000243 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Sol +ia ai€fi-zi- ' dost u. Posit Welled i KeHXtacunii Ore godine slavimo 25-z-odiSn-jk- u JngolaTetiko~kanad4e procrevirne Stamp. Prvi broj "BORBE"-l- iU radnika i eljaka iz Jugoslavije u Kanadi — izalaoj 2. no rem bra 1931. rodine u Toronto. "ВОПВииЈе 1936. naalijedila "SLOBODNA MISAO- 4- list proRrrinih HfV fi_ kanadkih Hrrata — i "PRA VDA", list progresimih kanadkih Srba. "SLOBOD-NA- " v 'fH fffffff анк fH sfr в1г MI SAO" i "PKAVDA" su bile zabranjene u julu 1940. zbog antiratnos ctanovtfta. U decembru 1940. poeo je izlazit progTeeirni list kanadskih Hrrata "NOVOSTI" n maju 1941. list prozTeeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu 1942. Iit prozreirnih kanadkih Slovenaca "EDI.NOS T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. -- X O V O S T 1", "SRl'SKI G L A S N I K" i "EDI-N'O- Sr u se ujedinili — otada izlazi "JEDI.N'STV O. VOL. VIII. — NO. 61 (683) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 3, 1956 PRICE 5 PER COPY Velika otpustanja Jos 1.250 otpusteno kod Massey-- H arris Na 27. jula poduzece po-Ijoprivre- dne ma§iner i j e Mnssey- - Harris- - Ferguson ot-pusti- lo je jos 1.250 radnika sa posla. Otpustanje je izvrseno u tvornicama Massey-Harris-Fergus- on u Torontu, Brant foru i Woodstocku. Nckada je samo u toron-tovsk- oj tvornici radilo 5.000 radnika. Prema izjavi rad-ni6k- e unije — United Auto-mobile Workers — poslije ovog otpustanja ostajc ih nesto oko 300. Unija je zatraiila inter-vencij- u federalne vlade. "Iljesenje znvisi od Ot-taw- c", izjavio je unijski predsjednik Phil Kearns. On je rekao da je do zn-sto- ja doslo zbog losegstanja poljoprivrede, pa farmeri ne mogu da kupuju maSine- - riju. Stanjc bi se moglo popra-v- it iraicnjem vanjskih trii-St- a i Kearns je sigurno to imao u vidu kad je kazao da "rjeSenje zavisi od Ottawe". Poznato je da je N. R. Vijesti o invaziji' Ilurnic "pretjcranc" Ottawa. — Ministar vanj-skih poslova Pearson je iz-javio da su novinske vijesti o kineskoj "invaziji" Burme "pretjerane". Pearson je kazao da se okrSaj dogodio tt ono:n dije-l- u kinesko-burmnnsk- e gra-ni- ce koji nije jasno ozna-ce- n. Kina i Burma se oko toga teritorija spore godiria-m- a t. j. spor je postojao i prije uspostave nnrodne vla-de u Kini. Pearson je izr.izio nadu da ce spor oko granice biti rijeSen na mirni nnCin. Upusen ustanak u Honduras Tegucegalpa, Honduras. — Vlada saopcava da je u-gus- ila pobunu 100 vojnika. Ubijeno je 30 a ranjeno 60 osoba. Odbijen prolaz kroz "Alaska Panhandle" Ottawa. — Ameridka vla-da je odbila kanadsku "mol-bu- " za prolaz kroz Alaska Panhandle. Sjed. Drlave su izjavile da de stvar diskusirati samo u torn slucaju ako Kanada dozvoli Sjed. Driavama ko-riste- nje rijeka Yukon i Co-lumbia za razvitak elektriC-n-e energije. Ottawa. — U jednoj izjavi o Sovjetskom Save-zu ministar vanjskih po-slova Pearson je kazao da je Mautokratska vlada tra dicija Slavena. Protiv ministrove izjave je protestirao sisieferski poslanik Fred S. Zaplitny, Visoki profiti Ottawa. Profiti ka-nadskih korporacija u prvom tromjesecju 1956. iznosili tu 407 milijuna dolara ili 97 milijuna vis nego u istom razdoblju prosle godine. Kina vec nekoliko puta iz-jav- ila gotovost da kupuje kanadsku poljoprivrednu masineriju, kao i drugu ro-b- u. Medjutim, Ottawa nije spremna da Kini proda iSta drugo osim iita. Ottawa u torn pogledu slusa Washing-tonn- . Interesantno je da je du-gogodi- snji predsjednik po-duze- da Massey-Harris-Fer-gus- on James Duncan podnio ostavku (neki kaiu da je prisiljen). Duncan je prije nekoliko mjeseci posjetio Sovjetski Savez i na povrat-k- u zagovarao ројабапје trgovine sa socijalistiSkim zemljama. On se takodjer borio za vecu trgovinu sa Britanijom i drugim zemlja-ma stcrlingskog bloka. i pa Ixmdon. — Saznaje se da su ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Frnncuske i Sjed. Drzava zakljuCili da sazovu kon- - fcrenciju za uspostavu kontrole" nnd Suezom. Francuski ministar vanj-skih poslova Pineau je ka-zao, da je da se traii "politiSko rjeSenje", a ako se ne usplje da de se upotrebit "druga sredstva". Ovakav Lshod prego-var- a smatra se za Veliku Britaniju, CCF Winnipeg. — Nacionalna konvencija CCF razmatra izmjenu svoga programa, koji je usvojen 1933. i poz-n- at pod imenom Regina Ma-nifesto. Po starom programu CCF je imala za cilj ukinuce { stvaranje drus-tven- og uredjenja temelje-no- g na planskoj i raspodjeli. Novi program govori samo o jednakosti i bol jeg iivota koji je port-jekl- a. Zaplitny je kazao d bi Pearson, koji je ranije bio profesor historije trebao bolje poznavati historiju slavenskih naroda, koji imaju velike slobodarske "tradicije. Zaplitny Je ipak priz-- posla Velika Britanija. Francuska Sjedinjene Drzave uzmicu pitanju Sueza medjunarodnu "me-djunarod- ne zakljuceno britansko-francuskih-amcri£k- ih neuspje-ho- m mijenja program ka-pitaliz-ma proizvodnji postignudu ukrajinskog sa 850 otpustcno u Port Aithuru Port Arthur, Ont. — Po-duzece Canadian Car and Fanudry u Fort Williamu je otpustilo 500 radnika, a bro-dogradil- Ute u Port Arthuru 350. Distriktno tredunijsko vi-je- ce je odludilo da se obrati federalnim vlastima za po-mo- c" u rjeSavanju ovog pro-blem- a. IJankar zapovara trgovinu sa SSSR Toronto. — James Muir, predsjednik Royal Bank of Canada u jednom radio in-tcrvj-uu je kazao, da Kanada treba povecati trgovinu sa Sovjetskim Savczom i osta-li- m socijalisti£kim zemlja-ma. Muir se nedavno povratio sa posjete Sovjetskom Sa-vez- u. 600,000.000 djccc zivi u oskudici Ilonn. — Dvije treine djece U -- tijrtu ili 600,000.000 ziti u bljedl i o.kudicl, kaie - u iz. vjeStaJu Mrdjunarodnog aveza za dobrobit djeee. kojn je traziln oruianu ak-cij- u. Tome je predhodila izja-va sekretara sovjetske Ko-munistid- ke partije Нгиббо-v- a, da je egipatska nnciona-lizacij- a Sueza potpuno za-konit- a. Ilruov je naglasio da problem Sueza mora biti rjeSen na mirni nncin. Na medjunarodnu konfe-rencij- u koju predlaiu tri 'zapadnc drzave bio bi poz-va- n i Sovjetski Savez i Egi-pa- t. Egipatska vlada je izjn-vil- a da ona ne ce pristat na nikakvu medjunarodnu kon trolu Sueza. "Lokomotiva" doputovnla u Montreal Montreal. — Sovjetska nogometna momdad "Loko-motiv- a doputovala je ovdje u detvrtak 2. augusta. Za vrijeme svog boravka u Kanadi "Lokomotiva ce odigrati petutakmica: Mon treal. Winnipeg, Vancou-ver, Calgary i Toronto. Predstavnik kanadskog nogometnog saveza Simp-son je izjavio da se ocekuje da ce ovim utakmicama pri-sustvo- vat 75.000 ljudi. j nao Pearsonu da je dana-inj- a sovjetska vlast 'au-tokrats- ka. I Poslije Zaplitnyeva go-vo- ra ustao je Pearson i ) zatralio oprostenje. . "Moram priznati da je j to bila neoprezna i nehi-storijsk- a tvrdnja", rekao je Pearson. Pearson opozveto uvredu Slavenet SAOPcENJE 0 IDU6EM IZDANJU "JEDINSTVA" Obzirom da je u ponedjeljak G. augusta blagdan (u pro-vinci- ji Ontario) i JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DAN izda-nj- e "Jedinstva" od utorka (7. augusta) ne ce izaci. Slijedece re-dovi- to izdanje izaci ce u petak 10. augusta. Urednistvo i uprava. Izjava Milana OTTAWA C%E PROTESTIRATI OTTAWA. —— Premijer St. Laurent je obavijestio parlamenat da je vlada gotova da protestira na Wash-ington protiv zatvaranja Milana Babica u New Yorku. Minister vanjskih poslova L. B. Pearson je kazao, da je americki postupak sa Babicem bio neopravdan. List "Globe and Mail" u broju od 31 jula objavljuje tzjavu Milana Dabila, koja plasi: "Zar sc tako postupa sa Ka-nadjani-ma u zemlj'i koja vn'Jti za slobodom i Ijudskim dosto-jansto- m? "Odmah po dolasku na He dc France koji me je spasao iz Atlantika amcricXt cmigracioni sluibenici su stali da me ispi-ruj- u. Da li sim ikad bio komu-nist- ? Da H sam pripadao nekoj komunistiHcoj organizaciji ? Ko liko dugo sam bio u Evropi? "Ja sam poricao da sam ikad pripadao nckoj jomunistikoj orpanlzaciji, a bio sam 15 mje-seci u Francmkoj i Italiji na po-slovno- m posjetu." hib'it je ispriao kakb su ga prctrazivali, pa je nastavio: "Pitali su me da li nosim noi. Smijcino. Samo nekoliko sati ranije bio sam izvuc"en iz vode, a uoalom. zbog cega bi ja no-si-o noi? "Poslije dva sata ispitivanja na francuskom brodu ! nakon su svi ostali putnici propuJteni, dva dektetiva su me skinula sa broda i automobilom odezla u zgradu Odjeljenja (ministar-st'a- ) pravde u New Yorku. "Tu su me ta dvojica ponono ispitivala, pitali ista pitanja i ponovno su me pretraiili. Nji-nov- o drlanje je bilo dosta aro-gantn- o. U obinim prilikama ne Г R RIM. - Krajem proilog mje-sec-a papa Pio XII. bio je jo? jed-nom bolestan. Zato je izazvao iz-nenadj-enje kada je odjednom za-kaz- ao opcu audenciju u vclikoj vatikanskoj dsorant. 5to je diglo papu izvkroeta? U tim danima zbisali su se poz- - nan j ski dogadjaji. te su sc u bo-- lesnom glasaru rimske crkve rodil nos--e nade. Primio je odmah 300 poljskih tzbjeglica u generalnu au-dijenc- iju da N podstakao "njih i njibxne sunarodnjake na hrabret". Istog dana potpisao je Pio XII. "apostolsko pismo trojki kardi-nal- a zemalja Istocjne Errepe — ViJnkom, Mindsentiju i StepkH. U Vatikana se kaie da je ол--о pt-- j mo btto spremno ло5 gedinu dana, ait da je papa fekao рвлеЦап tre-nut- ak da ga ebfavi. U svojoj. poslankj papa podsjefa m prtstogodtsnfku pobfede krWan- - kih vojski Hunjadija i svTteg Ivana Kapistrana nad terskom voj- - skom kod Beograda i na odknku pape ICaltsta III. koji je naredio da se svake vee'eri 'na zvak crkve-- bi se osjccjo tciko zbog takova postupanja, ali to je bilo odmah poslije toga kako sam spaicn od smrti i izgubio sve Sto sam posjedovao. "Oko 7 sati poslije podnc staili su me u jednu dugi5cu sobu, sa 20 kreveta. Za mnom su zakljuana vrata i staxljena straza. U sobi se nalazilo 10 ili 12 ljudi, ali nismo mnogo raz-govara- li. Bio sam previic umo-ra- n. "Drugog jutra, dva druga dektetiva su me odvela u jednu drugu zgrada Odjeljenja pravde na Columbia ulici, i рополпо mi postavljali ista pitanja. "Onda su me рополпо pre-tres- li i pitali da li imam no2. Ja sam im opetovano odgovarao da nemam i da ne znam nllcgx o komunistilkim organ izacijama. KonaAio mi je jedan od njih rckao da se zakuncm da je istina Sto sam rekao njima i ostaloj dvojici sluzbenika. To sam rado Udruzenje americkih crnaca plobljeno 100.000 dolara MontRomrry, Alabama. — Crnajko druto National Ло-elatio- n for thr Advancement of Colored People elobljeno Je 100.000 dolara zato ilo je odbilo da iucu W. Ik Joneu preda litu nvojih tlanota u drtai Ala-bama. nih zsona" odrze molitsc "kako bi se postigla od boga mi lost, osto-bodjen- je od turskog jarma naroda koji nastanjuju plodne oblasti Du-na- vz i one susjedne" odnosno "Madjarsku i zemlje koje danas 6"ne Albaniju, Bugarsku, Cdioslo-vjuk- u, jugostaviju i Rumunjsku. ali opasnost je prijetila i Njema ckoj i Poljskoj. "I danas naialort. — kaie Pio XII. u svom ptsmu, vi koji zitte u ovim oblastima nalazite se u tim uvjetima. Danainji papa bi, kako izgleda. itiio ponovno da zvone ratniflca rxoaa na svim crkvama. Ss-e- j ie- - Ij4i da slijedi KaUsU III. — keji je pripadao ratobornej i zleglasnoj porodki Bordiifa — danainji papa je kpoljie i postat Ifanjera kardj-nal- a Vendda za gencralnog vikara i biskupa "IcastrHma zapadno-njemack- e игс" epravo tt vrije-me upufivanja apottekkeg ptsma katobcima istoJnih zemalfa Tcoji Kaptstran, talijanski fratar iz reda "male brace bio je nekakva vrsta Babica faBaBt " ' ааHвlaТM! TBBBLP BBBLH MILAM DAB1C u'inio, pa su me konacno u su-bot- u poslije podne pustili na slobodu. "Sjed. Driavc su posljcdnja zemlja u kojoj sam occkivao vidjeti takvc metode. Strasna strana cijele stvari je to Jto u- -' opfe nisam imao pojma ito sam skrivio. Te dcti otputovao sam za Kanadu, i vjcrujte mi, da mi je bilo milokad sam doSao u svoju zemlju." Dabic se zatim osvrnuo na za-btje- v konzeratinog poslanika Hecs u fedcralnom parlamcntu da vlada poduzme istragu. "Ova stvar treba biti istrale-na-". rckao je Babic "To je ta-ka- v slu£aj kad kanadska vlada treba da uradi ne&o za svojc gradjane. "Metode kojc su атспЛе vlasti upotrcbile slie'e onima Hitlcrova Gestapoa I operadja-ma tajne policije iza gAozdene zavjese danas. U toku ispitivanja ja sam se znojio i nastojao da saruvam prlsebnost". P O ovakog; "vjerskog komesara" kri-iarsk- e armije, kako bi to treba lo da postane Ycndel. Promatrani iz btiza, ovi rato-bor- ni kriiartki pozivi glavara rim-ske crkve otkriraju, medjutim, vile nego hrabrost — prikriveni strah. Sse vite satjetnika Pija XII. We da ga uvjere kako danas ne iivimo a vremenu Hnfadija t Ka- - prana. Nipfbtiv, za rkmku Icw- - nju izvjeitajt n zemalra dunav-sk- e obkti i okokidi" sve iie s predfliet zabrHMrtevti. Prema ovim izvjeitajama, poKtiAi poloiaj crkv dotao je do grantee kada гнгмка kurijt treba da pronadk-- пшИпл d se pTflacodi novoi steeacin i non'm odnos+ma. Sukob Izmedfn peKtsckeg i dc-nefflsko-sockj-alneg kenzervattvizfiu crkre i rc--f ormizma глтл кје kki k soctfalizfiM posiife a ovim ze-mJji- ma sve vise — kako kaze i sama vattkaiMka informacifa — sukob egranifen пж samu crkveau ci, s obzirom da su a iao vrijeme i graJjini sociJaKsttckih drzava, sli- - Zapadno-njemac- ki pritisak na Jugoslavia zbog politike prema Sovjetskom Savezu Beograd — Jugoslaven-sk- a stampa krtikuje propust znpatlno-njemadko- g parla-men- ta da ratifikuje jugosla-vensko-njemnc- ki ugovor o jugoslavenskim ratnim i predratnim- - potra2ivanjima od Njcmadke. Ugovor je potpisan 10. 1 marta ove godine. i "Vjesnik" pi§e da se stvar mo2c objasniti samo na taj I naCin da "u izvjesnim vla- - j dinim krugovima nije posto- - jala volja tla so sporazum ratificira". "Vjesnik" dnlje kaZc da se "odugovlaSenjc nastoji upotrebit kao sredstvo ne-k- og pritiska na Jugoslav!-ju"- , tc spominje izjavu jed-no- g vladinog poslanika da "NjemaCka ne misli da svo-ji- m t parama finnncira Titov J put u Moskvu". Iz toga pro- - izlazi da je Zapadnn Nje-mad- ka odgodila ratifikaciju zato da demonstrira svojc negodovanje protiv jugosla-vens- ke politike prema Sov-jetskom Savezu. U jednom novinskom iz-vjcs- taju iz Bonna sc navodi da je socijaldemokratski po-slan- ik Knlbitzer osudio via-di- n postupak kao mijeSanje u unutraSnjc stvari Jugosla-vij- e. Zapadno-njcmack- a omladina protiv naomanja Iknn. — Tridesct hiljada mla-di- h sindikalista Savezne Republike uputilo je apel saveznoj ladi, da u oom zakonodavnom periodu iz- - glasa nov zakon o zattiti omladin-sk- e radne snagc. Takodjer je tra-ien- o. da se obustavi izgradnja oru-zan- ih snaga u Zapadnoj i IstoCnoj Njemackoj. Za priznanje N. R. Kine Ottawa. — Sisiefcrski poslanik StCMs-ar-t je predlozio da Kanada prima N. R. Kinu. Ministar vanj-skih poslova Pearson nije odgo--ori- o. K jede last it e ckonomsko-socijaln- e intcrese i ukljucuju se na politt-Ло- т i draitTnom plana u struk-tur- c nosog socijilistirkog druitva, dek na rckgioznom plana zado-- o Ijavaja sseje osjctfaje slobodom vrlenja vjerskih obreda, koji nika-d- a ntsa biti ni zabranjis-an- i ni prepanfani — ito uostatom ne ne-p- i raj ni sami vatikaiki doku-ment- i. Stvar a se na tai nafin u svijetu obimh %jemika rasnoteia izmedju deTi+h potrtba poktfckog, cko-nomsk-og i socijalnog iivota sodja-bstXk- ih zemalja i nfiboih even- - taalnth reiigtozmh ovfecaja. Ravno reia kofa sve Xc stvara razlike i odvafa potttiAe-rekgiezft- e pozkije crlcs-em-h гпвгд i ihte reUgkizne etjciAfc vferrHfvih masa Okva kae reKgiozna insntaemja prilago-djav- a se soctfaWzma a srejoj bazi. a n-ijes- ti чјегпека. pa cak i a svi-jes- ti ntieg klera. koji se bavi uiom rek'gteznom fankcifaei i koji je kompromna i drfavom. (Nastavak na str 3) POLITIKA VATIKANA PREMA IST06N0EVR0PSKIM ZEMLJAMA came pod turskmi jarmom i keje hijerarhif kefa se seprotsUvifa j zbog svog dnrfrven©g t ckonom-"treb- a osloboditr I rveti Ivan socijiKzma. Crkvena baza, vjeml- - skoc pokuaja naveden na traienje
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, August 03, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-08-03 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000161 |
Description
Title | 000243 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Sol +ia ai€fi-zi- ' dost u. Posit Welled i KeHXtacunii Ore godine slavimo 25-z-odiSn-jk- u JngolaTetiko~kanad4e procrevirne Stamp. Prvi broj "BORBE"-l- iU radnika i eljaka iz Jugoslavije u Kanadi — izalaoj 2. no rem bra 1931. rodine u Toronto. "ВОПВииЈе 1936. naalijedila "SLOBODNA MISAO- 4- list proRrrinih HfV fi_ kanadkih Hrrata — i "PRA VDA", list progresimih kanadkih Srba. "SLOBOD-NA- " v 'fH fffffff анк fH sfr в1г MI SAO" i "PKAVDA" su bile zabranjene u julu 1940. zbog antiratnos ctanovtfta. U decembru 1940. poeo je izlazit progTeeirni list kanadskih Hrrata "NOVOSTI" n maju 1941. list prozTeeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu 1942. Iit prozreirnih kanadkih Slovenaca "EDI.NOS T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. -- X O V O S T 1", "SRl'SKI G L A S N I K" i "EDI-N'O- Sr u se ujedinili — otada izlazi "JEDI.N'STV O. VOL. VIII. — NO. 61 (683) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 3, 1956 PRICE 5 PER COPY Velika otpustanja Jos 1.250 otpusteno kod Massey-- H arris Na 27. jula poduzece po-Ijoprivre- dne ma§iner i j e Mnssey- - Harris- - Ferguson ot-pusti- lo je jos 1.250 radnika sa posla. Otpustanje je izvrseno u tvornicama Massey-Harris-Fergus- on u Torontu, Brant foru i Woodstocku. Nckada je samo u toron-tovsk- oj tvornici radilo 5.000 radnika. Prema izjavi rad-ni6k- e unije — United Auto-mobile Workers — poslije ovog otpustanja ostajc ih nesto oko 300. Unija je zatraiila inter-vencij- u federalne vlade. "Iljesenje znvisi od Ot-taw- c", izjavio je unijski predsjednik Phil Kearns. On je rekao da je do zn-sto- ja doslo zbog losegstanja poljoprivrede, pa farmeri ne mogu da kupuju maSine- - riju. Stanjc bi se moglo popra-v- it iraicnjem vanjskih trii-St- a i Kearns je sigurno to imao u vidu kad je kazao da "rjeSenje zavisi od Ottawe". Poznato je da je N. R. Vijesti o invaziji' Ilurnic "pretjcranc" Ottawa. — Ministar vanj-skih poslova Pearson je iz-javio da su novinske vijesti o kineskoj "invaziji" Burme "pretjerane". Pearson je kazao da se okrSaj dogodio tt ono:n dije-l- u kinesko-burmnnsk- e gra-ni- ce koji nije jasno ozna-ce- n. Kina i Burma se oko toga teritorija spore godiria-m- a t. j. spor je postojao i prije uspostave nnrodne vla-de u Kini. Pearson je izr.izio nadu da ce spor oko granice biti rijeSen na mirni nnCin. Upusen ustanak u Honduras Tegucegalpa, Honduras. — Vlada saopcava da je u-gus- ila pobunu 100 vojnika. Ubijeno je 30 a ranjeno 60 osoba. Odbijen prolaz kroz "Alaska Panhandle" Ottawa. — Ameridka vla-da je odbila kanadsku "mol-bu- " za prolaz kroz Alaska Panhandle. Sjed. Drlave su izjavile da de stvar diskusirati samo u torn slucaju ako Kanada dozvoli Sjed. Driavama ko-riste- nje rijeka Yukon i Co-lumbia za razvitak elektriC-n-e energije. Ottawa. — U jednoj izjavi o Sovjetskom Save-zu ministar vanjskih po-slova Pearson je kazao da je Mautokratska vlada tra dicija Slavena. Protiv ministrove izjave je protestirao sisieferski poslanik Fred S. Zaplitny, Visoki profiti Ottawa. Profiti ka-nadskih korporacija u prvom tromjesecju 1956. iznosili tu 407 milijuna dolara ili 97 milijuna vis nego u istom razdoblju prosle godine. Kina vec nekoliko puta iz-jav- ila gotovost da kupuje kanadsku poljoprivrednu masineriju, kao i drugu ro-b- u. Medjutim, Ottawa nije spremna da Kini proda iSta drugo osim iita. Ottawa u torn pogledu slusa Washing-tonn- . Interesantno je da je du-gogodi- snji predsjednik po-duze- da Massey-Harris-Fer-gus- on James Duncan podnio ostavku (neki kaiu da je prisiljen). Duncan je prije nekoliko mjeseci posjetio Sovjetski Savez i na povrat-k- u zagovarao ројабапје trgovine sa socijalistiSkim zemljama. On se takodjer borio za vecu trgovinu sa Britanijom i drugim zemlja-ma stcrlingskog bloka. i pa Ixmdon. — Saznaje se da su ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Frnncuske i Sjed. Drzava zakljuCili da sazovu kon- - fcrenciju za uspostavu kontrole" nnd Suezom. Francuski ministar vanj-skih poslova Pineau je ka-zao, da je da se traii "politiSko rjeSenje", a ako se ne usplje da de se upotrebit "druga sredstva". Ovakav Lshod prego-var- a smatra se za Veliku Britaniju, CCF Winnipeg. — Nacionalna konvencija CCF razmatra izmjenu svoga programa, koji je usvojen 1933. i poz-n- at pod imenom Regina Ma-nifesto. Po starom programu CCF je imala za cilj ukinuce { stvaranje drus-tven- og uredjenja temelje-no- g na planskoj i raspodjeli. Novi program govori samo o jednakosti i bol jeg iivota koji je port-jekl- a. Zaplitny je kazao d bi Pearson, koji je ranije bio profesor historije trebao bolje poznavati historiju slavenskih naroda, koji imaju velike slobodarske "tradicije. Zaplitny Je ipak priz-- posla Velika Britanija. Francuska Sjedinjene Drzave uzmicu pitanju Sueza medjunarodnu "me-djunarod- ne zakljuceno britansko-francuskih-amcri£k- ih neuspje-ho- m mijenja program ka-pitaliz-ma proizvodnji postignudu ukrajinskog sa 850 otpustcno u Port Aithuru Port Arthur, Ont. — Po-duzece Canadian Car and Fanudry u Fort Williamu je otpustilo 500 radnika, a bro-dogradil- Ute u Port Arthuru 350. Distriktno tredunijsko vi-je- ce je odludilo da se obrati federalnim vlastima za po-mo- c" u rjeSavanju ovog pro-blem- a. IJankar zapovara trgovinu sa SSSR Toronto. — James Muir, predsjednik Royal Bank of Canada u jednom radio in-tcrvj-uu je kazao, da Kanada treba povecati trgovinu sa Sovjetskim Savczom i osta-li- m socijalisti£kim zemlja-ma. Muir se nedavno povratio sa posjete Sovjetskom Sa-vez- u. 600,000.000 djccc zivi u oskudici Ilonn. — Dvije treine djece U -- tijrtu ili 600,000.000 ziti u bljedl i o.kudicl, kaie - u iz. vjeStaJu Mrdjunarodnog aveza za dobrobit djeee. kojn je traziln oruianu ak-cij- u. Tome je predhodila izja-va sekretara sovjetske Ko-munistid- ke partije Нгиббо-v- a, da je egipatska nnciona-lizacij- a Sueza potpuno za-konit- a. Ilruov je naglasio da problem Sueza mora biti rjeSen na mirni nncin. Na medjunarodnu konfe-rencij- u koju predlaiu tri 'zapadnc drzave bio bi poz-va- n i Sovjetski Savez i Egi-pa- t. Egipatska vlada je izjn-vil- a da ona ne ce pristat na nikakvu medjunarodnu kon trolu Sueza. "Lokomotiva" doputovnla u Montreal Montreal. — Sovjetska nogometna momdad "Loko-motiv- a doputovala je ovdje u detvrtak 2. augusta. Za vrijeme svog boravka u Kanadi "Lokomotiva ce odigrati petutakmica: Mon treal. Winnipeg, Vancou-ver, Calgary i Toronto. Predstavnik kanadskog nogometnog saveza Simp-son je izjavio da se ocekuje da ce ovim utakmicama pri-sustvo- vat 75.000 ljudi. j nao Pearsonu da je dana-inj- a sovjetska vlast 'au-tokrats- ka. I Poslije Zaplitnyeva go-vo- ra ustao je Pearson i ) zatralio oprostenje. . "Moram priznati da je j to bila neoprezna i nehi-storijsk- a tvrdnja", rekao je Pearson. Pearson opozveto uvredu Slavenet SAOPcENJE 0 IDU6EM IZDANJU "JEDINSTVA" Obzirom da je u ponedjeljak G. augusta blagdan (u pro-vinci- ji Ontario) i JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DAN izda-nj- e "Jedinstva" od utorka (7. augusta) ne ce izaci. Slijedece re-dovi- to izdanje izaci ce u petak 10. augusta. Urednistvo i uprava. Izjava Milana OTTAWA C%E PROTESTIRATI OTTAWA. —— Premijer St. Laurent je obavijestio parlamenat da je vlada gotova da protestira na Wash-ington protiv zatvaranja Milana Babica u New Yorku. Minister vanjskih poslova L. B. Pearson je kazao, da je americki postupak sa Babicem bio neopravdan. List "Globe and Mail" u broju od 31 jula objavljuje tzjavu Milana Dabila, koja plasi: "Zar sc tako postupa sa Ka-nadjani-ma u zemlj'i koja vn'Jti za slobodom i Ijudskim dosto-jansto- m? "Odmah po dolasku na He dc France koji me je spasao iz Atlantika amcricXt cmigracioni sluibenici su stali da me ispi-ruj- u. Da li sim ikad bio komu-nist- ? Da H sam pripadao nekoj komunistiHcoj organizaciji ? Ko liko dugo sam bio u Evropi? "Ja sam poricao da sam ikad pripadao nckoj jomunistikoj orpanlzaciji, a bio sam 15 mje-seci u Francmkoj i Italiji na po-slovno- m posjetu." hib'it je ispriao kakb su ga prctrazivali, pa je nastavio: "Pitali su me da li nosim noi. Smijcino. Samo nekoliko sati ranije bio sam izvuc"en iz vode, a uoalom. zbog cega bi ja no-si-o noi? "Poslije dva sata ispitivanja na francuskom brodu ! nakon su svi ostali putnici propuJteni, dva dektetiva su me skinula sa broda i automobilom odezla u zgradu Odjeljenja (ministar-st'a- ) pravde u New Yorku. "Tu su me ta dvojica ponono ispitivala, pitali ista pitanja i ponovno su me pretraiili. Nji-nov- o drlanje je bilo dosta aro-gantn- o. U obinim prilikama ne Г R RIM. - Krajem proilog mje-sec-a papa Pio XII. bio je jo? jed-nom bolestan. Zato je izazvao iz-nenadj-enje kada je odjednom za-kaz- ao opcu audenciju u vclikoj vatikanskoj dsorant. 5to je diglo papu izvkroeta? U tim danima zbisali su se poz- - nan j ski dogadjaji. te su sc u bo-- lesnom glasaru rimske crkve rodil nos--e nade. Primio je odmah 300 poljskih tzbjeglica u generalnu au-dijenc- iju da N podstakao "njih i njibxne sunarodnjake na hrabret". Istog dana potpisao je Pio XII. "apostolsko pismo trojki kardi-nal- a zemalja Istocjne Errepe — ViJnkom, Mindsentiju i StepkH. U Vatikana se kaie da je ол--о pt-- j mo btto spremno ло5 gedinu dana, ait da je papa fekao рвлеЦап tre-nut- ak da ga ebfavi. U svojoj. poslankj papa podsjefa m prtstogodtsnfku pobfede krWan- - kih vojski Hunjadija i svTteg Ivana Kapistrana nad terskom voj- - skom kod Beograda i na odknku pape ICaltsta III. koji je naredio da se svake vee'eri 'na zvak crkve-- bi se osjccjo tciko zbog takova postupanja, ali to je bilo odmah poslije toga kako sam spaicn od smrti i izgubio sve Sto sam posjedovao. "Oko 7 sati poslije podnc staili su me u jednu dugi5cu sobu, sa 20 kreveta. Za mnom su zakljuana vrata i staxljena straza. U sobi se nalazilo 10 ili 12 ljudi, ali nismo mnogo raz-govara- li. Bio sam previic umo-ra- n. "Drugog jutra, dva druga dektetiva su me odvela u jednu drugu zgrada Odjeljenja pravde na Columbia ulici, i рополпо mi postavljali ista pitanja. "Onda su me рополпо pre-tres- li i pitali da li imam no2. Ja sam im opetovano odgovarao da nemam i da ne znam nllcgx o komunistilkim organ izacijama. KonaAio mi je jedan od njih rckao da se zakuncm da je istina Sto sam rekao njima i ostaloj dvojici sluzbenika. To sam rado Udruzenje americkih crnaca plobljeno 100.000 dolara MontRomrry, Alabama. — Crnajko druto National Ло-elatio- n for thr Advancement of Colored People elobljeno Je 100.000 dolara zato ilo je odbilo da iucu W. Ik Joneu preda litu nvojih tlanota u drtai Ala-bama. nih zsona" odrze molitsc "kako bi se postigla od boga mi lost, osto-bodjen- je od turskog jarma naroda koji nastanjuju plodne oblasti Du-na- vz i one susjedne" odnosno "Madjarsku i zemlje koje danas 6"ne Albaniju, Bugarsku, Cdioslo-vjuk- u, jugostaviju i Rumunjsku. ali opasnost je prijetila i Njema ckoj i Poljskoj. "I danas naialort. — kaie Pio XII. u svom ptsmu, vi koji zitte u ovim oblastima nalazite se u tim uvjetima. Danainji papa bi, kako izgleda. itiio ponovno da zvone ratniflca rxoaa na svim crkvama. Ss-e- j ie- - Ij4i da slijedi KaUsU III. — keji je pripadao ratobornej i zleglasnoj porodki Bordiifa — danainji papa je kpoljie i postat Ifanjera kardj-nal- a Vendda za gencralnog vikara i biskupa "IcastrHma zapadno-njemack- e игс" epravo tt vrije-me upufivanja apottekkeg ptsma katobcima istoJnih zemalfa Tcoji Kaptstran, talijanski fratar iz reda "male brace bio je nekakva vrsta Babica faBaBt " ' ааHвlaТM! TBBBLP BBBLH MILAM DAB1C u'inio, pa su me konacno u su-bot- u poslije podne pustili na slobodu. "Sjed. Driavc su posljcdnja zemlja u kojoj sam occkivao vidjeti takvc metode. Strasna strana cijele stvari je to Jto u- -' opfe nisam imao pojma ito sam skrivio. Te dcti otputovao sam za Kanadu, i vjcrujte mi, da mi je bilo milokad sam doSao u svoju zemlju." Dabic se zatim osvrnuo na za-btje- v konzeratinog poslanika Hecs u fedcralnom parlamcntu da vlada poduzme istragu. "Ova stvar treba biti istrale-na-". rckao je Babic "To je ta-ka- v slu£aj kad kanadska vlada treba da uradi ne&o za svojc gradjane. "Metode kojc su атспЛе vlasti upotrcbile slie'e onima Hitlcrova Gestapoa I operadja-ma tajne policije iza gAozdene zavjese danas. U toku ispitivanja ja sam se znojio i nastojao da saruvam prlsebnost". P O ovakog; "vjerskog komesara" kri-iarsk- e armije, kako bi to treba lo da postane Ycndel. Promatrani iz btiza, ovi rato-bor- ni kriiartki pozivi glavara rim-ske crkve otkriraju, medjutim, vile nego hrabrost — prikriveni strah. Sse vite satjetnika Pija XII. We da ga uvjere kako danas ne iivimo a vremenu Hnfadija t Ka- - prana. Nipfbtiv, za rkmku Icw- - nju izvjeitajt n zemalra dunav-sk- e obkti i okokidi" sve iie s predfliet zabrHMrtevti. Prema ovim izvjeitajama, poKtiAi poloiaj crkv dotao je do grantee kada гнгмка kurijt treba da pronadk-- пшИпл d se pTflacodi novoi steeacin i non'm odnos+ma. Sukob Izmedfn peKtsckeg i dc-nefflsko-sockj-alneg kenzervattvizfiu crkre i rc--f ormizma глтл кје kki k soctfalizfiM posiife a ovim ze-mJji- ma sve vise — kako kaze i sama vattkaiMka informacifa — sukob egranifen пж samu crkveau ci, s obzirom da su a iao vrijeme i graJjini sociJaKsttckih drzava, sli- - Zapadno-njemac- ki pritisak na Jugoslavia zbog politike prema Sovjetskom Savezu Beograd — Jugoslaven-sk- a stampa krtikuje propust znpatlno-njemadko- g parla-men- ta da ratifikuje jugosla-vensko-njemnc- ki ugovor o jugoslavenskim ratnim i predratnim- - potra2ivanjima od Njcmadke. Ugovor je potpisan 10. 1 marta ove godine. i "Vjesnik" pi§e da se stvar mo2c objasniti samo na taj I naCin da "u izvjesnim vla- - j dinim krugovima nije posto- - jala volja tla so sporazum ratificira". "Vjesnik" dnlje kaZc da se "odugovlaSenjc nastoji upotrebit kao sredstvo ne-k- og pritiska na Jugoslav!-ju"- , tc spominje izjavu jed-no- g vladinog poslanika da "NjemaCka ne misli da svo-ji- m t parama finnncira Titov J put u Moskvu". Iz toga pro- - izlazi da je Zapadnn Nje-mad- ka odgodila ratifikaciju zato da demonstrira svojc negodovanje protiv jugosla-vens- ke politike prema Sov-jetskom Savezu. U jednom novinskom iz-vjcs- taju iz Bonna sc navodi da je socijaldemokratski po-slan- ik Knlbitzer osudio via-di- n postupak kao mijeSanje u unutraSnjc stvari Jugosla-vij- e. Zapadno-njcmack- a omladina protiv naomanja Iknn. — Tridesct hiljada mla-di- h sindikalista Savezne Republike uputilo je apel saveznoj ladi, da u oom zakonodavnom periodu iz- - glasa nov zakon o zattiti omladin-sk- e radne snagc. Takodjer je tra-ien- o. da se obustavi izgradnja oru-zan- ih snaga u Zapadnoj i IstoCnoj Njemackoj. Za priznanje N. R. Kine Ottawa. — Sisiefcrski poslanik StCMs-ar-t je predlozio da Kanada prima N. R. Kinu. Ministar vanj-skih poslova Pearson nije odgo--ori- o. K jede last it e ckonomsko-socijaln- e intcrese i ukljucuju se na politt-Ло- т i draitTnom plana u struk-tur- c nosog socijilistirkog druitva, dek na rckgioznom plana zado-- o Ijavaja sseje osjctfaje slobodom vrlenja vjerskih obreda, koji nika-d- a ntsa biti ni zabranjis-an- i ni prepanfani — ito uostatom ne ne-p- i raj ni sami vatikaiki doku-ment- i. Stvar a se na tai nafin u svijetu obimh %jemika rasnoteia izmedju deTi+h potrtba poktfckog, cko-nomsk-og i socijalnog iivota sodja-bstXk- ih zemalja i nfiboih even- - taalnth reiigtozmh ovfecaja. Ravno reia kofa sve Xc stvara razlike i odvafa potttiAe-rekgiezft- e pozkije crlcs-em-h гпвгд i ihte reUgkizne etjciAfc vferrHfvih masa Okva kae reKgiozna insntaemja prilago-djav- a se soctfaWzma a srejoj bazi. a n-ijes- ti чјегпека. pa cak i a svi-jes- ti ntieg klera. koji se bavi uiom rek'gteznom fankcifaei i koji je kompromna i drfavom. (Nastavak na str 3) POLITIKA VATIKANA PREMA IST06N0EVR0PSKIM ZEMLJAMA came pod turskmi jarmom i keje hijerarhif kefa se seprotsUvifa j zbog svog dnrfrven©g t ckonom-"treb- a osloboditr I rveti Ivan socijiKzma. Crkvena baza, vjeml- - skoc pokuaja naveden na traienje |
Tags
Comments
Post a Comment for 000243