Jedinstvo, November 30, 1956

              STRANA 2
Sjecanje na proslost i pogledi
u buducnost
(Govor urcdnika "Jedinstva" Stjepana Miosica na proslavi
23-godisnj- ice stampe u Torontu, 24. novembra 1956.)
(Nastavak sa strane 1)
i sretnim iivotom . . .
Slaveci 25-godi5nj- icu se sjeca-m- o
se mi i mnogih drugih stva-r- i
. . . Osobito se jasno sjecarno
prilika u kojima je pokrenuta
naSa Stampa . . . Nidega nije bilo
osim §a£ice svijesnih i odvainih
ljudi, medju kojima se isticao
Tomo Cadid . . . Sjecarno se raz-ni- h
poteSkoda s kojima se susre-ta- li
u toku 25 godina . . . Sjeca-rno
se raznih kampanja i drugog
rada . . . Sjecarno se drugova
koji su dali svoje zivote u borbi
protiv faSizma, najprije u Spa-nij- i,
poslije na drugim boji§ti-m- a
. . . Sjecarno se i radosnih
dana, pobjeda i uspjeha — plo-do- va
truda i napora . . . Sjcdamo
se i pogre§aka koje smo podini-l- i
. . . I imajudi sve to pred sobom
diste savjesti izjavljujemo da
smo udinili sve §to smo mogli da
budc bolje i nama i svim radnim
ljudima . . . Ova parola, koja je
istaknuta ovdje na zidu — "25
godina u aluzbi naroda!" — nije
prazna fraza i hvalisanje. To je
stvarnost . . . Starat demo se. da
tako bude i u buduce . . .
Moramo baciti pogled i na bu-dudn- ost
. . . Sta ceka паби Stam-pu- ?
Nasu organizaciju? NaS na-ro- d
ovdje? To nitko od nas nije
u stanju da predvidi . . . Sigurno
je dn ce biti velikih promjena . . .
Medjutim, ja se za buducnost ne
bojim dok budemo stajali za
principc za koje smo stajali do
danas . . . Dobar rad de naidi na
razumijevanje i podrsku naro-da
. . . Mi to znademo iz isku-stv- a
. . . Istina, u svijetu je zavla-dnl- o
vcliko zlo . . . La2na propa-ganda
truje narod, obmanjuje ga,
upuduje ga na krivi put ... I on
nc moie uvijek da vidi tko mu
je prijatelj, tko neprijatelj, tko
mu leli dobro tko zlo. U torn po-gle- du
mi danas preiivljujemo
jedan od najstraSnijih periodn
historije . . . No baS historija nas
udi da su to prolazne pojave . . .
I kad jedamput istina prodre na
svijctlost dana, kad ona postane
vidna svima, pa i onima najzao-stalijim- a,
onda onl, koji su se bo-ri- li
i stradali za istinu ianju
zasluieni plod . . . Tako je bilo
do danas. tako de biti u budu-d- e
. . Zato, brado i drugovi, drii-m- o
cvrsto za ono Sto znademo da
je dobro i pravedno.
To je prva i najvaznija stvar
2a bududnost . . .
Tu je naSa omladina, oni koji
de nas. naslijediti I — nadamo se.
nastavit naSe djelo . . .
Nekada nam se dini, da de dje-lo
u koje smo uloiili toliko truda
i napora ncstati zajedno sa na-ma.
Pridinja nam se da nasi si-no- vi
i kceri nede prihvatit i na-stavit
пабе djelo . '. . All sumnjati
u to znadilo bi sumnjati u svoje
ideale. u svoj rad, sumnjati u
dovjeka . . . Todno je da su nasi
JedinStvO
mladji drukdiji od nas . . . AH i
mi smo se razlikovali od naSih
starijih ... A kako smo mi dosli
na ovaj put, put svijesnih boraca
za napredak? Kroz iivotno isku-stv- o
. . . iivotno iskustvo ce i пбе
mladje dovesti na pravi put . . .
To je neumoljivi zakon drustve-ni- h
prilika i razvitka . . . NaSa
mladjarija pak ima jednu veliku
prednost koju mi nismo imali . . .
Mi smo svoj rad i borbu zapodeli
bez idega osim volje i energije ... Mi njima pak ostavljamo ci-jc- li
niz stvari, od kojih je naj-vaznija
tradicija: tradicija bor-benos- ti,
odanosti i samoprijegor-no- g
rada za dobro radnog naro-da
.. . NiSta zato ako onl svega
toga danas nisu svijesni . . . Po-sta- ti
ce . . . Samo mi nastavimo
svojim djelom . . . Moramo i radi
sebe i radi njih . . .
Sta je danas najvainije za naS
narod u ovoj zemlji? Ja bi rekao
da nam je najvainija sloga i su-ra
dnja!
Ml Kanadjani juinoslavensk"og
porijekla — Hrvati, Srbi, Sloven-c- i
i ostali — sadinjavamo jednu
nacionalnu zajednicu kakve ne-m- a
nigdje na svijetu, jer se je
formirala u odredjenim usl ovi-nia,
kakvi nisu postojali nigdje.
Napredak ove zajednlce — kao
i svakog pojedinca u njoj — u
dobroj mjeri zavisi od sloge i
suradnje. To je uvjet za osvaja-nj- e
naSeg pravog poloZaja u ka-nadsk- om fivotu.
NaSi ljudi su poznati kao do-b- ri
radnici. AH oni su sposobnl i
drugih djela . . . Pokretanje i
25-godifi- nje izdriavanje stampe
je jedan od dokaza za to . . .
Svojim bespostednim radom u
izgradnji radnidkih unija i podu-piranje- m radnidkih Slrajkova i
drugih akcija postigli smo vidno
mjesto u kanadskom radnidkom
pokretu . . . O tome govore i priz-nan- ja
koje je nasa 'stampa do-bi- la
prigodom 25-godi§nj- Icc . . .
Isto to molemo postidi na kultur-no- m
polju. Za to danas postoje
dobri uvjeti ... Mi imamo do-volj- no
sposobnih ljudi 1 iena za
kulturni rad, koji danas, naia-los- t,
uslijed nasih nezdravih pri-lika,
nemaju prilike da razviju
svoj talenat . . . Imamo mi i o-gro- mno narodno kulturno bogat-stv- o
. . . U ovoj godini imali smo
priliku vidjeti dvije пабе folklor-n- e
grupe, jednu iz Skoplja, dru-g- u
iz Beograda . . . Koga nije
oduScvila njihova umjetnost?
Ako budemo sloini i mi u Ka-na- di
moicmo imati takve umjet-nidk- e
grupe. I na sportskom po-lju
dalo bi se prilicno postidi. I
mnogo drugoga . . Sve to zavisi
od naSe sloge i suradnje. Zato ja
kaicm da je to danas nnjvainije.
Ima li opravdanog razloga za
ialosnu situaciju koja danas po-sto-ji? Mrinja i nesloga koja se
medju nama zacarila je plod
PobUshed Tucdar and Friday
in Srbo-Crwitia- n and Slovenian lang-ja- r,
by JediMtve Publishing Co, 4T9 Qun St. Weft.
Toronto 2-- B, Ontario. Canada,
TeL EMpir 5-1в- 42
Editor: S. MieJlt, Business Manager: L Stimac
Sobcriptlon rat: S5J0O pr r"". 3-0- 0 per 6 moatiM
USA and other countn S6.00 per year.
Authorited aa xcond elan mail
Poat Office Department, Ottaw.
lenifoej pijad. tezgi.
jedne
rarvila
stidljiro.
aguii
me.
6e
Na
je
vdi ioj
podrezuje
rada ljudi kojima na sreu
interesi naseg naroda ovdje
Njima na umu ministarskl
fotelji i drugi rukovodedi polo-za- ji
Jugoslaviji . . ZaSto da se
mi svadjamo zbog starokrajske
politike? to ne znadi nemati
povjerenja svoj narod —
narod koji je pokazao ve-li- ka
djela Drugog svjet-sko-g
— da rijest pro-ble- me
i uredi svoju kudu kako
spada? interesira sto se do-ga'd- ja
Jugoslaviji, i o tome tre-b- a
govoriti, diskusirati, pa i
kritizirati ono 5to mislimo da ne
valja . . . AH zbog toga ne smije-m- o
zaboravljati na i svoj
svoje potrebe i zadatke
. . . Pretresajmo starokrajsku
politiku, ali i radimo ono sto
je korisno svima ovdje. U
koliko budemo vrijedniji za se-be,
toliko demo modi po-mo- di
svojoj bradi Staroj domo-vi- ni
. . . nastavimo svadjom
dijeljcnjem, od toga ne ce biti
koristi nikome, mo2da iz-vjesn- im
politidarima, koje je nas
narod prezreo i odbacio . . .
NaSa stampa je zagovarala
slogu i suradnju do danas i ja
vas osiguravam da nastavit da
to bududc . . .
Ne tvrdim, da je паба Stampa
jedini prilog jedinstva i
suradnje, ali je svakako najjadi.
hodemo da taj glas ojada
moramo ojadati Stampu. To prak-tidn- o
znadi povedati broj ditala-c- a.
To je zadatak sviju nas,
od nas moie tome pridonije-t- i
. . . pivno bi to bilo, upravo
skladu duhom ove pro-slav- e,
blsmo se svi koji
se danas ovdje nalazimo, obave-zal- i,
da demo toku narednih
mjeseci preporuditi svim svojim
znancima i prijatcljima, da di-ta- ju
"Jedinstvo".
Drugovi i brado, proveli smo
25 godina zajednidkom radu,
ujedinjeni idejama mira i na-pred- ka.
Moje su 2elje, da
provedemo na isti nadin i Idu-di- h
dvadeset i pet godina,
vjerujem da to isto i vi folite ... Divno je nase drustvo, plemcnit
naJ rad Budimo ponosni . . .t
llodimo uzdignuta dela. . . .! Mo-gu-de
da svi ne doilvimo ostyare-nj- e
onoga dim tc2imo i za Sto
smo radili i radimo . . . Ali budi-mo
uvjereni da na5 trud i irtve
ne de biti uzaludni ... Mi ne ra-dimo
i ne borimo se za se-be,
ved i za druge, za opde do-bro,
za dovjedanstvo . . . Istom
cilju danas idu milijuni . . . Mi
smo, brao { drugovi, sto je
rekao nas nepreleljeni drug Pe-t- ar
Mradevid, koji nas je neda%no
ostavio — "dijelid onog progr-s- a
koji duda. stvara" — i koji de
jednog dana — ja ivrsto vjeru-jem
donijeti mir i ljud- -
t skom rodu.
"TUZIBABA"
Njih naitc se u£e na Ka- -
upred
korpa puna jaja. Drupa
mataniu iz koje se. ne-kak- o
pomaljali bataa
raklanc piske.
— Skloni patku, smrdi.
— Znal ti mnogo. kom- -
lika i marama. Nije to
nisu ... su
u
Zar
u u
onako
u toku
rata svoje
Nas
u
dak
sebe
polo2aj,
u vi§e
u
Ako
i
osim
ce
dini i u
glas u
Ako
Svaki
u
u
sa velikc
ako mi,
u
u
a
za
samo
kao
— srecu
stoji
nama
patka. Guska je to. A теШ. smrdu
Paze to gespodje
— Л1а пом je odavde. poao
mi loarit, razumei leno. Pe mi-ilt- fc
svet da mora da вс vaJfaj4i
I tako, rcc po tti . . ,. Do rue лце doito. Skoknela
tamo prodavafica ja}a do sanitax
nog inspektora. i
A kad irupckoiu pozovri. Sale
GLAS ClTALACA
Hamilton. Ont. — Dragi
drugovi, sa prilogom od 5
dolara, destitam 25-godisnjI- -cu
naSe napredne radnidke
Stampe u Kanadi.
Sa drugarskim pozdra
vom,
S. Bartonicek.
Regina, Sask. — Dragi
moj dru2e Bogoljube, za
duie remena bio sam na
farmi na treJovanju iita, ne-da- no sam se povratio kudi.
Evo sad vam galjem §8.00 i
to za moju godisnju obnovu
$5.00, fond $2.00 i za kalen-da- r
$1.00.
Sve vas lepo pozdravljam,
vaS drug,
Milan Lazic.
Sarnia, Ont. — Stovani
drugoi, prigodom 25-godi5-nj- ice izla2enja пабе radnid-ke
novine, destitamo i ieli-m- o dobar uspieh unapred.
Saljemo destitku $5.00 i
obnovu $5.00.
" Uz drugarski pozdrav,
S. i A. Gojmerac.
USA. — Dragi drugovi,
saljem vam $10.00 za obno-vu
pretplnte moga brata
Pavla u Jugoslaviji i za fond.
Cuo sam da u Temisvaru,
N.H. Rumuniji izlazi novina
pod imenom "Pravda" na
srpskom jeziku, pa ako ne-st- o
znate o tome, javite mi
rada bi se na tu novinu pret-plati- ti.
Bratski pozdrav,
Milan.
Port Albernl, B.C. — Sa
prilogom od $8.00 destitamo
25-godiSnj- icu пабој napred-no- j
radnidkoj Stamp! i svi-ma
onima, koji su na bilo
koji nadin doprinijeli uzdr-Zavan- ju
i pro§irenju u pro-Sli- h
25 godina. Mi zelimo da
Stampa ovako hrabro i odva-2n- o proslijedi i u budude i
oko sebe okupi i naSe radni-k- e
one koji joS nisu pretpla-den- i,
a osjccaju da im je
mjesto u radnidkim redo-vim- a.
Prilog od $2.00 su dali
B. O., M. A., M. S. i M. S.
Drugarski pozdrav,
Marija.
Od starog prctplathika
Sshumacher, Ont. — Dra-gi
drugovi na uredniStvu
"Jedinstva, evo u pismu do-te
naci novae za moju godis-nju
obnovu, koja je nedavno
isteJa.
Oprostite Sto nijesam ovaj
putposlao neku pedu u fond.
Vi znate da od svoje penzlje
; ne mogu kraj s krajem ve--
zati, a tomu sam najvise bo-les
tan, a dolara ekstra ncbi
Bog napravio. Drugovi, ta-kodj- er oprostite Sto se nije-sam
javio sa destitkom u ve-- zi sa proslavom 25-godiSnji- -ce
naSe Stampe Mi smo ov-dje
sa priredbom proslavili
25godiSnjicu, ja sam svoj
skromni dio doprinesao u
radu i u drugom Sto mi je
mngude.
Sto e tide romana "Klet-va- ", jako mi se dopada. Sto
nekoji drugovf kazu i piSu
da se 80 posto ne dita. Ja
vjerujem obratno, a to je,
da 80 posto pretplatnika 'i-ta- ju
roman. Samo nastavite
s njime i dalje.
Drugarski pozdrav.
I--. J.
nema. Razgovor je bio kratak. Za-plcnjc- na
guska i za uteri u. 300
dinara kaznc
Okapk) sc svet. Vidi Ita se do-godi-to
A seljanka kuka:
— Eto, otteti rae ova — - J pe-kazu- jc
na kern, za htijadarku
i pe.
Grupa posmatraZa e sve vcia.
Svi мл viddi u femu )C stvar. I,
kaa po nekoj koraaadi. otpoce
palfba. No, ne na onu sa guskom.
Ona je --red kainjena Na njenui
susctka. na onu ispred koje stoji'
TORONTO -- SJEDNiGASJK
Zbog stanovitih razloga. sjednica organizacije SJK
nede se odriati drugu nedjelju u decembru, kako je to
zakljudeno na pro§loj sjednici. IzTSni odbor je stoga
odludio da se redovita sjednica odrii u detvrtak, 6. de-cemb- ra,
u 8 sati na veder, na 479 Queet Street West.
Poziva se sve dlanstvo da ovoj sjednici prisustvuje,
jer imamo za diskusirati kampanju "Jedinstva" i druge
zimske aktivnosti.
Tajnik.
VANCOUVER - BANKET
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u
Vancouveru u svrhu kampanje "Jedinstva", priredjuje
toplu vederu (banket), u petak 28. decembra, u Ruskom
Narodnom Domu na 600 Campbell Avenue.
Vecera, koja de po nasem obidaju biti dobro prl-premlje- na,
podeti de todno u 7 sati na veder. Poslije ve-de- re biti de kratki koncertni nastup ("Floor Shove") u
kom de sudjelovati odlidni talenti. naSi i drugih bratskih
organizacija.
Zato umoljavamo sve prijatelje пабе Stampe, u
Vancouveru i okolici, da ne propuste ovu odlidnu prired-b- u,
ved da svi na istu dodju, i da se ugodno zabave.
Tiketi su ved na rasprodaji, i mogu se dobiti kod
svakoga dlana пабе organizacije. Nabavite ih i dodjite.
Bit ce te dobro posluieni.
Odbor kampanje.
VANCOUVER - BAZAR
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana i
Juogslavenski Prosvjetni Dom odriavati ce godiSnji
bazar, koji de trajati tri dana, srijedu, detvrtak 1 petak
19.. 20. i 21. decembrn 195fi. gndino, J P Domu, 767
Keefer St. Kao obidno podetak oko 7 :30 sati na veder.
Pozivljcmo sav nas narod Vancouvera i okolice, da
nas u ovom radu pomognu i posjete bazar.
Za Saveza J. K. i J. P. Dome.
Odbor Bazars.
Godisnja sjednica odsjeka 832 HBZ u Torontu
Odsjck broj 832 HBZ odrzati de godiSnju sjednicu
u nedjelju 9-t- og decembra, 2 sata poslije podne, na 577
Jarvis Street — jedan block ispod Bloor Street.
GodiSnja sjednica odsjeka Zajcdnice su vrlo ya2ne.
Na njima se bira uprava za dolazedu godinu, podizu ili
spuStaju rasporezl odsjeka, odredjuje mjesto i vrijeme
sjednica, zabava i piknika, te raspravlja o svim drugim
zadadama i problcmima Zajcdnice.
Umoljava se dlanstvo, pogotovo ono koje ne posje-duj- e
sjednice evakog mjeseca da barem posjeti svoju
godiSnju sjednicu.
Predajednik.
Uskoro pivj rjefinik
makedonskog knjizev- -
nog jezika
Skoplje — Izrida pn-o-p rjef-nik- a
makedonskog knjiievnog je-zika,
koja je prije tri godme po-vjere- na
Institutu za mikedonski
jezik u Skoplju, uila je u zartnu
fazu. Rjefoik (c &adr2avati oko
50.000 tijeii uzetih iz narodnog
govora i knjiionih i pubticistikih
djela na makedomkom jeziku
Nauftii suradnici Instituta za
makedontki jezik smatraju. da
rjefnik treba izdati u dra toma.
Rijci za prvi torn (od loa Л do
slova M) -- ed $u redjene po aabu
inom redu i napisana u njihova
tumaenja na srpsko-hrvatiko- m je
ziktL Preostalo je jo da specijalna
komisija instituta izffi poiljednu
niunu redakdju, pa da materijal
za prvi dio rjcxfnika bude predan
ttampariji.
U Makedoniji se ovo djelo o£e-kuj- e
% --eIikim zanimanjem. RjeO-ni- k
tnakedonskop knji2eno jezi-ka
pored ostalog posluiit (e i гл
izradu drugih rjrfnik.1: francusko-makedonsko- g,
ruiko-makedonskO- £.
englesko-nukedonsko- j; itd. Ueni-ci- ,
studenti i proodiod se sad
sluie rje&iidma stranih rijeG sa1
srpsko-hrvatski- m prije odom, a to
znai da dvostruko prr-ode- .
korpa sa jajima.
— Sram te bilo. dm-ftuj- u joj u gl.
Skupiia te settaaka, dorikufu je
ne tdf. I, kaa nek prebira po
frfimi.
— Tuiabo uneve jej sc u Kce
jedna iena.
Л dete. koje ona vodi za ruk
родГс odulcvtjeno da uantkuje:
—- Tui2aba-Jeca- , ukmu ar-ea
.
Sta ete. Ne zna dete Nije to i
bio zee, nego samo guska.
IEUE MOJE
Ruke drkcu, a lapi{ tupi.
Skole ncmam da me uputi.
Zelja je trra u stare danr,
Da se rodu slovenskom javim.
Ja u stare dane moje,
Zetim kazat zelje svoje,
Kako miilim i osjeam
Naspram rodne grude svoje.
Poznata mi mapa nije
Dje narodi drugi stoje,
Kao ono rodno mjesto,
Domovine mile moje.
I zamiUjam u koliko
Toplo sunce s neba grije.
Da Ijepiega od onopt
Na sttijetu mjesta nije.
Ja nc kaicm ni od koga
Naieg roda da sam bolji,
Ali dozs'olit to ne mogu
Da se protiv majke abori.
U tudjini duga Ijeta,
Podanik sam One Gore.
Da rnc smrtna kugla eka,
Traiio sam umom etfe
Ali ime, ja ne rudjo
Od One Gore ljepe.
Znam da pisat neumtjem.
Ali elje srea dajem.
Da ih zemlja ne pokrije.
WMOVtC
NIko jednu lepu ni za tuliha-ou- ~.
Cak ni Iena sa detetorn, koja
je doila na pijara da moida Imp!
gusku. Gusku. na izg4cd lepu. iuti
se mast na njoj.
Л pri£i joj ne moiern. Smrdi.
A seljanka — ona s korpom —
se skuptta. Nigde je ne vidil Cuti
i menja bof. I zaklinje sc: nikad
vitc. Sta me briga za ove kultume
gradjane. Nek jeda smrdljrvo mc-s-o
Ncka sc trujo.
M S