000393 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
__ вшшшшМШМНаавааМвШ 4 4тШ .w JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 93 (715) Z A S J L U A J L PARLAMESTA PREMIJER ST. LAURENT OsTRO ISTUPIO PROTIV POUTIKE VELIKIH SILA; DA SE PRIMIcE KQNAG GOSPODSTVA EVROPSKIH "SUPERMANA" NAD SVIJETOM MINISTAR POSLOVA PEARSON KAzE DA KANADA NIJE N1 BRITANSKI N1 AMERICKI "PODVORNIK" VEC VODI NEZAVISNU POLITIKU U ponedjeljak 2G. no em-br- a otpoielo je izvanredno zasjedanjo kanadskog par-lamen- ta, sazvano da odobri vladinu politiku u odnosu na Srednji Istok, ukljuCiv less-ee kanadskih oruzanih sila u medjunarodnoj vojnoj sili, te pomoc Madjarskoj. Promijcr St. Laurent i mi-nistar Vanjskih poslova I. B. Pearson su odludno ustali u obranu svoje politike nepo-dupiran- ja britansko-francu-sk- e i izraelske agresije na Egipat i trazenje mirnog гјобспја. Konzervativci su pak oStro napali vladu zbog toboznje "izdaje" Britanije. Kritiku su stavili i socijal-krediter- i. Sisieferi su podu-prl- i vladu. U svom dosta znacajnom govoru premijer St. Laurent je rckao da je "doba kad su ovropski supermani (nad-ljud- i) vladali svijetom pros-l- o ili vrlo bltsko kraju". Premijer jo osudio sve vc-li- ke sile veledi da se sluzc Povcljom Ujedinjcnih nncija kao sredstvom zn obuzdava-nj- e malih zemalja, ali da Povclja ne zna£i nista kad su u pitnnju "njihovi tako-zva- ni zlvotni interesi". St. Laurent je rekao da su "ilanovi malih zemalja ljud-sk- a bica isto kao i oni u ve-- likim driavama". On jo dnlje rekao da "iz-gle- da da se Sesto zaboravlja da su driave svijeta potpisa-l- e Povelju UN I time preu-zel- e obavezu da ce se sluiiti miroljubivim sredstvima u rjeSavanju sporova i da ne ce upotrcbljavati nasilja". Kritizirajudi zapadne dr-iave zbog zloupotrebljava-nj- a Povelje UN St. Laurent je rekao, da vjcruje da "kad Rusi ne bi insistirali na pra-v- o vcta, da bito uradile Sje-dinjc- nc Driave i Velika Bri PAR REDAKA Opasnost za Siriju. — Sovjetski ministar vanjskih poslova Sepilov je izjavio da Velika Britanija, Francuska i Izrael namjeravaju napasti arapske zemlje koje podr-iava- ju Epipat. Na Kranica-m- a Jordana i Sirije koncen-triS- e se vojska, a Lebanom se nastoji neutralizirati. Ra-spire- na je velika propa&an-distidk- a hajka protiv Sirije. Jugoslavenski pogledi. — Коба Popovid izjavio je na Generalne skupitine UN da su se dva velika bloka — istoini i za-padni — poceli rasipati. On je rekao da ie nastojanja t veltkih driava da sprijeie rasulo ostati uzaludna. Po-dje- la sijeta u dva suprotna tabora ce biti uklonjena po nezavi&nim drzavama koje stoje za koetrzistenciju i su-radn- ju. Britanija i USA. U britanskoj Jtampi poja%ila e oitra kritika Sjedinjenih Drzava. Napada se i samo£ Eisenhowcra. Ministar vanj- skih poslova Lloyd ca po-vrat- ku u London sa zasjeda- - TORONTO, FRIDAY, NOVEMBER 30. 1956 KAzE VANJSKIH zasjedanju tanija". ("Veto" je originalno pre-dloz- io ameri5ki predsjednik Roosevelt. — Urcd.). Ministar vanjskih poslova Pearson je dao opSiran pri-ka- z dogadjaja koji su pred-hodi- li invaziji Egipta i pot-hva- ta koji su poduzeti da se obustavi. On je rekao da je kanad-sk- a politika u torn poglcdu bila "objektivna, kanndska i nezavisna". Odgovarajuci na optuibc konzervativaca da je Knnn-d- a postala "podvornik" Sje- - dinjenih 'Drzava, Pearson je 1 rekao, da "Kanada ne ce igrat] ulogu amerifikog pod-vornik- a", ali da je "isto tako loSe Igrati ulogu kolonijnl-no- g podvornika za Ujedi-njen- u Kaljcvinu (Britani-ju- ), treed! naokolo sa uzvi-ko- m 'spreman, uvijek spre-ma- n' kad pod Britanija zn-trai- l". TIC—'.iirSUI~l~. J2Uгш n1 uiiтiшшiuj- - чJиa Ji j- -JI 12ГД2С napadaj na Egipat pocljepao vjajj Britanski Komonvelt l na-stav- ak rata bio bi jra doveo do rasula. Jedan od clljeva vladinc politike je da o6uva Komonvelt. Rat je takodjer prouzro-Ci- o opasni pocijep izmedju Londona i Pariza, na jcdnoj strani, i Washlngtona na druROJ. On mnogo zall da je do toga doJlo i nastoji da oSuva zapadni savez. Pearson je rekao da je Kanada savjetovala Veliku Britaniju protiv poduzima-nj- a mjcra u Suezu koje ne bi bile u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Pored kritlke St. Laurcn-tov- e vlade konzervativci su takodjer ostro napali Sjedi-njen- e Driave. Jedan od njih je rekao da je za krizu na Srednjem Istoku kriv Wash-ington, koji ide za tim da U nja Generalne skupstine UN je izjavio, da razlike u bri-tansk- oj i ameriikoj politici prema Srednjem Istoku os-taj-u. NR Klna J Indija. — U glavni grad Indije, New Delhi, doputovao je kineski premijer i ministar vanjskih poslova Cu En Laj. Priredjen mu je veliki doiek, slicno kao prosle podine Нгибболш i Bulpanjinu. Rat u Aliiru se rasm- - plamsava U 6etvrtak 28. novembra doslo je do-sukob-a izmedju francuskih trupa i ustanika u blizini pranice Tunisa. Ubijeno je 11 fran-cuskih vojnika, 30 ranjeno. Francuska avijacija je bom-bardira- la mnopa ustanicka mjesta. UniJteno je nekoliko francuskih vojnih vlakova. Prema izvjeitajlma iz fran-cuskih izvora, ustanici su "veoma aktivni" na cjtavom teritoriju. Egipat je zatralio od UN da odredi toan dan do kopa se moraju povuci bri-tans- ke, francuske i izraelske trupe. (Nastavak na strani 4) istisne Veliku Britaniju sa Bliskog i Srednjeg Istoka i prigrabi rezerve ulja. Premijer St. Laurent je predlozio da se odobri jedan milijun dolara za madjar-sk- u pomoc. Izjavio je da jo povodom sovjetske interven-cij-e u Madjarskoj pisao so-vjetsk- om prcmijeru Bulga-njin- u. Invazija Egiptnje o-nemog- ucila da se mobiliznra svjofako javno mnijenje u osudi "onoga sto se uprnvo u torn Cnsu dogadjalo u Ma-djarskoj", kazao je pro- - Francuski socijalisti istupaju protiv politike Molletove vlade ParJz. — Rar(xarenjc i pomctnja koji su u pvim dan i ma agrcsije na Egipat karakterizirali raspoloienje ilanitva Socijalistiikc partije prc-laz- c sada u otorcno nczadovo!jsto ncpovjcrenja Molictovoj Grupa istaknutih socijaltsti&ih pnaka pariske oblasti zatraiila je httan sazii' izvanrcdnog konpresa partije, kako bi se "sa&ivao Jivot naSoj partiji, toliko kompromito-va- n akcijom foIletove vlade". Zahtje% je ufinjcn u otvorcnom pismu pencralnom sckretaru partije Pjeru Komcnu. U pismu se kale da sadafaja vlada takozvano£ "rcpublikanjkog ronta" predstaxlja " bcsprincipi-jcln- u koalidju, koja je. odanjajuli se na desniai, postala njcn zarotv Ijenlk". Dorctfj se za xlast Socijalistidka partija je obnfavala rjeicnje pro-ble-ma koji suoavaju zemlju. Jedan od tih je rat u Aliiru. Molletova hdx ne samo da nije zavriila rat, пДо £ je proiirila i dospjela u jednu bczizlaznu situaciju. Ona se upustila u egipatsku avanturu. koja je zavriila krahom. Posljedice topa Slaveci 25-godisnj- icu n a s e Stampe . . . prisjetimo se nekih dogadjaja koji su se odigrali u toku protekllh 25 godina . . . U vrijeme kad se pojavila "Borba" u Kanadi 1 svim kapita-listiiki- m zemljama, vladala je ekonomska kriza . . . Milijuni su bili bez posla . . . Ma koliko to danas zvu£ilo, i u Ka-nadi su ljudi umirali od glad! . . . Nezaposleni su se organizirali i borili; ,organizirali su se i upo-sle- nl — јабао je tredunijski ili pokret . . . Nala stara domovina — Jugoslavija, stenja-l- a je pod dikta-turo- m . . . Godine 1933. Hitler je do£ao na vlast u NjemaSkoj . . . 1936. u Spaniji su faiisticki ele-ment! poditrli oruzani ustanak protiv narodne i demokratske republike, i uz pomoc" faisticke NjemaJke i Ita4je polijcd::! . Svijetu je zaprijetila opasnost PRICE 5 PER COPY Шш ч јЗ PREMIJER ST L4LRET mijer. Vlada nastoji da dopremi Sto viSe madjarskih izbjcgli-c- a u Kanadu. Ministar imi-graci- je Pickersgill je obavi-jesti- o parlamcnnt da ce svim izbjeglicama koji zelo doci biti placen put. U vczi totra Pickcrspill odlazi u Веб. su ne samo slabfjenje mcdjururod-no- p poloiaja Francuske, --rf i po-gorjava-nje unutraSnje ckonomske situacije, izazh-ajut'- i u radnJAoj klasi strah od bcsposlice, koja jc ci na pomolu u automobilskoj industriji. MoIIctoa Iada je po-driava- la i antikomunistiYke ispade povodom dogadjaja u Madjarskoj, Jto je zategnulo odnose izmedju dviju radmYkih partija. Zato jedan broj socijalitta smatra --da je jedini izlaz iz ovc situacije saziv izvan-redno- g kongresa partije, koji bi izmjcnio sadatnju politiku. Konstatirajui da je agrcsija protiv Egipta imala porazne po-sljedice po francuske sccijalistc, potpunici otvorenog pisma zaklju-ifuju- : "Mi hocemo spasiti partiju od kompromitiranja, koje njcn ii-v- ot doodi u opasnost. To je nata duinost! Jer spasiti partiju znafi spasiti instrument borbe za radnic'-k-u klasu i za slobodu. Sadainja si-tuac- ija se ne moie oteziti u nedo-gle- d. Treba se odluflti". Pn-- a je progovorila Andre Vie-no- a, bivfi poslanik i stari lan So-cijalisti-cle partije. Ona smatra da (Nastavak na strani s) 29. novembra praznik naroda Jugoslavije Dvadeset i deveti no-vembra je praznik naroda Jugoslavije. Na taj dan 1945. proglaiena je Fede-rativn- a Narodna Repub-Ilk- a Jugoslavia, a isti dan 1943. na drugom zasjcda-nj- u Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu donijeta je odluka da se to tijelo pretvori u najvLii organ drzavne vla-s- ti u zemlji, u njenu vla-du. Tako je Federativna Narodna Republika Ju-goslavia plod narodne Jugoslavensko-sovjetsl- ii odnosi Posljednjih dana doslo je do izvjesnog zaoStrenja so-vjetsko-juposlave- nskih od-nos- a, kao rczultat dojradjaja u Madjarskoj. Pomelo je sa Titovim govo-ro- m u Puli, u kome je odiro-vorno- st za madjarsku pobu-n- a pripisana Rako§iju i Go-r- u, bivsim vodjama madjar-skih komunistn. Tito je tako-djer osudio upotrebu sovjet-ski- h trupa u Madjarskoj, premdn jo priznao da je dru-K- a sovjetska intervencija ( 1. novembra) bila opravdann, jer inaie bili pobijedili re-akciona- rni elementi. Tito je ostro nnpao "staljiniste" i "staljinisti6ke metode" u svim zemljama, itd. Sovjetska affcncijn TASS je stnvila izvjesne kriti6ne primjedbe na adresu Tita. TASS je kazao da je.iz Ti-to- va Kovora i pisanja juro-slavens- ke §tampc probija misao da je "put Jujroslavijc u socijalizam jedino vjeran i jedino mogud put socijali-sti2ko{- ? razvoja Kotovo za sve zomlje". Takvo stanovi-5t-e "u korijenu protivrijeel marksisti5ko - lenjinisti5kom stavu", izjavio jo TASS. Zatim jc "Borba" lavila opsiran komentar na pisanjc TASS-- a tvrdedi da "na6in na koji TASS polcmizira s ovim Rovorom (Titovim) nije u skladu sa normama slobodnc, poStene, otvorene i rnvnopravne diskusije . "Borba" dalje tTdi da jc TASS uCinio "vrlo teske op- - tuibe protiv Saveza komu- - nista Jugoslavije i protiv drupa Tita lidno", ali da ih "nije potkrepio nikakvim Sjecpaongjlaedni a pbruodsuocsntos na fasizma . . . Slijedili su na Kinu, Albaniju, Cehoslovafku i копабпо na Poljsku . . . Otpoico je Drugi svjetski rat ... U aprilu 1941. narodi Jguoslaije svrgli su vladu . . . Zatim je Ju-goslavia napadnuta; dva mje-se- ca kasnije Izblo je oruiani na-rod- ni ustanak . . . IstoTemeno je Hitler napao Sovjetski Savez, Japanci Sjedinjene Driave . . . Krvavi rat traje ietiri' godine, zavrsava pobjedom antifaSisti6-ki- h saveznika . . . Mnogi narodi dobivaju slobodu . . .V Jugosla-viji je uspostavljena narodna vlast . . . U augustu 1945. godine je atomska bomba Hiremom — vjesnik nove epehe . . . Onda "hladni rat . . 1950. izbija rat u Koreji . . I tako dalje do naiih dar.a . Sjecamo se svega taa? Kako se ne bi sjecati! SjeCmo se tako borbe za slobodu I neza-visnos- t. Dvadeset i deveti no-vembra jc svecano prosla-vlje- n u Jugoslaviji. Pred-sjednik FNRJ J. B. Tito primio je cestitke od po-clavi- ca drugih drzava. U diplomatskim pred-stavniitvi- ma Jugoslavije u priredjeni su prijemi, kojima su prisu-stvov- al' diplomatski i dru-g- i pred.tavnlci. Kako saopcava Jugo-pre- s, prigodom dana repu-blik- e pomilovano je 2.000 cinjenicama". "Borba" je predbacila TASS-- u da se sluii "starim nafinom polemike", nalme da nije prenio cijeli tekst povora, vec pa samo prepri-5a- o, a neke je stavke krivo prikazao i protumadio. "Borba" kaie da nije tod-n- o da jujjoslavenski komu-nis- ti stojc na stanovistu da jc njihov put u socija-lizam ispravan. Dalje opord-pav- a tvrdnju TASS--a da je Tito podriao tezu reakcio-narn- o propasande, da kori jeni kulta H6nosti leie u so-vjetsk- om drustvenom ure-djenj- u. "Borba" TASS zbojc izjave da Titovo dije-ljen- je partija na "staljinisti6ke" i "antista-IjinistiSk- e" moie "nanijeti samo Itctu komunistiSkom pokretu, jer zivot danas, kao nikada ranije, zahtijeva zbi-jeno- st komunisti6kih pnrtljn u iitavom svijetu". "Jugoslavcnski komunisti uvijek su davali otrromho хпабепје jedinstvu radnifi-ko- ff pokreta uopce, kao i jedinstvu u redovima komu-nistiSk- ih partija i njihovoj medjusobnoj suradnji", pise "Borba". "Ali oni su — a iivot je potvrdio ispravnost njihovoj; stava — inzistirali na tome, da se jedinstvo u medjunarodnom radniikom pokretu mora temeljiti na zdravim temeljima, a ne na osnovama silo, heifemoniz-m- a i diktata". Zatim se javila "Pravda" sa opJir.im Slankom, u ko-me potanko analizira ma-djars- ke dopadjaje. i Titov jjovor. "Pravdi" jc ponovno i u (Govor urcdnika "Jedinstva" Stjcpana MioSica proslavi 25-godibnj- icc btampc u Torontu, 21. novembra 1936.) £udnovato stndikalni vojno-falistidko- m napadaji Etiopiju, Austriju, iz-dajni- tku ekspledirala nad inozemstvu samo kritikuje komunistifikih djer sto je naSa stampa pisala o svim tim dogadjajima, kakav je stav zauzimala, Sto je zagovara-l- a, sto je preporucala svojim 2ita-oci- ma i cJtavom nasem narodu u ovoj zemlji . . . Ima li toga tko moie da kaie da smo mi zastu-pa- li i radili nesto Sto nije bilo u skladu sa interesima naSeg naro-da ovdje, naSe nove i stare do-movi-ne, radnog naroda opcenito i svega 2ovje2anstva ? Moie li tko da kaie da nismo postupali kao pravi rodoljubi, kao borci za mir, slobodu i napredak? Nepobitna je iinjenica da smo uvijek, u svim slucajevima stajali na strani obespravljenih, ugnje-teni- h, napadnutih . . . Branili smo narodna prava i interese . . . Borili smo se za mir . . . Za brat-stv-o ljudi. NaS cilj je stvaranje takvog drultvenog uredjenja u kome ce svi ljudi ilx' V udebnim (Nastavak na strani 2) kaznjenika, od kojih ce 1.400 odmah biti puiteni na slobodu, a ostalima su snizene kazne. Na 26. novembra otpo-cel- o jc zasjedanje Narod-ne skupitine. Najavljen je ekonomski plan za iducu godinu, koji predvidja po-veca- nje iivotnog standar-d- a pucanstva i usporenje industrijalizacije. Na 1. januara povecat ce se na-dni- ce kvalifikovanih rad-nik- a za 12 posto, nekvali-fikovan- ih 7 posto. Penzije ce se povecati za 8 posto. odgovorila "Borba" i izglc-d- a da ce se diskusija nasta-vi- t. U medjuvremenu izbio jc slufaj bivJep madjarskop premijera Imre Nadja. Kao Sto je poznato, Nadj se poilije rasturanja njepo-v- o vlade 4. novembra sklo-ni- o u jupolavensku nmbn-sad- u u Budimpesti Zajedno sa nckim drupim clnnovima njepove-vlnd- e. Kad se borba stisala Jugoslavia je posti-gl- a sporazum sa madjar-sko- m vladom da se Nadju i njtgovim suradnicima omo-gu- ci da odu iz ambasadc. Medjutim, poslije napuSta-nj- a ambasadc Nadj i njego--vi suradnici su nestali. Ma-djars- ka vlada jc poslije iz- - javila da se Nadj privrcme no sklonio u Rumunjsku, jer je zasad nepogodno da bu-d- c u Madjarskoj. Jugosla-via je tvrdila da Nadj nije otisao dobre volje u Nil Ru-munjsku, vec je prisiljcn. Ona je ulozila protest kod madjarsko i sovjetske vlade. Ovaj sukob izmedju Ju-goslavije i Sovjctskog Save-za bio jc izazvao veliku ra-do- st u reakcionarnim krugo-vim- a, koji su otvoreno pri-icljkiv- ali povratak odnovi kakvih su izmedju Jugosla-vije i Sovjetskog Saveza vla-dali poslije 1918., n poSto so to nije" dogodilo робеН su napadati i Jugoslaviju vele-c- i, da je "izdala" Nadja. Jugos'avcnski odnosi sa Albanijom Ima izgleda da je do§lo I do pogorSanja odnosa izme-dju Jugoslavije I Albanijc. Moskovska "Pravda" jc nedavno objavila clanak Envera Ilodie, u kome se kritizira jugoslavenski soci jalizam. Potom je javljeno da je Albanija dala strije-Ija- ti dvojicu Albanaca i jed-n- og Jugoslavcna pod optuZ-bo- m da su vrsili Spijuna2u za ncku stranu zemlju. Ime-strijeljano- g Jugoslavcna je Petar Bulatovid, koji je u Albaniju do§ao kao izbje-glic- a. Jugoslavenska Stampa So osudila ta strijeljanja. "Bor-ba" javlja da su u Albaniji izvrSena velika hapSenja "titovaca". Bilans cctvorogodi.njih borbi u Kcniji Nairobi. — Objavljen Je bilans cetvorogodiinjih borbi u Kenlji izmedju britanskih oruianih sila i nacionalnog pokreta Mau-Ma- u. U ovom period u je poginulo 13.000 lie od kojih 10.519 pripadnika pokreta Miu-Ma- u, zatim 1.880 civila —- Evropljana i 590 pripadnika britan-skih vojnika. U sadasnjem momentu se nalazi u "pritvoru 34.000 pristalica pokreta Mau-Ma- u, a 8.400 pripad-nika OTog pokreta nalazi se po zatvorima.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 30, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-11-30 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000193 |
Description
Title | 000393 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | __ вшшшшМШМНаавааМвШ 4 4тШ .w JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 93 (715) Z A S J L U A J L PARLAMESTA PREMIJER ST. LAURENT OsTRO ISTUPIO PROTIV POUTIKE VELIKIH SILA; DA SE PRIMIcE KQNAG GOSPODSTVA EVROPSKIH "SUPERMANA" NAD SVIJETOM MINISTAR POSLOVA PEARSON KAzE DA KANADA NIJE N1 BRITANSKI N1 AMERICKI "PODVORNIK" VEC VODI NEZAVISNU POLITIKU U ponedjeljak 2G. no em-br- a otpoielo je izvanredno zasjedanjo kanadskog par-lamen- ta, sazvano da odobri vladinu politiku u odnosu na Srednji Istok, ukljuCiv less-ee kanadskih oruzanih sila u medjunarodnoj vojnoj sili, te pomoc Madjarskoj. Promijcr St. Laurent i mi-nistar Vanjskih poslova I. B. Pearson su odludno ustali u obranu svoje politike nepo-dupiran- ja britansko-francu-sk- e i izraelske agresije na Egipat i trazenje mirnog гјобспја. Konzervativci su pak oStro napali vladu zbog toboznje "izdaje" Britanije. Kritiku su stavili i socijal-krediter- i. Sisieferi su podu-prl- i vladu. U svom dosta znacajnom govoru premijer St. Laurent je rckao da je "doba kad su ovropski supermani (nad-ljud- i) vladali svijetom pros-l- o ili vrlo bltsko kraju". Premijer jo osudio sve vc-li- ke sile veledi da se sluzc Povcljom Ujedinjcnih nncija kao sredstvom zn obuzdava-nj- e malih zemalja, ali da Povclja ne zna£i nista kad su u pitnnju "njihovi tako-zva- ni zlvotni interesi". St. Laurent je rekao da su "ilanovi malih zemalja ljud-sk- a bica isto kao i oni u ve-- likim driavama". On jo dnlje rekao da "iz-gle- da da se Sesto zaboravlja da su driave svijeta potpisa-l- e Povelju UN I time preu-zel- e obavezu da ce se sluiiti miroljubivim sredstvima u rjeSavanju sporova i da ne ce upotrcbljavati nasilja". Kritizirajudi zapadne dr-iave zbog zloupotrebljava-nj- a Povelje UN St. Laurent je rekao, da vjcruje da "kad Rusi ne bi insistirali na pra-v- o vcta, da bito uradile Sje-dinjc- nc Driave i Velika Bri PAR REDAKA Opasnost za Siriju. — Sovjetski ministar vanjskih poslova Sepilov je izjavio da Velika Britanija, Francuska i Izrael namjeravaju napasti arapske zemlje koje podr-iava- ju Epipat. Na Kranica-m- a Jordana i Sirije koncen-triS- e se vojska, a Lebanom se nastoji neutralizirati. Ra-spire- na je velika propa&an-distidk- a hajka protiv Sirije. Jugoslavenski pogledi. — Коба Popovid izjavio je na Generalne skupitine UN da su se dva velika bloka — istoini i za-padni — poceli rasipati. On je rekao da ie nastojanja t veltkih driava da sprijeie rasulo ostati uzaludna. Po-dje- la sijeta u dva suprotna tabora ce biti uklonjena po nezavi&nim drzavama koje stoje za koetrzistenciju i su-radn- ju. Britanija i USA. U britanskoj Jtampi poja%ila e oitra kritika Sjedinjenih Drzava. Napada se i samo£ Eisenhowcra. Ministar vanj- skih poslova Lloyd ca po-vrat- ku u London sa zasjeda- - TORONTO, FRIDAY, NOVEMBER 30. 1956 KAzE VANJSKIH zasjedanju tanija". ("Veto" je originalno pre-dloz- io ameri5ki predsjednik Roosevelt. — Urcd.). Ministar vanjskih poslova Pearson je dao opSiran pri-ka- z dogadjaja koji su pred-hodi- li invaziji Egipta i pot-hva- ta koji su poduzeti da se obustavi. On je rekao da je kanad-sk- a politika u torn poglcdu bila "objektivna, kanndska i nezavisna". Odgovarajuci na optuibc konzervativaca da je Knnn-d- a postala "podvornik" Sje- - dinjenih 'Drzava, Pearson je 1 rekao, da "Kanada ne ce igrat] ulogu amerifikog pod-vornik- a", ali da je "isto tako loSe Igrati ulogu kolonijnl-no- g podvornika za Ujedi-njen- u Kaljcvinu (Britani-ju- ), treed! naokolo sa uzvi-ko- m 'spreman, uvijek spre-ma- n' kad pod Britanija zn-trai- l". TIC—'.iirSUI~l~. J2Uгш n1 uiiтiшшiuj- - чJиa Ji j- -JI 12ГД2С napadaj na Egipat pocljepao vjajj Britanski Komonvelt l na-stav- ak rata bio bi jra doveo do rasula. Jedan od clljeva vladinc politike je da o6uva Komonvelt. Rat je takodjer prouzro-Ci- o opasni pocijep izmedju Londona i Pariza, na jcdnoj strani, i Washlngtona na druROJ. On mnogo zall da je do toga doJlo i nastoji da oSuva zapadni savez. Pearson je rekao da je Kanada savjetovala Veliku Britaniju protiv poduzima-nj- a mjcra u Suezu koje ne bi bile u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Pored kritlke St. Laurcn-tov- e vlade konzervativci su takodjer ostro napali Sjedi-njen- e Driave. Jedan od njih je rekao da je za krizu na Srednjem Istoku kriv Wash-ington, koji ide za tim da U nja Generalne skupstine UN je izjavio, da razlike u bri-tansk- oj i ameriikoj politici prema Srednjem Istoku os-taj-u. NR Klna J Indija. — U glavni grad Indije, New Delhi, doputovao je kineski premijer i ministar vanjskih poslova Cu En Laj. Priredjen mu je veliki doiek, slicno kao prosle podine Нгибболш i Bulpanjinu. Rat u Aliiru se rasm- - plamsava U 6etvrtak 28. novembra doslo je do-sukob-a izmedju francuskih trupa i ustanika u blizini pranice Tunisa. Ubijeno je 11 fran-cuskih vojnika, 30 ranjeno. Francuska avijacija je bom-bardira- la mnopa ustanicka mjesta. UniJteno je nekoliko francuskih vojnih vlakova. Prema izvjeitajlma iz fran-cuskih izvora, ustanici su "veoma aktivni" na cjtavom teritoriju. Egipat je zatralio od UN da odredi toan dan do kopa se moraju povuci bri-tans- ke, francuske i izraelske trupe. (Nastavak na strani 4) istisne Veliku Britaniju sa Bliskog i Srednjeg Istoka i prigrabi rezerve ulja. Premijer St. Laurent je predlozio da se odobri jedan milijun dolara za madjar-sk- u pomoc. Izjavio je da jo povodom sovjetske interven-cij-e u Madjarskoj pisao so-vjetsk- om prcmijeru Bulga-njin- u. Invazija Egiptnje o-nemog- ucila da se mobiliznra svjofako javno mnijenje u osudi "onoga sto se uprnvo u torn Cnsu dogadjalo u Ma-djarskoj", kazao je pro- - Francuski socijalisti istupaju protiv politike Molletove vlade ParJz. — Rar(xarenjc i pomctnja koji su u pvim dan i ma agrcsije na Egipat karakterizirali raspoloienje ilanitva Socijalistiikc partije prc-laz- c sada u otorcno nczadovo!jsto ncpovjcrenja Molictovoj Grupa istaknutih socijaltsti&ih pnaka pariske oblasti zatraiila je httan sazii' izvanrcdnog konpresa partije, kako bi se "sa&ivao Jivot naSoj partiji, toliko kompromito-va- n akcijom foIletove vlade". Zahtje% je ufinjcn u otvorcnom pismu pencralnom sckretaru partije Pjeru Komcnu. U pismu se kale da sadafaja vlada takozvano£ "rcpublikanjkog ronta" predstaxlja " bcsprincipi-jcln- u koalidju, koja je. odanjajuli se na desniai, postala njcn zarotv Ijenlk". Dorctfj se za xlast Socijalistidka partija je obnfavala rjeicnje pro-ble-ma koji suoavaju zemlju. Jedan od tih je rat u Aliiru. Molletova hdx ne samo da nije zavriila rat, пДо £ je proiirila i dospjela u jednu bczizlaznu situaciju. Ona se upustila u egipatsku avanturu. koja je zavriila krahom. Posljedice topa Slaveci 25-godisnj- icu n a s e Stampe . . . prisjetimo se nekih dogadjaja koji su se odigrali u toku protekllh 25 godina . . . U vrijeme kad se pojavila "Borba" u Kanadi 1 svim kapita-listiiki- m zemljama, vladala je ekonomska kriza . . . Milijuni su bili bez posla . . . Ma koliko to danas zvu£ilo, i u Ka-nadi su ljudi umirali od glad! . . . Nezaposleni su se organizirali i borili; ,organizirali su se i upo-sle- nl — јабао je tredunijski ili pokret . . . Nala stara domovina — Jugoslavija, stenja-l- a je pod dikta-turo- m . . . Godine 1933. Hitler je do£ao na vlast u NjemaSkoj . . . 1936. u Spaniji su faiisticki ele-ment! poditrli oruzani ustanak protiv narodne i demokratske republike, i uz pomoc" faisticke NjemaJke i Ita4je polijcd::! . Svijetu je zaprijetila opasnost PRICE 5 PER COPY Шш ч јЗ PREMIJER ST L4LRET mijer. Vlada nastoji da dopremi Sto viSe madjarskih izbjcgli-c- a u Kanadu. Ministar imi-graci- je Pickersgill je obavi-jesti- o parlamcnnt da ce svim izbjeglicama koji zelo doci biti placen put. U vczi totra Pickcrspill odlazi u Веб. su ne samo slabfjenje mcdjururod-no- p poloiaja Francuske, --rf i po-gorjava-nje unutraSnje ckonomske situacije, izazh-ajut'- i u radnJAoj klasi strah od bcsposlice, koja jc ci na pomolu u automobilskoj industriji. MoIIctoa Iada je po-driava- la i antikomunistiYke ispade povodom dogadjaja u Madjarskoj, Jto je zategnulo odnose izmedju dviju radmYkih partija. Zato jedan broj socijalitta smatra --da je jedini izlaz iz ovc situacije saziv izvan-redno- g kongresa partije, koji bi izmjcnio sadatnju politiku. Konstatirajui da je agrcsija protiv Egipta imala porazne po-sljedice po francuske sccijalistc, potpunici otvorenog pisma zaklju-ifuju- : "Mi hocemo spasiti partiju od kompromitiranja, koje njcn ii-v- ot doodi u opasnost. To je nata duinost! Jer spasiti partiju znafi spasiti instrument borbe za radnic'-k-u klasu i za slobodu. Sadainja si-tuac- ija se ne moie oteziti u nedo-gle- d. Treba se odluflti". Pn-- a je progovorila Andre Vie-no- a, bivfi poslanik i stari lan So-cijalisti-cle partije. Ona smatra da (Nastavak na strani s) 29. novembra praznik naroda Jugoslavije Dvadeset i deveti no-vembra je praznik naroda Jugoslavije. Na taj dan 1945. proglaiena je Fede-rativn- a Narodna Repub-Ilk- a Jugoslavia, a isti dan 1943. na drugom zasjcda-nj- u Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu donijeta je odluka da se to tijelo pretvori u najvLii organ drzavne vla-s- ti u zemlji, u njenu vla-du. Tako je Federativna Narodna Republika Ju-goslavia plod narodne Jugoslavensko-sovjetsl- ii odnosi Posljednjih dana doslo je do izvjesnog zaoStrenja so-vjetsko-juposlave- nskih od-nos- a, kao rczultat dojradjaja u Madjarskoj. Pomelo je sa Titovim govo-ro- m u Puli, u kome je odiro-vorno- st za madjarsku pobu-n- a pripisana Rako§iju i Go-r- u, bivsim vodjama madjar-skih komunistn. Tito je tako-djer osudio upotrebu sovjet-ski- h trupa u Madjarskoj, premdn jo priznao da je dru-K- a sovjetska intervencija ( 1. novembra) bila opravdann, jer inaie bili pobijedili re-akciona- rni elementi. Tito je ostro nnpao "staljiniste" i "staljinisti6ke metode" u svim zemljama, itd. Sovjetska affcncijn TASS je stnvila izvjesne kriti6ne primjedbe na adresu Tita. TASS je kazao da je.iz Ti-to- va Kovora i pisanja juro-slavens- ke §tampc probija misao da je "put Jujroslavijc u socijalizam jedino vjeran i jedino mogud put socijali-sti2ko{- ? razvoja Kotovo za sve zomlje". Takvo stanovi-5t-e "u korijenu protivrijeel marksisti5ko - lenjinisti5kom stavu", izjavio jo TASS. Zatim jc "Borba" lavila opsiran komentar na pisanjc TASS-- a tvrdedi da "na6in na koji TASS polcmizira s ovim Rovorom (Titovim) nije u skladu sa normama slobodnc, poStene, otvorene i rnvnopravne diskusije . "Borba" dalje tTdi da jc TASS uCinio "vrlo teske op- - tuibe protiv Saveza komu- - nista Jugoslavije i protiv drupa Tita lidno", ali da ih "nije potkrepio nikakvim Sjecpaongjlaedni a pbruodsuocsntos na fasizma . . . Slijedili su na Kinu, Albaniju, Cehoslovafku i копабпо na Poljsku . . . Otpoico je Drugi svjetski rat ... U aprilu 1941. narodi Jguoslaije svrgli su vladu . . . Zatim je Ju-goslavia napadnuta; dva mje-se- ca kasnije Izblo je oruiani na-rod- ni ustanak . . . IstoTemeno je Hitler napao Sovjetski Savez, Japanci Sjedinjene Driave . . . Krvavi rat traje ietiri' godine, zavrsava pobjedom antifaSisti6-ki- h saveznika . . . Mnogi narodi dobivaju slobodu . . .V Jugosla-viji je uspostavljena narodna vlast . . . U augustu 1945. godine je atomska bomba Hiremom — vjesnik nove epehe . . . Onda "hladni rat . . 1950. izbija rat u Koreji . . I tako dalje do naiih dar.a . Sjecamo se svega taa? Kako se ne bi sjecati! SjeCmo se tako borbe za slobodu I neza-visnos- t. Dvadeset i deveti no-vembra jc svecano prosla-vlje- n u Jugoslaviji. Pred-sjednik FNRJ J. B. Tito primio je cestitke od po-clavi- ca drugih drzava. U diplomatskim pred-stavniitvi- ma Jugoslavije u priredjeni su prijemi, kojima su prisu-stvov- al' diplomatski i dru-g- i pred.tavnlci. Kako saopcava Jugo-pre- s, prigodom dana repu-blik- e pomilovano je 2.000 cinjenicama". "Borba" je predbacila TASS-- u da se sluii "starim nafinom polemike", nalme da nije prenio cijeli tekst povora, vec pa samo prepri-5a- o, a neke je stavke krivo prikazao i protumadio. "Borba" kaie da nije tod-n- o da jujjoslavenski komu-nis- ti stojc na stanovistu da jc njihov put u socija-lizam ispravan. Dalje opord-pav- a tvrdnju TASS--a da je Tito podriao tezu reakcio-narn- o propasande, da kori jeni kulta H6nosti leie u so-vjetsk- om drustvenom ure-djenj- u. "Borba" TASS zbojc izjave da Titovo dije-ljen- je partija na "staljinisti6ke" i "antista-IjinistiSk- e" moie "nanijeti samo Itctu komunistiSkom pokretu, jer zivot danas, kao nikada ranije, zahtijeva zbi-jeno- st komunisti6kih pnrtljn u iitavom svijetu". "Jugoslavcnski komunisti uvijek su davali otrromho хпабепје jedinstvu radnifi-ko- ff pokreta uopce, kao i jedinstvu u redovima komu-nistiSk- ih partija i njihovoj medjusobnoj suradnji", pise "Borba". "Ali oni su — a iivot je potvrdio ispravnost njihovoj; stava — inzistirali na tome, da se jedinstvo u medjunarodnom radniikom pokretu mora temeljiti na zdravim temeljima, a ne na osnovama silo, heifemoniz-m- a i diktata". Zatim se javila "Pravda" sa opJir.im Slankom, u ko-me potanko analizira ma-djars- ke dopadjaje. i Titov jjovor. "Pravdi" jc ponovno i u (Govor urcdnika "Jedinstva" Stjcpana MioSica proslavi 25-godibnj- icc btampc u Torontu, 21. novembra 1936.) £udnovato stndikalni vojno-falistidko- m napadaji Etiopiju, Austriju, iz-dajni- tku ekspledirala nad inozemstvu samo kritikuje komunistifikih djer sto je naSa stampa pisala o svim tim dogadjajima, kakav je stav zauzimala, Sto je zagovara-l- a, sto je preporucala svojim 2ita-oci- ma i cJtavom nasem narodu u ovoj zemlji . . . Ima li toga tko moie da kaie da smo mi zastu-pa- li i radili nesto Sto nije bilo u skladu sa interesima naSeg naro-da ovdje, naSe nove i stare do-movi-ne, radnog naroda opcenito i svega 2ovje2anstva ? Moie li tko da kaie da nismo postupali kao pravi rodoljubi, kao borci za mir, slobodu i napredak? Nepobitna je iinjenica da smo uvijek, u svim slucajevima stajali na strani obespravljenih, ugnje-teni- h, napadnutih . . . Branili smo narodna prava i interese . . . Borili smo se za mir . . . Za brat-stv-o ljudi. NaS cilj je stvaranje takvog drultvenog uredjenja u kome ce svi ljudi ilx' V udebnim (Nastavak na strani 2) kaznjenika, od kojih ce 1.400 odmah biti puiteni na slobodu, a ostalima su snizene kazne. Na 26. novembra otpo-cel- o jc zasjedanje Narod-ne skupitine. Najavljen je ekonomski plan za iducu godinu, koji predvidja po-veca- nje iivotnog standar-d- a pucanstva i usporenje industrijalizacije. Na 1. januara povecat ce se na-dni- ce kvalifikovanih rad-nik- a za 12 posto, nekvali-fikovan- ih 7 posto. Penzije ce se povecati za 8 posto. odgovorila "Borba" i izglc-d- a da ce se diskusija nasta-vi- t. U medjuvremenu izbio jc slufaj bivJep madjarskop premijera Imre Nadja. Kao Sto je poznato, Nadj se poilije rasturanja njepo-v- o vlade 4. novembra sklo-ni- o u jupolavensku nmbn-sad- u u Budimpesti Zajedno sa nckim drupim clnnovima njepove-vlnd- e. Kad se borba stisala Jugoslavia je posti-gl- a sporazum sa madjar-sko- m vladom da se Nadju i njtgovim suradnicima omo-gu- ci da odu iz ambasadc. Medjutim, poslije napuSta-nj- a ambasadc Nadj i njego--vi suradnici su nestali. Ma-djars- ka vlada jc poslije iz- - javila da se Nadj privrcme no sklonio u Rumunjsku, jer je zasad nepogodno da bu-d- c u Madjarskoj. Jugosla-via je tvrdila da Nadj nije otisao dobre volje u Nil Ru-munjsku, vec je prisiljcn. Ona je ulozila protest kod madjarsko i sovjetske vlade. Ovaj sukob izmedju Ju-goslavije i Sovjctskog Save-za bio jc izazvao veliku ra-do- st u reakcionarnim krugo-vim- a, koji su otvoreno pri-icljkiv- ali povratak odnovi kakvih su izmedju Jugosla-vije i Sovjetskog Saveza vla-dali poslije 1918., n poSto so to nije" dogodilo робеН su napadati i Jugoslaviju vele-c- i, da je "izdala" Nadja. Jugos'avcnski odnosi sa Albanijom Ima izgleda da je do§lo I do pogorSanja odnosa izme-dju Jugoslavije I Albanijc. Moskovska "Pravda" jc nedavno objavila clanak Envera Ilodie, u kome se kritizira jugoslavenski soci jalizam. Potom je javljeno da je Albanija dala strije-Ija- ti dvojicu Albanaca i jed-n- og Jugoslavcna pod optuZ-bo- m da su vrsili Spijuna2u za ncku stranu zemlju. Ime-strijeljano- g Jugoslavcna je Petar Bulatovid, koji je u Albaniju do§ao kao izbje-glic- a. Jugoslavenska Stampa So osudila ta strijeljanja. "Bor-ba" javlja da su u Albaniji izvrSena velika hapSenja "titovaca". Bilans cctvorogodi.njih borbi u Kcniji Nairobi. — Objavljen Je bilans cetvorogodiinjih borbi u Kenlji izmedju britanskih oruianih sila i nacionalnog pokreta Mau-Ma- u. U ovom period u je poginulo 13.000 lie od kojih 10.519 pripadnika pokreta Miu-Ma- u, zatim 1.880 civila —- Evropljana i 590 pripadnika britan-skih vojnika. U sadasnjem momentu se nalazi u "pritvoru 34.000 pristalica pokreta Mau-Ma- u, a 8.400 pripad-nika OTog pokreta nalazi se po zatvorima. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000393