Jedinstvo, February 03, 1956

              STRAXA 2
radimo ZAJEDNicKHisiuoaj sa sjednice SJK. u
Edson, Alta. - Drap drugovi
na urcdniitvu, zclim vam sc avm
sa par redaka. Evo sam sakupio
nckoliko dolara ($10.00) za fond
naic novine "Jedinstva". 2eIio bi
da sam i viie sakupio, ali ipak nijc
slabo. Vjerujte mi nijc to jcdno-stava- n
posao, ali kad jc dobra vo-Ij-a
i razumjcvanje u koju jc svrhu
akcija, sve sc mole.
Ono ito sic prcd konac proSle
godinc razaslali pisma da ditaod
kaiu svoje miiljenje o urcdjivanju
novine i po nckim drugim pitanji-ma- ,
to ste dobro napravili. Do
ncdavno diskusija mc je jako in-teresova-la,
t.j. ditati miiljcnja di-tao- ca
o novini. Ali sad vcd me ne
intcrcsira zbogtoga ito jc nastala
prcpirka tko jc bio kriv i gdje je
ko bio kriv u sovjctsko-jugoslavcn-sko- m
sporu. Tome ima vcd 7 go- -
dina, iako demo povredjivati stare
rane — ispravljati gdje je ko ito
rekao nedemo nigdjc dodi. Zabo-ravim- o
ito je bilo, glcdajmo u bu-dudno- st.
Sloiimo se, prihvatimo se posla,
nastojmo za naiu radnidku stvar
zainteresirati vedinu naieg naroda.
To je moja iclja. Smatram da ovo
nijc samo moja iclja, nego mora
biti svih nas koji pripadamo ili smo
pripadali radnidkom pokretu. Nije
pitanje ko zna vise, a ko manje,
ko je zagovarao ovu ili onu stranu,
to je stvar proitosti. NaJ narod
odckuje od nas slogu i zajednidki
rad i mi moramo udovoljiti zelji
naieg naroda i radnidkom pokretu
Kanade koga smo mi sastavni dio.
To je glavno, a drugo kojekakvo
prazno mudrovanje samo nanosi
itetu radnidkom pokretu. Ovo je
moje duboko ubjedjenje.
Joi ncito. Jako me intcrcsira na-tjccan- jc
"pctaka" za nove prctpla-te- .
Tomljcnovid je vjerojatno Li-da- n
in, a ako je I.iiinin, ncde biti
posljcdnji. Ncdaj preJ sebe niko-me- !
Drugarski pozdrav,
P. рм-шг- .
"Jcdinstvo" zastupa
radni narod
1 immins, Ont. — Drugovi, pri-luic- no
uovom Hstu ialjem "Money
order" od $10.00. Novae je za sli-jedu'- u:
obnova $5.00, fond $3.00,
Prputva knjig $1.00 i $1.90 za
kalcmiar pofto gi do tada nisam
dob o
Sto sc tide diskuajc, o uredjiva-ni- u
novine "Jcdinsrvo", vrlo je
praktidno, StO Se jc poreia disku-sija
Ovim potczora data se prilika
wkom pretplatniku, dak i onima
koi niHi pretplatoki, da iznesu
svoja rmsljenja o uredjivanju no-vin- e
Ovo je ptavikn nadm a bi-stren- ju
pojmora.
Mojc je тШјевј da j novina
dobro uredjivaea. "Jedtestvo" j
ttozcr oko koga eu se rufi iselje-nu- i
ptx'cli okupljati, odnosno prije
dvif decenijc i pol oko naie na-prcd- ne
starape. Ntlx radnidka
itampa. a u danainje vrijeme "Je-dinstv- o"
medju naiim narodom je
jedina novina koja brani i zastupa
radni narod Kanade bez razlike
vjere narodnesti. To je osnovno.
Drugarski pozdrav,
S. Saban.
Nova prclplata iz B. C.
Port Albcmi, B.C — Stovani
drugovi u олхт listu vam ialjem
novae za jednu novu pretplatu i
kalcndar. U kampanji smo pa sma-tram
za duinost da bar sa jednom
novom prctplatom doprinescm us-pje- hu
kampanje.
Nmina mi sc dopada, volim ju
ditati, samo viic vijesti iz Jugosla-vij- e.
sport nas starije mnogo ne
zanima. Roman Krijes" smo vo-Ije- li
fitati, nadam sc da ni KIet-ra- ~
nede biti slaba, to jc hrvatski
historijski roman,
Stvari u Jugoslaviji ne treba mno--
Hamiltonu moze posluziti za pouku drugima
(Napornena: Ovaj dopis trcbao je poslat Stampu odmah poslije
sjednice.od 8. januara, ali provjeravanja vainih pitanja
kojima govori to nije bilo mogude.)
. 8. januara odriao je SJK svoju
prvu sjednicu u ovoj godini, a to
je ujedno i prva sjednica poslije
naic godiinje sjednice, koja je odr-ian- a
u mjesecu decembru 1955 g.
na kojoj je izabrana nova uprava,
primljcn jedan novi cian i prcglc-da- n
nal rad u proiloj godini. Na-i- a
godiinja sjednica protckla je u
drugarskoj i prijatcljskoj diskusiji.
i posmtrajudi "naie dlanove dovjek
ne mole a da ne pomisli u sebi, da
izgledamo kao jedna zadruga u ko-joj
su joi svi povezani krvnim ve-zam- a.
Pa tako i treba da bude, jer
svi znamo zaito smo dlanovi, za-it- o
radimo, zaito frtvujemo. U ta-kov- oj
prijateljstkoj diskusiji i ra-zgovori- ma
svaki se osjeda ponosan
i zadovoljan ito je dlan takove or-ganizad- je,
gdje se uvijek razgo-var- a
o dobrim i naprcdnim stva-rim- a,
bilo to nckoj lokalnoj pri-red- bi
ili o dogadjajima svijctu,
mini, o borbi radnika za bolje
plate i uslove rada ! uopde o svemu
ito bi moglo donijeti ncku korist.
a ne mrinju Hi svadju.
u
Naialost, na sjednici 8. januara
nije bilo tako, sve to zadovoljstvo
i prijaznost skrenulo je suprot-no- m
pravcu (privrcmeno), a to je
izazvao jedan nai novi dlan, koji
malo zna radnidkom pokretu i
inade je lakomislen, pa jc nasjeo
nckim ljudima kojima nisu na sreu
intcrcsi naicg naprednog pokreta.
Taj dovjek je Simc Bogdanid —
Vukc Jjcv, koji je na sjednici po- -
dnio rezoluciju i o njoj govorio
skoro pola sata. U toj rczoluciji on
je traiio da ureduiitvo' "Jedinstva"
objavi njegov dopis, kojim je od-govor-ao
na krifiku njegovog dopi- -
u slobodnoj diskusiji u "Jedin-stvu- ";
ili da urcdniStvo opozove
kritiku njegovog dopisa, a on bi
opozvao neke stavke u svom dopi-su- .
Vukovljcv nije gledao na na-Sc- g
predsjednika, nego je sam tra
iio od dlanova da glasaju pitajudi
opctovano: "Ko jc za rezoluciju
neka digne ruku". Nitko nije po-dig- ao
ruku. Vukovljcv sc iznenadio
i podeo dalje govoriti. Tada za-trai- ili
jed ncki drugi dlanod.
Ustao je sckretar organizatijc Gru-bi- d
i objasnio nai stav po piunju
Jugoslav ie i po ргдпм dopt-inik- a
p et
i ako mi znamo da
je duh ne uni-itit- i,
jer je on os-oji- o i
narodne masc Si-ro- m
celog mi pove--
go iznaiajte ih onakve
kve one
Primite oa
mene i moje obiteljL
Marije $Mptr.
PublUhed TudT Friday
in Slovenian
Jedinrtvo Co, Qnn St. We,
Toronto 2-- B. Ontario, Canada.
rate: tSJDO per yr%r. $3.00 per 6 months
USA eountri S&OO per year.
EfTietoLr:ESMtjpeiprean3-I-1MvaionH2dS.tiraae, __
Aothoriaed aa econd ela.M mail
Poet Office Ottawa. .
b_iti
radi nekih o
se ovdje
q
u
o
u
o
sa
su
ri
i
koji sc ogrijeic o pravila novine.
Koji god sc dlan podigao da go-vori,
rou je
rijrf nastojedi da napravi svadju.
Kad je po drugi put sekretar Sa-vez- a
podeo objainjavati
ovaj je po-ia-o
rukama na njega dt ga uhvati
za vrat, na ito mu je nekolicina
dlanova zakrdila put i
napad na organizacije.
je na to stao psovati
organizaciju i dlanove, prijetio da
treba sve vodstvo u Torontu
kao i sve nas u
pa postavit "p"vc ljude". Nazvao
nas je svakakvim ime-nim- a.
Ovdje je prevladala svijest i
naiih dlanova, i zato nije
doilo do nedega vedeg i tcicg.
Mi znademo da za o-v- aj
ispad Vukovljc'a odgovornost
snose Andrija Draiid i Rada Бо-iani- d,
jer su njih dv'ojica bili u
posjeti kod Vukovljeva ga da iz organi
da jc dopis na koga je
uredniitvo dalo komentar, bio pre-vii- c
blag, da nije bio
oitro napisan protiv nas. Ovo je
priznao sam
ima namjeru da sc povrati u Ju-goslav- iju
i prije dolaska u Kanadu
bio je u protivnidkom taboru, pa
izgleda da su ga Draiid Boianid
pokuiali ucijeniti, da u
diskusiji u "JcdinstVu" piie ito
viic u pravcu, da stori
ito xedu i tako srijedi
u naiem iseljcniitu, za
ito se zalaze "Jcdinstvo i Savcz.
Nije sludaino da je Vukovljcv vi- -
kao treba primiti Andriju
Draiida~u
Poslije sjednice doznalo se viie
drugi h stvari. Povcdcna jc
da se dokaic da se "oni
na vodstvu" (tako nazivaju naic
uredniitvo Izvrini odbor) "bojc
sposobnosti" Andhje Draiida, da
on ne bi uzeo neku duinost tako
netko "ostao bez posla", i zato
toboz nede da prae prcgoore sa
orgonizacijom J u
Draiid Boianid koji
sebc. organiza- - cionalizmu
je put
puta
S MrJal
fronta Toronto
Torontovska organizacija Kanadskop
poput sl!6nih onranizacija drugim
zaostala je sa svojim aktivnostima kroz proslo Ieto.
svet kao nikakdoanferenciijck,odZernnneovgskihi Dbourhacjoa ozsavomjiior iczeao-zvao
optimizam. Jredjunarodna je privremeno udutala posle togra preko DuIIesa sli-Cn- ih ponovo јоб ocajnije zapretila atomsklm i hidroKen-ski- m oruijem, unistenjem 6ovje5anstva i da posle tog-- a jo5 groznicavije presla na trku u naoruiavanju i na ra-spiriva- nje rata. Jednom reiju: medjunarodna
je sasvim npalsutpooji isvim silama unistiti Duh, Sto
Medjutim,
Zenevski mogude
nadahnuo
mnogomilionske
sveta, moramo
hvaliti, ka
jesu.
drugarski pozdrav
JCDINSTVO
and
жаЛ langnff-- T PubKchlnjr 47
and other
Buin Manaar:
Department,
Vukovljcv preuzimao
nepravilni
postupak Vukovljes-a- ,
sprijedila
sekretara
Vukovljcv1
"po-bacati- ",
Hamiltonu,
pogrdnim
disciplina
pozitivno
Vukovljcv
kritikovali,
dovoljno
Vukovljcv. Vukovljcv
slobodnoj
suprotnom
smiri%anje
kako
SJK.
ditava
kampanja,
pokreta, mestima,
preterani reakcija
hladnotf
reakcija
aemogTice.
Srb-Croti- n
Sobcriptkn
konfuziju
ti joi odludruju borbu mir, mi
ne smemo dorvoliti da on
ikmas-i-; nc moicmo mimo po-smatr- att trku u mi ne
smemo hJadnokrvo skiiati beso-mud-no
hladnog rata.
Mi moramo joi odludnije i orga
ruzovanije nastaviti za mir,
za atom-sko- g,
hidrogenskog i drugog oruija
masovno covedan-st- a.
MJ moramo joi viie raditi i
najiire narodne sloje-v-e
protiv onih elemenata druirva
koji, dovedmske osedaje.
mislc da ce tm rat doneti spas od
njihove sopsrvene uobraxili'je i hi-steri- je.
TorontOTsko Vece Mira odrzalo
je nckoliko scdnica u poslcdnje
vrerne, na kojima sc? diskustovalo
o problemimi kako na Vojc
potvrdio da jc on slijepo oruije
Draiica i Bozanlca, t da sit radili
na tome da odgovaraju vodstvo na-ie- g
pokreta i podvrgnu ga mrinji,
kako bi se oni dodepali vodstA'a i
urcdniitva, da bi skrenuli pokret
na krivi put.
Navodimo joi i to da je Vukov-Ije- v
toga dana na sjednici
dijelio pamflet, koji jc pisan prije
tri godinc, a napada Sovjctski Savez
i medjunarodni radnicki pokret.
Vukovljcv jc priznao da mu taj
pamflet donijcli Draiid i Boianid,
da ga podijcli medju naiim dlano- -
vima. Sa tim su oni potvrdili da
ne priznaju sporazum izmedju Ju-goslav- ijc
i Sovjetskog Saveza, pa
bi htjeli na taj put navesti i nalu
organ izaciju i Stampu. Nc mole se
biti za dcklaraciju i
dalje iiriti antisovjetsku propa-gand- u.
Da zavriim. Naie dlanstvo je
ustalo protiv ovakvih ispada i traii
i oitro se izbaci
i
i
i
t
fzacije. Isto tako naie dlanstvo od- -
bija da ima iita zajednidkog sa
Draiidem i Boianidcm. Smatra se
da oni imaju vcze sa diplomatskim
predstavnicima Jugoslavijc, pa bi
bilo na mjestu tih predstavnika.
da se od njih t njihovc djclatnosti
ogradc ako nc zele da naic iselje-niitv- o
shvati da jc i za njih Beo-gradsk- a
deklaracija obidan koma-di- d
papira. Namjcrava se u torn
smislu uputit rezoluciju vladi u
Beograd i ambasadi u Ottawi.
Ovaj sludaj u Hamiltonu treba
posluziti za pouku, kako nama 0
Hamiltonu, tako i organizacijama i
pojedincima u drugim mjestima,
da ne nasjedaju dvolidnim ljudi-ma.
Onaj tko pogrdc protiv
Sovjetskog Saveza ne mozc biti
prijatclj radnidkog pokreta, to jc
proilost dokazala a sadainjoj pot- -
rdjuje. Na djclu sc ljudi poznaju.
Cuvajmo naiu dugogodiSnju
j-kov-inu
— Sa-e- z Jugoslavcnskih
Kanadjana i nafu novinu
koji su nasljcdnici naiih
"Prijatelji novc Ju- - organizacija i noWna proilostl,
goslavijc" (tako i . su bili zasirtTi-an- i na interna-nazivaj- u da jc to radnidkoc rwkreta u
cija). Poshjc tjedan da Vukovljc% Kanadi. To na - dragog
se ispridavan da on "ne bi uzco ' nema. duinst na urcdniStxu tim ic Crnbtl
n
PESA
Mirovnojr
u
Po-s- le Zcnevskc
dotlo
da bi i
bi
Zenevski
za
sc
mi
naoruianju;
raspirivanje
borbu
za razoruianje, zabranu
za --uniitavanje
orgamzovati
izgubf-!- ,
na
naioj
su
Deogradsku
od
siplje
te--
"Jedin-%lo"- ,
me razviti ito uspcinijc akcijc za
nir. Moram priznati da jc orgam-- .
n ija SJK (bar u Torontu je tako)
topustila viie puta povoljne us-io- v
o za raznovrsne akcijc u Mirov-not.- i
pokretu. Nadam sc da demo
se u budude popraviti.
Svrha ovoga dlanka nije da u de-tal- je
iznese o diskusijama i zklju-dcirn- a
ix scdnica Torontovskog Ve-da
Mira, prisustvujudi tim scdni-cam- a,
pobudjen sam da naptsem,
bar ukratka. ncito o pokretu Mira
u opite.
Svima je poanato da jc 3-- og i
б-o- g novembra, proile godine,
odrian u Torontu Kanadski Fo-rum
za Mir. Naia organizacija u
Torontu izaslala je 6 delcgata. Ali,
opiirnijt izveitaj sa Kanadskog
Foruma za Mir nije podneo ni je-dan
od delcgata . . . Da Ji su tako
u6'nili i delegati naiih organiza-cija
iz drugih mesta? . . .
Ukratko o Forurou:
Joi 4-o- g novembra odriana je
skupitina privrcmenog Odbora za
Forum. 1-o- g novembra btla jc ot-vore- na
Massey Hall od 8.50 h. za
rcgistroranje i inormadje. Otra-ranj- e
Foruma u 9-5-
0. Biranje pret-sedruk- a,
porpretsednilca, razruh od-bora,
pododbora i pozdrart Foru-mu- .
Od 10— 12 h_, nasrapali su
govoraid:
NASI POKOJNICI
Bozo Dobrotinic
U utorak 31 januara u 4 sata
poslije podne naglom smrdu umro
je nai dobro poznati zemljak Boio
Dobrotinid. Umro je od kljenuti
srea u 58 godini iivota.
Pokop de biti u subotu 4. febru--
ara u 9 sati prije podnc od Butler
Funeral Home. 4933 Dundas St.
West.
Josip Brozovic
Port Arthur, Ont — U mjestu
Sioux Lookout, Ont. u lokalnoj
bolnici, 13. januara u 4.30 sati
poslije podne umro je nai zemljak
Josip Brozovid.
On je rodjen 1897. godinc u
mjestu Mrkopalj, Gorski Kotar,
Hrvatska.
U Kanadu se isclio 1928. godi
nc sa namjerom (kao i mi svi osta-li- )
da poboljia svoje i svojih u
Starom kraju ckonomsko stanje.
Svoje zamisli i namjerc nije iz-vrii- o.
Periodidna besposlica, niske
pladc, tciki radni uslovi nisu do-pusti-li,
sprijedili ga da svoje za-misli
sprovede u stvarnost.
Od svojih mladih dana zanimao
sc Sumskom radnjom i tako kad je
doiao u Kanadu otpodeo je raditi
na Sumskim radnjama. Smatrajudi
da samo kolcktivnom borbom rad-nika
mogu se poboljiati radni us-lovi
i pristojnija plada za Sumskc
radnikc, zadlanio sc u sindikat
iumskih radnika. Bio je dobar
dlan sindikata (unije). Borio se
je rame uz rame sa iumskim rad-nicim- a
u borbama za bolju plaCu,
bolje radne i iivotne uslove.
Od tcikog iumskog rada Josip I
oboljava, boli
I isto sa takom bolcsnom
itakom u ruci radi po iumama, sve
dok nijc prcd dvije godina nastra- -
dao u automobilskoj nesredi. Time
mu sc bolcst viie pogorSala,
koja je konadno prouzrokavala i
smrt.
Pokojni Brozovid u. Starom kra-ju
bstavlja oialoidenu suprugu
Tonicu i kderku Zoru, brata Ivana
i sestru Agu i drugu rodnibu. U
Kanadi brata Marijana koji five u
Montreal u, a jednu sestru u North
Bend, Oregon, USA.
Tcbi Josipe neka je laka
ovc kanadske zcmljc. Tojoj tulnoj
suprugi, kderki, bradi i sestrama.
kao i ostaloj rodbini naie iskreno
vaudcidc.
'. Рлргг
izvjestireli
Rev. D. C. Candy tz Toronta,
Rev. H. Howie tz est Hilla, Dr.
J. G. Endicott iz Toronta, Pierre
St-Gcrm-ain
iz Montrcala i Jcan-Julc- s
Richard iz Montrcala itd.
Diskusijc su sc vodile uglavnom
po slcdedim pi tan j ima:
1) KANADA I ATOMSKO
I OPSTE
Pozicija Kanade kao proizvodja-i-x
atomske encrgije, kao dlana
podkomiteta UN. i kao "mdije zc-mlj- e"
izmedju dvc driac koje
posed juju H-bomb- u; "atomi
za mir" znade i mogu da znadc za
Kanadu ; posledice s 1 txka u nao-ruianju,
narodito posledice dana-inje;
odraz trke u naoruianju na
iivotnJ standard ; gde v c 1 i k c
sile stoje u pregOTorima; problemi
poverenja i sigurnosti na bilo kojoj
tadki o razoruianju; moguda rcie-nj- a
t ita Kanada mozc udiniti.
2) NEMACKA I EVROPSKA
SIGURNOST, KANADSKI PRO-BLEM.
Dvc gencradje Kanade su ginule
i krrarile zbog neuspeha u reienju
ovoga problema; Evropska kolek-tivn- a
sigurnost; posledice Pariskih
ugovora; znadenje Vermahta a-toms- klm
naoruianiem ; Nemadki
wfr 1ЦШЦЛ
Problem kanadskih
zajednicara
London, Ont — Naskoro cc biti I £rtAoTiim radom iskrenili zajedni- -
5 mjesea kako sc jc odrzala De-et- a
konvencija HBZ. Iako sc je
mnogo toga pisalo 1 govonlo pu-te- m
naic Stamp, ukljudiv "Zajcd-rudar- ",
kako jc kanadskom dlanst,vu
nanesena vclika nepravda, ito ka--
naasko clanstvo ncma svoga za-stupni- ka
u Glavnom odboru HB21,
iako se je uvjeravalo kanadsko
dlanstvo da de sc na 9-t- oj konven- -
ciji nastojati da se udovolji kanad-skom
dlanstvu, ali na zalost ka-nadsko
dlanstvo i ovog puta ostade
rukava, po onoj naioj:
"dekaj magare dok trava narastc".
Sad sc postavlja pitanje da li
dc dodi do uvjerenja, da ono prr-rr- u
svom broju mora da ima svoga
zastupnika u Glavnom odboru Za-jednic- c.
Kako da se to postigne:
Prvo, moramo imati u vidu da su
Kanada i Sjedinjene Drzave dvije
razlidite diiave, koje imaju svoje
razliditc zakone. U Sjcd. Drza-vam- a,
Zajednica jc podcla svoje
poslovanjc prcd 62 godinc, dodim
u Kanadi jc podclo prcd 31 go- -
dinu. Do 1925. godinc u Kanadi
su bili samo dva naia potporna od-sjek- a
i to odsjek HBZ u B. C i
druitvo broj 26 Sv. Trojstvo,
S.H.S. iz Golumct, Mich. Druitvo
broj 26 to jc danas odsjek 919 u
S.S. Marie, Ontario. Sa ujedinje-nje- m
S.ll. Saveza Hrvatskoj Brat-sk- i
j Zajednici druito broj 26 do-bi-va
novi broj — 919 odsjek HBZ
Podetkom 1924. godine kada su
naii iscljenici podcli dolaziti u
Kanadu i ako su sc razilazili po
cijcloj Kanadi, najviie su se zadr-ia- li
u provinciji Ontario i tako
vidimo da se 1925. godine osnivaju
tuii se da ga noga. odsjeci HBZ nastoji sc da Zajed
nogom.
joi
samu
gruda
ita
sa
kratkih
sc
nica proiiri svoje poslovanjc u Ka-nadi.
Podctak i rad za HBZ nije bio
nekoristan. 1929. godinc kada sc je
odrzala konvencija HBZ u St.
Lodisu, kanadsko dlanstvo ialjc 3
delcgata na istu i to: Andro Stilin
iz S.S. Marie, koji je bio ustroji-tel- j
odsjeka broj 628 u S.S. Mairc,
brat Trancojor i Anton Krulid,
sva trojica iz provincijc Ontario.
Koncem 1929. izbila je ckonomtka
kriza koja nijc poiledjla ni dlan-stvo
HBZ Nakon nckoliko godina
dlanovanja, dlanstvo u dobrom di-jcl- u
moralo je da napusti svoju
organizaciju sa hofom u dui, a sa
2c 1 jama, kad c poboljiaju ckonom-sk- e
prilike da te sc opet povratki
u krilo majke - HBZ. Sa pobolj
дпст cknnomkih prilika i po--
Izvestaj sa mirovnog
RAZORUZANJE.
HwijyjltJwaWHIHHf1
) KANADA 1 AZIJSKA PI-TANJA,
NERAZVIJENE PO-VRSIN- E
U SVETU.
Mogudnost prijatcljKva sa Azi-o- m;
kanadski odnosi sa Kinom;
situadja oko Formozc; kanadska
odgovornost u Indokini; problem
ujedinjenja Korejc; militarizadja
Japana; Kanada i druge Azijske
zcmlje; mir na Srcdnjem Istoku;
problemi nerazvijenih povriina 1 iu Kanada moie udiniti.
4) TRGOVACKA I KULUR-N- A
RAZMENA UKLJUCIVSI
ISTOCN'O-ZAPADN- E VEZE.
Kanadski i svetski trgovadki
problemi izazvani hladnim ratom;
ita bi znadio prestanak hladnog
rata i uspostava normalnih trgo-vadk- ih
odnosa; razmene na pot j ima
umctnosti, nauka, profesija i svim
iivotnim zanimanjima kao faktor
za mir.
3) ODGOJ I OMLAD1NA.
Posledice hladnog rata t miliu-rtzm- a
na odgoj omladine. odgoj
za mir; odgovornost zajednice, od-gojitel-ja,
roditelja. omladinskog
pokreta; koji su praktidni korad?
U subotu u vede odrfalo je sc
konccrmo i filmslco rece. U ne--
ddju su isrupall razni gorornid i
narod kao saveznik za mir; Ka- - delegati, штојепе su raznolikc re-nad- ske obavcze u poddjenoj Er-- zolodje. poslano je mnogo tele-rop-i;
problem Nemadkog jedin- - grama, medju. tojiraa i jedan rami-stv- a;
gdc stoje prrgovori; raogudi triraa spoljnih poslova u Zenevu.
izlaz! i Ita Kanada moze udiniti j (Nastavfi de se)
hs&wAUtSkUbSlE
cara mnogt sc povratiie natrag i
nastoje 1 dalje sa zivim radom da
se Zajednica iiri i rezultati nam
pokazuju, da svake konvencije bio
je vedi broj i kanadskih delcgata,
i za 30 godina svog rada Kanada
ialjc na devctu konvendju 25 de
lcgata.
Napomcnuo sam kako jc mnogi
dlan morao -- da napusti HBZ radi
ckonomskih prilika. Ah kanadsko
dlanstvo sauduje sc i drugim po-tcikoda- ma.
Usuprot HBZ osniva se
druga potporna organizacija pod
imenom "Kanadska sloga", pod
izgovorom da kanadsko dlanstvo
mora i.nati posebnu organizaciju i
da Zajednica nema dozvolc poIo-vanj-a
u Kanadi. Iskreni zajednidari
ustaju protiv ovog itetnog rada po
Zajcdnicu, govore iscljcnicima da
ne stupaju u "Kanadsku slogu'%
poito 'Kanadska sloga" nede nikad
biti ono ito je HBZ Piiu sc pro-tes- ti
na Izvrini i Glavni odbor
HBZ piic sc putem "Zajcdnidara"
i nakon 4 godine "Kanadsk slo-ga"
propada sa upropaidenjem
novca.
Redovi HBZ sc stalno iirc. Ka-nadskom
dlanstvu opet se namede
jedno vaino pitanje — t.j. uplata
dlanine. Kanadsko dlanstvo moralo
jc da plada svoju dlanarinu po
vrijednosti amcridkog novca. I ta-ko
je jedno vrijeme dolazilo da su
kanadski dlanovi morali pladati po
19 po dolaru viie, ito je bila ra-zli- ka
izmedju kanadskog i amcri-dkog
dolara. Clanstvo sc buni.
I'rcdsjcdnici i tajnid u odsjecima
imaju punc rukc posla objainjava-jud- i
dlanstvu da de sc i ovo pitanje
rijeiiti na zadovoljstvo kanadskog
dlanstva. Piie sc putem "Zajcdni-dara",
piic sc na Izvrini i Glavni
odbor Zajednice i na zahtjcv ka-nadskog
dlanstva dolazc u Kanadu
predstavnid Zajednice i sa kanad-ski- m
vlastima dolazi sc do spora-zum- a
i dozvolc da kanadsko dlan
stvo plada svoju clanannu u ka-nadskom
novcu, a tako dc isto svoje
potraibinc dobivati u kanadskom
novcu.
Treba sc imati u vidu da kada
su se poCclt osnivati odsjed u Ka-nadi
HBZ nije inula dozvolu po-slova- nja
od kanadskih vlasti, ved
su odsjeci dobivati samo "durter"
HBZ AH na zalHjev kanadskog
dlanMva tadanja uprava morala je
dodi u Kanadu, tako da 'kan-adk- o
clanstvo bude zaftideno. ako bi do-N- o
do raznog nesporaram izme
dju Kanade I' Sjedfnjentti Drlava.
Ovo jc bio rad itkrenih i poertvo-vni- h
zajednicara, da jc utpjelo Za.
jednki da proiiri svofe poslovanje
u Kanadi. U ovom itom rarvoju
Zajednice mnogo je doprinijela na-s- a
progrcsivna radnidka Stampa. I
nakon svega ovog, ito je dlanstvo
u Kanadi irtvovalo, moralno i ma-tcrijaln- o.
na kanadsko dlanstvo
sc g 1 e d a kao drugorazredno,
ili kao pastordad. I u ovom pogledu
za njih je Zajednica maduha.
Pitanje se pmtavlja ita sada. Da
li de kanadsko dlanstvo i u budude
biti na milost i nemilost konven-djski- h
blokova ili de traziti ona
prava koja rmr pripadaju.
Braco i scstre, kanadski zajed-nidari,
prvo imajmo u vidu da na
konvenciju dolazi mnogo vedi broj
delcgata, naie brade iz Sjedinjenih
Driava -- Amcrike. Uzmirno na pri- -
mjcr proilu konvendju. Svcukupni
broj delcgata bio jc J 1 1 i kad oJbi-jexn- o
23 kanadskih delcgata, ostaje
286 ddegata koji su iz Sjedinjenih
Driava. Nitko ne moie rcdi, da sc
glasovanje u Zajednici ne sprovodi
na demokrarski nadin, nitko ne
moie rcdi da kanadski delegati ni-su
imali svoje {candidate za Glavni
odbor, dakle ovo je sve vodjeno
po pravilixna Zajednice. Pogledaj-m- o
ito nam rezultat glasovanja
pokaziva: Kanadsko dlanstvo ima
tri kandidata, jedan dobfva 130
glasova; drugi 123, a tredi 27. I
kako se jc na zadnjoj konvendji
pokazalo, da politick! btokovi de
malo ili niita odludivati u tzboru
(Nastarak na str. 4)