Jedinstvo, August 03, 1956

              Sol +ia ai€fi-zi- ' dost u. Posit Welled i KeHXtacunii
Ore godine slavimo 25-z-odiSn-jk-
u JngolaTetiko~kanad4e procrevirne Stamp.
Prvi broj "BORBE"-l- iU radnika i eljaka iz Jugoslavije u Kanadi — izalaoj
2. no rem bra 1931. rodine u Toronto.
"ВОПВииЈе 1936. naalijedila "SLOBODNA MISAO- 4- list proRrrinih
HfV fi_ kanadkih Hrrata — i "PRA VDA", list progresimih kanadkih Srba. "SLOBOD-NA- " v 'fH fffffff анк fH sfr в1г MI SAO" i "PKAVDA" su bile zabranjene u julu 1940. zbog antiratnos
ctanovtfta.
U decembru 1940. poeo je izlazit progTeeirni list kanadskih Hrrata "NOVOSTI"
n maju 1941. list prozTeeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu
1942. Iit prozreirnih kanadkih Slovenaca "EDI.NOS T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. -- X O V O S T 1", "SRl'SKI G L A S N I K" i "EDI-N'O- Sr u se ujedinili — otada izlazi "JEDI.N'STV O.
VOL. VIII. — NO. 61 (683) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 3, 1956 PRICE 5 PER COPY
Velika otpustanja
Jos 1.250 otpusteno kod
Massey-- H arris
Na 27. jula poduzece po-Ijoprivre- dne ma§iner i j e
Mnssey- - Harris- - Ferguson ot-pusti- lo je jos 1.250 radnika
sa posla.
Otpustanje je izvrseno u
tvornicama Massey-Harris-Fergus- on
u Torontu, Brant
foru i Woodstocku.
Nckada je samo u toron-tovsk- oj tvornici radilo 5.000
radnika. Prema izjavi rad-ni6k- e unije — United Auto-mobile
Workers — poslije
ovog otpustanja ostajc ih
nesto oko 300.
Unija je zatraiila inter-vencij- u federalne vlade.
"Iljesenje znvisi od Ot-taw- c", izjavio je unijski
predsjednik Phil Kearns.
On je rekao da je do zn-sto- ja doslo zbog losegstanja
poljoprivrede, pa farmeri
ne mogu da kupuju maSine- -
riju.
Stanjc bi se moglo popra-v- it iraicnjem vanjskih trii-St- a
i Kearns je sigurno to
imao u vidu kad je kazao da
"rjeSenje zavisi od Ottawe".
Poznato je da je N. R.
Vijesti o invaziji'
Ilurnic "pretjcranc"
Ottawa. — Ministar vanj-skih
poslova Pearson je iz-javio
da su novinske vijesti
o kineskoj "invaziji" Burme
"pretjerane".
Pearson je kazao da se
okrSaj dogodio tt ono:n dije-l- u
kinesko-burmnnsk- e gra-ni- ce koji nije jasno ozna-ce- n. Kina i Burma se oko
toga teritorija spore godiria-m- a t. j. spor je postojao i
prije uspostave nnrodne vla-de
u Kini.
Pearson je izr.izio nadu
da ce spor oko granice biti
rijeSen na mirni nnCin.
Upusen ustanak
u Honduras
Tegucegalpa, Honduras.
— Vlada saopcava da je u-gus- ila pobunu 100 vojnika.
Ubijeno je 30 a ranjeno 60
osoba.
Odbijen prolaz kroz
"Alaska Panhandle"
Ottawa. — Ameridka vla-da
je odbila kanadsku "mol-bu- "
za prolaz kroz Alaska
Panhandle.
Sjed. Drlave su izjavile
da de stvar diskusirati samo
u torn slucaju ako Kanada
dozvoli Sjed. Driavama ko-riste- nje rijeka Yukon i Co-lumbia
za razvitak elektriC-n-e
energije.
Ottawa. — U jednoj
izjavi o Sovjetskom Save-zu
ministar vanjskih po-slova
Pearson je kazao da
je Mautokratska vlada tra
dicija Slavena.
Protiv ministrove izjave
je protestirao sisieferski
poslanik Fred S. Zaplitny,
Visoki profiti
Ottawa. Profiti ka-nadskih
korporacija u
prvom tromjesecju 1956.
iznosili tu 407 milijuna
dolara ili 97 milijuna vis
nego u istom razdoblju
prosle godine.
Kina vec nekoliko puta iz-jav- ila gotovost da kupuje
kanadsku poljoprivrednu
masineriju, kao i drugu ro-b- u. Medjutim, Ottawa nije
spremna da Kini proda iSta
drugo osim iita. Ottawa u
torn pogledu slusa Washing-tonn- .
Interesantno je da je du-gogodi- snji predsjednik po-duze- da
Massey-Harris-Fer-gus- on James Duncan podnio
ostavku (neki kaiu da je
prisiljen). Duncan je prije
nekoliko mjeseci posjetio
Sovjetski Savez i na povrat-k- u
zagovarao ројабапје
trgovine sa socijalistiSkim
zemljama. On se takodjer
borio za vecu trgovinu sa
Britanijom i drugim zemlja-ma
stcrlingskog bloka.
i
pa
Ixmdon. — Saznaje se da
su ministri vanjskih poslova
Velike Britanije, Frnncuske
i Sjed. Drzava zakljuCili da
sazovu kon- -
fcrenciju za uspostavu
kontrole" nnd
Suezom.
Francuski ministar vanj-skih
poslova Pineau je ka-zao,
da je da se
traii "politiSko rjeSenje", a
ako se ne usplje da de se
upotrebit "druga sredstva".
Ovakav Lshod
prego-var- a smatra se
za Veliku Britaniju,
CCF
Winnipeg. — Nacionalna
konvencija CCF razmatra
izmjenu svoga programa,
koji je usvojen 1933. i poz-n- at
pod imenom Regina Ma-nifesto.
Po starom programu CCF
je imala za cilj ukinuce
{ stvaranje drus-tven- og uredjenja temelje-no- g
na planskoj
i raspodjeli. Novi program
govori samo o
jednakosti i bol jeg iivota
koji je port-jekl- a.
Zaplitny je kazao d bi
Pearson, koji je ranije bio
profesor historije trebao
bolje poznavati historiju
slavenskih naroda, koji
imaju velike slobodarske
"tradicije.
Zaplitny Je ipak priz--
posla
Velika Britanija. Francuska Sjedinjene Drzave
uzmicu pitanju Sueza
medjunarodnu
"me-djunarod- ne
zakljuceno
britansko-francuskih-amcri£k- ih
neuspje-ho- m
mijenja program
ka-pitaliz-ma
proizvodnji
postignudu
ukrajinskog
sa
850 otpustcno u Port
Aithuru
Port Arthur, Ont. — Po-duzece
Canadian Car and
Fanudry u Fort Williamu je
otpustilo 500 radnika, a bro-dogradil- Ute
u Port Arthuru
350.
Distriktno tredunijsko vi-je- ce je odludilo da se obrati
federalnim vlastima za po-mo- c"
u rjeSavanju ovog pro-blem- a.
IJankar zapovara
trgovinu sa SSSR
Toronto. — James Muir,
predsjednik Royal Bank of
Canada u jednom radio in-tcrvj-uu
je kazao, da Kanada
treba povecati trgovinu sa
Sovjetskim Savczom i osta-li- m socijalisti£kim zemlja-ma.
Muir se nedavno povratio
sa posjete Sovjetskom Sa-vez- u.
600,000.000 djccc zivi
u oskudici
Ilonn. — Dvije treine djece
U -- tijrtu ili 600,000.000 ziti u
bljedl i o.kudicl, kaie - u iz.
vjeStaJu Mrdjunarodnog aveza
za dobrobit djeee.
kojn je traziln oruianu ak-cij- u.
Tome je predhodila izja-va
sekretara sovjetske Ko-munistid- ke partije Нгиббо-v- a, da je egipatska nnciona-lizacij- a
Sueza potpuno za-konit- a. Ilruov je naglasio
da problem Sueza mora biti
rjeSen na mirni nncin.
Na medjunarodnu konfe-rencij- u koju predlaiu tri
'zapadnc drzave bio bi poz-va- n
i Sovjetski Savez i Egi-pa- t.
Egipatska vlada je izjn-vil- a da ona ne ce pristat na
nikakvu medjunarodnu kon
trolu Sueza.
"Lokomotiva" doputovnla
u Montreal
Montreal. — Sovjetska
nogometna momdad "Loko-motiv- a
doputovala je ovdje
u detvrtak 2. augusta.
Za vrijeme svog boravka
u Kanadi "Lokomotiva ce
odigrati petutakmica: Mon
treal. Winnipeg, Vancou-ver,
Calgary i Toronto.
Predstavnik kanadskog
nogometnog saveza Simp-son
je izjavio da se ocekuje
da ce ovim utakmicama pri-sustvo- vat 75.000 ljudi.
j
nao Pearsonu da je dana-inj- a
sovjetska vlast 'au-tokrats- ka. I
Poslije Zaplitnyeva go-vo- ra ustao je Pearson i ) zatralio oprostenje. . "Moram priznati da je j
to bila neoprezna i nehi-storijsk- a tvrdnja", rekao
je Pearson.
Pearson opozveto uvredu Slavenet
SAOPcENJE 0 IDU6EM IZDANJU "JEDINSTVA"
Obzirom da je u ponedjeljak G. augusta blagdan (u pro-vinci- ji
Ontario) i JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DAN izda-nj- e "Jedinstva" od utorka (7. augusta) ne ce izaci. Slijedece re-dovi- to izdanje izaci ce u petak 10. augusta.
Urednistvo i uprava.
Izjava Milana
OTTAWA C%E PROTESTIRATI
OTTAWA. —— Premijer St. Laurent je obavijestio
parlamenat da je vlada gotova da protestira na Wash-ington
protiv zatvaranja Milana Babica u New Yorku.
Minister vanjskih poslova L. B. Pearson je kazao,
da je americki postupak sa Babicem bio neopravdan.
List "Globe and Mail" u broju
od 31 jula objavljuje tzjavu
Milana Dabila, koja plasi:
"Zar sc tako postupa sa Ka-nadjani-ma
u zemlj'i koja vn'Jti
za slobodom i Ijudskim dosto-jansto- m?
"Odmah po dolasku na He dc
France koji me je spasao iz
Atlantika amcricXt cmigracioni
sluibenici su stali da me ispi-ruj- u.
Da li sim ikad bio komu-nist- ?
Da H sam pripadao nekoj
komunistiHcoj organizaciji ? Ko
liko dugo sam bio u Evropi?
"Ja sam poricao da sam ikad
pripadao nckoj jomunistikoj
orpanlzaciji, a bio sam 15 mje-seci
u Francmkoj i Italiji na po-slovno- m
posjetu."
hib'it je ispriao kakb su ga
prctrazivali, pa je nastavio:
"Pitali su me da li nosim noi.
Smijcino. Samo nekoliko sati
ranije bio sam izvuc"en iz vode,
a uoalom. zbog cega bi ja no-si-o
noi?
"Poslije dva sata ispitivanja
na francuskom brodu ! nakon su
svi ostali putnici propuJteni,
dva dektetiva su me skinula sa
broda i automobilom odezla u
zgradu Odjeljenja (ministar-st'a- )
pravde u New Yorku.
"Tu su me ta dvojica ponono
ispitivala, pitali ista pitanja i
ponovno su me pretraiili. Nji-nov- o
drlanje je bilo dosta aro-gantn- o.
U obinim prilikama ne
Г R
RIM. - Krajem proilog mje-sec-a
papa Pio XII. bio je jo? jed-nom
bolestan. Zato je izazvao iz-nenadj-enje
kada je odjednom za-kaz- ao
opcu audenciju u vclikoj
vatikanskoj dsorant. 5to je diglo
papu izvkroeta?
U tim danima zbisali su se poz- -
nan j ski dogadjaji. te su sc u bo--
lesnom glasaru rimske crkve rodil
nos--e nade. Primio je odmah 300
poljskih tzbjeglica u generalnu au-dijenc- iju
da N podstakao "njih i
njibxne sunarodnjake na hrabret".
Istog dana potpisao je Pio XII.
"apostolsko pismo trojki kardi-nal- a
zemalja Istocjne Errepe —
ViJnkom, Mindsentiju i StepkH.
U Vatikana se kaie da je ол--о pt-- j
mo btto spremno ло5 gedinu dana,
ait da je papa fekao рвлеЦап tre-nut- ak
da ga ebfavi.
U svojoj. poslankj papa podsjefa
m prtstogodtsnfku pobfede krWan- -
kih vojski Hunjadija i svTteg
Ivana Kapistrana nad terskom voj- -
skom kod Beograda i na odknku
pape ICaltsta III. koji je naredio
da se svake vee'eri 'na zvak crkve--
bi se osjccjo tciko zbog takova
postupanja, ali to je bilo odmah
poslije toga kako sam spaicn
od smrti i izgubio sve Sto sam
posjedovao.
"Oko 7 sati poslije podnc
staili su me u jednu dugi5cu
sobu, sa 20 kreveta. Za mnom
su zakljuana vrata i staxljena
straza. U sobi se nalazilo 10 ili
12 ljudi, ali nismo mnogo raz-govara- li.
Bio sam previic umo-ra- n.
"Drugog jutra, dva druga
dektetiva su me odvela u jednu
drugu zgrada Odjeljenja pravde
na Columbia ulici, i рополпо
mi postavljali ista pitanja.
"Onda su me рополпо pre-tres- li
i pitali da li imam no2.
Ja sam im opetovano odgovarao
da nemam i da ne znam nllcgx
o komunistilkim organ izacijama.
KonaAio mi je jedan od njih
rckao da se zakuncm da je istina
Sto sam rekao njima i ostaloj
dvojici sluzbenika. To sam rado
Udruzenje americkih
crnaca plobljeno
100.000 dolara
MontRomrry, Alabama. —
Crnajko druto National Ло-elatio- n
for thr Advancement of
Colored People elobljeno Je
100.000 dolara zato ilo je odbilo
da iucu W. Ik Joneu preda litu
nvojih tlanota u drtai Ala-bama.
nih zsona" odrze molitsc "kako
bi se postigla od boga mi lost, osto-bodjen- je
od turskog jarma naroda
koji nastanjuju plodne oblasti Du-na- vz
i one susjedne" odnosno
"Madjarsku i zemlje koje danas
6"ne Albaniju, Bugarsku, Cdioslo-vjuk- u,
jugostaviju i Rumunjsku.
ali opasnost je prijetila i Njema
ckoj i Poljskoj.
"I danas naialort. — kaie Pio
XII. u svom ptsmu, vi koji zitte
u ovim oblastima nalazite se u
tim uvjetima.
Danainji papa bi, kako izgleda.
itiio ponovno da zvone ratniflca
rxoaa na svim crkvama. Ss-e- j ie- -
Ij4i da slijedi KaUsU III. — keji
je pripadao ratobornej i zleglasnoj
porodki Bordiifa — danainji papa
je kpoljie i postat Ifanjera kardj-nal- a
Vendda za gencralnog vikara
i biskupa "IcastrHma zapadno-njemack- e игс" epravo tt vrije-me
upufivanja apottekkeg ptsma
katobcima istoJnih zemalfa Tcoji
Kaptstran, talijanski fratar iz reda
"male brace bio je nekakva vrsta
Babica
faBaBt " ' ааHвlaТM!
TBBBLP BBBLH
MILAM DAB1C
u'inio, pa su me konacno u su-bot- u
poslije podne pustili na
slobodu.
"Sjed. Driavc su posljcdnja
zemlja u kojoj sam occkivao
vidjeti takvc metode. Strasna
strana cijele stvari je to Jto u- -'
opfe nisam imao pojma ito sam
skrivio. Te dcti otputovao sam
za Kanadu, i vjcrujte mi, da
mi je bilo milokad sam doSao u
svoju zemlju."
Dabic se zatim osvrnuo na za-btje- v
konzeratinog poslanika
Hecs u fedcralnom parlamcntu
da vlada poduzme istragu.
"Ova stvar treba biti istrale-na-".
rckao je Babic "To je ta-ka- v
slu£aj kad kanadska vlada
treba da uradi ne&o za svojc
gradjane.
"Metode kojc su атспЛе
vlasti upotrcbile slie'e onima
Hitlcrova Gestapoa I operadja-ma
tajne policije iza gAozdene
zavjese danas. U toku ispitivanja
ja sam se znojio i nastojao da
saruvam prlsebnost".
P O
ovakog; "vjerskog komesara" kri-iarsk- e
armije, kako bi to treba lo
da postane Ycndel.
Promatrani iz btiza, ovi rato-bor- ni kriiartki pozivi glavara rim-ske
crkve otkriraju, medjutim, vile
nego hrabrost — prikriveni strah.
Sse vite satjetnika Pija XII.
We da ga uvjere kako danas ne
iivimo a vremenu Hnfadija t Ka- -
prana. Nipfbtiv, za rkmku Icw- -
nju izvjeitajt n zemalra dunav-sk- e obkti i okokidi" sve iie s
predfliet zabrHMrtevti. Prema ovim
izvjeitajama, poKtiAi poloiaj crkv
dotao je do grantee kada гнгмка
kurijt treba da pronadk-- пшИпл
d se pTflacodi novoi steeacin i
non'm odnos+ma.
Sukob Izmedfn peKtsckeg i dc-nefflsko-sockj-alneg
kenzervattvizfiu
crkre i rc--f ormizma глтл кје kki
k soctfalizfiM posiife a ovim ze-mJji- ma
sve vise — kako kaze i
sama vattkaiMka informacifa —
sukob egranifen пж samu crkveau
ci, s obzirom da su a iao vrijeme i
graJjini sociJaKsttckih drzava, sli- -
Zapadno-njemac- ki
pritisak na Jugoslavia
zbog politike prema
Sovjetskom Savezu
Beograd — Jugoslaven-sk- a
stampa krtikuje propust
znpatlno-njemadko- g parla-men- ta da ratifikuje jugosla-vensko-njemnc- ki
ugovor o
jugoslavenskim ratnim i
predratnim- - potra2ivanjima
od Njcmadke.
Ugovor je potpisan 10.
1 marta ove godine.
i "Vjesnik" pi§e da se stvar
mo2c objasniti samo na taj
I naCin da "u izvjesnim vla- -
j dinim krugovima nije posto- -
jala volja tla so sporazum
ratificira".
"Vjesnik" dnlje kaZc da
se "odugovlaSenjc nastoji
upotrebit kao sredstvo ne-k- og
pritiska na Jugoslav!-ju"- ,
tc spominje izjavu jed-no- g
vladinog poslanika da
"NjemaCka ne misli da svo-ji- m
t parama finnncira Titov
J put u Moskvu". Iz toga pro- -
izlazi da je Zapadnn Nje-mad- ka
odgodila ratifikaciju
zato da demonstrira svojc
negodovanje protiv jugosla-vens- ke
politike prema Sov-jetskom
Savezu.
U jednom novinskom iz-vjcs- taju
iz Bonna sc navodi
da je socijaldemokratski po-slan- ik Knlbitzer osudio via-di- n
postupak kao mijeSanje
u unutraSnjc stvari Jugosla-vij- e.
Zapadno-njcmack- a omladina protiv
naomanja
Iknn. — Tridesct hiljada mla-di- h
sindikalista Savezne Republike
uputilo je apel saveznoj ladi, da
u oom zakonodavnom periodu iz- -
glasa nov zakon o zattiti omladin-sk- e
radne snagc. Takodjer je tra-ien- o.
da se obustavi izgradnja oru-zan- ih
snaga u Zapadnoj i IstoCnoj
Njemackoj.
Za priznanje N. R. Kine
Ottawa. — Sisiefcrski poslanik
StCMs-ar-t je predlozio da Kanada
prima N. R. Kinu. Ministar vanj-skih
poslova Pearson nije odgo--ori- o.
K
jede last it e ckonomsko-socijaln- e
intcrese i ukljucuju se na politt-Ло- т
i draitTnom plana u struk-tur- c
nosog socijilistirkog druitva,
dek na rckgioznom plana zado-- o
Ijavaja sseje osjctfaje slobodom
vrlenja vjerskih obreda, koji nika-d- a
ntsa biti ni zabranjis-an- i ni
prepanfani — ito uostatom ne ne-p- i
raj ni sami vatikaiki doku-ment- i.
Stvar a se na tai nafin u svijetu
obimh %jemika rasnoteia izmedju
deTi+h potrtba poktfckog, cko-nomsk-og
i socijalnog iivota sodja-bstXk- ih
zemalja i nfiboih even- -
taalnth reiigtozmh ovfecaja. Ravno
reia kofa sve Xc stvara razlike i
odvafa potttiAe-rekgiezft- e pozkije
crlcs-em-h гпвгд i ihte reUgkizne
etjciAfc vferrHfvih masa Okva
kae reKgiozna insntaemja prilago-djav- a
se soctfaWzma a srejoj bazi.
a n-ijes- ti чјегпека. pa cak i a svi-jes- ti
ntieg klera. koji se bavi uiom
rek'gteznom fankcifaei i koji je
kompromna i drfavom.
(Nastavak na str 3)
POLITIKA VATIKANA PREMA IST06N0EVR0PSKIM ZEMLJAMA
came pod turskmi jarmom i keje hijerarhif kefa se seprotsUvifa j zbog svog dnrfrven©g t ckonom-"treb- a
osloboditr I rveti Ivan socijiKzma. Crkvena baza, vjeml- - skoc pokuaja naveden na traienje