Jedinstvo, March 13, 1956

              P O R T R E T I
KRISNA
Nedano je u Delhi ju jc objas
ljena sluibena vijest da. jc Knina
Menon imenovan za clana uieg
mmtstarskog ijcca Indijc. To unc-nosan- je
dosadain jeg 'lutajuceg'
ambasadora' narocito je znacajno,
za Indiiu. Kriina Mcnon je )cdan ,
od najprismjih prijatclja Nchrua
Njega svjetski political krogow
smatraiu "hcnim ambasadorom I
Nchrua i covjekom koji najade-Jcwtnij- c
intcrprctira Nehruovu po--
litiku izvan granica Indijc Pret '
postavlja se, da sve vainije odl дке I
donosc samo sporazumno jedan s
drugim i da irruju veliki ufietaj
jedan na drugoga.
Uuduci da jc Nehru preopiere
en — jcr jc ne samo predsjcdnik
Iade, nego i mimstar vanjskih po
slova, predsjcdnik Komisije za a.
tormku encrgiju itd. — goson sc
da fc ga Mcnon uskoro rasteretiti
resora vanjskih poslova.
Kriina Mcnon jc sin adv-okata- .
Rodio se 1897. godine. Nakon
svrictka srednje Jkolc otiiao jc u
Englesku, da studira politiclcu cko-nomij- u.
Umjesto da sc — kako jc
bio planirao — nakon studija vrati
natrag, on ostajc u Engleskoj punih
tridesct godina. Mcdjutim, njegova
borba 2a oslobodjcnjc Indijc ni ta-mo
nikad nijc prestajala. Kao in-dijs- ki
nacionalist, posczao sc s cn-gleski- m
Iaburistima i pocctkom tri-desct- ih
godina postao !lan te stran-kc- .
Ubrzo iza toga, laburisti ga po-staxlja- ju
kao sog kandidata za
gradskog vijecnika u St. Pacrasu
(jedan od cctvrti Londona). Mc-non
je uspio na izborima i bio vi-jecn- ik
sve do 1917. godinc.
U pocetku Drugog svjctskog ra-ta
(1939.) Mcnon je dosao u su-ko- b
sa svojim laburistic'kim kolega-ma- .
'On je prihvatio tadainju lint-j- u
komunisticlc partijc: jcdiiako
osudio britanski i njemaiki imperi-jaliza- m.
Upitan, da li bi volio biti
pod britanskum ili nacistickom u-prao- m,
Mcnon je odgovorio, da
je to "sli£no kao kad bi ribu pitali
da li volt biti pricna na masti ili
na margarinu". Takvim stavom je
izgubio naklonost %cccg dijela lo-kaln- ih
laburisticlcih vodja, pa ga
Washington. — Americki ko-mentator
Lipman pise, da se svjet-sk- a
situacija bitno promijenila i da
bi SAD i Zapad trebalo da revi-diraj- u
svoju politiku. Lipman se
zadriava na porastu ekonomskc
snage SSSR i na £injcnici, da nc
postoji yiSe monopol atomskog o-ruij- a.
' SSSR untitio je 1955 god. za-pad- ni
monopol na triigtu kapitala"
— pise Lipman. "Ncsumnjivo je,
da SSSR Jos' nije ucmio doprinos
u kapitalu. diji bi se razmjeri mogli
usporcditi s nalim. Alt. stvar je
Plodoc cbale Dunava i pitoma
nizina izmedju njega i posljednjeg
ogranka Lajtina gorja danas je gu-sto
naseljena. Nile se selo do seta.
U XVI. i XVII. st na torn pro-stor-u
postojala su gotovo ista na-selja.
Po svoj prilici su po broju
stanovniitxa bila manja nego da-na- s.
Broj Hrvata bio je tu toliki,
ia su se gospodari ovoga kraja po-et
li bojati za njegov narodni ka-rakt-cr
Zato staleli 1572. trale, da
e naseljaranje bjegunaca iz Hr-atsk- c
obustavi Ne smijemo zabo-ravit- i.
da su se na ovu kornpaktnu
masu naiih sunarodnjaka nado-.-- e
zivala hrvatska naselja u Ugarskoj
oko Poiuna i od njega do Ntuzalj-sko- g
jczera. Orx naselja u Upar-sk- oj
rastarljala je od onth и Aas
triH wrno granica draja dijelora
i-i- tc driive. tadalnje Austrije Ne-koli- ko
stotina Idlometara od Drave
natala jc jedna mala Hrvatska, u
kojoj sa Hrvati btli kmetovi i u
naiboljem slucaju STecenki Osta-ri- li
m dornovinu da spae gole £i
vote, da se sa&vaja od strahota
rarova j Turrima. Na delekora
sjeveru rafova nalli su neve do-mov-e,
crali m nove njfre.
- -
MENON
I aTw -- И
1 &чШшЕЕш
B. +mS~ ' ШвН шх v --.авввш
авввввЈУ'в' Хвг јввН
ввввввк t fc .авввИ
KRISS4 ME0
otad nisu kandidirah za vijefnika. J
Mcdjutim, on je istupao kao neza-isn- i
kandidat i stalno uspijevao.
U politifliim krugovima jc bio
poznat kao "'ncmirni duh, komc
lice nikad nc mirujc, a oi inuju
fanati£ki sjaj". Sudjclovao je go-tov- o
u sim politiikim demonstra-cijama- .
Godinc 1947., kaJ je Iudija do-bil- a
slobodu, Mcnon jc postao njen
pri ambasador u Londonu.
Zbog naprednih poglcda i njego-v- e
proJlosti, Mcnona na Zapadu
festo napadaju kao komunistu. Po-Jt- o
jevnaco, da jc Mcnon gla%ni
Nchruov savjetnik, amcric'kt list
"T i m e s" kaze, da se ti -- savjeti
uglavnom sastojc u slijedeeem: "Mi
sc moramo suprotstaviti Zapadii,
jer u njega nc mozemo vjerovati.
U komuniste, osobito kincske,
moicmo imati povjerenje, s njima
trcbamo suradjivati". Ncw)-orik- i
"Ом1у Mirror" ide jo J dalje: Mc-nona
naziva "drskim" i prcdlazc
obusta!janje pomcKfi Indiji, ako ga
Nehru i dalje budc slu{io.
Od 1952. godinc Mcnon je, kao
indijski predstavmk u UN postao
licnost svjctskog glasa. Kad god je,
u cri hladnog rata trcbala neka
intenencija za ublaiavanje nekog
medjunarodnog konflikta, tamo se
mijek naSao Menon, i to tocno na-vrije- me
i na pravom mjestu.
u tome, ito je SSSR postao takmac.
U slucaju asuanske brane Egipat je
pokazao ta to takmie'enje mole u
initi. Mi demo financirati asuan-sk- u
branu, ali mi bismo odluku o
tome donijeli vrlo sporo, da nas
nije potaknuo strah, da ie sc umije-iat- i
SSSR I financirati izgradnju
asuanske brane.
U tim uvjetima postaje za SAD
sse teie da u zamjenu za ckonom-sk- u
porno! dobiju xojne sporazu-me- .
politicly obcanja ili prihva-t'anj- c
s-oi-h
ckonomskih i finan-c- i
skih uvicta Osa nova situacija
o
Sto je ostalo od tih podunavskih
Hrvata u Donjoj Austriji Da bih
na to pitanje mogao todno odgo-vorit- i,
uputio sam se proljetos do
tih krajeva i obtiao ih Sto autom,
Ito rocTcom. Najprije sam poiao iz
Brfa preko "plavog" Dunava, pa
onda na istok i stigao do rijeke
March, koja dijeli Austriju od Ce-hoslovac- lcc.
Prijeko nisam mogao.
jer je most joi uvijek razruscn, a
nisam imao ni r-otr-ebne
ire U
mnogim selima ima dosta naiih
prezimena. ali tragove iivoga je
zika otkrio sam tek u Pframi Go-vort- o
sam s dobro stojedim selja-ko- m.
Pripovijedao mi je. kako se
njegovo sdo ponijemcilo. Genera-cij- a
njego-.i- h rodkelia govorila je
H izmedja cbe naikn tezikom
Njegovi vriniaa su hrvatski razu-mijeval- i. ah nisu govorih Pokolje
nje njegove djete znak) je samo
njemacki. Unuke ne trcba ш spomi-njx- ti Na pitanje. zaJto se njegovi
vrinjad nisu slaiili Jezlkcm rodi-ttlj- a,
odgovorio je ovako; "U Jkcli
smo govorfli umo njemacTci, Jer
smo se hrvarskoga stidjeir.
Mislim. da Je bilo i prevodjenia
naCh imena. U ruTcoptsnom rnoli- -
Z I
Putovanje podpredsjed-nik- a Indijc
Nr Delhi. — Podprcdsjednik
Indijske Rcpublike Sarvapali Ra-dakriin- an
posjetit ce u junu i julu
oe godme Sovjetski Savez. Polj-s]o- i,
Cehoslovatku, Bdgiju. Dugar-sku- ,
Rumunjsku. Keniju, Ugandu,
Tanganjiku i Zanzibar.
U saopcenju sc kale, kako je cilj
ovog posjeta, da "pridonesc joi
%eccm razumijevanju i daljnjem
jacanju pnjatcljskih odnosa izmc-dj- u
Indiie i ovih zcmalja".
Americki komentator Lipman
razvitku svjetske situacije
MEDJUNARODNl VOT
Incident! na indijsko-pakistansk- oj granici
ISTew Delhi. — Za posljednjc
dvije godme zabiljezeno je 656 in-tidcna- ta
na indijsko-pakistansk- oj
gran it i Ovim incidentima nancJe-n- a
ip Indiii iteta od 400 OOO ru- -
pija Istoxrcmcno je s indijskog te- - .
riturija odvucno 9' osoba
Brazilijska parlamcntar- -
na dclcgacija pozvana
u CSR
Prag. — Cehoslovacka ladina
delcgacija, koja se sada nalazi u
Draziltji, pozvala je brazilijsku par-- 1
lamcntarnu dclcgaciju da posjcti
Cchoslovafku
Potpisan sporazum o
zracnom saohracaju
izmedju FNRJ i CSR
Bcograd. — Potpisan je spora-zum
o civilnom zracnom saobracaju
izmedju Jugoslavije i Cchoslova-clc- .
Pn-- a zrana linija izmedju
dvije zemlje bit c u$postaIjena u
drugoj polovici marta oe godine.
Proizvodnja mctala i
naftc u Kanadi
U pcriodu 1939 — 195 godine
rijednost proizvodnje mctala u
Kanadi poeala sc sa 24-- 1 na 996
miltona dolara. Glavno mjesto u
proizvodnji zauzimaju nikal, bakar,
otovo i cink u vrijednosti od 619
miliona dolara. Proizvodnja naftc
i prirodnog plina u istom pcriodu
povecala se sa 11 m 325 milion do-lara.
2ahtijeva da budc radikalno raz-motren- a,
da se o njoj duboko raz-mis- li
i da se ponovno razmotrc na
ii sadainja shvafanja o pomo!i
inozemstxu".
Osvrcuc1! se na Jinjcnicu da SSSR
posjeduje nuklearno oruije. Lip-ma- rt
zakljucuje:
"Ova nova vojna situacija, koju
fe pogoriati razsoj tlirigiranih
projektila, iziskuje dalckoseino re-vidira-nje
zapadnc strategijc Stra-tegijsk- a
shvacanja Zapada pripa
daju pcriodu hladnog rata, koji --
veoma blizu sog okonanja
tseniku napisao je 1846. vlasnik
na pn-o- j strama molbu Ako se oe Knjige sgubf, tako do je na-id- e
neka je donesc Szimi Kralu iz
Podurna". To je napisao i njema-clc- i,
nckim naroditim pras-opiso- m
i jezikom: "Sol diszes gebct Puch
in verlor rekommen, Szo bitte ich,
bringen Szi mir nach Engelhard
stetten zu Simon Konik. Simo Kralj
nije bio jedmi koji je, pored hrvat
skog imao i njemacTco preztme.
Sltcne su prilike i ispod Dunava
Na primjer u Rohxau-- u Zilxo sam
medju njemaclcim prezimenima:
Frschitz. Birkz, Jonak. Muckschitz
i — Haidin. Rohrau je rodno mje-sto
cuvenog Haydna. Usprkos do-kazivan-ja,
da je to rrczimc njc-mack- o, isukao tih drugo miilje-nje.
Vx seoskn crkvicu stoji krasan
bijeli spomennc koji nam kazuje,
da tu leze ostaci Mathiasa Haide
na, umrloc 1?63.. i njegove supra-g- c
Marie Haidin, koja je preminula
1?54. Tvrdi se, da fe nastavalc
Tin u ovim krajevima uobicajen
kod Nijemaca. To je ro&o, i ako
se netko zove Rkhter. £enu rrra zo
vu Rkhterin. Prema imerra Marije
"Pravda" o ulozi
Francuske
Mosk-a- . — "U Francuskoj shra-daj- u
da bi u rjesavanju tako vainih
problcma, kao Jto je kolekti-n- a si-gurn-ost
u Evropi, zatim pitanje ra-zoruza- nja
i druga pitanja, Francu-sk- a
mogla da odigra aktivnu ulo-gu-",
pise "PrjtJy u jednom Лап-k- u
posveccnom reagiranju francu-ske
javnosti na rezultate XX. kon-gres- a
KP Sovjctskog Saeza.
"Francuske irukovodee i politi-cise
licnosti moraju voditi racuna
o tome, da je to ielja clike edine
francuskih biraca", nastaIja list, i
poziva se na izja-- u francuskog mi-nist- ra
vanjskih poslova Pinoa, da
odnosi izmedju Francuske i Sov-jctskog
Saveza trcba da budu ito je
moguce bolji.
Apcl francuske federacije
za prosvjetu
Moskva. — Kako javlja agencija
TASS, moskovska Jtampa objavila
je pismo, koje je gencralni sckre-ta- r
francuske federacije za narodnu
prosvjetu Lavergne, uputio sovjet-sko- m
ministru vanjskih poslova
Molotovu i tekst apela federacije
upuccn velikim silama i Ujcdinjc-ni-m
narodima. U apelu sc govori
o potrcbi opfcg razoruianja i upo-trcb- i
nuklcarnc encrgijc iskljucuo
za miro!jubi%e svrhe.
Stampa jc objaila i odgoor
Molotova, u komc sc kaze da sov
jetski Ijudi pozdravljaju apcl ovc
federacije. Molotov izrafava uvje-renj- e
da e ova inicijativa naidi na
podriku svih miroljubivih x?malja
svijeta.
Opci izbori u Austriji
odrzal cc sc 13-sto- p maja
Всб. — Sefovi stranaka austrij-sk- e
vladine koalicije, Socijalistifkc
i Narodne stranke, sporazumjcli su
se da sc 1 3. maja ovc godine odrze
u zemlji opdi parlamentarni izbori,
U OUN trcba da budc
zastupano ditavo covje--
canstvo, izjavio Dag:
Hamarseld
Rangun. — Gencralni sekretar
UN HamarJedl izjavio je na konfe-renci- ji
za itampu, da same UN
predstavljaju izraz vjcre u mogu6
nost koegzistencije. Hamarield je
istakao, da (c bitno "smanjiti tern-pcratur- u"
medjunarodne debate o
svjetskim problemima, a narofito
o onim na Srcdnjem Istoku.
Odgovarajuc'i na pitanje o uni-serzalno- sti UN. Harnatield je re
kao, da ne bi htio da proricc u vczi
s odlukama, koje (e donijcti Gc-neral- na
skupitina, ali ipak ielji, da
fitavo cm-jcanstv- o bude predstav-Ijcn- o
u ovoj organizaciji.
Mudrc rijcci
MXe budi neatrpljir prrma jarnoj
kritiri. Ako Je poTolJn, n urn at raj
je kao policu o-.ifurava-
Jules- dru-tv- a. ako Je nrpovoljna, ne matraj
Je kao tvoju pomrtnu llMu.
Gornje rijei uputio Je Hraninlar
Vuic Jnladim piocima, ali mou
e primjenlti na те javne radnikr.
Haidin, njen suprug bi se morao
zsati Haid. Mcdjutim, na spo
meniku je uklesano "Haidcn, ito
smatram varijantom od "Haidin.
U Pandrofu, udaljenom desetak
kilometara i danas iivi Jive Haidin
i Aga Haidina, a u susjednom
Scharnfordu poznato je naie ime
Haidowatz. Za muziku velfkoga
kompozirora nije valno podrijetlo
njegova imena. Ona pripada dje-lor- n
c'ovjeanstvu.
Iza blagog hrpta. koji dijeli Du-na- v
od Lajte. kilometar od. Dunava
smjestio se Pctronelk po hrvatski
Petrlin, S lijeve strane strli Po-gans- ka
kapija. ostatak riraskog gra-d- a
Carnunruma, koji napominju i
iskopine uz ccsru. V torn mjestu
bilo Je pocctkorn XVI. stoljeca to-lik- o
nasec svijeta, da je Udafnji
zupnik 1551 traiio hrvatskog da
bovnika. Bit ce, da je medja pe
tronelleskim Hrvatima bilo podo-st-a
bjecunica iz Bosne. Ime BoJ
njak zabilieieno je u razltim ob-lid- ma
"WosnackK. "CTosinagkh,
Wosiackh. OTesziadch.
Dobrom cestora, koja vodi pre-ma
Becu stilemo u flrnungsrna- -
nestalih hrvatskih
naselja u Austriji
Tragom
Nemiri u Spaniji
Pet ncdavnih dogadjaja u Fran- -
( cooj Spaniji svratili su painju '
svjetske jaxnosti na tu zemlju.
P r v o — anjwtta medju studen-tim- a
madridskog unierzitcta poka-2al- a
je poraiavajuci rezultat za
Franca. 70 posto anketiranih stu-dena- ta
izjasmlo se, da sc nc slaie
s danainjom druitscnom i politi-£ko- m
strukturom u 5paniji.
D r u g o — naredna ankcta
medju studentima pokazala jc, da
74 posto studenata smatra, da jc
katolicla crkva glasna prcpreka za
napredak nauke i naucne misli u-op- cc.
Trece — dva istaknuta falan-gisticK- a
akademika, dr. Entralgo i
dr. Tovare, podnijcli su Francu
opiirne refcrate, protcstirajuft pro-ti-v
mijeianja crkxe u nastavu. Dr.
Entralgo jc zaprijetio ostaxkom, a-k- o
se ne poduzmu mjerc za libe-ralizaci- ju
nastave i sprijec't prctje-ran- o
miicianie klcra u univcrzuet- -
ski ihot, teako sc ne ukinu odasno
postojede politicise zabrane, ito se
ima paralizirajutt utjecaj na uni-erzitc- te
kao centre nauke.
C e t v r t o — Franco jc uhap-si- o
osam istaknutih i poznatih fa-langis- ta.
Medju njima sc nalazi i
njegov zct Scrano Sunncr, bivii mi-nistar
vanjskih poslova. falangisti-C- U
pjesnik Dionisio Ridruclio.
Miguel Sanchcs Masasa, sin pozna-to- g
falangistic'kog knjiievnika, i
drugi. Povod za hapicnjebilo je
objavljivanje peticije, kojom se
traie slobodni izbori za zcma!jki
studentski kongrcs i kojom su oitro
kritizirani pr-o-
, sadainja struktura
na unnerzitctima, koja sc isklju-fiv- o
oslanja na falangu i drugo,
uvjcti matcrijalnc bijede i inte
Icktualnog mediokntcta studenata
f'
Ш
'Ж-- Ш
izloibe balona
uer, manje selo na uzrtsini uz Du-na- v. Do teCe mocar-ni- m
gajcvima, ima oko m. Na
strani pruia sc March-feI- T
Kao da s Beo-grad- u
bnjem. Zani-mljivo
je, kako su se naia imena
njenutlcim
Kao Ito je od
"slimm" nastalo "Khlimm. tako
je Schlanitz.
Podjemo li dalje uz Dunav, ug-led- at
ccmo Mana-Lllend- u
To )e
U ie smjeitena
(udotvonia Gospma slika, za
se pn£4 da je mz Dunav,
stala na mjestu. gdje je danis
okva, usprkos brzini nabujale ri-jeke
Bilo je jasno, da'tu po-di- fi
erkvu. Proilost ostg njemaf-lfO- -
ima na poebno zna- -
cenje Njegova hrvatska povijevt
pocinjc 158 Te godine zaDHiczw
;- - .ratlinl.-- Henrika od
Плллгш- - "Patse la riviere
Ue liea Elend. village btv depeis
ttrovs habrte de _raan
chavsez da Turr" Iz dragih "
zna. da te Uda na pastel icami
ruseljeno 18 hrvatskih porodka.
Skilbeno ie Mara-Ellen- d r-odic-
-nut
rang fupe 1859 0d tada
en iArrane mattcne kniice,
su za nas od naroGtoc
Prvl iutnik Bnmovedskv
Akt nne Ko Hrva mora da je
znao hrvatski Imena upisana nje
Peticija jc rasturcna poitom u ano-nimno-m
obliku.
sc, da je ta peticija bila jedan od
povoda za izbijanje studentskih ne-mir-a.
c t — nedavno su izbile
oJtre demonstra-cij- e
i neredi na madridskom univcr-zitet- u,
su se ubrzo proiirih i
naulice Madrida. Sukobi, do kojih
jc izmedju falangtsta i stu-denata
imali su za
povod unutrainje izbore odrianc
medju studentima Pranog fakultc-ta- .
Naime, iako su na tim izborima
propali falangistiki kandidati, fa-lan-ga
je silom htjcla namctnuti
sojc ito jc bilo do-olj- no
da zapali lonako nemirnc i
nezadovoljnc studentskc duhosc.
Ulicama Madrida dolazilo jc do o-gorfe- nih
sukoba i tuenjava, u ko-jim-a
su na strani falangista sudje-Iova- le
osobc, kojc ncmaju nikakxc
vcze s univcrzitetom. Policija je
oitro i brutalno nastupila, naravno
nrotiv antifalancista. Bilo jc
Iiko i tczc ranjenih. Srudenti
I su nastavili no-scc- "i
i izvikivajui parole i
upcrenc
sindikata i zahtijcvaju-- i
slobodne. izbore i osnivanjc slo-bodn- ih
studentskih sindikata izvan
kontrolc falangc.
Franco jc postupio kao ito se i
огскиаЈо. On je do daljnjcga zat-ori- o
sve madridske fakultcte i
smijenio dekana madridskog Prav-o- g
fakulteta Manuela Torcsa. Is-tovrcme-np
jc vlada objaxila, da jc
odluc'ila poniititi t'Ianoc ipanjol-sko- g
Zakona gradjanskim pravi-tm- ,
koji sc ticu prava na %lastiti
izbor mjesta stanoanja kao i za-kons- ke
odrcdbe o hapscnjima
govom rukc.n, pokazuju besprije-kom- i
tadainji naS naiin pisanja.
On na hrvatski nalin i njema-c!k- a
prezimena, na pnmjer Szulcz
Schulz), Suorczperger
itd.
U tim knjigama sabrano je mno-itv- o
naiih prezimena. Ima ih u-obicaj- enih
u Hrvatskoj. kao Ger-ba%ac- z.
Jelitz. JankowitKh,
Radovt'tr, Jurko--A-itsc- h.
Mikolitsch. Mallinar. Kar-lovitc- s.
Vrankouitcs, Ambrossks i
slicno.
Iz imena se malo nazire, kojem
su govornom skupu pripadali Hr-vati
Jelenta — tako su ga nali zvali
— i okolnih sela. Da su bili ikavci.
vtdimo po imenima Sztipkovits.
Zwirschitz fZvijer). LinKhi
f lijen) Dk tih Ijudi morao je po-tjeca- ti
iz krajs jufno od KarJovca
To nam kazari imena Kerbavaoc.
Karbavarz (Krbava) t SzJeniki
CSkmj).
Sve do XVII livielo e torn
prediela v- - HrvaU пецо Niiem-c- a
U matknn knjigama --? Jezde-seti- h
godina XVTl st in ijotovo
deset pata vise t8h nego nieraa-- f
kth prezimena Kako sa na-rodno- sti
iste vjere. nifta nlte spre-caval- o
njihovo mijesanjc fenidba
ma. Ni pr u februaru une-sen-o
je knjiru viencanih ime
"Stibaritzin". a na drurom mjestu
--Hertitschin Po ogJeda na nje- -
bbbbbbbbbbbbbbVIbV WE '' ЖВВВВВВВВВВВН
ШКШШШи W-'TNbbbbHb- B
, ввввШИШл ,vK ШцмК _
1 TJOiiBBBBBBBBBBBi
bbbb1bbНbПEt''.1bbHS1bbbbbbHbbbbbbb1 вВНкл1П11 1ввв1ввН
LbHbHbb4om4sTMfiBli
ввввша11авХШ I bbbbbbkbbhbbf'''w нн"ч-zaр--auvBfмBBBH н£Зввн2вжвввКжаввввввв
' 1 ША--Ј авввН
aHH_-- ' ! Ш ' m J Ћ Ж bbbbbbbI XL Г,МИ1ВВВв
вввввввввВв1ввагаМвАввввНвв1в1ввв11вНвШ
Sa uhsacrnih amerifkih u Mokti. Slik pokatujeapa-rat- e
kojima m opremljenl baloni.
njeke, koja
500
drugoj ravni
Kalemegdana u
gledam ravni
prilagodjavala jezif-ni- m
zakonima.
naJ Slani dana
poznatu okvu u
nadaleko cuveno
nroiteniite. ctkvi
koju
plovcci
trcba
sela za
Navare
Ftsch
niovs
e
u trk
koje
intereesa
bio ie
Osim toga, smatra
P o
anufalangisticTe
koji
doilo
antifalangista,
predstasnike,
ncko--
lakie
dcmonstracijama,
protcstc
protiv falangistitkog uni-%crzitctsk- og
o
piie
(Schwarz-berger- )
Illitsch.
Wcrttschkomitsch,
je
obje
1665.
u
'Јввввввн
{ТНШ1
STIIANA a
Prcma tim suspenzijama, Spanjolci
vise ncmaju pravo da sami izabcru
mjesto boras ka i mogu biti uhap-icn-i
i u slucajevima, koji nisu pred-vidje- ni
zakonom. Ss'ako uhapieno
lice ne mora vise biti puitcno na
slobodu ili predano sudu u roku
od 2 sata od trcnutka hapienja.
Zanimljivo je pratiti, ito piie
ipanjolska itampa o tim dogadja-jima- .
Zvanicni Francov organ
"Ariba" optuiio jc studente kao
"komuniste" i nazvao demonstra-cij- e
"komunistidkim manesrom"
List dale pozixa vladu da prirmje-n- i
stroge sankcije protiv lica odgo-xorni- h
za nerede, ali ne spominje
rascjep nastao medju falangistuna
Intercsantno je puanje katolicTwOg
lista "]a", koji, izraiavajufi zabn-nuto- st
povodom intcn-encij- c "sna-g- a
neprijatcljski raspolozcnih prc-ma
Spaniji", upu6ije apcl u prilog
unijc sviju Spanjolaca oko Oudilla
i rczima "cijt ustav nije utsrdjcn
jednom za ssagda i koji je raspo-loze- n
da prihvada sva usavriavanja
u toku iduih godina, koja bi moglc
zalitijevati same potrebe zemlje".
Kao Sto sc vidi, u pisanju ovog lista
ec" sc moie naii ncposredan odjck
sadainjih ncmira. Ostala madridska
itampa uglavnom piie po uglcdu
na uvodne flanke u zvanicnom or-gan- u
"AribJ'. Jcdino list "Ш AUa.
zjt" izraiava donekle rezcrviranije
miiljenje, kada u jednom uvodnom
lanku rczimira rezultat reiima od
1939. godinc i piie, da "nada koja
se u Spaniji ulagala u zastave po-bje- de
nije potpuno ostvarila".
Svjetska itampa gotoso je jedno-duin- a
u osnonoj ocjeni dogadjaja
u Spaniji Listovi isticu injenieu,
da Franco nailazi svakodnevno na
sse vci otpor, i da su sc nezado-oljni-m
liberalnim i radnikim km-govim- a
sada pridruzili i studcnti.
Izvan ssake je sumnje da se sna-in- o
ncgodovanje nakupilo nc samo
protiv falange, nego i protiv cjclo-kupn- c
atmosfcre, koju stvara Fran-cov- a
diktarura. I kada "AribJ'
smatra da je svaki pobornik libe-raln- ih
mctoda u driavnoj upravi
komunist ili komunisticlci simpati-zc- r,
onda se jasno vidi, da Franco
nema drugog odgovora. Policijskim
mjerama i optuzbama ne tc uspjeti
da sprijei ncminovan razsoj situ
adje, koji ne idc njemo u r-.'-l
B. POl ' K.
U Zapadnoj Njcmackoj
uhvacen SS-Iijc6n- ik
Bonn, — Bivii lijcc'nik u logoru
Auivic i komandant SS jedinica
profesor Karl Klauberg uhapien
je u Nojminstcru, pokrajina Slcz-ig-HoIitaj- n,
pod optuzbom da je
nad zidovskim zatvorcnidma u lo-goru
provodio raznc kirurikc in-tervenc-ije
u cilju sterilizacijc.
Profesor Klauberg jc prije ne-koli- ko
mjeseci rcpatnran iz Sov-etsko- ;;
Savcza. a postupak protiv
njega jc poscden na zahtjcv Zidov-sk- e
federacije u Zapadnoj Njcna-Cko- j.
maclci jczik, ito smo vctf viJjcIi u
Rohrau-u- , dodan jc nalim imenima
nastavak "in". To zniii, da su e
i Stibari(fak i Hertkka (valjda od
hrt) predstavljale na njemaclcom
jeziku. Inae su prezimena icmkih
lica unoiena po hrvatskers obicaju.
bez ikakvih naav-.Jc- a.
Danas su i Ellend i Haslau an
der Donau potpuno njemacka sela.
U njima neki stanovnici nose naia
kao drugdje u onom
raju. Zanimljivo je. da medju nji-ma
samo dva potiecu od onih za-biljeie- nlh
u XVh st- - Tragschitz
(to je Drapitcs ex Hoszlau) i Zin
schitz Cto C Chinsich iz 1659 ).
f Trlcnfa vodi out nreko Fis- -
chamendana u Enzersdorf i dalje
na jug do njeke Lajte, uz koju se
srajestilo nekoliko mjesta prije na-iih.
a sada njematkih. Stanovnikc
Wilffeinsdorfa zov Kro--ode- n.
iako nijedan od njih ne zna na!
jezik. Naziv je ostao iz reroena.
kada s Bihitrofd mabom bili
Hrvati O BHiitrofa zabtljeiio je
1555 Thomas Solenik da je fisto
hrvatski Sasjedni Sommerein jc
jo potkraj XVII. st rupola hrvat-ski
To svjedocl crkveni vizitatof
1696,- - Parochiani sunt German!
e Croatae. jui se numero adae-cruan- t"'
Svrfit cfe se) 1