Jedinstvo, December 18, 1956

              B 1 1. В ЈН Н 1 . ш ш " ЧЛ
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKi LIST
VOL. VIII. — NO. 98 (720)
USA ce zauzeti pozitivniji
stav prema razoruzanju?
novinar,
piSe, da
da
znnle
Eisenhower ce pozvati
Tita u Sjed. Drzave pozitivniji
Vijest iz Washington
datirana 16. decembra
glasi:
Predsjednik USA Eisen-hower
da
namjerava pozvati odludile
marsala Tit da posjet! ranijeg
Sjedinjene Drzave. Tito
odavna zeli da dodje. nego so
oruiane
de
Nehru u Washingtonu zahtjeva
sovjetskog
Indijski premijer Nehru
stigao je u Washington na sovjetski
sluzbcni posjet Ka2e se da
ce u toku njegovih rnzgovo-r- a kilometara
Eisenhoworom biti nije).
pretresena "ava medjunaro-dn- a Drugi
pitanja, od Sucza do Harold
Kine." diplomatskim
Kao je poznato, Indi-j- a Washingtonu
podrznva Egipat protiv Sjed.
impcrijalistidkih ngresora.
Ona je takodjer aktivni po-bor- nik troli
priznanja NR Kine. da je
Da li do Eisenhower maziti i da de,
Nehruove poglede?
U Indiji je nedavno bora-vi- o razoruzanju
kineski premijer Cu En bolje
Laj i Nehru sigurno ima ja-sn- u Kad
sliku Kina spre-mn- a o
poci da uspostavi nor-mal- nc
i uspostavi
odnosc Sjedinjenim onda
Driavama. spremne
dirigovanim
prekinu
Chr.vslerovi radnici
dobili poviSicu Greer
I vlada
Poslije vise mjeseci prego-varan-ja United Automobile
unija je potpisala
ugovor Chrysler korpora-cijo- m obuhvndajudi 8.000
radnika u Windsoru.
Ugovor va£i do 1. augusta nedavno
1958. Gencralna poviSica milijun
nndnica iznosi 8 centi po sa-t- u Madjarskoj.
i daljnih 6 centi 1. augu-st- a Joi
1957. Osim toga 800 vi-so- ko ta pomoc
kvalifikovanih i 3.000
nisko placenih dobivaju po-seb- nu madjarskom
povisicu od 5 centi.
Covjcka bali srcc kad rta u
hrvatskoj iscljcnickoj itam pi saVo
pajkc "madjqrskaj rctoluciT. . .
Kalii-- a V to "rcialucija"? Tko ju
txtdi i u cifu korlst? Sipu'rno ne u
korttt llnata i Julnih Slavcna?
bta bi za njih znacila uspastata
faiisiukop rclima u liudimpelti?
Kako ljudi mo£it biti toliko stijo
pi,..? Л'оАд art tko lo ho6e. Cfo
jcdnacjhvata koji kale da llnati
I 5ti Julni Slatcni trcbaju biti zah
valni Sorjctskom Safczu za to Ito
jc sprijrcio dalazak fasizma na
ilast u Madjarskof. Kad se tlisku-sir- a
kako je doslo da madjarskih
dagadjaja. onda bi ja rekao. da
vopreske nisu naprarili farm Ra
kali I Gere. iei i Sovjetski Savez.
Ali hi je steer daUa do falizma.
a to je sada tccridno. onda ja lez
rezereecija podupirem savjetsku
"Co Ma4Sriner pise u "Va-3#-j
AWi Dr. Drepmtin Kamber,
Koji ako se ne reram. aktirno
entefwo PaveliterH "nezevisnu
кгпНзк-- н dr'avu.'9 On spominie i
rrke rtomente i: madmrske pro-tfosl-t.
"Trk u baikana i ecmialmm
ma tanlima starih i norih pisaca-rizionar- a
nalaze se poncki rtfetki
TORONTO, TUESDAY, DECEMBER 18,
Iz Washingtona su udesta-I- t
izvjeStaji da je Eisenhowe-rov-a vlada odludila zauzeti
stav u pitanju ra-zoruza- nja, ukljudiv posljed-nj- i
sovjetski prijedlog.
Kanadski novinar Philip-Dean- e javlja iz Washingto-na- ,
su Sjedinjene Drzave
da odustanu od svog
zahtjeva da se uspo-stavi
sistem kontrole prije
otpodne smanjivati
sile Sjed. Driave
takodjer odustati od svog
za provjeravanje
i ameridkog teri-tori- ja
iz zraka i prihvatit
prijedlog za ogra-niden- o provjeravanje (800
od granidne li- -
kanadski
Greer se u
krugovima u
smatra su
Drfavc originalno is-ta- kle zahtjev o zradnoj kon- -
samo "zato sto su
ncprihvatljiv Kremlju
sa
Sto
doklejc
sa
Workers
sa
pot
stoga, posluziti svrsi
odugovladenja pregovora o
i Njemadkoj do
prilike."
se postignc sporazum
smanjivanju oruzanih sila
sistem kontrole
co Sjed. Dr2ave biti
da opranide rad na
projektilama i
pokuse hidrogcn-sko- g
oruzja.
ka2e da americkn
takodjer namjerava
Kome se
Kanadski parlamenat je
izglasao jedan
dolara za pomoc
nije jasno kako ce
biti upotreblje-na- ,
naime da li ce se dati
r.arodu pu-te- m Medjunarodnoff Crve- -
da prihvati sovjetsko stano- -
I istu uii je jJiiaiiju
na Njemadke povezano sa
pitanjem razoruianja, na-im- e
da Njemadka moze biti
ujedinjena na bazi neutral-nost- i,
slidno kao sto je po-stign- ut
sporazum o Austriji.
Ameridka vlada joS nije
dala sluzbenog saopdenja o
ovomo, ali novinari insisti-raj- u
da se njihove tvrdnje
baziraju na obavjestenjima
sluzbenih ameridkih pred-atavnik- a.
Svakako je znadajno da
ameridka vlada jos nije od-govor- ila
na sovjetski prijed-log
od 11. novembra, prema
komc bi Sjed. Driave, So-vjetski
Savez i Kina smanjile
svojc oruiane sile na 1,500.-00- 0
u roku od dvije godine,
Engleska i Francuska na
650 hiljada, ostale zemlje
na 150 —200 hiljada. Sovjet-ski
Savez je dalje predlozio
da sc zabrane pokusi hidro-gensko- g oruzja, i da se a-tom- sko
i hidrogensko oru-2j- e
izbaci iz naoruianja dr-iav- a, da se u toku 1957. go-di- ne
smanje za jednu treci-n- u
oruzane sile USA, SSSR
i Engleske i Francuske na te-ritor- iju Njemadke, kao i na
teritoriju svih zemalja At- -
lantskog i VarSavskog pnk-t- a,
dn se u roku od 5 godina
likvidiraju sve vojne bnze,
da se u roku od dvije godine
smanje vojni izdaci u sugla-sj- u
sa smanjenjcm oruzanih
sila i naoruianja.
Takodjer nije
se
u
sptsi — pise Kamber — koji su
nalik na oiu epopeju. Arpad. Stcti
Stjepan. i Kapistran
zablistali su zajednickim snapama
po oko Punata i Tise."
Zasto pospodin doktor Kamber nije
spomenuo i 1848.. po ocjeni
svih histaricara i ozbiljnih misli-lac- a
predstatlja najsjajniju stranU
cu madjarske historije? Molda se
stidi da je potomak Jelacila?
ako pospodin doktor Kamber
ne toli potoriti o 1848, ima dru~
pih pobornika sadalne "madjarske
revolucije koji to cine. , na lalost
i njemu slicnih. isticu da
su llnati i Rusi istu
ulocu. To je na primjer ovih dana
uradio kanadski profesor George
JTallis Field u listu "Globe and
Mair. Sipurni smo da su ljudi iz
rcdova "ujedinjcnih llrvata" Ikri-pa- li
zubima kad citali Fieldov
clanak. o sto molemo . . . Takta
su historijska fekte.
Godine su todUi
borbu za sioju nacfonatnu nezatis-nost- . rieiio rojska pod
Ixrna Jdacica t ruska carska roiska
pamaele u beckont cesaru ugulitt
madjarskt ustanak. Slulmcku uloga
Jelacica Bccu hnatski narod t
1956 PRICE 5 PER COPY
Broj nezaposlenih u
Toronto povecao se s
za 2.645 u toku
jednog tjedna
Na 6 decembra u Torontu
jc bilo 20.369 nezaposlenih
ujfuuijc- - radnika ili 2,6-1- 5 vise nego
tjedan ranije. To je takodjer
1.257 viSe nego na 8. decem-bra
1955.
Medju nezaposlenima je
stvoren dojam da driavni u-r- ed ia uposlivanje daje pre-dno- st madjarskim izbjegli-cam- a. Kako piSe "Can. Tri-bune"
viSe nezapo-slenih
iz isto£no? dijela To-ron- ta
su zaprijetili da 5c "marirati na City Hall" da
protestiraju protiv uposliva-nj- a
Madjara prije domacih
radnika. Protiv toga su tako-djer
protestirali i predstav-ni- ci nekih unija na posljcd-nj- oj sjednici mjesnog tredu-nijsko- g
vijeca (Labor Coun-cil).
John Diefenbaker je novi
konzervativni vodja
Za novog vodju konzen'a-tivn- e
partije izabran je John
G. Diefenbaker, ndvokat iz
Saskatchewana.
U isto vrijcme konzerva- -
tivci su izradili program za
iduce izbore, koji se oceku- - ju u junu 1957. Program je
pun obecanja. Izmcdju osta- -
]og predvidja smanjivanje
porcza (ako konzervativci
pobjede), i povecanje izda-tak- a
na druStvene potrebe
(penzije, zdravstveno osigu-ranj- e
itd.) AH u isto vrijeme
vojni izdaci 6c ostati na is-t- oj visini. Zato se ozbiljni
ljudi pitaju, kako je mogu-d- e
povccati izdatkc na dru5-tve- ne polrebe, Jiastavit viso-ki- m izdacima za vojne svrhe
i smnnjiti poreze. Mogucc
je Diefenbaker iarobnjak . . Vodja konzervativaca po-aljedn- jih
osam godina bio je
pukovnik George Drew.
Diefenbaker je dao znati
dn ce nastojati da dobijc
podrsku socijalkreditcra u
iducoj izbornoj knmpanji.
skupo platio . Ondasnji madjar.
ski ustanak K imao pronrcsiian
karaktcr, dok jc hrvatska i ruska,
intertencija prcdstavljata rcakcio.
narno djelo ... Danasnji pak ma
djarski dogadjaji ncmaju nicega
zajedniikop sa oslobodilackom lor-bo- m
madjarskog naroda 1848. go-din- e, niti se sadalnja ruska odnosno
sovjetska intertencija mole uporc-di-ti
sa ruskom interienctjom 1818.
Sadalnja madjarska pobuna jc
djelo reakcionarnih sila. unutra i
ton Madjarske, kojc hoce da zadrlc
historijski raziitak madjarskop na-roda
I svih naroda stolnc Eirope.
Da su te sile pobjedile Madjarska
bi bila bacena natras u barbarstto
i . . . Xclto slicno ili jol
pore nepo u Spaniji pred Drupi
svctski ret ... Zato je ulope So.
vjctskop Seteza u puJenju pobune
potpUTH opravdana. Sovjeti u Me-djarsk- oj g
spalaiaju iekavine
u borbi protiv llklerova fe-sizm- a. eke
Oni spaJereju slobodu i ne-zarisn- ot
madjarskop naroda. Oni bile
spasaveju mir Errope i svijeta.
To je licno ptediste orop llrvata
na sadalr.je dogadjaje u Madjar-skoj
. . . jo
S. Miotic.
pomaze?
nog Kriza, ili pak onima
koji su pobjegli iz Ma-djarsk- e.
jasno iz
koga fonda placa put
izbjeglicama Kanadu,
njihovo izdrzavanje dok
nadju zaposlenje itd. Jedan pogled na madjarske
dogadjaje
Janol Hunjadi
rainicama
koja
Kambera
1818. odiprali
su
1848. Madjari
vodstvom
stotina
fasizam
izroje-ton- e
Nasa kampanja
Dosad 34 nove pretplate
(Dosad imamo 34 note pretplate. Iste su nasli: M. Boljkoiac (Schu-macher)
4, T. Turkalj (Kirkland Lake) 2Џ Drug Mike (Toronto) 2, li.
Stcianov (Toronto) 2, V. V. (Toronto) 2, B. Vlahovic (Vancouier) 2,
Sovi doseljcnik (Toronto) lt I. Vuk (Vancouver) lf M. Drapicevid (Van-couier)
°1, Miosid (Toronto) 1, T. Kanprpa (Vancouver) 1, Prijatclj (Van-couver)
1, E. Volii (Windsor) 1, Baja (Sudbury ) 7, . Kovacid (Hamil-ton)
1, R. R. (Port Arthur) i. Mile Bakin (Copper Mountain) 1, Prijatclj
(Vancouier liland) 1, Licanin-poiratni- k (Ont.) 1, V. Ch. (St. Catherines)
1, Drup han (Port Colbornc) i, Prijatclj (USA) , J. Fak (Toronto) .
Jos nekoliko izjava
Marijan Dragicevic iz Vancouve-ra- :
"Za odli6an, i skoro neocjenjiv,
"doprinos naSih radnika u izgradnji
snazne i Svrste United Fishermen and
Allied Workers Union, velika zasluga
pripada naSoj naprednoj stamp!, koja
nas je uvijek upudivala i savjetovala
da stupamo u radni£kc unije i zajed-nifi- ki
se borimo sa ostalim radnicima
Kanade."
"Joso" iz Schumachera: "Koliko
nam je stampa u ovih 25 godina kori-stil- a,
to je nemogucc u kratko opisati.
Mogu re5i samo to, da mi koji ditamo
naprednu Stampu, znamo §to je uzrok
nepravdi i kakav je najpravilniji put
za bolji 2ivot i sigurniju bududnost.
Ali vazno je ovdjc napomenuti i iinje-nic- u,
da je паба §tampa donijela mno-g- o
koristi i o&talim radnicima u ovoj
zemlji. Ta se korist sastoji u tome,
§to su na§i radnici pomocu svoje Slam-p- e
sudjelovali i danas sudjeljuiu u
borbi za boljitak u svim grannma 2i-vot- a."
J. Jazvac i J. Rupcic iz Prince
George: "Stampa je na§ utitelj, koji
nam pokazuje put k boljoj i sretnijoj
bududnosti."
J. Kaps iz Schumachera: "U svim
nasim druStvcnim potcSkocamn, poli-tidki- m
i ekonomskim, Stampa nam je
bila savjetnik."
Grupa citaoca iz Port Colbornc
piSc: "U proSlih 23 godina naSa rad-nid- ka
stampa je bila na braniku rad-nidk- ih
interesa. Ona je ukazivaia put
za produbljenje bratstva i jedinstva
naSih iseljenika, stajala je na princi-pim- a
radnidke solidnrnosti — interna-cionalizm- a.
U borbi za bolji ckonom-s- ki
zivot radnika mnogo je udiniln,
ukazujudi potrcbu stupanja u sindi-kal- ne
organizacije, Sto su radnici i
udinili, te danas imnju bolje radne
uslove i vecu pladu. Duhovni vodja
svega toga bila je naSa Stampa."
F. Grubiiic iz Hamiltona veli:
"Sto je za nas znadila i danas znadi
na.?a radnidka Stampa? Ona jc nama
ukazivaia put u borbi protiv beepo-slic- e,
protiv rata i faSizma, za pomod
naSoj dragoj domovini poslije oslobo-djenj- a;
ona nam danas govor o va2-no- sti
sindikalnog pokreta, o prilika-m- a
u novoj domovini o daljnjim pu-tevi- ma
kojima moraju idi kanadski
radnici ka boljem i sigurnijem 2i-vot- u."
Fran jo Kruzic iz Kirkland Lake:
"Jedva dekam dok dodje postar i do-ne- se "Jcdinstvo". Citam svaki puta od
podetka do kraja i tako pratim aye
Sto se gdje dogadja. Citam i citati du
sve dok ne navrsim 100 godina. Ja
vjerujem da du to doiivjeti, premda
sam ved udinio testamenat, Sada mi je
blizu 80 godina . . ."
Joizunbiljjecnpiroanvaidojnen JOS
JoS nije pronadjen veliki
putntdki avion koji se pr©5-- lf tjedna sruSio u unutra-Snjes- ti Britansk Kolumbije.
100 railja istdne ed
Vanceuvera. Na aviemt je
59 putaika i 3 dlaea po-sad-e.
IT dJmtisnmk] Atmfrrkaicaje saharpa.nna Ja
Jednlt — vera 13T.
Miloi Grubic iz Hamiltona piSc :
"Jedinstvo" je nepokolebljivi zagova-rate- lj
bratstva i sloge medju Srbima,
Hrvatima, Slovencima, Crnogorcima,
Makedoncima i ostalim narodnim ma-njina- ma
iz Jugo3lavije u Kamuli; zu-govara- tclj
pomaganja naprednih or-ganiza- cija Kanadjana, kao.i unijskog
pokreta I svega Sto je u priJog progre-£- a
i dobrobiti kanadskog naroda i
Kanade."
Franjo Batista iz Regan (Ontario)
piSe: "Vedina naSih radnika je u uni-jam- a.
Pomodu borbe i solidarnosti sa
ostalim radnicima doSli smo do boljih
uslova na radu i vede plade. Za oVe
naSe uspjehe veliku zaslugu ima naSa
napredna radnidka Stampa. Za to i u
budude moramo pomagati na§u Stam-pu
moralno i matcrijnlno, jer klasnoj
borbi ncma kraja u kapitalistidkom
sistemu."
J. Muth iz Milton (Ontario) veil:
"Mi radnici se ncmnmo zaSto boriti
medju sobom, nego se ujediniti u bor-bi
za bolji 2ivot, a radnici jugoslaven-sko- g
porijekla oko svoga radnidkog
organa "Jcdinstvo", koje zastupa na-
Se interese."
Mile Bakin iz Copper Mountain,
B.C. piSc: "U proSlih 25 godina poma-ga- o
sam svoju stampu prema svojim
mogucnostimn. To du diniti I u budu-de.
2elim dobar uspjeh na5oj novini."
Prctplatnik iz Vnl Dora (Quebec) :
"Nastojmo da jc Sto viSe proSirxmo
medju nase radniko, tako da so rad-nici
uspjeSnije mogu boriti za svoje
interese, jer bez radnidke Stampe to
bi bilo nemogude."
Joze Serjak vol! : "Mi jugoslovcn-sk- {
nascljenci v Kanadi imamo dancs
паб skupni list ''Jcdinstvo" . . . Ne do-pustim- o,
da bi se ti tcmelji poruSili ali
sadovi izginili tem'ved je te potrebno
se bolj utrditi kajti boj za poSteno in
upravideno delavsko 2ivljenjc Se ni
kondano. Kondana tudi Sc ni borba za
uresnidenje trajnega miru na svetu."
Drugovi Krucki i Krcelic iz Can-fiel- d
pisu: "NaSa radnidka novina u
proslih 25 godina revno jc branila
Interese nas farmera. To de diniti i u
budude."
Grupa rudara sa Sjcvcra piSe: "U
svim naSim borbama za naSa prava na
radu i po pitanju place nnsa nas jc
Stampa pomagala u nasim nastojanjl-m- a.
To 6c diniti i u budude. Mi se po-nosi- mo
sa naSom Stampom."
Drugarica Eva iz Sjed. Dr2ava:
"Uslovi su teSki pod kojima izlazi rad-nidka
novina, ali su dani i korisni, za-to
ce i u budude radnidka Stampa iz- -
laziti bez obzira na potcSkodc."
Ovakvih izjava mojlo bi se nave-s- ti joi mnogo. No nije potrebno. Svi
smo mi svijesni uloge "Jedinstva" i
potrebe da se prosiri ... Naprijed sa
radoml
SAMO DVA IZDANJA "JEDINSTVA"
U OVOJ GODINI
D krs+л gmJm itsti te rot ume Јж пЛжпџ "ЈеЉшНчГ t t
TkJfr £e but рмШеп hJjmf lft рлЈл n I цттлгл
(.Notsr goJn), пЈлпјг eJ 4 џлпшлгл it тмг A Wsrn л плгт
di 'e 'trjpine Ce b:lt pcuelene ilctenstrm lutccm
М.2.гкз ze jrzne ds xtzzk-л- .
UREDM5TVO 1 LTRAVA
!
!
§
s
5
s
4"
4
4