Jedinstvo, December 18, 1956

              %
%%
%
%%Џ
%%
%
ш
%. c
ki
i
STRANA 2
;m . simis1, i ш цш,шmimss&msm
# -
ONE
DOLLAR
30ђ№Ч0ђ0ђМа0ђ0а00ЦМ00К-Аб0аДО0КзВЧЧЧ00ЧП0В40кЧ00аукђЧ0акђ0ђ- 0Е
Na§ Kaienmr
YUGOSLAV-CANADIA- N
5a 0i + +-?г- 0 + +-0.+- + ana m&M&tm з.-- +&ж+т +.+ a.--a .:
U ovom clanku iznescni su poglcdi jcdnog novog o nascm
iscljeniltvu. Mi nc dijclimo njcgovih poglcda (prcmda ima dost a toga lime
se slaiemo), ali drlimo da zasluluju palnju. Mi (cmo rado objaviti i
drugc dopisc na ovu tctnu. — Urcdniltvo.
Sa ovim сЧапкот ielim opisati
nafin i potrcbe koje su dovele do
iseljivanja naicg naroda. U glav-no- m
postoje tri vrcmena razdoblja,
koja govore o naSem iscljenju iz
stare domovine.
Pno, doseljenici prcd 70 i vise
godina; drugo, doseljenici izmedju
dva rata, svrSctka Prvog do pocctka
Drugog svjetskog rata; trece, naj- -
noviji poslije DrugO£ svjetskog ra-ta,
koji se dijele na vise grupa,
kako ccte vidjeti iz £Ianka o njima. 0 prvom vremenskom razdoblju
nece biti puno poJto mi nije toliko
poznato, kao drugo i trece. Naro-Cit- o
trccc razdoblje u koje spadam
! ja biti fe obradjeno onako kako
am vidio i sproveo odnosno sam
doiivio.
Vjerujem, da cc se pojaviti koja
licnost, kojoj to nece ifi u tck. Ali
nek tavi istinski osje&tj svoje duse,
pa £e uviditi strarnost istog. Citao
sam puno o iseljenicima, a t lino
razgovarao s mnogo njih i sa upoz-ruti- m
finjenicama piSem poodom
toga. 2elja mi je ito bolje izraziti
stvarnost, ali poJto nisam пол-inar- ,
niti iovjek sa visokim {kolama, pa
tc fitaod oprostiti na gramatskim
grijeJkama i stilu pisanja, koje je
da zainteresira flta-oc- e.
Nafosnornije Ito ho5u ovim
lankom uiiniti je. da upoznam
ttarije doeljcnike sa novom emi
pracijom, jer sam i ja njezin flan.
1 ctapa. Prvi nali ljudi idKiu
u Ameriku neSto prcd 0 godina,
kada jol nije bik rrtogx oca na It
--ofu Koliko sam mogao i';tat a
YEAR
doscljcnika
najpotrebnije
spadaju ljudi sa Jadranske obale —
pomorci, ljudi koji ntsu posjedo-val- i
dovoljno ili nitta zemlje. OJ-lazi- li
su radi zarade po raznim stra-nguria,
nailazei na vclike poteikofe
i zaprcke.
Oni nisu poznavalt stranih jezi
ka, ljudi, terena i nove okoline u
koju su doili. iSli su u pustolovne
krajeve Amerike, Afrike i Azije.
Tciki su to bili dani, krfiti put
trnjom zasadjen i proorati plodne
oranice, graditi domove, pradovc,
tvornice, otvarati rudnike itd.
Unatrag 70 godina bile su pri-mitivn- e
ieljeznice i to u malcnom
broju, drvena kola t plugo. Tako
primitivna sredstva muila su naie
pradjedove, gdje im je niz lice cu-rio
krvavi znoj. Ali ti ljudi sesu
to podnaSali nasmijana lica, jer su
doili u zemlju gdje su iako uz it-lik- u
muku bili svoji gospoJari. Dok
na svojoj rodnoj grudi nije bio sroj
gospodar, ч-- ef tudjin, jer su ga ne-milosrd-no
irrabljivali.
DIaieni su bili ti prvt doselje
nid, koji su imali c"istu i plemenitu
uvjest Klia oni poznavali mrznju
niti prezira, vec" svaki ctnrjekc bto je
jednak bcz razlike na vjeru i na-rodno- st.
Nisu poznavali politike
niti se njome bavili, jer je njiboya
ideja teiila гг iivotom punim Iju-ba- vi
prema bliinjemu. Od orih
davnih doseljenika jedan broj se
porratio u domovinu, ali vrfina se
nastanila za stalno gdje su sagradili
svoje domove i odgojili obttelj. koja
je danas vjemi gradjamn srtg no-%ij- g
druStra i nove domovine.
Kako su po&Ii nrstajati ti prvi
doseljenici. tako se po&Ia gebiti
ona prava bratska liobar. a na nje
com mjestu po&la rasti rarinja.
ГвМ1ћ Tfeelay and Friday
In Serbo-Croati- an and Slovenian lanpaajr,
by aHjiMftve Г-L'jHr.- sr Co, 479 Qen St. West,
Terecte 2-- B. Ontario. Canada.
TeL EMpir S-- G2 Editor: S. Mloile, Basinj Mar.agr: L Sticiac
fabscription rat: $5.00 per year. $3.00 per 6 months
USA arsd other eountr.ej tfUOO per year.
Authorized as econd class mail Pot Office Department, Ottawa.
pRfC" "1! нјг
4w - . zm
koja je rasla sa novim generadjama
iz dana u dan, tako da je zauzcla
svoj najviii stupanj u danainjcm
vremenu noe emigradje.
Stare doscljcnike povczavala je
ljubav prema bliinjemu, poJto nije
bilo klase izmedju njih. Dijahu svi
bczkuJnici i radnid za potragom
kruha. Kako su stari iseljenid po--
eli izumirati, a njihova djeca tla-no- vi
nove domovine, te priliv no-vi-li
doscljcnika, sUnovni$to je
pocclo naglo rasti, a uz taj nagli
porast nastajale su i besposlice. Do-lazil- o
je do razoaranja kod poje-dini- h
ljudi. Djeca starih doscljcni-ka
posjeduju nasljedstvo svojih
roditclja, poznavaju jczik. Poeli
su zavidni biti na nove doscljcnike.
Ti naJi novi Amerikanci nisu imali
u vidu da su njihovi roditeiji bili
isto Jto i ovi пол-odoil- i.
To je ono ito ne valja kod nas
kada netko neJto postigne ili po-sjeduj- e.
Onda se digne, da se do
njega nemoie dose!i. On ima koji
su ovdje rodjeni mora se oprostiti
jer na njih djeluje okolina, nacjn i livota i "zapadna klima". Opct ne
moga refi da je to iljelovalo na
sve, jer imade dobar dio koji su
sacuvali u svojim srdma ono ito su
im njihov; poJteni roditeiji ukazi
vali. U glavnom ti stari ljudi proJli
sa najteie dane u iivotu, jer nji-hov- e
plodove ulrvamo svi. Gdje su
oni prestali ru su zapoCrli i proii-ril- i
iseljenki drugog razdoblja iz-medju
dra rata. Ovi ie)ienid nisu
ргоШ bolje. mogu reel i gote. Oni
su pomogli podifi i sagraditt ono
Jto danas postoji. a to je vcHka A-meri-ka
i Kanada, najbogatije zem-lje
svijeta. Jedino fan je bk lakie
Sto su nUi svefth seftarodntaka.
Stri desc4jend biti se deferi
fivdi. Pe megMnei ш iz4z в
sasret nema. UkazmK su ira na.
peeefkele. kejc м eni ргеБгоЈШ i
taVjetovaK svet nee brae, da
legeta I fertteeH eseps " pe-sti-e.
Maegi ©d t nev deeJte-nflc- a
poprimili u savtete svotili
rtarijih, dok je ttIo mali broj poTeo
politiku i razJcr roed-- a novodoJIs'
ma, Ta nezdrava pojava Jirila se i J
Gofov je
ii
Kalendar"
za 1957
godinu.
Ovo je
naslovna
stranica
kalendara.
Jeste li
poslali
narudzbu?
;пдедедогзздо0:0иа1з1
Doseljenici sa teritorija danasnje
Jugoslavije
1
!
л
zauzimala sve vise malia, Sto ce se
vidjeti kod novodoHih.
Druga ctapa doscljcnika, izme-dju
dva rata, zauzcla je masovno
uceice, kako u iscljivanju tako i u
promjeni odnosa izmedju isclje
nika.
Ovi doseljenici su poceli dolaziti
poslije svrJctka Prvog svjetskog
rata. Austro-Ugarsk- a se aspala i
stvorcna je driava Srba, Hrvata i
Slovenaca. Poslije rata u ovoj mla-do- }
dfiavi bila je bijeda, koja je
primoravala na iscljivanje. Jcdni sn
dolazilt kao beskunid, ne posjedu-juf- l
zemlje, niti koje matcrijalne
strane potrebne za $лхј opstanak i
livot. Dmgi su dolazili koji su po-sjedov- ali
zemlju i svoje gospodar-stv- o
u namjeri da se podignu na
bolji stepen i kada zarade neito da
c vrate natrag na svoj dom. Nisu
re-lil- t za bogatstrom, poJto su bili
slabi izglcdi i za pokrie trolkova,
koji su ufinjeni kada je polazio u
tudi svi'et. Trefl su dolazili jer
su sanjali o zlatu i srebru, misled
samo da dodjem u Ameriku. po-sU- ti
u bogatar i sa vrccom zlat-ni- h
dolara vratiti se natrag u do-movinu.
Svi su imali dobre zamisli oso-bit-o
ovi trei, ali ето mjesto vrece
zlata dobili su vrrcu bijede i ne-irrulti- ne.
1929. pccla je ckonom-sk- a
kriza, koja je poremetila zami-s- li
i sanje orih nalih doscljcnika.
Iz dana u dan bivalo sve gore. Na-sta- lj
su dani da ne moles' zaraditt
niti za hranu. Driava ne vodi ra-fu- na
o radniltvu i sirotinji. Ulice
pune ljudi koji rraie kraha, a u-mje- sto
kruha ialje im poltdju,
koja nemilosrdno proganja strance.
Godine su prolazile jedna za dra-go- m
i tako je proflo punih 5 go-dina
ekonomske krize. Zivot bespo-s4i£ar-a
povezao je vefi die Ifadi e
tednu cjetew u kofdj sa se srU
i kaziva4i fedan dreeme s©je
ptnje. Medju пјкна je bHe tfudi
koH м bM retfi. defeHi pese a
redmcMm % a pni. dok ye fi
dk bio dmie bez post.
Proirvodnja papira
Оте rodine a svijeta ee preireti 1200.000 tona novin-k- r
papira: od toca same a
Kanadi 6JJ00JKN) tona.
Poljoprivredni radnici
nemaju nikakve
zastite
U Kanadi ima 800.000
poljoprivrednih radnika (ne
farmera, nego radnika koji
rade kod bogatih farmera),
ali samo 7.602 su obuhva-ce- ni
osiffuranjem za slu6aj
nesrede (copensation). Po-ljoprivredni
radnici su tako-dj- er
iskljufieni iz osijrura-nj- a
protiv bezposlice. Oni su
takodjer slabije placeni. Ra-de
dugo radno vrijeme i u
mnogo slu6ajeva five pod
nepodnosljivim uvjetima.
Sve to je konstantirano na
nedavnoj poljoprivrednoj
konferenciji u Ottawi. u raz-matran- ju pitanja nedostata-k- a
radne snage u poljopri-vred- i.
Potrosnja mlijeka
zaostajc
F. J. Reynolds, predsjednik
mljekarskog udruienja (Nation.il
Dairy Council) se ovih dana tuiio
da potroinja mlijeka zaostajc za po-rasto- m
puianstva i dohodka. On c
rckao da je od 19M. do 196. pu-jfanst- vo
poraslo za И.4ГЈ dok jc
potroSnja mlijeka porasla samo
Zasto ontarijska vlada
ima meko sree za
izvjesne interese?
Po miiljenju ontarijskog vodje
CCF Donald MacDonalda, ontarij-ska
konzcrvativna parti ja odbija
da povisi takse na kompanije koje
proizvode alkoholna pia te ru-dars- ke
i Sumsko-papim- e zato Sto
one doprinose vclike sume novca
u fond konzervativne partije.
Vrijednost rudne i Jumsko-pa-pirn- e
industrije Zajedno iznosi
1,200,000.000 dolara, a prihod
provindje od toga je samo 9,100.-00- 0
dolara.
Raznih pica se proda 288 milt-jun- a
dolara, a provincija od toga
dobije 47 mili'juna (16 posto). U
isto vrijeme, u provinciji Quebec
se proda 196 milijuna dolara pica
a provindja dobije 33 milijuna
(23 posto).
Umjcsto da .nastoji povecatt pri-ho- de
iz tih izvora, vlada prema ne-ki- m
vijestima namjertva udarit
nove poreze (sales tax) koji c"e po-god- it
ditav narod.
547 SENATORA
Clanove kanadskoir e n a t a
Itnenuje vlada. Od konfederacije
1867. do dana bilo je 517 nena-tor- a.
, Oni ви Лапот! aenata ave dok
u iivi cMim ako ae ami ahva-Ie- .
Doud ih ae zahvalilo 60.
OSAM PRINCIPA MEDJUISEUENIcKE
SURADNJE
U borbt za slogu t surjJnju jugoshitmkib iseljenika
u Aus trait ji Sarez IsttjentLs Australije r list "JjpreJai"
istjkli su t popularilu tbjeJtte prtrtcipe:
1 ) Potpora principlma medjunarodne aktivne
koegzistencije kao nai doprtnes bratftvu i prijatelj-stv- u medju narodlma i ocuvanju mira u svijetu;
2) Poitivanje misljenja drugih iseljenika. bilo to
po organizacionim ili pitanjtma medjunarodne poli-tike;
3) Siriti bratstvo i jedtnstvo medju iseljenicima
putem hladne diskusije svih epornih pitanja i surad-nj- e
po svim pitanjima po kojima nam je moguce naci
zajednicki jezik, ostavljajuci po strani i neuvadjajuci
u naie organizacije ona pitanja koja prijetc da nas
cijepaju;
4) Ne dozvoljavati da se cijepamo po kontraver-zalni- m partijsko politickim pitanjima ili da, takova
pitanja postanu glavni predmet i briga naiih organ!-zacij- a;
5) Uvijek postivati volju vecine. Strogo se pri-drzav- ati principa, programa Ustava i Pravila naiih
organizacija;
6) Uvijek imati na umu da u naiim organiznei-jam- a
je mjesto svim dobronamjernim Iseljenicima,
njihovim zenama i njihovoj djeci;
7) Imati uvijek u vidu da su naie organizacije
australske organizacije naroda jugoslovenskog porije-kl- a
sa duznoicu da sluze interesuna i budu doprinos
nama i zemlji u kojoj zivimo, da sluze na cast zemlje
iz koje smo doili, povezujuci nase dvije zemlje u
uzoj prijateljskoj suradnji;
8) Postivanje jedni drugih da postane pravilo
medju nama. 'Clanovi naiih organizacija da postanu
ucitelji, a organizacije ikola izgradnje ovakovih me-djusob-nih odnosa.
Pakcti iz Jugoslavije
Lavovski driavni univerzitct po-dria- va
tijesne vcze sa cctrnacst
nau6iih ustanova Fcdcrativnc Na-rodn- e
Rcnublike Jugoslavije. U
Lavov feto stiiu pakcti s naucnim
radovima.
U posljednjc vrijeme mnogo iz-dan- ja
su poslali Srpska Akademija
nauka, Jugoslavcnska akademija
znanosti i umjetnosti iz Zagreba,
Akademija nauka iz Ljubljane, te
univcrziteti raznih gradova.
U pismu GcoloJkog instituta iz
Skoplja upucnog lavovskim nau-6iidm- a
govori se: "Ruski jezik je
razumljiv svima suradnidma oog
instituta, i mi teiimo da popunimo
na5u bibliotcku vaJtm udibenidma,
prirufnidma i uputstvima na ru-sko- m
jcziku".
U FNRJ regularno se upucuju
zbirke naucnih radova, monogra-fij- e
i pojedini radovi lavovskih
naucnika.
Сморп "Slat-fan}- " Br. 10
1956 god.
Novo nalazistc nikla
U sjevcrnom dijelu Manitobc
pronadjene su nove naslage nikla,
neJto manje ncgo u Sudbury. I
njih je prigrabila International
N'ickcl Company.
ZAVJ ET
0 lujlc u groblju Otci, cujtc sinkc.
Nas Ito prognasmo I'stasc, rodu izdajnikc;
U Hrvatsloj Vasoj vc6 tudjina nije
Crrcn'bjcli-plav- i na Gvozdu se vije!
Poslije vile ncgo osam stotin Ijda
Djcsnila f na Gvozdu borba nova, lelca;
1 opct su 'Ilrvatr uz tudjina, k'o prvi
Digli sablju protiv brace leljni bratskc krvi!
Za cetiri duga Ijcta krvavoga, bjesna rata
Uz Latina, Svabu, Ungra tuko svoga svoj je brata;
I krv jc nasa tckla od Mure do Drinc
I Dunava do Jadrana: diljem nase domovine!
O cujtc u groblju Otci, cujtc sinke,:
Partizani Ilrvati prognose Ujake — izdajnikcl
U Hrvatskoj Vasoj vc6 tudjina nije
Crten-bjcli'pla- vi na Kaptolu tije!
Da, bjesnila jc borba kroz brda i dolinc
llrvatska krv je tckla diljem domovine:
Od Mure do Drinc i Dunava do Jadran mora
iXcpostedi bjesni Ujac jednog rodoljubna dvora!
0 posljcdnji hr i atski kralju, Stacic Petre
O ustaj! na Giozdu su partizanske cctel
To f unucad palih Hrvata u izguUjcnu b&ju
Sto konacno oslobodilc Ilrtatsku Tvojui
O lujte u groblju Otci, cujte sinltc,
Cujtc partizanc sa Gvozda, pobjednikc:
Dok nam u Utah tece hrratska krv nasa
U hrratsku natrag nccV izbjegli ustaSaf
S. VL'KOrjCr.
Srcane bolesti - rastuca
opasnost za radnike
U statistikama socijalnog osigu-ranj- a
u Austriji sve se viSe ispo-Ijav- a
porast obolenja srea i krvo-tok- a.
Po miiljenju lijccmka uzrok
tome ne trcba traZiti iskljufivo u
napornom radu vec" u nerazumnom
iivotu. Naporan profesionalan rad,
noc'ni rad i prekovrcmeni ca-so- vi
trose tijelo uiivanjem nikotina
i kofcina — a sve to vodi sa vcli-ko- m
vjcrovatnocom do sreanih obo-lenja
i ostalih tjclesnih porcmc-aja- .
Iz nedavno objavljene statistike
socijalnog osiguranja u Dec'u vidi
se da je gotovo polovina osigura-nik- a
(47 posto) umrla od srcane
bolesti.
Veliki proccnat obolenja srea
nije samo bccTci specijalitet. On se
jaIja i u drugim zemljama. Tako
je nedavno preko zapadnonjema2-ko- g
radija odriano nckoliko preda-vanj- a
istaknutih lijefnika specijali-st- a
za srcane bolesti. Oni se svi
slaiu u tome da jc nepravilan iivot
radnog naroda osnovni uzrok cc-sti- h
sreanih rJolcnja. Prije svega
prekomjeran rad. ljutnja, uzruja-vanj- e,
strah, stalna uiurbanost —
sve to utice na rad srea. Mnogi
traie "umirenje" u duvanu i kafi
iako bi morali znati da to joS jacte
utie na sree.
Poskupit cc osiuranjc
auJomobila
U idufoj rod in i osiiniranje auto
mobila ce poskupiti za popredno
7 posto.
Nek! zacovaraju da se uvede o
bavezno osiguranje automobila.
Ali nisu li pretjerane naplate
jedan od razloga Sto mnogi auto-mobi- li
nemaju osiguranja'
"Samo 145 milijunera"
Prema jednom saopce-nj- u iz Washingtona, u go-di- ni 1953. (posljednjoj
godtni za koju postoje po-dac- i)
u-Sjedinje-nim
Dria-vam- a je bilo 145 lica ciji
godiinji dohodak iznosio
jedan milijun dolara ili
viie.
Kako se dolazt do toll-ki- h dohodaka? Sigurno ne
radom, jer sve njihovo
djelo sastoji se u tome ito
su ponekad posjetili urede
svojih korporacija i prisu- -
stvovali nekom mitingu
! dtrektorijata.
( Oni su vlasnici sredsta- -
va proizvodnje (tvornica,
' maiinerlje itd.) i iznaj
mljuju drupe ljude da za
njih rade ... Njihovo bo-gatst- vo Je plod truda dru-gih
ljudi ...