Jedinstvo, March 02, 1956

              Ш %4fUC&£
JU60SLAVENSK0-KANADS- KI DEMOKRATSKI
VOL. III. NO. 18 (640J
QlaL олаафаианЛи n.adUtlha
OCUVANJE
NACIIE JE
Plinovod trcba biti izgra- -
djcn ]o Kanadi, za
Kanadjanc
Ottawa. — Slijedece j-zajedn-idka
izjava Zanat-sko- g
i radnidkog kongesa i
Kanadskog kongresa rada :
,
Oduvanje "slobodne, ne-- 1
zavisne kanadske nacije, i dak i pad cijenu nekih eko-- I
nomskih irtava" treba biti
jedan od glavnih ciljeva bu-duc- eg
ekonomskog planira-nja- ,
izjavile su dvije glavne
kanadske radnidke organi-zacij- c
u svom memorandu- -
mu Gordonovoj komisiji o
ekonomskoj bududnosti Ka-nade.
Zanatski i radnidki kon-gr- es
i Kanadski kongres ra-da,
— koji de se skoro ujedi-ni- ti
u Kanadski radnidki
kongres — naglasili su da
prijeti opasnost da Kanada
izgubi svoju posebnost pu-te- m
povecane ameridke kon-tro- le
njezinih sirovina i pro-izvodn- ih
kapaciteta.
Dvije organizacije — koje
kroz svoje dlnnove i njihove
obitclji zastupaju jednu tre-din- u
kanadskog pudanstva
— izjavile su da one sma-traj- u da ekonomski razvitak
nije konadni cilj ved "sred- -
stvo za bolji zivot."
"Mi hodemo najveci mo-gu- di
nacionalni dohodak i
njegovu pravidnu podjelu",
kaie se u memorandumu.
"Mi nismo anti-Amerida- ni,
Mi priznajemo i prihvadamo
bezprimjerno intimne odno-s- e
kanadske i ameridke pri-vred- e,
i najbolji dokaz za to
je dinjenica da ogromna ve-ci- na
naSeg dlanstva pripada
intcrnacionamim unijama.
plinovoda amerid-ki- m korporacijama mjesto
koje zauzi-m-a
ameridkom
moie poprimi
Xemoguce je
posljedice automatiza-cije- .
treba
poduzeti korake se
mogude
kongresi. Da
automatizacija prouzroko-va- t
biti poduzeto u
stvari kao osigu- -
(Nastavak I
TORONTO, FRIDAY, MARCH 2, 1956
SLOBODNE, NEZAVISNE
GLAVNI ZADATAK
wQMm шшм}?
44 m=SJ&r ШШ%Ш1.
Ovom karikaturom "TrleRram prikanije St. Laurrntovu vladu
kao Kaurnika u kradji velikog kanadnkog plinskof; bojratatva
amerUkom V poaebnom uodnlku TelfRram' nodupire xa
htjev treduniVih 'twcn-s- a da plinovod oatane u kanadkim rukama.
se poostrenje za-ko- na
protiv rasne
Toronto. — Liberalni po-slan- ik Arthur Reaume iz
Windsora kritikovao Za-konodav- noj skupstini posto-jec- e
zakonodavstvo protiv
rasne diskriminacije na po-sl- u,
u javnoj poslugi itd. On
je trazio da se zakon poostri.
Premijer Frost je rckao
da ce vlada poduzeti mjerc
da to udini ako pokaze da
zakon nije dovoljno o§tar u
svojoj sadaSnjoj
Reaume je ukazao na slu-d- aj
Morley McKay iz Dres-den- a, koji je jedamput bio
osudjen za ргекгбај zakona,
ali presuda poniStena po
viMm sudu. On ovih dana
ponovno
Kaznjavanjc rasista
OrRanizovano raJnistvo
Toronta borbu 1 crnaca
Toronto — Mjesno untj--
I sko vijede kon- -'
5taj svog komiteta za ljud- - ska prava. u kome se kaie.
crnci u ameridkoj
Arlnanbiammma,.n- - л- - l u gur..ad,-u- ,
--osnovne principe i
Wn5.l-nit- i .... 1, s „ _ .-..- „-„. ..j...... ј "- -
dunijski pekret uspostav-Uen.-" I
U izvjestaju je takodjer u
kritikovana vlada provincije
"Alt mi vjerujemo da u , Chatham, Ont, — Rasta-okvir- u granica koje je urandiija Morley McKay iz redila narav svijeta u ko- - j obliznjeg gradica Dresden
me iivemo, ova zemlja --— pronadjen je krivim za dis-njezi- na vlada, njezina in- - kriminaciju crnaca i kaz-dustri- ja i njezine unije — „j sa 05 dolara globe. O-treb- aju biti gospodar via-- sim toRa тогл platiti sudske
dtoitkeaz dudabmlnie,to vi jenraujjbeomljoi 3trQo0skodvoclarak. oji iznose preko jkeosntgeretso, bit.to. cpeovneas auntoo-jsv- iki TuJsbtuudeдnи t,podplgeUrcytoBrorunctoev.i nomna orramzacija. Jake A„eyne# koje je Mc_
U drugoui dijclu memo- - Kay odbio posluiiti u svom
randuma kongresi su ostro j restoranu zbog toga ito su
kritikovali predaju sveka- - crncl.
nadskog
i
ameridki kapital
u kanadskoj industriji.
Kontrola kanadske priTe-d- e
po kapitalu
novo zna
eve
ali neposredno
da
sve iaformacije.
izjavili su It de
ili
ne zavisit de od toga Ito ce
pogledu ta-Jtv- fh
sto je
2)
--S4
list
po
Trazi
je
se
formi.
je
je
osudjen.
podupirc
amcrickih
Kanadskog
da drlavi
posebno
bratstva
od- -
da
Ontario 2bog !
Sud naredio Alabam- -
skom univerzitetu da
primi crnicu
Birmingham, Alabama. —
Federalni okruini sudac H.
Hobart Grooms je naredio
upravnicima University of
Alabama da prime crnadku
studentkinju Autherinc Lu
cy, cljt je prijem nedavno
sprijedila rulja bijelaca uz
blagonaklonost univerzitet-ski- h vlasti.
Sudac je naredio da 26-godiS- nja studentica mora
biti do 10 sati u
ponedjeljak 5 marta.
Predstavnici univerzitcta
su pokusali sudca nagovoriti
protiv donoJenja takve od-luk- c, jer da postoji opasnost
da ce mlada crnica biti ubi-jen- a ako ponovno pokuSa
dodi na Sudac je
kazao da on sprovodi volju
Vrhovnog suda Sjed. Dria-v- a, koji je prosle godine do-ni- o odluku dase ukine rasna
segregacija u skolama.
Sudac Grooms je takodjer
rekao da se crnici ne
mora niSta desiti pri ponov-no- m dolasku na univerzitet.
jer driavni aparat je dovolj-no
jak da to sprijedi.
Konvencija kanadske
Mine-M- ill unije
Sudbury. — Ovdje je na
27. februara otvorena kon--
vencija kanadske Mine-Mi-ll
uniie. Ova uniia ie sada not--
Driavama.
Konvenciju je pozdravio
аииешк KraasKog naceim- - ka ЈУИ,,в™ rekao
°n je jf
je
'iiiitr-.'ii-ii unija. uupnnjeia
Wk мч k aw a4 mm 3 ак ш-- Ј ruuiOIIJU SMUUfllUB fЛlшtUв UA l
Sudbury i cijeloj Kanadi.
On s takodjer izjasnio
orotiv rata i za mirno rip.ia- -
cenjc razvitkom nutomatiza- - ratda "a V°joj е1 j puno autonomna ali podria-ci- j. kale se u memoran--1 jf'Mt b~k --"
predviditi
priku-p- e
masovnu beposHcu
na str.
kapitalu.
Hf:_ -- rstt .._:г_ j г_г.1_
neodludnoc
primljena
univerzitet.
mladoj
ostalog
sprovodjenja zakona protiv. vanje medjunarodnih зро-ras-ne diskriminacije 'rova. j
LIST
PRICE o PER COPY
Liberalni list upozorava
vladu da cc ostati
sama
Toronto. — "Toronto Daily
Srar" a opJirnom uvodnom llanku
j trazi da fcderalna vlada neposred-- 1
no izmjeni svoju politiku po pita-- !
nju izgradnje plinovoda, naime, da
I plinovod uzmc iz ruku amertfkih
kompanija i izgradi pa kao driav-n- o
poduzfc.
Ukazujufi na to da (c drzava
morati da utroSi 118 milijuna do-lara
da pomO£ne izraditi plinovod
"Star" kafe da to znafl "troScnjc
narodnog novca za privatni profit."
PoJto je Ktanko analizirao si-dain- ji
plan za izgradnju plinovoda
"Star" dolazi do zakljufka, da e
Kanadjani %x) vlastiti plin placati
skuplje ncgo te ga placati Amcri-kanc- i.
"Star" %cli da nije protiv ulo-lak-a
amcriikog kapitala u ovoj ze-ml- ji,
ali da ovo znafi predaju jed- -
nog vainog prirodnog bogatstva u
strane rule, "na itetu Kanadjana"
i vladina je duinost da to sprijefi.
"Star" ukazuje na zahtjev rad-nidk- ih
unija i raznih drugih orga
nizactja da se plinovod izgradi kao
driavno poduzefe pa zak'ju6ijc da
ako vlada utkoro ne izmjeni svoje
stanovijte, ona Ce na torn pitanju
ostati sama.
Borba protiv makartizma
u Saskatchewanu
Regina. — U odgovoru na
ponovne makartijevske na-pada- je liberalnog poslanika
Camerona ministar zdravlja
Tom Bentlej je izjavio, da
de CCF vlada udinlti "sve
moguce da osigura slobodu
govora, sastajanja i vjere i
da ce u svim sludajevima
braniti dostojanstvo dovje-ka.- "
Bentley je optuiio Came-ron- a
da "zapodinje lov na
vjestice" (witchhunt).
Xa otvaranju provincijal-n- e
3?akonodavne skupstine
premijer Douglas je kazao
da njegova vlada ne de doz-vol- it makartizma.
Cameron je napao zamje-nik- a
provincijalnog mini--
stra rada Elkina i sluibenika
ministarstva zdravlja Acke- -
ra zbog podupiranja kam-pan- je
za ponovni sud Ame-rida- na Morton Sobella, koji
je osudjen na 30 godina za--
tvora zbog navodne Spijune.
On je zauzeo stav da driav-ni
sluibenici nemaju pravo
da to dine i trazio da se
Acker i Elkin otpuste iz slu-ib- e. Premijer Douglas i cije-l- a vlada su zauzeli stav da
driavni sluibenici imaju ista
prava kao svi ostali gradjani
i oni de ta prava odludno
braniti.
Porast broja industrii--ki- h nesreca u Ontariu
Toronto. — Ontario
Workmen's Compensation
Board aopcava da su pro-sle
godine u Ontariu bila
227332 tndustnjska akes-den- ta ili 17370 vise nego
u 1954.
POTPISRn PRUI --TRGOUMSKI
ugouqb krmide i ше
UTOKU 3 GODINE SOVJETSKI SAVEZ CE KUPITI OKO 53
3IILIJUXA BUSELI PSEXICE
Scvjefski fiokejasi ne
mop do6i u Kanadu
ove godine
'skaPemntoicmtodand, BP. eCn. t—ictoHnokVesj,
svjetski pr-a- k u 1955. godi-n- i, uputila je poziv moskov-sko- m "Dinamo", koga je ona
pobijedila, a koji je ove go- dine u Kortini osvojio svjet-sk- o
i olimpijsko prenstvo,
da im dodje u goste.
Ovih dana stigao je odgo-vo-r
da "Dinamo" ne moze
dodi ove sezone jer mora o-dig- rnti niz utakmica koje su
vec zakazane.
Borba za ponistenjc
Padlock zakona
Montreal. — Mjesno tre-dunijs- ko vijece je apeliralo
na sve dlanstvo unija Kanad-skog
kongresa rada u Mon-trcal- u da podupre moralno
i financijalno kampnnju za
poni§tenje "padlock" zako-na.
Ford privrcmeno opusta
6.300 radnika
Windsor. — Ford Motor
Co. of Canada ce privreme-n-o
otpustiti sa posla 6.300
radnika. U ovdaSnjoj tvor-ni- ci bit de otpu§teno 3.000
radnika za period od 7 da-na,
a u Oakvile 3.500 za pe- riod od 5 dana.
Martin priznajc da ncma obrane od hidrog-ensko- g oiu2ja
Ottawa. — Ministar zdra-vlja
Paul Martin je priznao
u parlamentu da je zaStita
gradova od hidrogenskog o-ru- zja gotovo nemoguda i za-t- o jos nije donesena odluka
o evakuaciji gradova u slu-da- ju rata.
Usvojcn zakon o framcr-ski- m zajmovima
OtUwa. — Poslije 12 da-na
zestoka debate parlame-nat
je izglasao vladin za-kons- ki prijedlog o posudji-vanj- u
novca farmerima na
neprodanu psenicu na koju
de pladati kamate od 5 po- -
sto. Opozicija je traiila da
se farmerima isplati pre-duja- m.
B. C. prihvaca plan o zdravstvenom osipuranju
Ottawa. — Vlada Britan-sk- e
Kolumbije je prihvatila
plan zdravstvenog osigura-nj- a. Britanska Kolumbija je pra koja je prihvatila osi-guran- je. Odekuje se da ce to
udiniti jo5 pet provincija.
Plan treba stupiti na snagu
idudc godine.
"Jedinstvo" je svratilo
painju vodje CCF M. J.
Coldwella na nedavni go-v-or federalnog ministra
Paul Martina, u kome je
pozvao Italiju na "oslobo-diladk- u
misiju" u Istodnoj
Evropi. iza "gvozdene za-vje- se.
U pismu smo upo-zori- li
da de taj govor na-roci- to
izazvati negodova-nj- e
Jugoslavena, koji su
vec imali priliku da osjete
misio-nerstv- o"
Italije.
Ovih dana primili smo odgovorod gospodina
rwmvm-mwv- m
OTTAWA. — Ministar trgovine C. D. Howe je oba-vijest- io SovjetskipmarlSaamveeznoamt . da je potpisan trgovinski ugovor sa
Ovo je prvi trgovinski ugovor izmedju Kanade i Sovjetskog Saveza.
Ugovor vnzi za tri iodine
a predvidja §iroku razmjenu
robe. Izmedju ostalog Sov- -
( Jlets se °b a.v e z °
da ce u roku od tri godine
kupiti od 44, 100.000 do 55,-100.0- 00 buSeli p§enice u vri-jedno- sti od 75 do 93 miliju-na
dolara.
Ugovor sadrzi klauzulu
najveceg povlastenja na ro-b- u koja ce se uzajamnp uvo-zi- ti
i izvoziti t.j. Kanada ce
Sov. Savezu dati isto ona-kv- e carinske pogodnosti ka-kv- e daju nizu drugih zema- -
Ijn, iskljudujucisamo zemlje
Uritanskog komonvelta koje
uzivaju posebne povlastice,
a Sovjetski Savez ce iste po- godnosti dati Kanndi.
Kanada ce od Sovjetskog
Saveza kupovati krzno i ko-z- e,
manganovu rudadu, siro-v- o gvozdje i neke druge
predmete, a njemu ce pro-dava- ti industrijsku masine-rij- u, maslo, meso, novinski
papir itd.
ICanada si je rezervisala
pravo da zabrani izvoz tako-zvan- ih strategijskih materi-jal- a.
Ugovor stupa na snagu had budc ratifikovan po par- - lamcntima obih zcmalja. Td
mora biti udinjeno u roku
od 90 dana.
Howe je izjavio da, de ra-tifikaci- oni prijedlog biti po-- dnijet kroz kratko vrijeme i
parlamenat de tada modi da
diskusira ugoor.
I'regovon su vodjeni u
Ottawi a trajali su detiri tjc-dn- a. Sovjetsku dclcgaciju
predvodio je zamjenik mini-str- a vanjske trgovinc Sergej
Borisov.
Britanski podaci o
UUIUdllld U ЛВ11П!
London. — Prema sluzbe-ni- m britanskim podacima u
Keniji se joS uvijek — po- slije detiri godine — bori s
oruijem u ruci oko 3.000
pripadnika nacionalno-oslo-bodiladk- og pokreta.
Dosad ih je ubijeno i za-roblje- no blizu 11.000 dok je
vi3e od 60.000 proSlo kroz
koncentracione logorc. Bli-zu
milion pripadnika pleme-n- a Kikuju odvedeno je iz
svojih sela i sada 2ive u 850
naselja, koja se nalaze pod stalnom kontrolom policij
skih snaga.
U Keniji 2ivi §est milijuna
ljudi, a od toga broja 97 po-- sto jc domade, afridko sta- -
novm&tvo.
Coldwella. On nam na pr-vo- m mjestu zahvaJjuje na
pismu i priposlanom isje-dk- u iz "Globe and Mail"
sadrzedi izvjeJtaj o Marti-nov- u
govoni.
Zatim kaie da se en sla-i- e
da predstavnici vlade
trebaju biti obazrivi u svo-ji- m
izjavama kako ne bi
prouzrodili negodovanje u
prijateljskim zemljama.
On priznaje da ovakve iz--
jave mogu da izazovu na-peto- st
izmedju Italije i
Jugoslavije, ali drii da
ЈШШШШШНШШШШИвШШвШШ
Eisenhower ce ponovno
kandidirati
Washington. — Predsjed-ni- k Eisenhower je izjavio da
ce kandidirati po drugi put.
Nije jasno koga ce uzeti
za podpredsjednidkog kan-didat- a, ali postoji bojazan
da de to opet biti sadaSnji
podpredsjednik Nixon. Ei-senhower- ovo zdravlje je do-st- a lost i ako bi se ono po-gors- alo
i Nixon dosao za
podpredsjednika (slidno kao
Truman na mjesto Roose-velt- a) to bi moglo imati te- - skih posljedica za ameridki
narod i cijeli svijet, jer Ni-xon
je poznat kao veliki re-akcio- ner
i pobornik politike
nasilja u rjesavanju medju-narodn- ih problema.
Demokrati ce po svoj pri-li- ci kandidirati Adlai Ste-venso- na, koga je Eisenho-wer
pobjedio u proSlim iz-bori-ma.
Izbori ce biti u novembru
ove godine.
Balonaska djclatnosl
prcd oranizacijom UN
Prag. — Cehoslovadka
vlada je pozvala generalnog:
sekretara organizacije UN
da svim dlanovima UN do-sta- vi izvjeStaj dehoslovadkc
komisije koja je ustanovila, da je pad dchoslovadkog a-vi- ona na 18 januara, kojom
prilikom su poginule 22 oso-b- e, prouzrokovao sudar a-vi- ona sa jednim od balona
koje iz Zapadnc Njemadke
upucuju razne amcp'dke or- ganizacije, ukljudiv vojno
organe.
U svojoj noti dchoslovad-k- a
vlada podvladi da ovi ba-lo- ni predstavljaju opasnost
za zradni saobracaj i kose
se sa medjunarodnim ugovo-rim- a
o civil noj avijaciji.
Ubio crnca i — nista!
U gradu Columbus, drza-va
Georgia, ubijen je Dr.
Thomas Brewer, vodja crna-dk- e organizacije. Njegov u-bi- ca, bijclac L. Flowers, nije
pred sud ni izveden.
Gcncralni j[trajk u
Finskoj
Helsinki — Finska je za-hvace- na generalnim radnid-ki- m itrajkom, koji je pro-glaS- en protiv ukidanja kon-tro- le cijena iivotnih potreb-stin- a. Na drugoj strani se- -
Ijaci hode ukidanje kontro- -
le, pa su izjavili da de nre- - stati donaianjem svojih pro- - izvoda na triiste.
Martin nije na to mieiio,
premda se lako moie stvo-ri- ti takav dojam. Zatim
zavrsava sa r i j e d i m a :
"Zaista, potrebna je veca
opreznost."
Mi se potpuno slaiemo
sa Coldwellom na kanad-ski
predstavnici, osobito
clanovi vlade moraju biti
oprezniji u svojim govori-m- a
o medjunarodnim pro-blemi- ma. To je jedan od
uvjeta za dobre odnose iz-medju
Kanade i drugih
driava.
Pismo CCF vodje Coldvella „Jedinstvu" povodom
govora federalnog ministra Paul Martina
"antikomunbtsdko