Jedinstvo, August 28, 1956

              ш иг i Ore cod'n slavi-a- o 25-godinj- icn jucoslarpnsko-kanadsk-e prostcsirne Stamp.
Pr-- .i bioj "BORBE" — lita radnika i seljaka z Jugtxlavije n Kanadi — izaao je
Г. r.ovembra 1931. rodine a Toronto.
"BORBU"je 1936. naalijedila "SLOBODN'A MISAO- "- lit prosresixnlh
kmadkih Hrvata — i "PP.AVDA", list proRreeimih kanadkih Srba. "SLOBOD-S'A- "
MISAO" i "PRAVDA" u bile zabranjpne u julu 1940. zboe antiratnojr
tanorUta.
U decembru 1940. poceo fe izlazit progTceivnl lit kanadslih Hrvata MX O VOST I
□ maju 1941. lut pro£r-Wni- h kanadkih Srba "S IIP SKI GLASXIK", a u julu
1942. liM prosrrinih kanad.kih Slovenaca "EDIXOST. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST V JUnu 1948. "XOVOST1", "S R Г S K I CLASSIK' i "EDI-NOS- T
u e ujrdmili — otada izlazi --J E D I N S T V O".
VOL. VIII. — XO. 67 (680) TORONTO, TUESDAY, AUGUST 28, 1956 РРЛСЕ 5 PER COPY
Z Л i, E
"MIR I SLOBODA --
MOJI IDEAL!"
Proslaxljeni grcki knjizri-ni- k
X'ikos Kazantsakis bio je
upitan Ito po njegovom mif-Ijcn- ju
moie da ucini literatura
u borbi za rair. On je odgo-ori- o:
"Vrlo teiko pttanje Malo
je moida ncikromno ito c"j
am izmjeti svoj slucaj. Svjct-sk- o
vijecc mira, u koju su u-c"lan- jene
72 zcralje, dodijehlo
mi je prije mjcscc dana u
Bec4i svjctsku nagradu za mir,
za opca litcratna nastojanja
da bi se sacmao mir. Mir i
sloboda — to su moji iJeali.
Kada mi je dodijeljena nagra-d- a
u popratnom pismu mi je
bilo naglaieno da tarn sc v
ivom radu uijck bono za
mir, za dostojanstto coxjcka i
njcgou slobodu. Ja mislim
da se literatura mora bonti za
mir. Samo, teiko je definisati
nacm te borbe i dati ncke od-rcdje- ne
kalupe. Utjeca) litera-ture
u oom pogledu je r!o
spor. Literatura mora imati
izvjestan cilj, u djclima mora
provcjavati neka ideja, ncki
ci!j, neka manifestacija. Obic-n- a
i gola cstetika je u ncku
ruku patinska star. Sri mog
Iiterarnog rada ncnu neke po-liticise
ciljcxc i tendcncije, u
njemu ne procjaaju politic"-k- e
tcze, c£ samo tcze mira
i slobode. Nikad nisam iclio
da piicm ncke manifesto, jcr
je to %rlo teiko. Ali, onaj tko
flta mo j a djela mora osjctiti
da )e sxijct dotta zao i da se
neito mora promjcniti. jcr je
s druge strane covjek u osno i
mijek dobar i ono pozitivno
u njemu treba razvijati Vrlo
je malo ljudi koji bi mogli da
izraze savjest fovjefamtia u
iiterarnom obliku. Zato urn i
rekao da je pitanje lako, all
je odgoxor r!o tciak Veliki
saxremcni pisac Albert Sxajccr
mogao bi biti uzor Iika budu-fc- g
fotjcka. Kao uzor saje-st- i
i dostojamta cbjcka mo-ga- o
bih naeti i Eimteina ne
kao naacnika ci kao coxjcka
To $u dxa lO.jeka koje mnogo
cijenim ali u literatun ne i-- dim ftjeka koji bi u ovom
pogledu uc"inio neSto xeliko
To bi joi mogli edmo biti
Thomas Mann i Mauriac lako
katolilki ptsac. Mauriac jc u
oom pogledu napredan. Na
zatost. oni koji bi imali snagc
i utcaa da to udn — mrtvi
Howe imn prijatclja
u Mokvi
Ottawa. — Promiel su se gla
sine da yxjki mtfntar г4еа
UVov nesj potiv po4ffedt)dmka
so%jctke xuhie MiWefana mmrtfu
trgoA-H-e C D. H#wc At posjti
Sotfetski Sav.
Kad 5tt аол4лгј e tome ufntali
Hem, џл it вЈ£#квгк Oo
Mikefan) j mi prijaHj"
Home (c u ekfeb posKtk Ja-pan
Ptfati mi jm 4a h te aftK
poftk SSSR. OJjjmorie se da'ee-t- u nmfi di te в£ми. -
Unionas do jrroba
Nrdaxno jp a mjpta K-ra-n-aha.
' driava Mkhitran. nmro lank I. Grppnp. n в (odini
iivpta. St eja u-tpdj- etlnu —
$7.000 — ataio jp тјј eniji
— Brotherhood f LncomotiTp
Enrineer, kejej je pripadao SO
podina. f ojoj eporvci Creen j
'hapUa da тжл ч to in."
treba da zahvali тојој eniji.
Radioaktivno otrovanje
ugrozava svef osobifo
mlado pokoljenje
Vancouver, B.C. — B.C.
Peace Council je za poceo
kampanju za medjunaro-dn- i
ико'ог za obustavlja-nj- e
nuklearnih pokusa.
Razdijeljeno je mnogo
hiljada letaka u kojima so
isti6c opasnost od radio
aktivnoi: otrovanja.
Xuklcarna cksplozija
u Sovjctskom Savczu
WanhinKton. — ЛшегИка
slada Jp uluibrno anpila da J
u Sovjrtftkom Sasrzu kpldi.
rano nuklrarno oruijr. Kanadska stampa opet
trazi priznanje Kine
Toronto. — "Globe and
Mail" u uvodnom ilnnku
povodom povora predsjed-nik- a
Eisenhowera na repu-bliknnsk- oj
konvenciji u
San Francisco oStro kriti-kuj- e птепбки politikupre- -
ma N. R. Kini.
List kaze da je vrijeme da
Sjcd. Driave priznnju kine -
Protcstni Strajk 100.000
Japanaca na amcrickim
bazama
Tokio. — Sto hiljada japamkih
radnika na amcnc'kim ojnim ba-zama
u Japanu odriah su 24-sat- ni
Jtrajk Oni su protcstirali prolix
noih amcriAih naloga, po kojima
radnik moic bits otpuitcn sa posla
za najmanju sitmca
Rcpublikanska gozba
Krpublikanki gusrrnrr Kali
fornijr Knight prirrdio jp roz-b- u
ufrBnicima konxrncijr Krpu-blikan- kr
partiir, koja je коб
tala 120.000 dolara
Drapi nasi drujrovi i dru-garic- e
u Sjev. Ontariu:
Evo vec je prosle i?e 7
mjoseci od kako sam se o-- I
prostila sa varaa i u isto
i vrijeme dala vam moje o-bec-anje da cu vam plsat,
kada se namjestim a ovoj
novoj zemlji. ргегал kejoj
smo svi mi imali i imamo
tako duboki osjecaj.
Razlopa da vam ган1је
nlsam pisala ima mnejro.
Xo najvainiji od njih je
taj. sto sam znala da ste vi
zahtjevalt da budem ebjek-tivn- a
м svom pisanju. t. j.
da p45em oo Jte jest, a da
bi mopla tako da pfem
smatraJa sam da trebam
naj prije da proiivim sa a-re- d
em evdj. da pestaaem
jedaa ©d njih i kae takeva
da vara opt£eHi iivet u
ovorae indastrijskem trrada
Sovjetskoj? Saveza Pozna-t- o je da prvi utisci mojru
biti dosta puta poprcSnj t
uvel.Janl 1 pctp-n- o se 1=- -
Narofito eliku opas-no- st
predstavlja Stron-tium
90, koji u f o r m i
praSine ili kiSe pada po
cijeloj zemaljskoj kugli.
Strontium 90 prouzro-kuj- e
rak u kostimn.
(Xa Stetne posljedice
ovorji elementa ukazao je
nedavno i fcdcralni mini-st- ar
zdravlja P. lartin.)
"Radio-nktivn- o otrova-nje,
koje prouzrokuje rak
u kostima, mojju clobiti
djeca koja piju mlijeko
sku komunistidku vladu.
Pretendiranje da ona ne po-sto- ji
je glupo.
"Toronto Daily Star" u
osvrtu na odluke republi-kansk- e
i demokratske kon-venci- je
u odnosu na Kinu
kaze da Knnada treba pre-sta- ti slijediti Sjed. Drfave i
' uspostavit diplomatske od- -
! nose sa Kinom.
Izdana brosura katolickih
sveccnika o korupciji
u Qucbccu
Montreal. — Montrealska Iiga
za gradjansku akciju izdala )c u
100.00O pnmjcraka broJaru kato-liclc-ih
sxctfenika Dion i O'Neill u
kojoj jc osudjena pohtilka korup-cij- a
u proxinciji Quebec
Porast industrijskc
proizvodnjc
Ottawa. — Indutrijska pro-icsodn- ja
fi mjpoecu Junu jp bila
7.8 poto тгa npgo u junu pro-d- p
Kodinp.
mjeniti posige drujrog i du-bljc- K pogleda.
Dakle da piSem od po-cct- ka.
U Moskvu smo etifrli
S. decembra . . . U Moskvi
smo bili 5 dana. poJto se
je Branku iurilo nazad na
studije. Za to Tijeme sta-nov- ali
smo kod naJeir do-bro- ir '
druga Lukina. Vezili
smo se na 6u venom letrou.
Mnopo se povori i prica o
toj podzemnoj zeljezmci.
nomislim da nitko ne moie
da opi?e ргалп1по i da pot
puno obuhvati tu krasotu i
enpineering--wonder- . Imali
smo takodjer priliku da-posjetim- o Kremlj. Ka 2a-- kt
%rijerhe je bllb tako
h!adno( se nije хгнрк iz-dri- ati
vi$e od sat remea.
a zato --riJeme mete da s
vidi samo led aa awli di© te
egremae i prekrasae sirMk-tur- e.
Vidili smo cuveni
Crveni trjr trlavnu ulicu
Gcrkojra. CjvciJ un,vcn:3-tc- t
I— cna Lcr=c--s- oa cd
i od krava koje su paste
tra u posutu strontium
90", kaze se u letaku.
Cilj je kampanje da se
obavijesti narod o poslje-dicam- a
radioaktivnih cks-plozi- ja
i stavi to veci
pritisak na fcderalnu vla-d- u
da poradi епегк:бп!је
za zakljucenje medjuna-rodn- o
UKOvora o prekidu
nuklearnih pokusa.
SliCnu kampanju po-kren- ut
ce Kanadski kon-tfre- s
mira u cijeloj zemlji.
Kanadski novinar
isljcian iz Egipta
Kako javlja Reuters, Wil-liam
Stevenson, dopisnik
"Toronto Daily Stara" istje-ra- n
je iz Egipta.
Stevenson je doSao u Egipt
prije dva tjedna i istakao se
napadajimn na egipatsku
vladu ne samo u vezi Sueza
nego opcenito.
Jos noma ugovora o
St. Lawrence Seaway
Ornnall, Ont — Lionel Che-trie- r,
predsjednik St Lawrence
Seaway Authority jc izjaio da joS
nije postignut sporazum sa Sjcd.
Driavama o produblianju sjexcr--
tnog kanala na rijcci St. Lawrence
kod Corn alia.
Oxaj kanal hi omogucio prolaz
xchkih brodova bez zalaicnja u
атспЛе ode, t kanadski
Sea ay
Sjed Drzaxe se tome protue
rbog toga sadaint pregoxon
za sve to ocjeniti iziskava
se mnogo viSe vreriiena, ne-g- o
Sto jc to nama bilo na
raspolaganju.
I tako krenuli smo za
Dnjepropetrovsk Branku
je uspjelo da jo prije na-?- eg dolaska polu2i kvartiru
Cstan) Sto je samo po sebi
nesto izvanredno. Stambeni
problem je dosta teiak.
Nasa kvartira nalazi se u
n-ovo-m
--elikom Domu od
jednoK zavoda ovdje. Ima-m- o
dvije prostrane sobe,
kuhinju i kupatilo — za
nas za sada pot puno de-vrfj- e.
Dora ima svoj egra-dje- ai
dvor. gdje je rajesto
da se djeca igraja. bez da
sa na tiirci. Donji sprat za-ez- et je sa djefjim jastaraa.
Ovdje raajke ostavljaju
svej djecu kroz dan dok
se ем nalaze na radu.
Sto se t&e samog trrada
to ne znam kako bi vam o-p-ala da tj razumili, kako
i kroz sta Je en prosao dek
PISMO MARY VUKELIC IZ
SOVJETSKOG SAVEZA
WJEF .. Т "ЧР lalaialiaB fliK
аШзВагФЧвЖ.™ iji .
W'4 laBBBBBBBBLaBK WJESBk
вввв1ИвДаКШЈ?Т Л$ 1fc ЈЕаГ1 Л х јрчШ9вшк
'Л r A JL %f $ Н[В1вввввВ
Onamnaput RtxliJnjica plivaira Mariljn Hll prpplisala jp 18-mil- ja (iroki Juan de Furra
tje4iac u rpkordnom vrrmrnii мЈ 10 MHi 38 minuta. I'roilp rchHiip prpplixala kanal Imani (Knglinh Channel), a nazad dtije sctdinp jpzero Ontario, Si Kanadjani up
poiiop ojm rnladom plisajirom.
Kasizam u Juznoj Africi
i Sjed. Drzavama
Novine javljaju:
U JohannesburKU, Ju£-n- n Afrika, iz grnda ce biti
iseljeno sve obojeno stanov-nistv- o
(crnci, Indijci ltd) —
ukupno 100.000 ljudi.
AmeriSko ministarstvo
pravde u sudskom postupku
u jrradu Hoxie, Ark., kaze
da se pobornici bijele "su-periornos-ti"
sluie terorom
da onemojruce da crna i bi-je- la djeca pohadjaju iste
skole.
U Montgomerj'. Alaba-ma,
dinamitirana jc kua
i mlado svelenika Robert
, Graetza, koji se istakao u
borbi za ravnopravnost cr-nac- n. Gractz je bijelac.
se podigao do ovog stepe-n-a. Grad je izgradjen sa
jedne i druge stranc 6uve-n- e
rijeke Dnjepra, neSto je
brdovit, tako da se u dalji-n- i
vide divna iiroka polja
kolhoza Tu je centar erne
metalurgije Sovjetskog Sa-veza
i ogTomni zavodi sadi-njavaj- u
glavnu industriju
srrada. Prije ekoliko dana
imala sam priliku da se
provezem malo ,vi?e van
centra grada u pravca ан-tomobUs- kog zavoda. Мпоко
sam 2ula o njemu kako je
velik. no uopce si nisam
mogla predstavit ово ito
sam vidila. Zavod stoji na
pribliinoj sirini tri i duiini pt kirometara. Okok za-voda
sagradjeni su domovi
i to at iclavnora veliki bk-ko- vi
(apartment brocks)
gdje live radnlei tog za-voda.
Ta ш njiheve Ikol.
kina. stadioni. park trgo-in-e
i tas sada zgttr.v.jajj
(Nactzra!: ca str 2)
PRIPREME ZA OLIMPIJADU
V
Financijske poteskoce Kanadske reprezentacije
U toku su kvalifikacione utakmice za olimpijske
igre u Melbourne, Austrahja, u mjesecu novembru
Utakmice su dale dosta dobre rczultate. Oborcno
je mnogo knnadskih rckordn, najvi§e u plivanju i atle-tlc- i.
Medjutim, izgledi su da ce Kanada ovaj put biti
slabije zastupljena nego ranije.
Kanadska reprezentacija sastojat ce so od svega
do atlcticara.
Uzrok tome je pomanjkanje novanih sredstava.
Za oda?iljanje 90 atlcticara u Melbourne potrebna
je svota od 21G.900 dolara,
Kanadski olimpijski komitet mjesccima nastoji
prikupit tu svotu. Ali novae sporo dolazi.
Prema posljednjem izvjeitaju jo§ treba sabrati
20.000 dolara. '
U osvrtu na to stanje nekoje novine kritikuju ka-nadske
vlasti zbog ravnodusnosti i prema pitanju kanad-sko- g
uiesca na Olimpijadi i sportu uopce.
"Kanadski olimpijski tim ce biti lice Kanade pred
cijelim avijetom piie "Canadian Tribune". Ova ze--
malja. navodno jedna od najbogatijih u svijetu, ako e
neato ne poduzme, imat ce brojeano, u izvjelbanosti i
opremi najsiromainiju reprezentaciju u Melbourne".
L4;t poziva sve kanadske sportase, sportske piscc
i sve ljubitelje sporta da traze od federalne i provtn-cijaln- ih
vlada, da se postaraju da u Melbourne podju
svi sporta?! i svi timovi na visini olimpijskih standarda.
Organizovana radniCka omladina rajesecima vodi
kampanju da dr2ava odobri 10 railijuna dolara za razvi-ta- k
spo-rta- .
Xaj'duzc radno vrijeme
u rudnicima
Ottawa. — Prema po-daci- mc ministaratva rada
radno vrijeme za vecinu
kanadakih radnika ixnosi
40 aati nedjeljno.
Proejecno radno vrije-me
u manifakturi iznosi
41 sat tjedno.
Najkrace radno vrijeme
je u nekim gran a ma tek-stil- ne
industrije—— proaje-cn- o
38 sati. Najduie Je u
metaltkim rudnicima,
gdje prosjek iznosi gotoro
44 ata tjedno.
13.365 nczaposlcnih u
Windsoru
VCmdser. — Kraf4£fe pre4kg
i tteetna m Vrmdioni fe btte 13 )6
ncaafosltnifc — 11 4Л пмИагма
t i 9io teaa.
Oko m nj MHatHft. se
"uafRo ai.iafiii.wiH- -. a stall
&Tl4f FCCRCfaO
Aatikanu prcdan jc
sovjct.sk i apcl za
razoruzanjc
МЛла Valbflj re predan
c-- x2 scjTtt-- g frlncr.ta za ra- -