednik Masscy-Harris'-Fergu-s- on
kompanije. On je ukazao na
primjer kako se u Sovjctskom Sa-ve- zu
uspjcSno rjciavaju nauni
problcmi. Sovjctskom Saezu
imaju takav sistem naukc
je Duncan da do I960. go-dine
imati viie naucnih radnika
nego Sjcdinjcne i Kanada
zajedno. Prema tome SSSR се po-sta- ti
srediite tchnicke znanosti u
svijetu. U SSSR ima danas 4.300.-00- 0
studenata u iiim naunim
institucijama. To predstaIja 19.6
po biljadi stanovnika, dok Kanada
ima samo 4.9 po jednoj biljadi.
James Duncanu je sc poznato
iz iskustva, jer je ovog Ijcta po-sjct-io
Sovjctski Sascz uvjerio sc
oii. On jc izrazio bo-jaz- an
od tih brojki. jer c"e po sa- -
dainjem razvoju SSSR post at i prva
J zcmlja u tchnid. Kod toga je uka
zao i na nezdravu kanad sku vanj- -
sku politiku prema NR Kini, koja
ce joi viie dolaziti pod uticaj So-vjctsk- og
Sacza time Jto dobiva
stalnu ропкх! u brzom industrij-sko- m
razvoju. Kad je bio u Sovjct-skom
Sa ezu opazio je kako se
posvuda izucavaju kineski inzinjiri
i tchnicari. SSSR postavlja liroku
osnovu za industrijalizadju Kine.
Nauna postignuca Sovjetskog
Saveza dojmila u sc kanadskog
Medjunarodni kongres
poljoprivrednih radnika
Frankfurt. Z Nicmatka — Na
zavrinom zasjedanju kongresa Me-djunarod- ne
federacije poljoprivre-dnih
radnika. kop C odrian u
' Frankfurt, prihvaene su tri re- -'
zolucije. pnxj rezobxiji iznosi
se zabtjev da se iivotni standard
poljoprivrednih radnika podigne
ivti nis-- o kao i standard indu- -
strijskih radnika istie da postejt
J in-jesn-a diskriminadja Stetu
poljoprisrednih radnika ito se tice
' broja rad nih sati.
U rezoludji se traii da se na
dnevni red Medjunarodne kenfe-rendj- e
rada, koja ce se odriati
1958. godine, postavi pitanje ra-dn- og
rremena a poljoprivredi.
Dragom rezoludjem traii se izmje-n- a
iivotnih avjeta {amskth radnika
prcporucaje ferrairaaje nfiboveg
prefesienalflog izjedna-toif- e
Samskui radnika iftdastr-ski- m
radnkima a pogleda social-no- g
radm'tjedan ed
46 salt bez sfnanfenja priboda.
ova pttanfa treba v& take
da bud poUvlfefa na Kongresa
Mcdjunaredee otgmzdfe rada.
Treem rezeladfera ргерета&аје
se nadonalnim organizadjama po-IfOprivred-nih
radnika da od svojih
vlada traie mora!ni I
podrCku organizacj FAO.
dolara zi usposta-- u organizadje ministra trgovine. C. D. Howca,
njezin rad u rjciavanju problema J рд je rekao na konferenciji da
u nauci. Uza se to, problem na se u Kanadi trebao prouavati ru-naucn- om
polju nkko biti u (czik i upoznavati ruku teh-stanj- u
rjeiiti ako industrialist!,
inlace i
ne
stave
sc
viae trosi na
na
milijuna
americkih
dirura.
se
A
ttajem, i
ne. da i —
i
e(
onda
i
U
— rekao
— ce
Driavc
to
i
na vlastitc i
i
U
na
i
na
i
i
adraienja.
otigaranja i
Sva
finarujjsku
i
bi