Jedinstvo, July 03, 1956

              S JnC&4. Otc godine eUvimo 23-£olienj- icu jug4Mlavenkokaiuulke progresivne itinp. Prvi broj "B ORBE"-l- i(i radnika i vljala x Juj-oslavi- je a Kanadi — ItaSaoJe
2. noverabra 1931. jrodtne a Toronto.
"BORBU-j- e 1936. nalijedila "SLOBOD.VA MI SAO — Iit progresivnih
kanadskih HrraU — i"PRAVD A", !Ut progresivnih kaiudkih Srba. "SLOBOD
N'A" J1ISAO" i "PRAVDA su bile zabranjene u julu 1940. zbog antiratnog
tanovi&ta.
U decembru 1940. росго Je izlazit progreelrni list kanadslih Hrvata ".VOVOSTT
n maju 1941. list progTecivnih kanadkih Srba "SRPSKI GLAS.N'IK", a u Julu
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST 1912. lit progresivnih kanadskih Slovenaca "E D I X O S T". U junu 1948. "NOVOSTI", "SRPSKI GLASSIK" I E D 1-N'-
OST suae ujedinili — otada itlazi J EDI.VSTVO".
VOL. VIII — NO. 52 (674) TORONTO, TUESDAY, JULY 3, 195G PRICE 5- - PER COPY Druga slika
Poljske
Kad sam u septembru
proSIe godine bio u Var-Sa- vi
oti§ao sam da se pri-javi- m
u kanadsko poslan-stv- o.
Primila me sekreta-ric- a,
mlada 2ena, koja se
mnogo interesirala gdje
sam sve bio i 5to sam vi-di- o,
5to mislim o prilika-m- a
u socijalisti£kirn ze-mlja- ma.
Odgovorio sam
da se no moze uporedji-vat- i
sa Kanadom, ali je
uiinjeno mnogo, i vje-ruje- m
da ce ovi narodi za
desetak godina dostici
паб standard zivotn, a u
nekim stvarima mozda
nas i preteku. Ona me je
za6udjeno gledala i upi-tal- a: "Zar pod ovim vla-dama- ?"
Ta mlada i intelfgentna
2ena nalazi se u VarSavi
vec nekoliko godina, vidi !
pred sobom novi grad iz-nik- ao
iz ruJevina, vidi
novo tvornice kojo prije
nisu postojale, vidi silno
napore poljskog naroda
da obnovi i podigne svoju
zemlju, vidi da su so pri-lik- o
znatno popravilo od
kad je ona doSln tamo, ali
ipak u 6udu pita zar
ce poljski narod do5i do
boljeg zivota pod vladom
pod kojom je sve to posti-gnut- o.
ОШао sam £udeci
se zasto su ljudi tnkvi.
Ako je fiudnovato da je
jedna naobrazena Kana-djank- a
slijepa prema ve-liCanstve- nim
uspjositna
poljskog naroda, dime
objasniti da ima Poljaka
koji su no samo slijepi,
ve6 so odupiru izgradnji
novog zivota, htjeli bj da
sve to uniSte i Poljsku
vrate natrag gdje je bila
prije desetine godina. Su-sr- eo
sam takvih Poljaka.
Svijct jo imao priliku da
ih bolje upozna ovih da- -
na: pokazali su se u Poz-nan- u!
Ovi dogadjaji su dobar
primjer poteSkoca a koji-m- a
su suoieni grnditelji
novog drustvenog uredje-nj-a.
Dok jedni ulaiu svu
svoju snngu i znanje da
grade I stvaraju, stvorc
uvjete boljeg iivota —
Sto je jedini put — drugi
nastoje da sprijece grad-nj- u
i razore ono Sto je po-stignu- to.
I sve to u ime
"slobode" i "boljeg iivo-ta".
Ti ljudi nemaju poj-m- a
sta bi od Poljske bilo
da nema narod ne vlasti.
iivot je danas toiak. mo-ra
se priznati. ali bi bio
stotine puta gori kad bi
Poljskom upravljali agen- -
ti britanskih i americkih
imperijalista — a takva
vlast u danaSnjim.prilika-m- a
je jedina alternative
narodnoj vlasti.
Treba se sjetiti da je
Poljska i prije rata bila
zaostala seljadka zemlja.
U ratu jestrahovito
poruSena i oplja6kana po
njemafikim okupatorima.
Sedamnaest posto njezina
puianstva bilo je ubije-n- o.
Glavni grad Var§ava
bio jo potpuno razoren —
1,100.000 njezinih stano-vnik- a
ubijeno. Od svrSet-k- a
rata prolslo je samo 11
godina. Kroz to vrijeme
ne samo da je obnovljen
veci dio onoga §to je bilo
poruseno, vec je izgra-djen- o mnoo novoga. Ja
sam vidio samo mali dio
i — bio zadivljen! Poljska
je na mono u6inila bolji
utisak nego ijedna zemlja
koju sam posjetio. To je
svakako znto Ito tu kon-tra- st
izmcdju starog i no-vo- g
ja£i nego igdjo dru-gdj- e.
To je postignuto pod
cijenu velikih ttnpora i
z r t v a. I te i r t v e
najviSe su podnosili oni
najsvijesniji — koji gle-daj- u
u buducnost. Nikada
no cu zaboravit рпбапја
pokojnog drupa Tome Ba-bi- na
o izgrndnji poduzcca
u kome je on radio. KrJd
je on tamo cfoJao to je bi-la
razorena zgrat'a, bez
ikakva uredjaja. Danas jc
to moderno poduzecc koje
uposluje 800 ljudi. To je
postignute zahvaljujuci
ljudima kao Mo jc Babin,
koji su radili po 12-1- 1 sati
dnevno, vccinom gladni.
loralo se — drugog puta
nije bilo. Hi tako ill pro-pas- ti.
Sovjetski Savez je
Poljskoj pruzio veliku po-m- od
u maSineriji I stru6-njacim- a,
ali Poljaci su
morali podici zgrade, or-ganizo- vati
proizvodnju i
t.d.
I kad covjek-strana- c
danas gleda plodove nji-ho- va
truda — ako nije
zaslijepljen predrasudo-m- a
i politikom kao spo-menu- ta
Kanadjanka —
mora da se divi. Poljski
narod ima veliku buduc-nost.
Svi pokuJaji da ga se
u tome sprijefi osudjen!
su na propast. Ono Mo se
ovih dana dogodilo u Poz-na- nu
je djelo oajnika,
koji vide da im se bltii
propast. U napredku i ra-zvit- ku
Poljske oni vide
svoju smrt-- Mlslimo, nara- -
vno, na organizovane i
svijesne neprijatelje na-rod- ne
vlasti i novog ure-djenj- a.
Kako objasniti Poz-nan- ?
Nema sumnje da je to
djelo imperijalisti£kih a-gen- ata,
koji su iskoristili
nezadovoljstvo jednog di-je- la
radnidke klase stvo-ren- o
problemima izgrad-nj- e.
Sigurno nema zemlje
kojoj imperijalistic'kc spi-juns- kc
ngencije posvedu-j- u
toliku pa2nju koliko
Poljskoj. To ima svojih
razloga. Poljska bi za njih
bila bogat plijen i pred-stavlja- la
vaznu bazu za
potkopavanje drugih so-cijalistiS- kih
zcmalja —
slidno kao prije rata pro-ti- v
Sovjetskog Savcza.
Po svoj prilici da je u-тје- бап
i Vatikan, ako ne
direktno onda indirektno.
Vatikanska agentura —
poljski visoki kler — ima
dosta jake pozicije i ko-ris- ti
rcligioznost poljskog
naroda za svoje mrafinjn-Ck- e
planovc.
Neprijatelj je takodjer
iskoristio nezadovoljstvo
jednog dijela radnidke
klase. Mo2e biti i istina da
su demonstranti na ulica-m- a
Poznana traiili hlje-b- a.
U novom driavnom a-par- atu
jo§ uvijek postoje
mnogi ncdostaci i jcdan
od njih je opskrbljivanje
industrijskih gradovn sa
2iveznim namirnicama.
To je problem u gotovo
svim zemljama narodne
demokracije, koji djelo-miin- o
proizlazi iz novog
stanja — neumoljivi za-ko- n
razvitka novog iivo-ta,
— a dobrim dijelom je
posljedica birokratizma.
Birokratizam je veliko
zlo u svim tim zemljama.
On strasno ometa puni
razvitak novog uredjenja,
ko£i stvaralaStvo naro'd-ni- h
masa. Xe moie se re--ci
da se protiv birokratiz-ma
ne vodi borba, no me-- ni
se ilni da ce uzeti jo.l
vremena i — velikih na-po- ra
da e iskorijeni. Mo-r- at
ce se reorganizirat 6i-ta- vi
upravni aparat Taj
proces je zapoceo, a oso-bi- to
vclikog maha je zau-ze- o
poslije Dvadesetog
kongresa KPSS.
У1о±е se vjerovati da
je prili6nu dozu neza--
dovoljstva stvorilo slijepo
oponaSanje s v e g a
Nastavak na str. 2 )
UMadjarskoj pomilovaito Kanada ce pomoci Indiji u izsrradnji hidroccntralc
22.000 Ilea
BudimpeJta. — UMadjar-- l Ottawa. — Kanada je tu Indiji.
skoj je pomilovano 22.000 odobrila 20 miliona dolara i Pomo je odobrena u ok-lic- a, izjavio je ministar za izgradnju hidroelektrifi- - I viru Colombo plana, u kome
pravde Eric Molnar ne centrale na rijeci Kundah Kanada udjeluje.
PREGLED
St raj k 650.000 cclicnih
radnika u SAD
30. juna ocpoceo je
itrajk 650.000 celicnih ra-dnika
u SAD.
Predsjednik United
Steelworkers unLje David
J. McDonald je izjavio u-vjer- enje da ce radnici iz-drz- ati do pobjede.
htrajk je zahvatio celi-cn- e tvornice u Pittsburg-hu- ,
Gary, Youngstown,
Buffalo i drugim gradovi-m-a.
Strajk je rezultat neus-pjeli- h
pregovora, izmedju
unije i kompanija za novi
ugovor. Kompanije nika-k- o
nisu htjele izaci u su- -
sret unijskim zahtjevima.
Sastanak komisijc UX za
razoruzanjc
Ovih dana u New Yorku e ce
eatati UN komi-- lj za razoru-ianj- e.
Na worn cajedanju bit (c
pretrraen rad rebnoR podko-tnite- ta
od 5 lanuva, koji Je prije
nekoliko mjeM'ci zavjedao u
Londonu.
Kanadu e zaHupati Paul
3Iarlin, miniktar zdravlja.
Iz Oltawe javljaju da e Mar-ti- n
U torn govoru dati udgotor
uvjelkom premijt'ru IlulRanji-ni- l
na njegov pozir da Kanada,
kao flan l'Hlkomilela za razo.
ruianje pokaie primjer u razo.
ruianju nmanjianjem ojnih
nila i izdalaka.
I'oljednjih tjedana u ОИам!
he Rovorilo u putrcbi povrlanja
naoruianja.
Inlerefantno ce ctoRa biti tin
ie Martin kazati.
JiiRfoslavija i
Uumunjska
Za vrijeme trodnevnoj: borav-k- a
JutSoIaenke drlavne dele-Raci- je
u Hukurritu pot pi an je
ugovor o trriavnlm i partljkim
odnoima i auradnji.
SltjeJefe ft ttlit ZJeJuttU
izjji гШа PSRJ i SSSRisJane
23. jutu к Mothi.
"Na poziv Prczidijumi Vr-hon- og
sovjeta i vlade SSSR
predsjednik FNRJ Josip Droz
Tito boravio jc u sluibenom po-jct- u
Sovjetskom Savezu od" 1.
do 2J. juna 1956. godine.
U toku boravka predsjednfka
Tita odriano jc viJc razgovora
izrocdju predstavnika obiju %Ia-d- a.
S jugoslavemkc strine $u-djelo- vali
su u raagovoxima, o-si- m
predsjednika Tita, podprcd-ijcdnt- k
Savcznog izvrJnog vijeda
Edvard Kardclj, dfiavni sekre-ta- r
za vanjikc poslove KoCa Po-povi- i,
dlan Saveznog tzvrbiog
xiyetx Mijalko Todorovic, prcd-ijedn- ik
IzvrJnog icix NR Hr-vau- ke
i Илп Savcznog izvrJneg
vtjeda Jakov DIaicvk i izvan-red- ni
i opunoraoccni arabasador
FNRJ u .foskvi Vcljko Mi&-nev- £.
Sa sovjetske strane u raz-рохзгм- па
su udjelealt, pred-sjednik
Prezidijuma Vrbovneg
sovjeta SSSR K. J. VoreJttev,
predsjednik Ministareep vJjeAa
SSSR N. A. Balanjnn, гкп
Prezidijraa Vrhovnog sovjeta
SSSR N. S. HreXev, pni za.
mjentri predijednika rmnivtar
skog iicix SSSR A I. Mikejan
i V. M. MeioteT, mimstar ranj-s- k
posJora SSSR D.T. 5fflev,
prvi zamjenik mmtra vanjfkih
poslova V. V. Kuznjecsv j U'
vonredni i epunomocxni amba-sad- or
SSSR u Beogradu N. P.
Firjubin.
Osim toga, razgovorima aa
SVJETSKIH DOGADIAIA
U Washingtonu planiraju
propast svi j eta
Svijet je ovih dana a zapre-paStenje- m
saznao o planovima
ameriikih militariHa za bom-bardiran- je
Sovjeteko Sateza sa
atomxkim i hidrogenekim oru-ije- m.
Stotine miliona ljudi ce biti
uninteno — ne tamo u SSSK-u- ,
vec i Kini i drugim zemljama,
pa fak i onima koje su prijatelji
SAD.
Te planove je iznio armijki
general James M. Gavin u taj-no- m
ttvjedofanstvu pred enat-aki- m
pododborom za avijaciju.
Gavin je Kvorio мто o po-Ijedica- ma atomkoir i hidrogen-sko- g
napadaja na SSSK, a za-obiS- ao
je pitanje posljedica ta-kv- og
bombardiranja na jevero-americko- m
kontinenatu. Zar ne
bi koja bomba pala i ovdje?
Gerreraloy Mproput popravio
je senator Symington, koji je
kazao da bi 110 atonkih bomba
unUtilo 70 miliona tanonika
Sjed. Driava. Nije "ntotine m-iliona,
all ipak priliran broj . . .
Svi bi utradali . . .
Covjecanotvo ne £e dozvoliti
takvoK rata ...
Komonvcltska
konfcrcncija
U Londonu ec nekoliko dana
zaojedaju premijeri ltritanikoR
Komomello. I'rema vijestima
Stampe pretresaju medjunarod
nu ituaciju. I'oebnu painju u
poovetili promjrnama u 'ovjet-ko- m
Savezu i njeRovoj politic!.
I' tome su e otro podijelili.
Na jednoj strani su premijer
Indije Nehru i premijer Cejlona
Hernadaike. koji smatraju da je
SSSIt ufinio velikp promjene i
da iokreno naxtoji potici me-djunaro- dni
sporazum — da hi
ne oiiRurao mir. Na drtignj
strani nu kanad-- ki premijer St.
Laurent, premijer Autralije
Menzien i premijer Juine Afri-k- e
Strjdom. Hritanki premijer
Kdm 1 jo4 neki nu u sreilini.
VljeMi pokazuju da medju
njima ima i drugih razlika.
prisuJtA-oval-i s jugoslavcnikc
stranc gcncralni sekretar Pred-sjednika
Republike Joie Vilfan i
Jef kabineta Podpredsjednika
Saveznog izvrJnog vijcfa Anton
Vratuia. a sa sovjetske strane
Илп kolegija ministarstva vanj-skih
poslova L. F. Ujiev i vrii-la- c
duznosti naclnika V. слтор-sko- g
odjeljcnja Ministarstva
vanjskih poslova K.D. Lcvickin.
Vodjeni tazgovori, koji sa
protckli u srdanoj i prijatelj-sk- oj
atmosferi i u duhu ot.ore-nos- ti
i potpunog uzajamnog ra-zumijeva- nja,
pruiili su priliku
za Siroku, izmjenu glediita o ra
zvoju medjunarodne situacije u
protckloj god in i i o daljnjem
razvoju odnosa i svestrane su
radnje izmcdju obje zemlje. O-bavlj- ena
izmjena miiljenja po-kaza- la
je siroku s!i£nost gtedtlu
obiju vlada u ocjni razroja me-djunarodne
situadje i postoje&h
racdjtmarodnih problema. kao i
zajednidna xetju za daljnje pro-dubljivan- je
fazaenjevanja i pri-jateljst- va
izmcdju Federativnc
Narodne RepeWike Jugorfavije
i Saveza Sovjctskih Socijilisti-ki- h
RepuHika.
I.
Vlada FNRJ i vUdi Sovjet-skog
Sareza sa zadevoljstvom su
konstatirate, da se opda medju-narodn- a
zaregautest dalje sma-- ,
njila u toku protekiih godkiu
dana. Obje vlade pozdravtjaju
kao znak toga рормЛааја pove-danj- e
roedjunarodnlh kentakta i
sve ja£u tendenciju rjtiavxnju
medjururodnih pit anj a putem I
pregovora. Suglasno te konstaii- -
ZHJEDniCKH IZilHUR
Pearson se opet
obrukao
Konferenciji prisustvuju i
minifttri vanjskih poslova. Nag
Pearson ee opet obrukao. liar
tako kaie londonki dopisnik lita "Telegram' J. Armstrong.
Kad se pretresalo pitanje tuv-jets- ke politike kanadski stav je
iznio premijer St. Laurent, koji
je zatim pozvao I'eariona da ga
popuni.
Pearson je zauzeo isti stav
kao Dullet — da u sovjetskoj
politici nema nilakvih znacajnih
promjena, da ee to treba igno
risati I nantavit politikom lie
popuStanja.
Pearsonov govor je izazvao
fudjenje i nezadotoljstvo, pile
Armstrong. I'o4taljeno mu je
pitanje, da li je uloga Kanade
na konferenciji da "tumaci
AVashington. On je odgovorio
da je i nadodao da po&to Sjed.
DrZave nisu zastupljene, Kana-da
nastoji da pokaie vece sim-pati- je
za americku politiku nego
inace.
Mnogi Kanadjani matraju da
kanadski predtavnici na ovoj —
i nvakoj drugoj konferenciji
trebaju prvenstveno tumaciti
7elje i interene Kanade. Naia-lo- t,
go p. Pearson viSe voli —
i on to otvoreno priznaje — da
istupa ka luga Wahingtona.
Cu En Laj za presrovore
o Formozi (Tajvan)
Kinenkl premijer Cu Kn Laj
je rrkao na zasjedanju narml-no- g
kongresa (parlamenta) da
je kineki narod nllufan da os-lob- odi Tajvan (Kormozu) mir-ni- m
put em u koliko to bude mo-guc- e.
Cu Kn Laj je kazao da je Wi-пек- ка narodna vlada rpremna
da pregovara sa tajvanskim via
stima za mirno nlotodjenje
Tajvana. 1'regovori hi se odriali
u Pekingu ili gdje god oni 2ele.
Britanija smanjiijc
vojnc izdatkc
Vlada Velike Hritanije je iz
jatila da (e smanjit vojne iz-dat- ke
za Л0 miliona sterlinga
(oko ISO miliona dolara).
rano, da je u torn pogledu zna
ajnu ulogu odigrila konferen-cij- a
Sefova vlade cctiriju velikih
sila u Zcnevi u julu 195V god.
Tako je razvoj dogadjaja u
protckloj god in i pokazao, da
nije mogudc ofekivatt brio rje-{avan- je
problema, koji su se
nagomilali za vrijeme "hladnog
rata", po ocjeni vlada od
odlufujufcg je znafcnja, da su
porasli napori za proJircnje me-djunarodne
suradnje, ito prido-nos-ti
jaanju povjerenja medju
narodima.
U toj novoj atmosferi oja£ala
je snaga i sposobnost Ujcdinje-ni- h
naroda- - za rarmatranje i us-pjci- no
rjctavanjc zadataka pu-tem
organiziranog i ravnoprav-no- g
sudjeiovanja svih zemalfa.
Ufpjeh konferencije za upotrebu
atomske energije u miraodopske
svihe, koju su organizirati Uje-dinj- ni
narodi u aHgiwtu 1955.
godine u Zencvi, i obeavajucl
poetak radeva na Mvaraflju me- -
djunarodne agencijc za atotmku
encrgij! uko ш vezam za ta
atmosfem.
Oja£ana le§a i sposobnos
Ujedinjemh naroda defii su de
tzraiaja i u napretkuf koji je
postigm u snvferu npbeve uni-verzalno- sti
prnarijem novih
dlaneva. Obje vladepozdravljaju
cuijenicu, d se posebno pove-ca- o
broj novih clanka Ujedinje-ni-h
naroda iz evropskih zeeulfa,
a takodjer iz zcmalja Azije i
Afrike. fije je rastule sudjelo-vanj- e
u medjunarod norn zivotu
doilo 6o izraiaja vec na Ban- - f
dantkoj konferenciji. Ito rido--
IUSV0JEN FEDERALNI
ZAKON 0 POMAGANJU
NEZAPOSLENIH
OTTAWA. — Parlamenat
je jednoglasno odobrio novi
vladin prijedlog o pomaga-nj- u
nezaposlenih.
Po ovom zakonu federal-n- a vlada ce pridonijeti po-lovi- cu svote izdane u poje-dini- m
provincijama za po-m- oc nezaposlenim radnici- -
ma koji nemaju osiguranja.
Primjena zakona zavisi od
pristanka pojedinih provin-cijalni- h
vlada. Pristanak su
dosad dale vlade Newfound-land- a, Ilritish Columbije,
New Brunswick, Prince Ed-ward
Island, Saskatchewan
i Manitoba. Vlade Ontaria i
Quebeca su joS uvijek rezer-visan- e.
Federalna vlada do dopri-na§a- ti
za nezaposleno u torn
sluCaju kad njihov broj pre-dj- e
.'15 posto pucanstva (no-St- o
manje od polovicu jed-nog
procenta). Na primjer,
Ontario ima 5,183.000 sta-novni- ka
i federalna vlada cc
pruziti pomoc kad broj ne-zaposlenih
predje 23.323.
Do tog broja pomaganje ne-zaposlenih
bez osiguranje i
druge pomoci leii na provin-cijalni- m
i municipalnim vla- -
stima.
U Britaniji otpusteno
0.000 automohilskili
radnika
Indon. — British Motor
Corporation otpustila je
(5.000 radnika zbog opalog
trzista.
Nedavno je Standard Mo
tor Company otpustila З.бОО
radnika zbog automatiza-cij- e.
no$i ravnopravnoj ulozi naroda
tih kontincnata u svijetu.
Obje vlade su medjutim sa
ialjenjem konstatiralc, da Na-rodnoj
Republics Kini joi uvijek
nije priznato pravo predstavlja-nj- a
u Ujedtnjcnim narodima, i
one ce se uporno zalagati, da to
pravo bude priznato toj vclikoj
zemlji.
Obje vlade su kao i prije u-vjcrc- ne,
da je pitanje Tajvana
i drugih otoka prijeko potrebno
rijeiiti suglasno zakonitirn pra-vim- a
Kine na te teritorije.
Prema rruSljenju vlada ob-;- u
zemalja, u toku "hladnog rata"
foimirala su se tako оргесла
stanoviSta i nagomilalo toliko
nepovjerenjt, da ne bi bilo lo-gttn- o
ni svrsishodno o£ekivati,
da se sve zaprcke u rjesavanju
spomih medjunarodnih pitanja
mega lako ukloniti i posticj
bfzo porazumijevanje o svtm
Г11 fill WHITanll 1I 4li Il ДllI
Potazecj od toga, obje vlade
su uvjerene, da je potrebno na-stoja- ti.
da se ortvarc sporazumi
o pit anj ima, koja je ved danas
mogute rijeiiti i vuglawle su se.
da instrtiranje na odrcdjenom
prioritetu odnosno redosljedu
razmatranja spornth pttanja i
odredjenom tempu njiheva rje-{avan- ja
ne moze dovesti do ko-risn-ih
rezultata. U torn svijedu
one su razmotrile pitan fa razo-raianj- a
i kolektivne sigwmovti,
kao i druga pttanja, koja raz-dvaj- u
svijet, a posebno Етгори
Imaju5 pred ofima, od koli- -
(Nastava na str. I)
UliflDR IRRil I SSSR
obiju