000321 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ш ШШШШШШШШШШШШШШШЛ7УЈ.'У . Neuspjela provokacija protiv ansambla Kolo JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST u Torontu VOL. VII. — NO. 80 (702) (U V o I TORONTO, FRIDAY. OCTOBER 12, 1956 SVA PITANJA OD ZNAcAJA ZA MEDJIMRODNi RADNIcKI POKRET TREBA OTVORENO DISKUSIRATI JoS sc todno nc zna o iemu su diskusirali Tito i HruSdov prilikom njihovog sesnaest dnevnog zajednid-ko-g boravka, najprijc u Jugoslaviji a potom u Sovjet-sko- m Savezu. Sigurna je se radi o ozbiljnim stvarima, od znadaja nc samo za Sovjetski Savez i Jugoslaviju, vec cijeli medjunarodni radnidki pokret. Stvoren je uti-sa- k da postojece razlikc u pogledima nisu potpuno od-stranjen-e, pa ce se diskusija nastavit. Sadasnja sovjetsko-jugoslavensk- a razmimoilaienja su mogla iznenaditi samo one koji na sovjetsko-jugosla-vens- ki spor od 19-18- . glednli por$no (na primjer, kao rezultat lidnogsukoba Staljina i Tita) i drze da jo stvar rijesena potpisom Beogradske deklaracije i Titovim po-sjeto- m Moskvi. AH stvar nije tako jednostavna. Sovjet-sko-jugoslavens- ki apor od 1918. je rezultat historijskog razvitka medjunarodnog rndnidkog pokreta i socijalisti-ck- e ideje. Pozadinu sukoba sadinjava pojava vi§e socija-listidki- h driava i nagli porast radni£kog i socija!isti6kog pokreta u cijelom svijetu, a rukovodstva pojedinih rad-nick- ih partija nisu bila dorasla novoj situaciji, pa je rioslo do sudara koji je imao teSkih posljedica. Netko je kriv viSe, netko manje, krivi su svi. DanaSnja pak prijateljska diskusija dokazuje da su iz toga svj povukli pravilnu pouku. Ono §to je prouzrodilo sovjetsko-jugo-slavens- ki sukob nije jo5 potpuno odstranjeno; beograd-sk- a dcklaracija, dodatna sovjetsko-jugoslavens- ka izjava potpisana prilikom Titova posjeta Sovj. Savezu, kao i dcklaracija o odnosima izmedju sovjetske i jugoslaven-sk- e partije — sve je to bio samo pocctak postavljanja stvari na njihovo pravo mjesta. Sada se mof e vjerovati da cc se taj proccs odvijati pravilnim putcm i se ne ce ponoviti 1918. (kao Sto se nadaju neprijatelji radni-бк- с klasc i socijalizma). Mi pak smntramo da diskusija nc bi smjcla biti ogranicena na rukovodede krugovc Sovjctskog Saveza i Jugoslavije, vec bi ju trcbalo iznijeti na medjunarodnu radnidku i socijalistidku pozornicu, jcr sc radi o pitanji-m- a koja interesiraju sve pristalice socijalizma. Naime, trebalo bi otvoreno reci o cemu su Hrusdov i Tito disku-sira- li i u iemu je ncsuglasnost. IdeoIo3ka pitanja nc spadnju u djclokrug drzavnih tajni i ne mogu biti nidijim monopolom. Sve Sto jc od znadaja za medjunarodni radnidki pokret treba otvoreno diskusirati. Masnma treba reci o demu se radi. I poslusati sto drugi imaju da kazu. Nije sva socijalisticka mudrost usredotodena u glavama nekolicinc ljudi, bez razlike koliko oni bili sposobni. Sutnja o tim stvarima ne koristi radnidkoj stvari. Naprotiv, ona stvara pometnju u rad-nicki- m i socijalistidkim redovima i otvara vrata neprija-teljsk- oj propaganda O tome ce se svejodno prije ill ka-sni- je saznati, kao Sto se saznalo o svim drugim stvarima u proSlosti. I kad je tome tako, onda je bolje da se sazna redovitim putem, ncgo na nncin kojim je, na primjer, saznata sovjetska ocjena Staljina i njegove ulogc. Mi ponovno izraiavamo svoje zadovoljstvo povo- - dom obnove sovjetsko-jugoslavensko- g prijateljstva i suradnje. Mi to ocjenjujemo pozitivno: znadajno ne sa-mo za narode Jugoslavije i Sovjctakog Saveza, vec" ditavi medjunarodni iivot. Stvari su konacno krenule pravil-nim putem. Ali jos ima mnogo da se uradi. I to de biti prije I lakse postignuto u koliko u njihovoj diskusiji i izvodjcnju budu vi3e angaziranc iiroke narodne mase, koje su nosilac i odludujuci faktor svega napredka. Radnicki kongres trazi pomoc skolama Windsor. — Claude Jo-doi- n, predsjednik Kanad-sko- g radnidkogr kongresa je zatraiio da se sazove fede-ralno-provincij-alna konfe-renci- ja da traii rjeSenje JkoLske krize. Postoji potreba novih Jko-l- a i da se poprave stare Svugdje se osjeda nedosta-ta- k uditolja. Uditelji su opet nezadovoljni niskim plata-m- a. Rjeienja nema bez po-mo- di federalne vlade, koja sada ne doprinosi ni centa — glavni teret leii na muni-cipalitetim- a, dok provinci jalne vlade doprinose jedan dio. n k) da all da ova (Premijer St. Laurent je ovih dana izjavio da je fe-deral na vlada spremna po-dupl- ati svoj doprinos za uni-verzite- te, pod uvjetom da se sloie provincijalne vlade. Federalna vlada sada dopri-nosi 8 milijuna za univerzi-teta.- ) Ncmiri u britanskoj vojsci Britaaska Starapa donosi anzacionaIne izvjeitaje o nezadovoljstvu u redovima britanske vojske na Malti i Cipru, glavnim britanakim vojnim bazama na Sredoze-mno- m mora. Ranada protestira protiv americkog grabljenja psenicnog trzista Ottawa — Kanada je u-lo- iila oStar protest u Wash-ington- u protiv koriStenja a-meri- dkih zitnih viSkova za osvajanje kanadskih psenic-ni- h trzi£ta, saopciln je mini-starstv- o trgovine. Protest je upucen nakon primitka vijesti da ce Sjed. Drzave Braziliji prodati 1,800.000 tona psenice, koju ce Brazil ija platiti svojim vlastitim novcem. Medjutim, Sjed. Drzave traze da se " . U K Ж Л T o Vijcce tigurnosti UN odlozilo je diskusiju Sucskog problema da bi se dala pri-lik- a miniatrima vanjskih po-slo- va Velike Britanije, Fran-cusk- e i Egipta da pokuSaju dodi do sporazuma. Dobri su izgledi da ce Britanija i Francuska biti prisiljene da popuste i priznaju pravo Egipta. Izraelska vojska je iz-vrs- ila ponovni napadaj na Jordan — navodno da se osveti za ubijstvo dvaju Iz-raelica- na. Prvoj grupi poznanj-ski- h izgrednika izrecene su vrlo blage osude — po 4 i Л i po godine zatvora. """ Hilary Mine je dao os-tav- ku na poloiaju podpred- - sjednika poljske vlade i clnnstvu Politbiroa poljske radnicke partije. Govori se de cc ga nnslijcditi Vladislav Gomulka. U Hongu Kongu je do-sl- o do burnih antibritanskih demonstracija. Morala je u-redo- vati vojska DelegacSja jugoslaveti-k- e armije otputovala je na prijateljski posjet SSSR-u- . Savez komunista Jugo-slavije de poslati delogaciju na konferenciju azijskih so-cijali- sta u Bombaju. 1. no-vemb- ra. Delegaciju ce prt d (Iz "Xar&Jtieg Gtatmhf') U trijedu, 19- - scrtembra, bila je dovrimi fumtca protiv Antona Mincrtfa. upraift:Ija "NaroJnog Glasnilui", na okruinom fcJcnl-no- m sudu u Chicago, pred sudeem La Buj-4m- . Tuibu je podnijelo Odjeljcnje Pra%de tri i pol godine nazad, na vrhuncu МсСапћЈГ-ок- е histerije, traieel da se Minericu americXo gradjanstvo. Nakon dovrienja prctlutafanja i arpuncnata pred sudom, sudac LaBdy je tzjavio da ce stvar azeti na proucaranje i donijeti svoju od-ki- kj жл ncluirko dana. U pxiedjeljik 24. scpten4ra obrana. kao i tuiHacka strana, do-bi-le ршпо od sadca LaBay-a- , u kejern ih obavjettava da je prona-ia- o da je tuiijatka strana dolazala svofti tuibu protiv Minerida, t ta-iite- l) ima pet dana da podnese pred lope za oduziminje radjanstra Minericu, a nakon toga obrana ima pet dana da podnese svoj odgovor. Sa iojom izjavom ludac se sta-vi- o na stranu tuiitelja, a izreka PRICE 5 PER COPY Brazilija obaxeie kupovati amendku psenicu iduce tri godine Brazilija spada medju glavne kupce kanadske p§e-ni- ce i nov.i americko-brazi-lijsk- a transakcija znafi isti-skan- je Kannde sa brazilij-sko- g trzi§ta. Sjed. Drzave su na razne nacine prisvojila druga ka-nads- ka p3eni6na triiSta. Ra2una se da Kanada sa-da ima na rukama jednu mi-lijar- du buseli p§enice. ' ! ♦i..i K oduzme vodit Vladimir Bakarid. U Beogradu su prego-vara- li predstavnici bugar-ski- h i jugoslavenskih komu-nista. Postignut je sporazum o buducim odnosima, ali Ju-gopr- es iatiie da postoje i krupnc razlikc. Tri hiljade britanskih parasutista prctraiuje cipar-sk- e planine u potrazi za vo-djn- ma pokreta otpora. Britanski IabuHta Be-ba- n je izjavio da je naoru-zanj- c Zapadne Njemadkc "pogreSka". Hiljadama crnaca U ju- - znim amcriCkim driavama uskraceno je pravo glasa, izjavio je pomocnik driav-no- g tuiitclja Warren Olney pred scnatskim odborom u Wnshingtonu. U deset mjeseci 1956. kanadske korporacije su is platilc 55G milijuna dolara u dividendima — za 151 vi-se nego proSlc godine. SovjetikJ Savez je za-bran- io ciganima da se ski-taj- u: ili raditi ili u zatvor. Sjed. Dr-2av-c i m a j U 1G8.G38.000 stanovnika, jav-lj- a se iz Washingtona. Moskovski balet je po-stig- ao veliki uspjeh u Lon-don- u. Jednu priredbu posje-ti- t ce kraljica Elizabeta. suda ostaje kao formalna proce-dur- a. Obrana je poduzda nuine mjere da podnese ape! sjdac formal-n- o tzrekm. sudbenu odluku. Kako je zadnjem broju "Na-rodno- g Gtasnika bilo objaIjcno, protiv Minerida su svjedocili ma- - horn svjedoci, koji su iznajmljeni i pladeni po Odje-Ijenj- u Prarde. ili odjelu istoga, da idu od pam ice do parnice i svjedoCe po unapred odredfrnom receptu. Naknadno su protiv Minertca svjedo61i Gitlow j ncki VTright iz Virginije, koji uopfe nije pozna-va- o Minenca $те do 1942.. a rrje-doli- o je da "dokaie" kako je fi-oet- iC joS 1928. imao "umne rezef-varij- e" prema Ustav Sjedinfenih Driava kad je dobio svoje rradjan ske papire. Malkin je bio dhltre-- ditirin u svjedocenu protiv Mine-ric- a. ali to nije pooiitilo iako je glavni svjedok bio ligosan po sudcu Los AngeJesu kao ne Doznali smo da je protiv folklornog ansambla "Kolo" prilikom u Torontu jedna prilidno gru-b- a provokacija, zapravo te-roristi- dki akt. Negdje u sredini koncerta u Massey Hall, u klozetima iz pozornice, gdje se glumci preoblade, nadjene su tri bodice zapaljive tekucine, od kojih je jedna bila otvo-ren- a. Namjera je bila pro- - uzrodit ekaploziju. Saznaje se, da je policija dobila opis zlocinca, a na bocicama su nadjeni otisci pa su dobri izgledi da ce biti uhicen. Zlodinac je u mladjim go-dina- ma i po tome se raduna da bi mogao biti novi dose-ljeni- k. Nerazumljivo je kako je on uspio dodi iza pozornice. Neki miale da se to moglo dogoditi zato Sto su clanovi "Kola" naiSli na tako srda-ca- n prijem da su zaboravili Prve predstave i prvi triumfi Impozantna grupa od 55 narodnih umjetnika — Ju- - gosiavcnsKi loikiorm "Kolo" — stigla je prije nekoliko dana na ovu stranu oceana. Umjetnici donijcli su Americi najljepSi izbor iz bogate narodne bogate jednako po pjesmi i plcsu, kao i po simbolidkoj snazi to po njenoj razliditosti i po divnim nos- - njama i vczovima, a iznad svega, po dubini i svjc2ini, po osjecajnosti i poletnosti narodne umjclnosti Jugosla vije. To narod no bogatstvo sa-duva- no je, prikiipljeno i za-djen- uto umjetnidkim ruhom uz najveca zalaganja Ijubi-telj- a to umjetnosti i folklor-ni- h prikupljeno u svim krajevima Jugosla-vije, sirom zemlje koja je prnvi mozaik najljepSih na-rodnih kultura. "Kolo" — folk lorn a grupa Clanovi ansambla "Kolo", koji je danaa poznat u sv-ijetu kao prva i najbolja folkloroa grupa, su godinama najvece napore. da pred svijet iznesu narod- - Sa sudjenja Antonu Minericu SIDAC PRIHVATIO LAzNU OPTUzBU I SVJEDO-CANSTV- A — OBRANA CE APEURATI kad u profesionalni imipracionom tome Alexander naknadna parnicu, u boravka izvrSena prstiju, an-sam- bl u-mjet- nosti, umjet-nost-i, Sarolikosti, strudnjaka, nnjholjn ulagali vjerodostojan." On je, na primjer, svjedoc"io da je idio Minertca na "nominirajucoj коплепајГ a maju mjesecu 1928., ali u svojem svje dcxenju protiv Rose Chernin u Los Angelesu, on je bio prisiljen priznati dx je bai u ovo vrijeme — u maju mjesecu 1958. — bio u zatvora. Nakon Malkina drugi sjcdoci protiv Minerica su bili oprezni dx ne dadu nikakove precizne datume, knji bi ih mogli natjerati u lai do-kazk-na da su oni ili Mineric" bili na drugom mjestu u to vrieme. nego su svjedocili onako "od pri- - Kke". "proprijeko". kd. Ali i ta-ko- va magkn-it- a svjedocenja su bila uzeta u ofczir. kad nije bilo boljih. Anton Minerid. kako smo ranije jarili. bio je doneien u ovu ze mlju po svojim roditcljima u svom ranom djetinjstvu, dok mu je bilo samo drtje godine. Ho pokazuje da je bio Amerikanac sve svog svijesnog irrota. Doiao je sa svo-jim roditeljima iz seta Dragolid, blizu Pakraca, u Slavoniji, kamo na neprijatelje odnosno nisu pripazili tko se sve krece u njihovoj sredini. Razjasnit ce se kad zlocinac bude u-hap- sen. Reakcionarni element! su uloiili mnogo truda da one-mogu- ce koncerat "Kola". Bio je organiziran Siroki bojkot, koji je izgleda do-pra- o i do dnevne stampe, jer nije pisnula o dolasku "Kola", osim Sto je donijela pladene oglase. Uspjeh kon-certa ju je ipak prisilio da donese pohvalne prikaze, iako su bili prilidno kratki (osobito "Telegram"). Poduzimane su i razne druge mjere Nekoliko dana prije koncerta po naSoj ko-loni- ji bile su proturene gin- - sine, da su sve ulaznice ras-proda- ne (iako nisu bile) da bi se odvratilo narod da ne ide na koncert. Tko je rukovodio sa knm-panjo- m protiv "Kola" teSko je reci, ali svi znaci govore da je to djelo ljudi iz Srp- - nu umjetnost Hrvata, Srba, Makedonaca, umjetnost Dal-macij- e, Bosne, Crne Gore itd. u najsavrsenijem obli-k- u, u svjezini i dinamidnosti, S u sjajnom Sarenilu i upravo nevjerojatnoj preciznosti. A pri tome, vodstvo grupe, na delu sn direktorom ansambla Olgom Skovran, nikad nije niJta dodavalo ni oduzimalo, Sto bi bilo na Stctu samog originala pjesme ili igre, o-na- ko kako je taj original kroz stoljeda ostao saduvan i gajen u narodu, u sclu i gradu. Ogroman inlcrcs za konccrtc "Kola" Posjeta driavnog ansam-bla "Kolo" ved se davno sn velikim zanimanjem odeki-val- a u Americi, a jos se ve- - dim intcresom — narodito poslije uspjeSne turneje ma-kedons- ke grupe "Tanec" — odekuju prvi susreti i nastu-p- i te veliko i proslavljene folklorne grupe. "Kolo", dija je turneja u organizaciji poznatc ameridke koncertne agencije S. HUROK, New-Yor- k, dalo je vec nekoliko vederi po gradovima Kana-d- e (Ottawa. Montreal, To-ronto). Svaki nastup bio je su se njegovi roditdji bil dovelili iz Delnica u Gorskom Kotaru. Minerid je poiao na rad u rud-nik- e a najranijem vrememi srag iivofa. Kad mu je bilo 19 godina, ved je bio lokalni vodja rudarske unije United Mine Workers of America, Uo pokazuje da se od s%oje najranije mhdosti zauaeo za dobrobit rudara i radnidke kJase. On je bio uhapien u Urajku ru-dara od 1927. i 1928. godine, kada je vladao teror drfavne polkije po- - zaate kao "Coal and Iron Police '. koja je iz-adja- la bezakonja nad radnkima. Samo hapsen je Mue rida bilo je protu-zakenit- e, jer je bio uhapien u drorani kad jc driao govor rudaruaa. dakle пЛа-kovo- g zJouna nije ро&мо na os-no- vu kojeg bi zakocito mogao biti uhapien. Ali tuidadka strana tvrdi da e Minerid 'zatajio" kod prestu-iavan- ja za ugradjrvanje Ал je bk uhapsen, ali i ovdje tuliladka strana nema nikakove podloge. jer dok se ispitivanje vodilo Minerid jo (Nastavak na sfr 2) ske narodne obrane. Pozna-t- o je da su oni organizirali javni protestni zbor protiv "Kola" i trazili od kanadske vlade da mu zabrani ulaz u zemlju. Takodjer je poz-nat- o da je "Amerikanski Srbobran" prijetio demon-stracija- ma i izgredima pro-tiv 'Kola". Reakcioneri nisu uspjcli u svojim namjerama. Koncert je posjetilo 2500 osoba (po naScm radunu), vecinom Sr-b-a, Hrvata, Slovenaca i Ma-kedonac- a, koji su odu£ev-Ijen- o pozdravili mlade srp-sk- e umjetnike. Clanovi "Kola" su otpu-tova- li iz Toronta sa najbo-Iji- m utiscima na nnS narod, a oni su isto tako ostavili izvanrcdno dobar utisak na sve one koji su ih susreli i vidjeli njihovu umjetnost. Organizatori bojkota i pod-metanj- a eksplozivnog mate-rijal- a ostaju prezreni od svih. okrunjen maksimalnim ил-pjeh- om i primljen najvedim odu§evljenjem publike. "Nastup 55 umjetnika" — pi3e "The Herald", Mon-treal — "pravo je dudo pre-ciznosti, brzih koraka i po- kreta, divnih kostima, dude-sni- h ritmova muzikc iz Cu-dovi- tili instrumenata, i, iznad svega, goleme vital-nos- ti . . . NeSto slidna bilo jc kod nas ovdje dosad nevi-djen- o . . . Bogatstvo narod-nih noSnji publiku zadivlju-j- e, muzika ju rnzigrava, pies oduSevljava, a prcclznost iz-ved- be upravo zapanjuje . . . Cijela dvorana vibrira , ." "Pravi pravcati balet — ravno iz zcIciior scla" To rijedi sadrianc su u kritici velikog montrealskog lista "The Gazette". "Cak ni Spanija ne mozc da pru2i bolju tehniku nogu (foot-work), niti moze da se mjeri sa Jugoslavcnima u pogledu savrsenstva ansamblske igre . . . Jugoslaveni pleSu tako Jiitro, da glednocu izgleda kao da drhcu od vrha glave do noznih prstiju . . ." "Ti Jugoslaveni su narod-n- i materijal prenijeli u savr-беп- и umjctnidku formu. a pri torn su uspjeli da sadu-vaj- u nedirnutim jednako prirodnu drazefit kao i spon-tanos- t seoskog originala. Po-stign- uta je vanredno uspjc§-n- a ravnoteia umjetnosti i prirodo . . . Pravi pravcati balet — ravno iz zelcnog sola." Eto tako se oduicvljava publika i kritika u Kanadi. Nema sumnje, isto de tako biti i na turneji "Kola" u Americi. A kako de nastupc svojih zemljaka primiti gra-dja- ni jugoslavenskog porije- - kla kad budu vidjeli divne Ijude svoje krvi, kad budu dull pjesmu vog rodnog kraja, kad ih ritam narod nog kola poncsc kao nekad u mladim danima — o torn je teSko govoriti. Tu de pro-govo- rit osjedaji. sentiment!, oduievljenje. a kod mnogih progovorit de i suze . . . (tu) Sve vcci broj Kanadjana prclazi u USA Winnipeg — Ovdainji ameridki konzulat saopcava da sve vedi broj Kanadjana traii dozvolu za useljenje u Sjed. Drzave. Samo u jednom mjesecu ore godine konzulat je fzdao 500 dozvola za useljenje.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 12, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-10-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000180 |
Description
Title | 000321 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ш ШШШШШШШШШШШШШШШЛ7УЈ.'У . Neuspjela provokacija protiv ansambla Kolo JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST u Torontu VOL. VII. — NO. 80 (702) (U V o I TORONTO, FRIDAY. OCTOBER 12, 1956 SVA PITANJA OD ZNAcAJA ZA MEDJIMRODNi RADNIcKI POKRET TREBA OTVORENO DISKUSIRATI JoS sc todno nc zna o iemu su diskusirali Tito i HruSdov prilikom njihovog sesnaest dnevnog zajednid-ko-g boravka, najprijc u Jugoslaviji a potom u Sovjet-sko- m Savezu. Sigurna je se radi o ozbiljnim stvarima, od znadaja nc samo za Sovjetski Savez i Jugoslaviju, vec cijeli medjunarodni radnidki pokret. Stvoren je uti-sa- k da postojece razlikc u pogledima nisu potpuno od-stranjen-e, pa ce se diskusija nastavit. Sadasnja sovjetsko-jugoslavensk- a razmimoilaienja su mogla iznenaditi samo one koji na sovjetsko-jugosla-vens- ki spor od 19-18- . glednli por$no (na primjer, kao rezultat lidnogsukoba Staljina i Tita) i drze da jo stvar rijesena potpisom Beogradske deklaracije i Titovim po-sjeto- m Moskvi. AH stvar nije tako jednostavna. Sovjet-sko-jugoslavens- ki apor od 1918. je rezultat historijskog razvitka medjunarodnog rndnidkog pokreta i socijalisti-ck- e ideje. Pozadinu sukoba sadinjava pojava vi§e socija-listidki- h driava i nagli porast radni£kog i socija!isti6kog pokreta u cijelom svijetu, a rukovodstva pojedinih rad-nick- ih partija nisu bila dorasla novoj situaciji, pa je rioslo do sudara koji je imao teSkih posljedica. Netko je kriv viSe, netko manje, krivi su svi. DanaSnja pak prijateljska diskusija dokazuje da su iz toga svj povukli pravilnu pouku. Ono §to je prouzrodilo sovjetsko-jugo-slavens- ki sukob nije jo5 potpuno odstranjeno; beograd-sk- a dcklaracija, dodatna sovjetsko-jugoslavens- ka izjava potpisana prilikom Titova posjeta Sovj. Savezu, kao i dcklaracija o odnosima izmedju sovjetske i jugoslaven-sk- e partije — sve je to bio samo pocctak postavljanja stvari na njihovo pravo mjesta. Sada se mof e vjerovati da cc se taj proccs odvijati pravilnim putcm i se ne ce ponoviti 1918. (kao Sto se nadaju neprijatelji radni-бк- с klasc i socijalizma). Mi pak smntramo da diskusija nc bi smjcla biti ogranicena na rukovodede krugovc Sovjctskog Saveza i Jugoslavije, vec bi ju trcbalo iznijeti na medjunarodnu radnidku i socijalistidku pozornicu, jcr sc radi o pitanji-m- a koja interesiraju sve pristalice socijalizma. Naime, trebalo bi otvoreno reci o cemu su Hrusdov i Tito disku-sira- li i u iemu je ncsuglasnost. IdeoIo3ka pitanja nc spadnju u djclokrug drzavnih tajni i ne mogu biti nidijim monopolom. Sve Sto jc od znadaja za medjunarodni radnidki pokret treba otvoreno diskusirati. Masnma treba reci o demu se radi. I poslusati sto drugi imaju da kazu. Nije sva socijalisticka mudrost usredotodena u glavama nekolicinc ljudi, bez razlike koliko oni bili sposobni. Sutnja o tim stvarima ne koristi radnidkoj stvari. Naprotiv, ona stvara pometnju u rad-nicki- m i socijalistidkim redovima i otvara vrata neprija-teljsk- oj propaganda O tome ce se svejodno prije ill ka-sni- je saznati, kao Sto se saznalo o svim drugim stvarima u proSlosti. I kad je tome tako, onda je bolje da se sazna redovitim putem, ncgo na nncin kojim je, na primjer, saznata sovjetska ocjena Staljina i njegove ulogc. Mi ponovno izraiavamo svoje zadovoljstvo povo- - dom obnove sovjetsko-jugoslavensko- g prijateljstva i suradnje. Mi to ocjenjujemo pozitivno: znadajno ne sa-mo za narode Jugoslavije i Sovjctakog Saveza, vec" ditavi medjunarodni iivot. Stvari su konacno krenule pravil-nim putem. Ali jos ima mnogo da se uradi. I to de biti prije I lakse postignuto u koliko u njihovoj diskusiji i izvodjcnju budu vi3e angaziranc iiroke narodne mase, koje su nosilac i odludujuci faktor svega napredka. Radnicki kongres trazi pomoc skolama Windsor. — Claude Jo-doi- n, predsjednik Kanad-sko- g radnidkogr kongresa je zatraiio da se sazove fede-ralno-provincij-alna konfe-renci- ja da traii rjeSenje JkoLske krize. Postoji potreba novih Jko-l- a i da se poprave stare Svugdje se osjeda nedosta-ta- k uditolja. Uditelji su opet nezadovoljni niskim plata-m- a. Rjeienja nema bez po-mo- di federalne vlade, koja sada ne doprinosi ni centa — glavni teret leii na muni-cipalitetim- a, dok provinci jalne vlade doprinose jedan dio. n k) da all da ova (Premijer St. Laurent je ovih dana izjavio da je fe-deral na vlada spremna po-dupl- ati svoj doprinos za uni-verzite- te, pod uvjetom da se sloie provincijalne vlade. Federalna vlada sada dopri-nosi 8 milijuna za univerzi-teta.- ) Ncmiri u britanskoj vojsci Britaaska Starapa donosi anzacionaIne izvjeitaje o nezadovoljstvu u redovima britanske vojske na Malti i Cipru, glavnim britanakim vojnim bazama na Sredoze-mno- m mora. Ranada protestira protiv americkog grabljenja psenicnog trzista Ottawa — Kanada je u-lo- iila oStar protest u Wash-ington- u protiv koriStenja a-meri- dkih zitnih viSkova za osvajanje kanadskih psenic-ni- h trzi£ta, saopciln je mini-starstv- o trgovine. Protest je upucen nakon primitka vijesti da ce Sjed. Drzave Braziliji prodati 1,800.000 tona psenice, koju ce Brazil ija platiti svojim vlastitim novcem. Medjutim, Sjed. Drzave traze da se " . U K Ж Л T o Vijcce tigurnosti UN odlozilo je diskusiju Sucskog problema da bi se dala pri-lik- a miniatrima vanjskih po-slo- va Velike Britanije, Fran-cusk- e i Egipta da pokuSaju dodi do sporazuma. Dobri su izgledi da ce Britanija i Francuska biti prisiljene da popuste i priznaju pravo Egipta. Izraelska vojska je iz-vrs- ila ponovni napadaj na Jordan — navodno da se osveti za ubijstvo dvaju Iz-raelica- na. Prvoj grupi poznanj-ski- h izgrednika izrecene su vrlo blage osude — po 4 i Л i po godine zatvora. """ Hilary Mine je dao os-tav- ku na poloiaju podpred- - sjednika poljske vlade i clnnstvu Politbiroa poljske radnicke partije. Govori se de cc ga nnslijcditi Vladislav Gomulka. U Hongu Kongu je do-sl- o do burnih antibritanskih demonstracija. Morala je u-redo- vati vojska DelegacSja jugoslaveti-k- e armije otputovala je na prijateljski posjet SSSR-u- . Savez komunista Jugo-slavije de poslati delogaciju na konferenciju azijskih so-cijali- sta u Bombaju. 1. no-vemb- ra. Delegaciju ce prt d (Iz "Xar&Jtieg Gtatmhf') U trijedu, 19- - scrtembra, bila je dovrimi fumtca protiv Antona Mincrtfa. upraift:Ija "NaroJnog Glasnilui", na okruinom fcJcnl-no- m sudu u Chicago, pred sudeem La Buj-4m- . Tuibu je podnijelo Odjeljcnje Pra%de tri i pol godine nazad, na vrhuncu МсСапћЈГ-ок- е histerije, traieel da se Minericu americXo gradjanstvo. Nakon dovrienja prctlutafanja i arpuncnata pred sudom, sudac LaBdy je tzjavio da ce stvar azeti na proucaranje i donijeti svoju od-ki- kj жл ncluirko dana. U pxiedjeljik 24. scpten4ra obrana. kao i tuiHacka strana, do-bi-le ршпо od sadca LaBay-a- , u kejern ih obavjettava da je prona-ia- o da je tuiijatka strana dolazala svofti tuibu protiv Minerida, t ta-iite- l) ima pet dana da podnese pred lope za oduziminje radjanstra Minericu, a nakon toga obrana ima pet dana da podnese svoj odgovor. Sa iojom izjavom ludac se sta-vi- o na stranu tuiitelja, a izreka PRICE 5 PER COPY Brazilija obaxeie kupovati amendku psenicu iduce tri godine Brazilija spada medju glavne kupce kanadske p§e-ni- ce i nov.i americko-brazi-lijsk- a transakcija znafi isti-skan- je Kannde sa brazilij-sko- g trzi§ta. Sjed. Drzave su na razne nacine prisvojila druga ka-nads- ka p3eni6na triiSta. Ra2una se da Kanada sa-da ima na rukama jednu mi-lijar- du buseli p§enice. ' ! ♦i..i K oduzme vodit Vladimir Bakarid. U Beogradu su prego-vara- li predstavnici bugar-ski- h i jugoslavenskih komu-nista. Postignut je sporazum o buducim odnosima, ali Ju-gopr- es iatiie da postoje i krupnc razlikc. Tri hiljade britanskih parasutista prctraiuje cipar-sk- e planine u potrazi za vo-djn- ma pokreta otpora. Britanski IabuHta Be-ba- n je izjavio da je naoru-zanj- c Zapadne Njemadkc "pogreSka". Hiljadama crnaca U ju- - znim amcriCkim driavama uskraceno je pravo glasa, izjavio je pomocnik driav-no- g tuiitclja Warren Olney pred scnatskim odborom u Wnshingtonu. U deset mjeseci 1956. kanadske korporacije su is platilc 55G milijuna dolara u dividendima — za 151 vi-se nego proSlc godine. SovjetikJ Savez je za-bran- io ciganima da se ski-taj- u: ili raditi ili u zatvor. Sjed. Dr-2av-c i m a j U 1G8.G38.000 stanovnika, jav-lj- a se iz Washingtona. Moskovski balet je po-stig- ao veliki uspjeh u Lon-don- u. Jednu priredbu posje-ti- t ce kraljica Elizabeta. suda ostaje kao formalna proce-dur- a. Obrana je poduzda nuine mjere da podnese ape! sjdac formal-n- o tzrekm. sudbenu odluku. Kako je zadnjem broju "Na-rodno- g Gtasnika bilo objaIjcno, protiv Minerida su svjedocili ma- - horn svjedoci, koji su iznajmljeni i pladeni po Odje-Ijenj- u Prarde. ili odjelu istoga, da idu od pam ice do parnice i svjedoCe po unapred odredfrnom receptu. Naknadno su protiv Minertca svjedo61i Gitlow j ncki VTright iz Virginije, koji uopfe nije pozna-va- o Minenca $те do 1942.. a rrje-doli- o je da "dokaie" kako je fi-oet- iC joS 1928. imao "umne rezef-varij- e" prema Ustav Sjedinfenih Driava kad je dobio svoje rradjan ske papire. Malkin je bio dhltre-- ditirin u svjedocenu protiv Mine-ric- a. ali to nije pooiitilo iako je glavni svjedok bio ligosan po sudcu Los AngeJesu kao ne Doznali smo da je protiv folklornog ansambla "Kolo" prilikom u Torontu jedna prilidno gru-b- a provokacija, zapravo te-roristi- dki akt. Negdje u sredini koncerta u Massey Hall, u klozetima iz pozornice, gdje se glumci preoblade, nadjene su tri bodice zapaljive tekucine, od kojih je jedna bila otvo-ren- a. Namjera je bila pro- - uzrodit ekaploziju. Saznaje se, da je policija dobila opis zlocinca, a na bocicama su nadjeni otisci pa su dobri izgledi da ce biti uhicen. Zlodinac je u mladjim go-dina- ma i po tome se raduna da bi mogao biti novi dose-ljeni- k. Nerazumljivo je kako je on uspio dodi iza pozornice. Neki miale da se to moglo dogoditi zato Sto su clanovi "Kola" naiSli na tako srda-ca- n prijem da su zaboravili Prve predstave i prvi triumfi Impozantna grupa od 55 narodnih umjetnika — Ju- - gosiavcnsKi loikiorm "Kolo" — stigla je prije nekoliko dana na ovu stranu oceana. Umjetnici donijcli su Americi najljepSi izbor iz bogate narodne bogate jednako po pjesmi i plcsu, kao i po simbolidkoj snazi to po njenoj razliditosti i po divnim nos- - njama i vczovima, a iznad svega, po dubini i svjc2ini, po osjecajnosti i poletnosti narodne umjclnosti Jugosla vije. To narod no bogatstvo sa-duva- no je, prikiipljeno i za-djen- uto umjetnidkim ruhom uz najveca zalaganja Ijubi-telj- a to umjetnosti i folklor-ni- h prikupljeno u svim krajevima Jugosla-vije, sirom zemlje koja je prnvi mozaik najljepSih na-rodnih kultura. "Kolo" — folk lorn a grupa Clanovi ansambla "Kolo", koji je danaa poznat u sv-ijetu kao prva i najbolja folkloroa grupa, su godinama najvece napore. da pred svijet iznesu narod- - Sa sudjenja Antonu Minericu SIDAC PRIHVATIO LAzNU OPTUzBU I SVJEDO-CANSTV- A — OBRANA CE APEURATI kad u profesionalni imipracionom tome Alexander naknadna parnicu, u boravka izvrSena prstiju, an-sam- bl u-mjet- nosti, umjet-nost-i, Sarolikosti, strudnjaka, nnjholjn ulagali vjerodostojan." On je, na primjer, svjedoc"io da je idio Minertca na "nominirajucoj коплепајГ a maju mjesecu 1928., ali u svojem svje dcxenju protiv Rose Chernin u Los Angelesu, on je bio prisiljen priznati dx je bai u ovo vrijeme — u maju mjesecu 1958. — bio u zatvora. Nakon Malkina drugi sjcdoci protiv Minerica su bili oprezni dx ne dadu nikakove precizne datume, knji bi ih mogli natjerati u lai do-kazk-na da su oni ili Mineric" bili na drugom mjestu u to vrieme. nego su svjedocili onako "od pri- - Kke". "proprijeko". kd. Ali i ta-ko- va magkn-it- a svjedocenja su bila uzeta u ofczir. kad nije bilo boljih. Anton Minerid. kako smo ranije jarili. bio je doneien u ovu ze mlju po svojim roditcljima u svom ranom djetinjstvu, dok mu je bilo samo drtje godine. Ho pokazuje da je bio Amerikanac sve svog svijesnog irrota. Doiao je sa svo-jim roditeljima iz seta Dragolid, blizu Pakraca, u Slavoniji, kamo na neprijatelje odnosno nisu pripazili tko se sve krece u njihovoj sredini. Razjasnit ce se kad zlocinac bude u-hap- sen. Reakcionarni element! su uloiili mnogo truda da one-mogu- ce koncerat "Kola". Bio je organiziran Siroki bojkot, koji je izgleda do-pra- o i do dnevne stampe, jer nije pisnula o dolasku "Kola", osim Sto je donijela pladene oglase. Uspjeh kon-certa ju je ipak prisilio da donese pohvalne prikaze, iako su bili prilidno kratki (osobito "Telegram"). Poduzimane su i razne druge mjere Nekoliko dana prije koncerta po naSoj ko-loni- ji bile su proturene gin- - sine, da su sve ulaznice ras-proda- ne (iako nisu bile) da bi se odvratilo narod da ne ide na koncert. Tko je rukovodio sa knm-panjo- m protiv "Kola" teSko je reci, ali svi znaci govore da je to djelo ljudi iz Srp- - nu umjetnost Hrvata, Srba, Makedonaca, umjetnost Dal-macij- e, Bosne, Crne Gore itd. u najsavrsenijem obli-k- u, u svjezini i dinamidnosti, S u sjajnom Sarenilu i upravo nevjerojatnoj preciznosti. A pri tome, vodstvo grupe, na delu sn direktorom ansambla Olgom Skovran, nikad nije niJta dodavalo ni oduzimalo, Sto bi bilo na Stctu samog originala pjesme ili igre, o-na- ko kako je taj original kroz stoljeda ostao saduvan i gajen u narodu, u sclu i gradu. Ogroman inlcrcs za konccrtc "Kola" Posjeta driavnog ansam-bla "Kolo" ved se davno sn velikim zanimanjem odeki-val- a u Americi, a jos se ve- - dim intcresom — narodito poslije uspjeSne turneje ma-kedons- ke grupe "Tanec" — odekuju prvi susreti i nastu-p- i te veliko i proslavljene folklorne grupe. "Kolo", dija je turneja u organizaciji poznatc ameridke koncertne agencije S. HUROK, New-Yor- k, dalo je vec nekoliko vederi po gradovima Kana-d- e (Ottawa. Montreal, To-ronto). Svaki nastup bio je su se njegovi roditdji bil dovelili iz Delnica u Gorskom Kotaru. Minerid je poiao na rad u rud-nik- e a najranijem vrememi srag iivofa. Kad mu je bilo 19 godina, ved je bio lokalni vodja rudarske unije United Mine Workers of America, Uo pokazuje da se od s%oje najranije mhdosti zauaeo za dobrobit rudara i radnidke kJase. On je bio uhapien u Urajku ru-dara od 1927. i 1928. godine, kada je vladao teror drfavne polkije po- - zaate kao "Coal and Iron Police '. koja je iz-adja- la bezakonja nad radnkima. Samo hapsen je Mue rida bilo je protu-zakenit- e, jer je bio uhapien u drorani kad jc driao govor rudaruaa. dakle пЛа-kovo- g zJouna nije ро&мо na os-no- vu kojeg bi zakocito mogao biti uhapien. Ali tuidadka strana tvrdi da e Minerid 'zatajio" kod prestu-iavan- ja za ugradjrvanje Ал je bk uhapsen, ali i ovdje tuliladka strana nema nikakove podloge. jer dok se ispitivanje vodilo Minerid jo (Nastavak na sfr 2) ske narodne obrane. Pozna-t- o je da su oni organizirali javni protestni zbor protiv "Kola" i trazili od kanadske vlade da mu zabrani ulaz u zemlju. Takodjer je poz-nat- o da je "Amerikanski Srbobran" prijetio demon-stracija- ma i izgredima pro-tiv 'Kola". Reakcioneri nisu uspjcli u svojim namjerama. Koncert je posjetilo 2500 osoba (po naScm radunu), vecinom Sr-b-a, Hrvata, Slovenaca i Ma-kedonac- a, koji su odu£ev-Ijen- o pozdravili mlade srp-sk- e umjetnike. Clanovi "Kola" su otpu-tova- li iz Toronta sa najbo-Iji- m utiscima na nnS narod, a oni su isto tako ostavili izvanrcdno dobar utisak na sve one koji su ih susreli i vidjeli njihovu umjetnost. Organizatori bojkota i pod-metanj- a eksplozivnog mate-rijal- a ostaju prezreni od svih. okrunjen maksimalnim ил-pjeh- om i primljen najvedim odu§evljenjem publike. "Nastup 55 umjetnika" — pi3e "The Herald", Mon-treal — "pravo je dudo pre-ciznosti, brzih koraka i po- kreta, divnih kostima, dude-sni- h ritmova muzikc iz Cu-dovi- tili instrumenata, i, iznad svega, goleme vital-nos- ti . . . NeSto slidna bilo jc kod nas ovdje dosad nevi-djen- o . . . Bogatstvo narod-nih noSnji publiku zadivlju-j- e, muzika ju rnzigrava, pies oduSevljava, a prcclznost iz-ved- be upravo zapanjuje . . . Cijela dvorana vibrira , ." "Pravi pravcati balet — ravno iz zcIciior scla" To rijedi sadrianc su u kritici velikog montrealskog lista "The Gazette". "Cak ni Spanija ne mozc da pru2i bolju tehniku nogu (foot-work), niti moze da se mjeri sa Jugoslavcnima u pogledu savrsenstva ansamblske igre . . . Jugoslaveni pleSu tako Jiitro, da glednocu izgleda kao da drhcu od vrha glave do noznih prstiju . . ." "Ti Jugoslaveni su narod-n- i materijal prenijeli u savr-беп- и umjctnidku formu. a pri torn su uspjeli da sadu-vaj- u nedirnutim jednako prirodnu drazefit kao i spon-tanos- t seoskog originala. Po-stign- uta je vanredno uspjc§-n- a ravnoteia umjetnosti i prirodo . . . Pravi pravcati balet — ravno iz zelcnog sola." Eto tako se oduicvljava publika i kritika u Kanadi. Nema sumnje, isto de tako biti i na turneji "Kola" u Americi. A kako de nastupc svojih zemljaka primiti gra-dja- ni jugoslavenskog porije- - kla kad budu vidjeli divne Ijude svoje krvi, kad budu dull pjesmu vog rodnog kraja, kad ih ritam narod nog kola poncsc kao nekad u mladim danima — o torn je teSko govoriti. Tu de pro-govo- rit osjedaji. sentiment!, oduievljenje. a kod mnogih progovorit de i suze . . . (tu) Sve vcci broj Kanadjana prclazi u USA Winnipeg — Ovdainji ameridki konzulat saopcava da sve vedi broj Kanadjana traii dozvolu za useljenje u Sjed. Drzave. Samo u jednom mjesecu ore godine konzulat je fzdao 500 dozvola za useljenje. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000321