Jedinstvo, February 03, 1956

              'тттттттштт
£е+пЏе ихлЛ&с&ие. с&епоЈгЛ
Dulles. Eistnbourr Eden t kompantja got ore da narode zemalja htoint Etrope
treba osloboditt' . Na kaktu om ' ttobodu" mtsle pokazuju primjeri porobltenth i pot-tinjen- ib
naroda Azije, Afrike t Juine Amertke — "slobedu" za ttbe, da se nametnu za
gospodara tim narodima. On'i boie da untile naredno-demokratsk- u tlast i че druge
tekstine tib naroda, da zaustaie socijaliitilku izgradnju i potrate kapkalisam. Zbug tega
— (to je jedan od razlogaj — zaeitravaju medjunarodnu t'ttttaciju, prijete atemsklni
oruijem itd. Alt od stega toga ne ie biti niUJ — njib tela peraz! iSjibov thtem je Ha
umoru, a socijalizam jala i napreduje. Nema tile koja meie zaustavit preabraZa} tjud-iiogdruU-ta
. ..
Donosimo nekoliko izrjeitaja o zematjama narodne demokracije.
Izgradnja Rumunjske
(Sa iingrtjj Rumuji%e rod mthe
partite)
BukurcJf Nedavno je odrian
drugi kongres Rumunjske radnicke
partijc.
Kongres je uglavnom razmatrao
prijedlog drugog pctogodiJnjeg
plana (1956— 1960), ussojio iz-mje- ne
u partijskom statutu i iza-bra- o
noso rukosodstvo.
U izvjeJtaju. Jto ga je proCitao
GeorgJju Dei. dat je pregled poli-ticko- g
i ekonomskog razvitka Ru-munjske
za proteklih deset godina,
iznijeti su rczultati izvrJenja prvog
pctogodiJnjeg plana, a dodirnuta
su i ntka pitanja iz partijskog ii-vot- a.
IznosccJ osobitosti druJtsenih
promjena u Rumunjskoj, Del se
pozvao na Lcnjinove rijcci, da cc
svi narodi doci do socijalizma, ali
ne svi istim putem, da ce svaka
promjena obilovati nekom sped-fichoSc- u
forme demokracije, dik-tatur- c
proletarijata i ritma sodja-listicki- h
promjena u raznim obla-stinr- u
druJtvcnog iivota.
Po rijccj'ma Gcorgiju Dcia, op- -
seg industrijske proizvodnje u Ru-munjskoj
sec. je sada za 2,9 puta
u odnosu na 1938., odnosno za 3,4
puta prcma 1918. Najvafi uspjeli
postignut je u industriji petroleja,
gdje je ostvarcna rekordna proiz-vodnj- a
od 10,5 miliona tona — 2
miliona tona iznad rtajviJe pred-ratn- e
proizvodnje. Izgradjeno je
vise od 100 novih Vomica, dok je
200 obnovljeno i proSireno Za
proteklih pet godina puJteno je u
pogon 20 novih elektricmh cen-trat- a.
Predvidjeni plan godKnje pw
izsodnjc od 10 miliona tona p$e-nic- e
t кикигига prcmaefl je za
jedan milien ton-a-. U 16 specijali-zirani- h
induvtrijskih podwzWa pro-izvo- di
sc dan vffc od 0 tipova
poljoptivrednih strojevm.
MeJftrtim, posojl tm. InduMrij-ski- h
JtrM, u kejima prolrved
nja aot4Jan}i.
RifHj4ui difta trguje sa 62
drfavc. x opg srJw je. u od-n- ot
na 1930. gedkHl, pove&m za
pet ptrta.
Kon;re j usvojio direktise za
11
ja
Vladka
smo
broju, pohvalno
"Zapadna Istocna"
kultura, bcznadna
konfuzija Maceka
OJmah pri poetku svoje
MiZck ilzu usporrdbu izmedju o-no- ga
Jto on naziva "isto&om kul
turom i "zapadnom kulturom,
potonju on — i tu je do izvjesnog
stepena to&n — naziva i "grad-sko- m
kulturom.
Tolstoj je izttz "istocne kultu
re", koja je da rijeSma
samog Maceka ima taj ua-tiscn- iji
znacaj: Kada proStam koje
djek, imam osjedaj, kao
da sam za spamog dana okupao
Todi i otro sa scbe pra-Jin- u,
rcU
Nema da Je Tolstof bio
od пајтгсЗл umjet-nik- a.
ртат! grnij tanjetnost, all
drugi petogodiLnji plan razvitka
rumunjske privrede. Uz poveanje
investicija м7% u odnosu na pni
pctogodiJnji plan, opseg industrij-ske
proizvodnje treba da se po-ve- a
za 65%. Najs-e- e incstidje
dodijelit de se i ekstraktiv-no- j
industriji. Proiz-odnj- a sirove
nafte treba da sc poveda za 28
posto, tako da ic u I960, godini
Rumunjska proizvoditi 13,5 mili-ona
tona petroleja Znatno (c se
razviti kemijska i izgraditi novi
rentar teJke industrije. Proizsodnja
iitarica treba da dostigne 15 mili-ona
tona godiinje
Rumunjska radnika partija sada
ima S9 000 danova i kandidata
Poljsko-cehoslovac- ko
prijafeljstYO
VarJava. — Od 9. do 15. Jan. u
Poljskoj je priredjen "Mjesec polj-sko-ehoslovak- og
prijateljstva"
koji je dalje produbio vcf tradi-cionaln- o
prijatcljstvo i bratstvo na-roda
Poljskc i CchosIovart:e. Ka-kv- e
rezultate donosi to uzajamno
prijateljsHo izmedju dva bratska
slavenska naroda, a torn piSe izme
dju ostalih Poljak J. Moszczenski
u listu "Tribuna Wolnosci".
"Ncdjclja prijateljstva postajc
manifestacija srdanih osjc6ija,
koje gaje nasi narodi prema brat-sko- m
narodu Cehoslovae. Ne-djcl- ja
prijateljstva je istovrcmeno
bilans vclikih uspjeha u suradnji
naie dvije driaxe. Mas, Poljake,
Cche i Slovake, danas spaja sve, a
nika nas ne razdvaja. Spajaju nas
prlje srega z-ajedni- flti ciljevi: iz-gradnja
socijalizma i borha za ja-dan- je
svjetskog mira.
Za objc naSc zemlj je znafejru
i naia obimna- - naudno-tchnifk- a ra- -
гтјепа. Saano u pctiodu tzmctlju
rmrta i oktobra 1955. godinc Ce--
lioslovaa rum je stavila na ras- -
potoieajc 40 naufno-telfflUSd- li do- -
kumentarija I i&olovata 170 na- -
lih stra6ijaka. U isto rrijerae je
Polj ska prcdala Cchoslovaikoj %0
UokumfiUdja i tikolovala 184
felioslovatkilt strenjaka.
rTirftStu ziklej ntU
sre 4ira suradnja po- -
Ija. svtm oblattima umjetnosti
Dovoljno jc nas-est- i da je kod nas
pored umjetnika, Tolstoj je bio i
ncito drugo, zagovaxatelj stanovi
tih uslova, a tu Macck brka dxijc
stvari pod opvim dojmom "kultu
re.
"Istocnu kulturu" Matck escn-tualn- o
izjcdnacuje sa "seljakom
kulturom, koju Laic da je su-per
iornij a od onoga ito naziva
"zapadnom kulturom. a ito je u
stvari kapitalisticka kultura. Tu on
statlja u kontrast prestavmke jed-n- e
i drugc kulture ovako: Nakon
Lconarda, Raffaela, Mrchclangela
— Picasso. Nakon
ralcera — dies amcricka
rulgama rrirka i ples).
Eto ti konfuzije i kontradikdje.
koja je smda ! splda Maceka, da
sam ne zna leuda ide. da U dolazi
O SI' RT : A M ACEKOV U J AW
(Ovo nastaval; ilanka "Xarodnotf Glasnika"
povodom nedavne izjave Dr. Maceka, vodje
HSS. U prvom dijclu £lanka, koji objavili u "KG" se, izrazio MaCekovoj osudi us-ta§t- va i antisrpakog Sovinizma uopde.) ,
i
izjasc
takova
Tol-stojev- o
se
u sTJeioj
Macek.
dvojbe
jedan STJctsldh
teikoj
pakiju
n kukutnom
a
za
Straussorih
(jazz,
o
u
.i-- v игч- .- v.
"
—
аале.
(u Poljskoj) za posljednjih deset
godina izdat preko 200 djela (c-hoslova-kih
autora u tri milijuna
primjeraka.
Sve to neprestano zbliiava naSe
narode i pomaie tm u rjeiivinju
zajednifkih problema. Poljsko-&ћо$1о-а- Ло
prijateljst-- o je vaian
flnilac razvitka naSih zemalja, i
sa6'njava jaku kariku zemalja ta-bo- ra
mira i socijalizma."
Slicice iz Nt R, Albanije
Nedavno je (11 januara) NR
Albanija proslavila desetu godi- -
Jnjicu proglaienja narodne repu-blik- e
Poslije prvi slobodnih izbo-r- a
u Albaniji sastala se 11. janu-ar- a
19-16- . gotline Ustavotorna na-rod- na
skupStina Albanije da pot-vr- di
ono, o бети su sanjali naj-bol- jt
sinovi naroda, i zaito je u
narodno-oslobodilacko- m ratu protiv
Hitlerox'ske NjemaAe i faJistiflce
Italije polozilo iivote 28.800 al- -
banskih patriota. Toga dana Alba-nija
je stupila u zajednicu naroda
kao drzava, u kojoj sva %last pri-pad- a
naroduw
Albanskt narod je savladao je-ko- e
svoje zaostalosti. Od zaostale
agrarne zemlje, prijc rata najza-ostalij- e
u Esropi, Albanija je za
10 godina prcrasla u poljoprired-no-industrijsk- u
driavu. Koliina
industrijske robe, kfa sc prijc
oslobodjenja proizvodila godinu
dana, danas sc proizede za cctiri
nedjelje, elcktrinc encrgijc za de-set
dana, a uglja za Sest dana. I'c-alb- a,
tipicna pojaa u Albaniji,
isto kao i u jugoslavenskim siro--
matnim krajevima, danas je potpu- -
no nestala Iz-albans-kog
iivota. Svi
gradjani Albanije imaju Siroke
mogufnosti zaposlcnja i prtstojne
zarade a svojoj anlji.
Albanski narod jc poslije oslo-bodjenja
svoje zosljc lik-vidir- ao
feudalizam, Iiik begorc imanja i a
praxedno podjIio Tcffllju onima f
koji jc obradjuju. Danas sc u Al-baniji
sijc 70 vi$e obradivc po-vrto- ve
nego prijc rata. Тнпо gdje ll
prije rata nijc bito ttf ttig od 4- -
tina, danas ndi preko 1. 100 trak-tor- a.
Mas4ec iz 21 Malinkv
traktorskc driavnc stankc рогтиге
.mI)Oradnicima u 418 zadruga
i odlazi, t ito mu je kriterij za
mjerenje vrijednosti. Leonardo,
RaffacL Michelangelo bijahu du-lev- ni
i umjetniclci gorostasi, kako
jc Fredrick Engcls pravilno rckao,
ali njihova kultura, njihova umjet-nos- t,
njihova ideologija. bijahu
duiesfle ocbujnosti kapitalizma u
ss~om praskozorju, to bijahu gits- -
nici kapttalrzrta, njihova umjet
nost, kao i drugih gorostasa nji-hos- og s
vremena, bijahu oruije ka-pitaliz-ma,
s kojim je on scbi krCo
put u mocVari stagnadje trulog
feudalizma. Ono Jto MacVk uspo-rcdjuj- e,
bez da sam razumije ito
cdlonki, jejeosntea bkialpaitavliitsatlintkau, progrkesuivlt-unar-m, da
zdravx. s kaphalistitkom kuU
turom lead je sam kapitalizam do
segao stepen degeneradje koja se dok
odrxzuje u degrneradji njegove je
kulture. U prcdzorju, u samoj zo-- ri za
! ranijoj epohi kapttalizma. ka
pttalisticka kultura je bila progre-sivn-a,
i ona je izbadrala umjetnike za
koji su bib izraz tog progresis nog
duha kulture, kao rrdmo Goethe--a
SLABO SE MACEK RAZUMIJE U
proSlom
Iglipo™ зјШ}'
KUl'I'POVE
"R A J M E R
PRIHODI TREclNE ISPOD MINIMUMA
WASHINGTON. — 2ivot u ovoj zemlji bio je neJto skuplji u
1955. prema prethodnoj godini. Tako govon sluzbena statistika.
Kongresna komistja koja je ispitivala poloiaj porod ice s niskim
prihodima, utvrdila je da treina porodica i pojedinaca, odnosno oko
35 milijuna stanovnika, raspolazc s godiinjim prihodima ispod slu-zben- o
odredjenog minimuma. Dio od ove ukupne broke odnosi sc
na poljoprivrcdno stanovniJtvo, u prvom redu na cmaclce porodice.
Zapravo, poloiaj poljoprivrednog stanoraiJtva u cjclini vrlo je nepo-olja- n,
jcr su samo zx posljednjih nekoliko godina njegovi prihodi
opali za tre6nu. Razumljivo je, Ito je zbog takve siruadjc farmcrsko
pitanje postalo glavna tema predizborne kampanje.
Mnogo bolje ne ine ni 24 mi-lijuna
nctvornidkih radnika. Tck
prijc pola godine Zakon o mini-maln- oj
nadnici od jednog dolara
na sat osigurao im je prihode koji
treba da sc krecu neznatno iznad
granice odredjene kao iivotni mi-nimum.
Vise od polovine amcrickog sta-novniit- va,
ima, daklc, male zarade
koje sc nisu promjenile za posljed-nj- e
tri decenije opeg privrcdnog
uspona USA. Ali su od 1950. go-din- e
na ovamo ihotni tro5kovi
poskupili za 15 posto.
Dvostruko manjc
od 1939
Da bi sc bolje razumio zixotni
standard u USA, potrebno jc po-znav-ati
odnos nadnica i kupovnc
mov'i dolara. Danas sc za dolar
moic nabaviti dsostruko manje ro-be
nego Jto je to bio slucaj 1939.
godine. U istom pcriodu sindikati
su uspjeli da za tvorniclwe, vedim
dijelom kvalificirane radnike, iz-oju- ju
tak%o pove&inje nadnica
kojim odriavaju kupovnu mot' na
vctcm ntvou nego prijc rata.
Medjutim, di dio radnog svi- -
jcta moic dTias, bcz obzira Jto
prima nominalno vcte iznosc, da
kupuj'c znatno manju kwliVirm robe
nego prijc rata. Od sxakog dolara
koji su donuctce izdavale na is-hra-nu
u pcriodu 1917.-49- . godine,
proizvodjaci su dobivali 48 ceoli.
62 centa uzimala Jc posredniika
mrcia. Ovaj odnos izlcda danas
joi ncporoljniji za farmerc, ali nijc
povoljno ni stanj porodfAulj bu
leta.
Na raznolikc tckocc rwuli f
vatko tko-- se Ta-t-i po%Ia li utsrdi
realm) tanje iivotnog standard a
os-o-j zemli. Vec scst tnjcseci via- -
dini organi. poslovni krugovi i
KULTURU
Schiller a. Shelly-a- , Mozarta, Bee-those- na
itd. .Kapitalisticka kultura,
kapitalisticka umjetnost. znanost,
itd4 bijahu progrettrne. docim su
danas isti duievni odrazi kapita-liz- m
do srii reAcionalni. neskla-dn- i,
degenerisani. Sto Mac'ek us-por- ed
juje jeste duhovnc osebine
kapitalizma u vrcmenu dok je bio
mlad, ili cak kad se borio za porod.
dusevnim osebinama tog kapita-lizma
kada je u degencradji, i nje
gor politick! izraz jeste, ne pro-gre- s,
nego faiizam, ili ukratko re-e'en- o,
bezizlazna mahnitost No-stalgijs- ko
zdvajanje za onim ito je
otiJlo u nepovratak mogli bi rcci
je ravno zdvajanju osuJcne bur-ioas- ke
dame za onim "boljim vrc-menim- a.
to jest, za vreraenima
je bila mlada i czrobna, kad
bila "Ijepotica da su se morod I
nju otimalji i sabljama i revol- - I i
verima tuklL Da je beznadno tu-gov- ati
za tim sremenlma. koja sc
nju povratiti nece, da je trrbala
imati drnge ciljeve u £iTotu nego
samo karijeru "Ijeporice. to ju niti
SPOMEMCE
I K A''
Jtampa hvalc nevjerojatno visoku
privrednu konjunkturu. Govori se
samo o rekordima. Rekordan brutto
nacionalni dohodak koji treba da
dostigne cifru od 400 milijardi do-lara
krajem ove godine predvidjaju
se rckordni prihodi sta'novniJtva,
rckordni profiti, rckordne investi-cij- e
u zemlji i inozemstvu i rekor-dna
prodaja uz rekordno zaduii-sanj- e.
NagovjeJtava se joJ vcJi
polet u ooj godini.
Tvornicki radnik zivi
bolje
Medjutim, pojedinosti oe sta-tisti- ke
nisu dovoljno precizne. Ka-i- e
se, na primjer, da jc cista pro-sjecn- a
nedjeljna nadnica tsornic-ko- g
radnika sa tri liana na rckord- -
noj iiini blizu 8q dolara, ito je
gotovo dvostruko iJc od iisot-no- g
minimuma. Druktiji sc dojam
dobiva, kada sc zna, da jc u pita-nj- u
samo 17 milijuna radnika od
ukupno 65 milijuna zaposlcnih u
privrcdi i da 21 milijuna radnika
s nedjcljnom zaradom od 10
dolara jedva sastaslja kra; s kra-jem,
a da opct trccma tanovniJtva
ni to nijc u stanju sa zaradom od
20 do 30 dolara ncdjeljno.
Prezadruzeni s
krcditiiua
Joi jedan znacajan clemcnat ka-raktcriz-ira
iiot u USA — prodaja
na kredit. Prosjecni Amcrikanac
Xu stanju da za gotov nosac sve ono ito mu sisoko raz-stjen- a
induHrija pru#a. Po$to mu
to nc dozvoljavaju prtiiodi, on se
stuii sincmom doerocneg etpla- - 6van j a. Time ро4не ss-e- u kapov-r- h
mot! i svoj iivotni standard. Ali
je zadtiien i preeduien u opeem
iznosa drapee viSe eo prijc Jest
gedifl.
Mhdrag AVRAXOVIC.
naj manje ne odvrafa od njenih
snova u koje sc sva usila, ali od
којГ niti njoj, niti bito komc dru-gom- c
ikakose koristi.
S ovim prethodnim napomena
ma, preci femo na osnos-n- e nazore
Maceka u njegosoj snovi o cisto
"seljackom sistcmu", "seljackoj
driasi, "seljatkoj zajednici,
"seljackoj kulturi, itd., i o tome
'cmo opiimije raspravljati u idu
em broju.
O, da, o joJ jednoj Mac'ekos-o- j
nuzgredid. On kaie da je Rusija
bila inula cbvjeka kao Stjepana
RadiVa, nju ne bi bila zadesila
"tragedija koja ju je zahvatila bai
time ito su ljudi od "zapada in-filtriran- im
iejama uzeli mah.
Hrvatska je inula Stjepana Radi-fa- .
koji bi po urnovanju Maeka
mogao "spasitT Rusiju, ali gle,
unato tome ito je inula Stjepana
Radica, ona je. po Mac'eko-.-o- m tu
macenju, proJla niita manje tra
gicno" od Rusije. Ono ito Radi
Hrvatska Scljacka Stranka ne mo--
goic uSru'ti za Hrvatsku, to bi za
sigurao uSnili za Rusiju, da su
nekim slucajem tamo bili. Tako
barem kaie Macck.
(Nastarak u iducem broju)
Kako a Engleskoj prikaznju
historiju nasih naroda
Povodom knjige "The Dalmatian Coast"
U Londonu ;c tzaJla -- 1955.)
knjiga od Anthony Rhodcsa pod
naslovom ' The Dalmatian Coast".
To bi raorao biti odii uz naJu
citau obalu. Mogh smo citati u
Xw York Herald Tnbunc" (Pa-rt- z,
14. oktobra 1955.) kako je to
majstorska knjiga, rooida najbolja
od svih ostalih, te da se sada moic
16 u Jugoslaviju uz taj izvrstan
--odit I Jto je cudno, naie novinc
(na pr. "Narodni list" u Zagrebu)
prihvacaju to miJljcnje i pohva-ljuj- u
knjigu. A ipak, uvjeren sam,
da nitko od nalih ljudi nijc tu
knjigu proiitao.
Moida je netko samo prolistao,
pregledao sjajan uvcz, divan papir
slog, nadivio se izsjesnim foto- -
grafijanu (od autorova brata), ali
litio je nijc nitko. Jcr da ju je
litao, zacijelo je rie bi pohvalio!
Kako sc daklc u toj knjizi prika-zuj- e
naJa povijest:
Na str. 14. piJc: "Barbar't ipak
nisu toljtli more, i dalntatinsla
obala s otocima, lukama i bridima
bila je sigurno zakloniite, polali- -
njetttm stanotntctma . . . Barbart
Slavetti stislali su nemotno sioje
pesnice i kojilja na obali i potu-kol- e
se u unktrainjosl, gdje im je
utpjelo poslavettiti, sve ito je sada
Jugoslavija. Tako, prtmda su oni
prispjt[i na more na ntkim totI a-m- a,
Dalmacija je zadrzala i jot
tijek drii mnogo latinske civiliza-cije- .
"N7 Turci, koji su 1.500 g.
kasnije zauztli titavu Jugosla-viju
. , . nisu mogli uniititi latin- -
st to Dalmacije. Makar kakte erup-cij- e
se zbivale u unutrainjosti, gdje
je talionica Srednje Etrope poire-San- a
od sultana kipjela i glogo-Ijal- a
Aladzarima, llungarcima. Bo-injaci-ma
i Bogumilima it stalnim.
sukobima, Dalmacija je ostala
ft rsto mediteranska."
Mislim, da je suviJno naglaia-vati- ,
da su, Hrvatt odmah na'selili
dalmatinske otoke, da su zauzcli
svu obalu sve do gradskih zidina
dalmatinskih gradova, da su sc u
te gradove vrlo brzo infiltrirali, a
vrlo rano da je njima fakticki za-vlada- lo !
novoosnovano Hrvatsko
kraljevstvo. da su Madiari i Hun-ga- ri
jedno te isto, da je nakon,
smrti -- Zs'onimira i Petra Ss'afica
do'lo do pacta con vent a t. j. do
Ugarsko-Hn-atsko- g kraljcvstva, da
su BoSnjaci dio naJcga naroda —
Hrvati ill Srbi, a DogumiJi tefc je-d- na
vjerska sekta.
O Uskodma na sir. 55 reli do-stevn-o:
'fUl bi 1m Turfim
zabili bi mtt turban fjtifma it gta-r- V
. . a Turei su im rrafait
tip&mm tirantkim Шјшл-- . flti
su ib (Ш4в1#) u mjedenim bito-vim- j.
Petar Kruiii j Madia
(ItuHgarien). 1537. brani je
Kits f dobre su mu dolii Vskti
kao pmi, ali Turd, bijetm ft
Uskeke, navalM su na Kits, i osve-jU-i
ga, 'a inate bi ga prije igno-riral- r.
Kruiilev gUra striila je
na turskm koplju, a Utkci su
otiUi u Senj (ne Sen}, negm u
Sinj!) k Г-rjnkopani- ma. Robili su i
na moru Venectjance i Turke. Oni
(str. 35) nisu poliotali ni mrttv
tijtlo, pili su krv i tukli zaroblje-nik- e
da bi im skiudi koiu; Vene-cijan- ci ib optuiuju kao osktrnitetje
i homoseksualce. Xikaktt zlotin't
i pokvarenosti nisu im bili strf-"-.
Postal! su zbieitite svib zlo- -
tinaca stijeta. Sa pr. jrancmski
ambasador u Veneciji jatlja, da je
izmedju zarobljtnib Uskoka, koji
su tamo objeUni 14. Vlll. 1618.
god. bito 6 Engltza i to 3 plemit,
a jedan od njib da je pripadao
najplemertitijoj obitelji Brilartije.
Autor se niJta ne osrrce na to,
da su Vcnedjand robili isto tako
(na pr. Rijeku, a pomocu kriiara
Zadar i td.), a isto tako i Turd
cak s africke obale. Zaboravlja. da
su sve to bili tadainji obicaji. i da
Uskod nisu bili ni bolji ni god
nego Francis Drake ili Sir Walter
Rdrigh. Zaboraslja. da je Sir VT.
Relrigha. savrememka Uskoka, po-seb- no
castila i odlikovala sama kra
Ijka Elizabctha I. — premda je
po 'Evcrs mans Encyclopedic (III.
edkaja, London, 1949—30, str.
23) bto "simply a splendid pirate
STRANA 3
— jednostavno sjajan gusar. S.- -
viJno bi, mishm, bilo govoriti o
modernom gusarstvu u proJla dsa
svjetska rata!
"Krtiar ostajaju Xadar", ali ne
spominje od koga ni ciji jc bio
(str. 63). Najzanimljisije je shjc
dcc (citiram str. 67): "Umjesto
da prosltjede k Sfome leg'ttmnom
cilju — Jeruzalemu, oni (kr'lari)
su dozvoltlt, da tb itagotvn Stetan
Neman ja obetanttma pljaZle, te su
skrenuli za jedttu ill dttje godine,
da bi opttatlalt Cartgrad".
Konstatiram: Kriiari su osvojilt
Zadar 1202; kriiari su oivojili
Carigrad 1204; Stcvan Neman j a
r. 1.114. umro 1200. Mislim da
tu ne treba komentara.
Noviju naJu historiju prikazujc
ovako (str. 16. i 17.):
"Kako bilo da btlo, period
(austrijslt) obiljelen te sa dta
nepokorna gtbattja urodjtnUta;
prtt su zabtijevalt autonomtju Dal-macije,
drugi Sjedtnenje i brvat- -
skim zaledjetn — oba protuaMStrtj- -
ska. Ali drugi je bio nakon propa- -
sti A. U. Monarbije 1918. for-maci- je
jugoslattjf. Profit ijenje
tladajulib drugom cilju bilo je ti-pit- no
ttabateno od austrijskog mi-nist- ra
vanjskib poslora 1867. koji
je rekao ugarskom M. V. O. ctla-jul- i
na Dalmatinee t llrtate; "Vi
pazite na svoje bar bare, a mi temo
na naie" Medjutim, mate ovtb
obaju barbarskib naroda, ontb u
Austriji, ' ontb u Ugarsko, radtle
su potajno, s tajnim poltttlko-lite-rarno-anarbistitki- m
druitttma, vrlo
testo guien'm, alt nanovo rodjc
nim i opet ugulentm, te su st i pri-prem- alt
poste petto "teltki dan
bomba" u Sarajetu 1914. Stjedan
od lib pokreta nije bio utstmu ut-pjeta- n
u stoje vrtjeme, i uisttnu t
bila potrtbna propast Auttrtjt
1918. iz paste drugib ratioga prije
nego je ostvarena fugoslavtja".
, Q'tirati poslije toga pasusc u
koji ma autor, koji sc pokazao ta-kvi- m
"historicarem" niJe o naJoi
kulturi, cotovo je suviJno. Ilcmda
tu ima upravo pravih biscra bes-mislcno- sti
i izvrtanja. I uvrcda I
srlo sumnjivih temlendjoznih nc-istin- a.
Tko je bio inforr-.- ' i
autoru, to ne znam, da g ,
motio prcd iolc objektivnor. j
kom tim lainim i smijefnim in-formadja- ma,
to jc nesumnjivo No.
isto tako je toCno, da ni sam autor
(svijesno ili nesvijesno) nc poka-г-tfj- e
ni naj manjc volje da kra)
zdravih octju hk vMi i sezna
Na sir. 6. tako prfe: "£ svokom
siutoju Jugottotem ТШ prtmena
iota t pittafe, dapaie batata-nj- e
knjtktr, kko se natati u Sje-mt-kj
t Pra-Hus- ke не pnfi. V
fed mom g&rv tehkwt geadu upi-ta
sam za inflora. "Knjeiar?" —
odgotrH9 mi je — "Di, tu t
jedan. Na kraju tu je obitno bto
jedn+m. Hi ne, moida je od
rata fekto". "Njibova fiteratura"
(zakljucujc pisc), "какв se tmade
ofekhati, uglattfm poitet'ena
slatlju pljaltaSa, provala i klanja
Turaka i siavljtnju Slatena".
Ja sam, dtirajuci mnogo vise
citata no u torn clanku. pisca upn-zori- o
pismom na ssx njegos-- e ne
tocnosti i svratio sam mu painju
na Britansku endklopediju Kazao
sam mu pored toga da je Djuradj
Cmojevic osnovao prvu tiskaru u
Omoj Gori 1493. god, da je u
razbojnickom uskockom Senju os-nova- na
1494. god. Isto tako o toj
temi odriao sam predavanje na
plenumu Druitra knjiievnika Hr
Tatske, tako da je ovaj dlinak za
praro samo izvadax iz tog mog
referata.
Ipak, citajuci u naioj Stamp! po
zitnmo o toj knjizi, morao am
ptscu u necema dad pravo. Jest,
kod nas posto ji jedna stanorita
nekultura. Joi urijck nek! naii
ljudi ulaze i pod kaput svakom
strancu, a najgore je, da nek! hrale
djela koja sc pttu o nama na stra
nom jrziku, a da Hi nisu ni pro
citali Ш dali nekome da ih procrta.
Danko ASDJE1JSOV1C
(KuItura, nedjdjni prilog
VjesnDca)