Jedinstvo, August 03, 1956

              STRANA 2
X
Slucaj Milana
Poslije potapljanja talijanskog para-brod- a
Andrea Doria americki State De-partment
je sluzbeno izjavio da su sus-pendir- ani
imigracioni i carinski propisi
i- - spasene osobe ne ce bit! pitane nteta
drugo 03im imena i'adrese i ako slucajno
imaju neke dokumente. To je bio lljep
gest prema zrtvama ove velike pomorske
nesrece.
Ali kako u svijetlu toga objasniti slu-caj
ЗШапа Babica, koji je, prema njego-vi- m
vlastitim rijecima, po-dolask- u u New
York podvrgnut gestapovskom ispltiva-nj- u,
strpan u zatvor i pu&ten tek poslije
zakletve da nije komunist? Zasto je to
ucinjeno? Babic je kanadski gradjanin
i putovao je sa kanadskom putnicom Za-st- o
je bas on ispitivan za komunizam?
Mogude zbog njegovog jugoslavenskog
porijokla ?
U federalnom parlaraentu je postav- -
Izjava Matice Iseljenika Srbije
U izvjestaju Matice Iseljenika Srbije,
koga sada objavljujemo, izrazena je ze-Ij- a-za
kulturnu suradnju sa iseljenickim
organizacijama u raznim zemljama. Mi
to pozdravljamo, kao sto ce, vjerujemo,
pozdrnvit svi oni koji imaju osjecaja za
svoju rodnu zemlju i koji iele da se na§
covjek ovdje podigne kulturno i u sva-ko- m
drugom pogledu.
"Jedlnstvo" i Savcz Jugoslavenskih
Kanadjana su se joS otrag vise mjeseci Iz- -
Neuvjerljivi argumenti za osnutak
HKZ u Kanadi
"Na?a Nnda" u izdanju od 11. jula
odgovara na na5 £lanak povodom osni-vanj- a
odsjeka Hrvatske Katolicke Zajcd-nic- c
u Kanadi, ali zaobilazi ono Sto je
glavno: da je namjera da se HKZ isko-ris- ti
za propagiranje ustaSko-popovsk- e
politike medju kanadskim Hrvatima. I iz
ovoga clanka so razablre da drugog raz-log- a
nema.
UstaSko-popovsk- a grupa u Kanadi u
posljednje vrijeme cini velike napore da
svoju politicku djelatnost maskira vjer-ski- m. kulturnim i demokratskim ruhom.
Sa torn svrhom stvoren je cijeli niz novih
orgnnizacija, u koje se nastoji okupljati
neupudene. U toj novoj ustaJko-popovsko- j
taktici vnznu ulogu treba odigrati HKZ.
"NaSa Nada" uzaludno pokuSava do.
kazati da osnivanje Hrvatske Katolicke
Zajcdnice u Kanadi nije upereno protiv
Hrvatske Bratske Zajednice, u kojoj je
okupljen veliki broj kanadskih Hrvata,
pripadnika svih politickih struja. kao i
onih koji nisu opredjeljeni politick!.
Pisac tvrdi da ima "Hrvata koji se ne
ce upisati u H.B.Z. iz politickih razloga
t pisanja "ZajedniSara". Cudan je to
Zapad treba pokaze primjer
internacionalizaciji
Velika Britanija je iziavila da treba
internacionalizirati Sueski kannl. Ali da
li Britanija pristaje da se internaclona-lizir- a
Gibraltar?
Sjed. Driave podupiru britanski pri-jedl- og
za internaeionalizaciju Sueza. Ali
da li su Sjed. Driave spremne da Pana-m- u
takodjer stave pod medjunarodnu
kontrolu?
Da li su te drzavo za internaeionali
iff ЂП--
O
ITO
Published Tudjr and Friday
in Sbo-Crotia- n and Slorenlan lanjra?-- .
by JedhTo rabHhtnp Co, 4T9 Qewn St. Weet.
Toronto 2-- П. Ontario. Canada.
TeL EMpire 51642
Acthorized as econd class mail
P Offk DartPnt. Ottawa
Editor: S. Mlolic Basisni Ianarer: L Stimac
SobcriptSon rat: ISjPO per year. MOO рт C months
USA a?d other coontne J6.00 per year
E D
Ijen zahtjev da se provede temeljita is-tra-ga
i u£ini protest na Washington. M-inister
vanjskih poslova Pearson je odgo-vori- o
da ce to biti uCinjeno ako izvjeStaj
kanadskog konzula u New Yorku pokaze
da su Babicevi navodi tocni.
Babiceva izjava stampi poUazuje da
je protest ne samo opravdan, vec nuzan,
da bi se i americkim upravljafiima kazalo
da kanadsko drzavljanstvo neSto znaci,
da se Kanadjane ne moze bezrazlozno
tretirati kao zlocince.
To je potrebno uciniti i radi samih
Kanadjana, jer nije mali broj njih koji
pitaju, da li kanadski pasoS i kanadsko
drzavljanstvo sto vrijbdi u Sjed. Drzava-m- a.
Osobito kad su u pitanju naturali-zva- ni
gradjani.
Na kanadskoj vladi lezi velika odgo-vornos- t.
Cekamo da vidimo Sta ce ona
uciniti.
jasnih za suradnju sa raznim organiza-cijama
u Jugoslaviji, i poduzeli niz mjera
u torn pravcu. Nadamo se da nije daleko
cas kad ce suradnja biti ostvarena.
U odlukama Saveza i izjavama "Je-dinstv- a"
samokriticki su podvuceni raz-lo- zi
za nepostojanje pravilnih veza i su-radn- je
posljednjih godina. Na пабој stra-n- i
vise noma-- nikakvih zapreka i ograni-ccnj- a.
nrgumenat. Kojisu to Hrvati kojima sme-t- a
"politika" Hrvatske Bratske Zajed-nice?
Oni koji pristaju za ustaSko-popov-sk- u
politiku? A kako to nije zapreka za
tako istaknutog pobornika tc politike kao
sto je injf. Culumovic, koji je cak tajnik
jednog odsjeka IIBZ u Sudbury? Iz ra-nije- g
pisanja "NaSe Nade" znamo da je
gosp. Culumovic sudjelovao u osnivanju
odsjeka HKZ u Sudbury. Za Culumovica
je HBZ dobra, ali svoje pristalice salje
u HKZ! Knkva su to posla?
Mi nemamo nista protiv Hrvatske
KatoliCke Zajcdnice kao potporne orga-nizacija.
U Sjed. Driavama, gdje je
hrvatska imigracija brojna, ona je stekla
svoje mjesto. U Kanadi je nepotrebna, i
oni koji ju danas pokuSavaju organizirati
nisu rukovodjeni dobrim namjerama ni
prema njoj ni prema hrvntskoj nacional-no- j
grupi u Kanadi; oni ju samo nastoje
iskoristit za svoje politicke svrhe.
U Hrvatskoj Bratskoj Zajednici ima
mjesta za svakog Hrvnta bez razlike na
njegovu poIiti6ku opredjeljenost i sve
druge razlike.
da
u
zaciju Dardanela?
Suez pripada Egiptu i samo Egipat
ima pravo da s njim gospodari.
Velika Britanija. Francuska i Sjed.
Driave c"e mocH da traie medjunarodnu
kontrolu Egipta tek onda kad dozvole
uspostavu medjunarodne kontrole nad
ostalim svjetskim vodenim prolazima
koje one kontrolilu, iako se ne nalaze na
njihovom teritoriju.
U 125 INDUSTRIJSKIH
folw£t itprwm sc Hza JfO-ее- ве
pekt ra-d- t uroJjcrifi neve;
U PODUZECIMA Binijc u
protfej godifti na 19.000 npoile--'
od cega sxnrtmh slucajeva i
teie t;desne porrede.
Matica Iseljenika Srbije
za
Zagreb. —
O SURADNJI
Pripreme proslavu iseljenickog tjedna
Za proslavu
ovogodiSnjeg Iseljeni£kog I
tjedna s'a republicka udru-zen- ia jugoslavenskih iselje-nika
odabrala su razdoblje
od 4. do 12 augusta. Tih da-n- a odrzat ce se u mnogim
mjestima oredavanja o be-ljeni6k- om zivotu i radu, kao
i o moralnoj i materijalnoj
pomoc"i, koju su na§i eko-noms-ki emigranti pruzali
"starom kraju" za vrijeme
Narodno-oslobodilac- ke bor-b- e
i poslije Oslobodjenja.
Centralna proslava odrzat
ce se u Ljubljani.
Matica iseljenika Hrvat-ske
organizirat ce od 1. do
15. augusta u Salonu LI-KU- M
u Zagrebu izlozbu ise-1јеш'б- ке Itampe, caso-pis-a knjiga i fotografija iz dru-Stven- og zivota naSih ljudi u
inozemstvu. Izlozba ima cilj,
da prikaze ekonomski i kul-tur- ni zivot iseljenika i nji-hov- u privrzenost staroj do- -
zakasnjelo sudjenje grupi ustaskih
zlikovaca i njiliovili suueesnika
okruznim sudom Splitu
— kn ic-- 1 koji takodjer izveden na
vijeifem u I optuieniku klupu, izjavio pred
Splitu odfiata se sudjenje
estorici ustaikth zlofinaca i njiho-i- h saunnika koje optuinica te-re- ti
da su krajem juna 1911. go-din- e
na mjestu zvanora "Pod topo-lom- "
kraj Opuzena strijeljali ili
poklali oko 350 Srba iz Capljine i
okolice. Ova grupa, na £clu s poz-nati- m
ustaikim logornikom Bru-no- m
TomiVcm, uspijevala je da na
razne na£ine izbjegne zasluzenu
kaznu.
Sudjenje pred Okrulnim sudom
u Splitu, za koje u Dilma-cij- i
vlada ogroman intcres, otkrio
je viJe novih momenata kao i neke
nove obc koje su na razne nafine
povezane s ustaSama i imale
uJjela u masovnom htrebljenju
Srba. 5to je najialosnije, za zlotin
"Pod topolom" i njcgme poionice
znao je i izvjcsUn broj janib i
politickih radnika u Mkovi6i, ali
oni su ili lutjeli ili £ak pomagali
bivjim ustatama da izbjegmi kaz-nu.
Wwii jixni tuzilac Diokovsko-nerctljansko- g
okruga Momir Mili- -
Razne vijesti
KRAJEM god. na
' c
j 91
dohara sa 8.39 hcktara ze-mljiS- ta,
87 J poljoprivredna
dtibra u I9M. godini. po-Ijoprivred-mh
dobara nalazi se u
Srbiji — hs U Hnatvkoj
dobara, u SIocniji Bosni
i Hcrcegovmi Makedoniji 90
i i Craoj Gori S.
U HRVATSKOJ je ove go-din- e
rafodijd}eno rmUjum
dkrara detadfa za god+lnji odmor
гаЈпЗса t s4ttibcnh1ca.
ELEKTRICNE LOKOMO-TIV- E.
pruee Rijtka-Zare- b,
od Rijeke Driven ilea, u
dititni 36 isktfUene su pame
leketnotive za putmCke, brze i lo--
petmoce mwnt. na
difeitt pne sebrWiju dnj
eWrtrifne lomlth-e- .
U SKOPLJU. цктага grada
Ntakdemfe p4i se 40 wfiomca
yortojefim fkokma, a pred-vidfen- a
izgfaOnfa ei 60.
U grupi su prraci opera i ba- -
kta i Sterenski vokakii
1 U rrijerae or--
I 7irrk-l- n nmlxfitu
—n_ J_r „ . 1
movini.
tjednu
putovat ce u naSu zemlju
143 clana Hr'atske Bratske
Zajednice, koja ima sjediste
u Pittsburghu (USA) i broji
preko 105 hiljada clanova.
Ovim iseljenicima placa put
i boravak u Jugoslaviji Hr-vatska
Bratska Zajednica,
kao nagradu njihov akti-va- n rad na
naSe najvece iseljeniike
Zagrebadki ansambl "La-do- "
priredit ce 8. i 11.
augusta koncerte narodnih
pjesama i plesova u dvorani
"Istra" u Zagrebu. U orga-nizaci- ji "Putnika" nasi ise-Ijen- ici putovat 20 dana
po пабој zemlji i posjetiti,
pored ostalog, Rijeku, Po- -
stojnu, Sibenik, Zadar, Split,
Dubrovnik, Sarajevo i Beo-gra- d,
a zatim 60 otputovati
na trotjedni odmor svojim
rodjacima.
Jedno
pred
u
SPLIT. Pred vclikim сег-id-. jc
nim Okruinog mda je
Jeia
cijeloj
bile
Niiie
144,
djjeki
km.
fe
kvartet.
Pinirifni
suuom ua on znao za
izvrSioce zlofina "Pod topolom",
i drugi politicki radnici iz Met-kovtf- a,
pa su i o svrmu Sutjeli.
Tbog takog stanja narod je
gubio povjerenje u soju Iast,
su se Jikovci slobodno kretali. a
neki od njih I vrSili razne funk-dj- e
u naScm drain enom iivotu.
Tokom sudjenja, narexfito prili-ko- m
dovodjenja t odvodjenja op-tufen- ih
%i doranu za raspravu, do--
lazi do eoim muAiih scena u ko-jima
rodbina ubijenih i gradjansro
Splita traii za zlikovce zasluienu
kaznu.
Ovo zakainjelo sudjenje koje
baca lose svjetlo i na neke politic-ke
i druJt%-cn- e radnike iz Mctko-viVa- ,
kraja u kome su ustaSe na-nijc- le
mnogo zla, najzad ic rasvi-jetli- ti
ialosne dogadjaje zbog
(ill je na Ijudima mufno oije-danj- e
zbog neizriene pravde nad
powiniocima najev'eg zloflna koji
je ikad izvricn u mom kraju, i u
cijeloj Dalmadji.
los teri- - J TRANZIT PREKO rije&e
torijt Jugmtatije bdo je ukupno luke u pnom polugodiltu
916 opedruJt-cni- h poljoprivred- - ove godme za hiljadu tona veil
nih
prema
ima
135
54.
160
Na
do
uc iada
orera
pri
fV"u". — z- -
do--
ove
im
nije samo
vef
oni
jer
1лк
ieiato
bio
nego o istom razdoblju proile go-din- e
Ukupno je za prvih Jest mje-seci
godme transportirano pre-ko
rijetke luke 312 OOO tona pre-tei- no
rrvad jarskog i
austrijskog tranzitnog tereta. Naj-vil- e
robe (148.0O0 tona) ima la je
Cehoslova&a, zatim Madjarska,
(118.000 tona).
RADOVI MA POJEDINIM
dtonkama kanala Danav—Tin —
Dunav u penem su jeka. PoJeli u
i radovi na proiirenju 1 produWji-vanj- u
stareg kanala od liezdana do
Vrbas. Do kraja gwdrne, pond
obnaIjnja j pepravka nek A ш-ti- i
dotrajaHb obfekata. izbacHi e
se oko 8O0.O00 bubtka xgaA'fe. Po--
LxWanfeTn profMne raoci клак
Bezdafi— Befej omegSe "e e na
vodnfvaftre ЗООО hektara zem-ЦИ- и.
a a hi vrbu je izgradfe--,
im ZiH-- n mreia' na eko 10.090
Kektara.
PROT.RAM .МПНА.ПГА. V N. & KINTJ je otptKevak QjE v VOJVODKVI — Zhec
гм jedfTatesefeooeranfegrr Л94в u VH
ka.
POSLJEDNJE
l__
IseljeniSkom
za
omasovljenju
organizacije.
ce
ko--
ove
cehoslovaclcog,
ci
do-r-a. te se nufcw nale d e de
196. gedtne poveii btej traktera
na 13-OO-
0 % brojera рггкђислА
rnalina — istakntrto fe na sarjeto- - i uumu otto c tJai ncsreci. ,ол. Ur :.,~r-.,t.- L. .. Јлк.' .— :.. -l- .:-4-a,. J-- n. -- ji—
S lfi3 voljnim radom 25 igralilta za od- - ra i predstamika kotarskih zadru-bojk- u
i dva nogoraetna igralilta. £nih sareza u Novorn Sa Ju.
(Nasuvak IV)
Pozdrav i poruka druga Tita
iseljenicima za vrcme proJlogo-diJnj- e
Iseljeniike nedelje inula
je naroiito --.eliki znacaj. Ona je
%eoma toplo primljena kod svih
ljudi nalih narodnosti koji five
u inoitranstvu. Ubrzo posle ove
porukc druga Tita. u scptembru
1955. godine, pocele su pojcdine
iseljeniclce organizacije iz Sc-heme
i Juzne Amcrike da se
direktno obradaju naJem Udru
ienju izjavljujuii svoju ielju da
saradjuju sa nama i ostalim sli-ftit- m
Udraicnjima u zemlji.
Dilo je prirodno Jto je naSa
ja-nos- t, Jtampa. i radio, uglav-no- m
isticala moralnu i matcri-faln- u
pomwf koju su upu6'vali
zemlji iseljenici tokom oslobo-dilack- e
borbe, kao i posle rata.
Takva pomoi iseljenika u ono
doba bila je vrlo znacaj ni i vrlo
korisna. Kroz nju se nilcSie i
manifestovala ljubav naSih su- -
gradjana Iz inostranstva prema
svom starom kraju.
Medjutim, joS je malo poz-nat- a
naSoj Jitoj javnosti ranija
kulturna, prosvetna, politicka 1
naufna dugogodiSnja plodna
delatnost iseljenika, kako u do-prino-su
svojim novim domovi-nam- a,
tako i narod ima sog sta-ro- g
kraja. Sirom sveta poznata
su stvaralafka dela Nikole Teste,
c"ija se stogodisnjica slavi ove
godine. (U proslavi e uc"estvo-%-a- ti
i naSe Udruzcnje). Zatim
pomoc! na naucnom polju Mi
hajla Pupina i drugih, onda
Luja Adamia, profesora Rado-savljei- a'i
drugih na knjifev-no- m
polju, Zlatka DalokoviVa,
Vasa Radulovica, Tanaska Milo-vicf- a,
Borisa Dogdanovica, Zinke
Kunc, Slavaneske i drugih na
umctnicTcom polju, ltd.
Nate Udruicnjc organizovalo
je u deccmbru pro?!e godine
pn-- u izlozbu u zemlji (u Beo-grad- u)
o delatnosti iseljenika,
s ciljem da se narod u otadzbini
bolje upozna i sa torn stranom,
a povodom desetogoditnjicc
oslobodjenja.
Iako je na izloibi bio prika-za- n
samo jedan mali deo rada
iseljenika, ona je na nasc gra
djane ostavila % eliki utisak, tim
vise {to su posetioci idcli baS
ono o ccmu se malo ranije zna-l- o,
osobito Sto je to mogla da
ridi mladja gencradja. Iselje-niik- a
Jtampa jc toplo pozdravila
ovu. izlozbu i tx oduse-tljenjc- m
o njoj pisala.
U Kanadi i Urugvaju odmah
su posle Izlolbe iseljcnid obra-zova- li
spedjalne odbore za pri-kuplja- nje
istoriskih dokumenata
iz iivota i rada iseljenika da bi
ih dostavili Udruienju i mati
cama iseljenika, kako bi iduce,
ili neke od narednili godina,
raogli prirediti izkAbu i dati
na$em narodu u zemlji cclovi-tij- u
liku o iseljefticima.
Steta ito se takav maferijal
шје i ranije prikupljao i sredji-va- o,
a za joi ete je faljenje ito
nt do dana nemamo пармие
м+опјчг o iseljemcirru, ili bar
prtkHfljene dekwrneotarije iz
koje bi se takva Lnfiga mogla
tufHatt. Na nama je ne same difet, ncf& i teothla odo-orm- t
peed bducn pokete-nflm- a,
da o"om _pttnju оаМјпо
prntufftno. Ta dieot fei v&c
pad na мејгике i Meijemclce
ofpanizacife. Mi smatraine da ni istwidari i kniiieTMci, kao
aHanave; a uz puou aradnfu
heijeniclcifi erpaniaacifa i pofe-dtfvac- a.
a i edfevaraf !' niaidfe и Amerki i drugtra ze
SlllM Ш KOfitt 1t A#9 W
horAretno da prntufe Teme i
taie LWntlenfe i raatke ие!е--#
пчка iz ostalih republika mogu
doprineti
Na predlog naleg Udrazenja,
a uz punu saglasnost i saradnju
matica iseljenika iz Hrratske,
SIoenije, Makedonije i Bosne i
Hcrccgovine, "Filmske novostr
u Beogradu izradile su novi da-gometr- aini
film "Zavicaj o
nasbj zemlji koji je specijalno
namenjen za iseljenike. Rim je
izradjen na $фко-ћпа1$ко-т
jeziku, a uskoro £c se sinhroni-zova- ti
jo? na jfetiri jezika — na
makedonskom, sloenakom eo-glesk- om
i Jpanskom. Cim bade
zavrlen dostaviemo ga iselje-nicima.
Rim je fisto informa-tivno- g
karjktera. u duiini od
jedan cas i dvadeset minuta. On
prikazuje prirodne lepote svih
Jest republika RJRJ, privredna
i kulturnu izgradnju zemlje po-sle
oslobodjenja i niz drugih
grana drustvenog iivota, kao i
objektc koji su podignuti od
pomoct iseljenika. Iz filma "Za-л-ica- j"
naSa brada u iseljenUHoi
maii Ce da vide krajeve u koji-ma
su se rodili, a u mnogirru t
velike izmenc i napredak za po-slednj- ih
desetak godina, oni ce
u njemu Wdeti ne samo uii deo
svog starog kraja, nego mnoge
fcrajee iz cele Jugoslavije. Ova-ka- v
film moze dobro da posluii
i kulturnim ciljevima pa misli-m- o
da ce on interesovati ne sa-mo
nase iseljenike, nego i ostali
narod u zemljama u kojima 2ic
iseljenici.
Jedna vrlo korisna i pozdrav-Ijcn- a
inidjativa na polju sarad-nj- e
sa isejjenicima, koju je dalo
naSe Udrufcnje sa iscljenifkim
maticama a koju je scstrano po-dla- la
Komisija za iseljenicka
pitanja, pokrenuta je 195-1- . go-dine.
Ova inidjativa bila jc za
davanje duplog kursa na iscljc-п1Л- е
novcane poiiljke. Savczno
izvrino ctfe je usvojilo ovaj naJ
predlog. 0o je bila takva pri-vredna
mora koja je imala vise
stranu materijalnu korist, i to
kako za iseljenike, narofito za
one koji su rcseni da dodju u
zemlju na stalni boravak, i za
njihovu rodbinu, .tako i za na?u
zemlju u celini.
Sada se rodbini iseljenika u
zemlji mnogo bolje isplati da
dobije poklone u novcu, u stra-no- j
devizi, nego u paketima,
odnosno nego u naturi, poito se
kod nas mogu jcvtinije kupiti se rste prehranbenih artikala,
pa i tekstil, obuca i posudje.
To se takodje bolje isplati i
samim iseljenicima koji falju
svojoj rodbini pomoi!, jer ne
treba da placa ju presoz paketa
ni da gube sreme oko nabavlja-nj- a
robe i pako-anja- .
Mi stojimo na stanoviltu da
ova Odluka za davanje duplog
kursa na iseljenickc novcane po- -
Si'Uke treba da ostane na snazi
sve dok za to postojl ekonormka
j druga opravdanost.
Pefto iseljenki uvidj-aj- u da
priirreda u Jugoslaviji napreduje
i da je naia zerafa stekla egro-тпл- п
ugled u setu, da je ona
izvojerala voju bezbednost,
$to zac1 i dobtla mnogobrojne
prijetelje sa kojima ima debre
odfWHe i saradjuje na ekonem-sko- m
i kukurnom polju, to su
foceli sve xHe da ukzu u nave
bank ssoje utedje%mc, ili deo
tih ustedjevtna. Iseljenki koji
u4aiu noj novae u banke HNRJ,
debWi su jel jedno ргенив&Ггв.
Naime, ©ni u svako doba mogu
te ufege, Ш jedan dee, podizati
u ©noj trnof valuti a kojej su
ih i uioiiiu i te dok н jei u
icITrn"fcvH, ili kad dodju u ze--
tp4t, Ж 111 Cfftt ВИвОЈ J04E54t% C
noj Jetfi mou ufeg pedA i u
dmarima. Sem tea. ako od tih
OfHi uiojn ie4e jedae dee da
dafu kao poklen svojoj redhini
it zemlji. obra&marae im se
takodje po dufiem kursu, to
jest po 689 dinara za jedan ame-tU- ki
dolar, kto onako kao I kad
ih ialja na potion direktno iz
inostranstTa.
(Nastarit te se)