Jedinstvo, October 19, 1956

              rZBORSA КЛМРЛХЈЛ U SJED. DR2AVAMA
SVIJET POZDRAVLIA ISTUP
STEVENSONA PROTIV
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST NUKLEARNIH POKUSA
VOL. VIII. — NO. 82 (704) TORONTO. FRIDAY, OCTOBER 19, 1956 PRICE 5 PER COPY USA
Sjedinjene Driave ce na-etav- it
ekonomsku pomoc Ju-goslaviji,
ali ce zadriati voj-тбк- и
osim manjih коНбша
vojni6kih potrebStina. To je
smisao najnovije odlukc
prcdsjednika Eisenhowera.
U julu ove godine bila je
obustavljena svakn pornod
Jugoslaviji, ckonomska i
vojniika. To je ucmjeno po
odluci Kongresa a na inicija-tiv- u senatora McCarthy i
njegovih istomisljenika, ko-ji- ma nije po volji sto je Ju-goslavia
ponovno usposta-vil- a
dobre odnose sa Sovjet-eki- m Savczom.
Kongres je копабпи odlu-k- u
ostavio predsjedniku Ei-senhow- eru, pod uvjetom da
utvrdi (1) da je Jugoslavija
ostala nezavisna od Sovjet-sko- g
Saveza, (2 da ona ne
podupire I pomafe komuni-stick- i
program "osvajanja
svijeta" i (3) da je u inte-res- u атепбке sigurnosti da
pomafe Jugoslaviju .
15i oktobra Eisenhower je
obavijestio Kongres da je po
sve tri toike odlufio potvrd-n- o,
ali sa izvjesnim rezerva-cijam- a,
to ргерогиба da se
nastavi ckonomska pomoc,
kao i izvjesne manje posilj-k- e
vojnih potrebStina, ali
da se zadrii teSka vojna o-pre- ma
(avioni, tenkovi, te-S- ka
-- artilerija), Eisenhower
je izjavio da cc ротоб biti I
Davna jo ielja naseg na-ro- da
u Kanadi da mu dodju
u posjet umjetnici njegova
roda iz Jugoslnvije i dadu
koncert. Dolaskom "Kola"
iz Beograda nase se ielje
jspunilc. "Kolo" je dnlo ce-ti- ri koncerta u Montrealu i
to je za nas ovdje bilo nesto
osobitoga, poito nam se do
sada nije pruzila prilika da
vtdimo narodne umjetnike iz
Jugoslavije.
Тобке koncerta su se re-da- le vrlo dobro, a publika
ih je jedva i sa puno radosti f
docekivala i pozdravljala. i
Teatar. gdjc je koncert odr-za- n. bio je dupkom pun, i
poslije svakc toike progra-m- a
odjekivao je pozdravima
i aplauzom. Mnoge todke su
morale biti po nekoliko puta
ponavljane.
Interesantno je spomenuti
da su nasi gosti, umjetnici
nasih naroda, u lijepoj naro- -
dnoj nosnji i dinim narod
nim plesovima zaisU zainte-- 1
resovali ne samo nas. nego i no
francuski narod. Francuzi
su se divili svemu ito je
"Kolo" izvodilo. Narocito se
publici dopalo ono srpsko
kolo gdje su tamburast bili
u sredini i onaj famozni ta-n- ec "Komitadii". To su mo-ral!
po dva puta izvoditi.
Znamenito je bilo ovdje a
kod nas u Montrealu sto je
posjet jugoslavenskih umje-- le
tnika priredjen u St, Denis j on
Theatre, jednom od najljep-- ,
sih u cijelom gradu, Icoji se sv
nalazi u sredini francuskog i
nastavlja pomoc
Jugoslaviji
pod njegovom stalnom pas-ko- m,
i ako se jugoslavenska
situacija bude povoljno raz-vija- la
(u skladu spomenute
tri to6ke) dozvolit ce i pu-n- u
vojnu ротоб, a ako po-d-je
u drugom pravcu, moie
da obustavi sve.
U svojoj izjavi Eisenhow-er
kaze da je атепбка vla
da 1949. odludila pomoci
Jugoslaviju zato sto je vje-rova- la
da je u interesu Sjed.
Driava da Jugoslavia оби-v- a
nezavisnost od Sovjet-sko- g
Saveza. On vjeruje da
je Jugoslavija ostala neza-visna,
ali da je Sovjetski Sa-v- ez
jos uvijek ugroiava, pa
"jugoslavenska vlada stoga
potrebuje i Sell атепбки
pomoc da bi osigurala оби-vanj- e
svoje nezavisnosti".
Eisenhower izraiava mis-Ijen- je
da jugoslavenska
vlada nije dovoljno svijesna
sovjetske opasnosti i ne daje
dovoljan otpor, ali da je
ipak Jugoslavija nezavisna i
da zeli da ostane.
Po drugoj toiki Eisenho-wer
kaze da je njegov za-kljuc- ak
da Jugoslavija ne
sudjeluje u nikakvom ko-munisti6k-om
programu za
"osvajanje svijeta" poSto se
ideologija i naukn jugosla-venski- h komunista pridria- -
va principa da svaki narod j
treba da sam odluci o svom
Uspjeh "Kola" Montrealu
KANADSKI FUANCUZI ZADIVLJENI
naroda. Francuzi su dosli da
vide umjetnost jugoslaven-sko- g ansambla "Kolo", jer
oni vole umjetnost. Jugosla-vens- ki
umjetnici u njihovoj
lijepoj narodnoj nosnji pot-sjec- ali
su me na nastupanjn
Mie Slavenske i Zinkc Mila-nov- ,
u ovom istom St. Denis
Theatre, koji je uvijek bio
dupkom pun. I z toga se mo- te vidjeti koliko francuski
narod cijeni jugoslavensku
umjetnost.
U dodiru sa naSim umjet-nicim- a ielio bi opisati mali
ugodan razgovor sa nasim
novinarom i reporterom beo-gradsk- og "Kola", gosp. Ko-laro- m,
koji nas je vrlo rado
primio i razgovarao s nasim
narodom u imigraciji. Mi
smo postavili par pitanja na
njega:
— Kako se oslovljavate
medjusobno?
On je odgovorio :
— Od ovoga rata mi se
vi oslovljavamo medjusob
kao braca i drugovi.
Drugo pitanje:
— Kako vam je u Jugo-slaviji?
Odgovor je bio :
— Eh, kako nam je bilo,
dobro nam je sada. Straha i
bojazni smo se rijesili, slo-bod- ni
smo, glada vise nema
rada ima za svakoga.
Na pitanje da li nam mo
reci nesto o repubhkama
je odgovorio
— Svaka republika ima
roju vladu i svoje zakone,
svaka radi prema svojoj
drustvenom poredku bez
mijesanja iz vana.
Zasto je pomaganje Jugo-slavi- je korisno za "атепб-k- u sigurnost"? Eisenhower
na to odgovara da se boji da
Jugoslavija bez ameridke
pomoci ne 6e ocuvati neza-visnost.
Na osnovu svega toga
Eisenhower preporuca da se
nastavi davanjem ekonom-sk- e
pomodi, kao i malih ko-liti-na vojne opreme, ali da
se zadrii avione na mlazni
pogon, tenkove i tesku arti-lerij- u.
Ovo znnci da ce Jugosla-vija
dobiti ekonomsku po-moc
u iznosu od 15 milijuna
dolara, koliko je predvidio
Kongres.
u
Osim toga otvoren je put
pregovore o molbi Jugosla-vij- e da joj Sjed. Driave
prodadu 975.000 tona pseni-ce- ,
85.000 bala pamuka,
32.000 tona masti i 7.000
tona jestivog ulja, u ukupnoj
vrijednosti od 90 milijuna
dolara.
Za ovu robu Jugoslavija
bi platila svojim novcem.
Prema pisanju "N. Y.
Timesa" dosadasnjn ameri-6k- a ekonomska pomoc Jugo-slaviji
iznosi oko 500 miliju-na
dolara, a isto toliko voj-nick- a, ili svega skupa jednu
milijardu dolara.
uvidjavnosti za svoj narod.
— Imali ste problema?
— Da, imali smo i jos ih
imamo. Drzava nam je bila
strasno i silno poruSena i na- - rod silno postradao i danas
se to sve manje opaza, a na- - rod je dobar i trpi oskudicu
u mnogim stvanma.
— Kaiite nam nesto o
sporovima medju nacijama?
— Mi,sporova nemamo
Svaka nacija iraa republiku
i svoje predstavnike.
— Imate kakvog spora u i jezicima u narodu?
— Toga nema. Evo, na pri-rnje- r, ja sam Hrvat, Primo-ra- c, iz Susaka, novinar sam
i dopisnik beogradskog an-sambla
"Kolo".
Onda je nastalo opet pi- tanje :
— — Kad ste Primorac, ka-zi- te
nam nesto o Rijeci da-nas?
— Rijeka vam je danas
jedna najveca nasa luka u
Jugoslaviji. To vam je grad
pun iivota. U luku moiete
vidjeti svaki dan do desetak
prekooceanskih brodova. Tu
se radi i masine se puse kao
nikada Drije.
Na pitanje kako stoji spor
sa Talijanima, on je odgo-vorio
:
— Tu nema spora nika-- j
kvog. Veliki Talijani, nacio-nalb- ti.
svi otiili. Jedan do-bar
dio se iselio, ostatak oko
25 hiljada iivi mirno, imaju
™1 Sko i e, klubove. kino
Jtd- P5tuje ih se i oni su u
(Nastavak na strani 4)
FNRJ se ogradjuje od
Eisenhowerovih
tvrdnja
Radio javlja da je jugo-slavenska
vlada izdala iz-ja- vu povodom govora
prcdsjednika Eisenhow-era
da nastavi pomoc Ju-goslaviji.
U svojoj izjavi jugosla-venska
vlada potvrdjuje
svoju nezavisnost, ali se
ogradjuje od Euenhowe-rov- o ubacivanja sumnje u
sovjetsko - jugoslavenske
odnose.
UKRATKOIZ SVIJETA
Britanski premijer Eden
i francuski premijer Mollett
s.istali su se U Parizu da od-1и- бе
o svojim daljnim mjera-m- a
u Suezu.
Eicipat optuzuje - Irak
da nastoji uvuci Jordan u
Bagdadski pakt. To je na-vod- ni
cilj Јгабке odluke da
pruii vojnu pomoc Jordanu
protiv Izraela. (Ta igra po-tan- je je objaSnjena u pro5-lo- m broju "Jedinstva", u
б!апки "Pozndina incidena-t- a
na izraelsko-jordansk- oj granici").
Britanija je uputila voj-na
ројабапја u Amman, koji
graniбi sa Jordanom.
Zapadno-njemac- ki kan-cel- ar Adenauer iskljuiio je tcir mintstra iz svoje vla-d- e,
ик!јиб1- - mlnistra oruia-ni- h sila Blankn, koji je ruko-vod- io stvaranjem zapadno-пјетабк- е
armije. Blank je
poznnt kao prijatelj preii-vjeli- h
nacista.
U francuskoj narodnoj
skupStini pala je oStra kri-tik- a
protiv Sjed. Driava.
Kritiku je робео minister
vanjskih poslova Pineau.
Poslije je desni6arski posla- -
nik Andre rekao da Sjed.
Driave predvode "iznemo-g- h
starci". On je pitao da li
Francuzi moraju prolijevati
kn radi toga sto Eiscnhowe- -
rovo zdravlje ne dozvoljava
da se uznemiruje.
Macai Rakoii je navod- -
no napustio Madjarsku, a
madjarska Stampa pise da je
on najvise odgovoran za
ekonomske i duge potesko-б- е
zemlje.
Podpredsjednik sovjet-ske
vlade Mikojan je izjavio
da Egipat treba dozvolit i
izraelskim brodovima da
plove Sueskim kanalom. E-gip- at
ne pusta izraelskih
brodova obzirom na ratno
stanje izmedju Izraela i
EgiptA.
Vrhovni sud Sjed. Dr-zava
je naredio novi sud pe--
torici атепбкјћ komunista
na ielu sa Steve Nelsonom.
Pobjcda radnika kod
poduzecu John
Inplis
Radnici poduzeca John
Inglis u Torontu i St. Catha
rines — .vvv iia broju
izvojevali su povUicu od 21
cenat poslije dvo.
tjednog strajka.
Izborna kampanja u
Sjedinjenim Driavama
usla je u zavrsnu fazu. I
poprimila ostriji ton. Po-бе- !а
su se diskusirati i pi-tanja
od medjunarodne
vainosti, kao na primjer,
pitanje zabrane nuklear-ni- h
pokusa i smanjivanja
oruianih sila. Demokrat-sk- i
kandidat Adlai E. Ste-venson
je dosta ostro istu-pi- o
protiv republikanskog
odnosno Eisenhowerova
stava, i obedao da ce, ako
bude izabran, neposredno
poraditi da se zaklju6i me
djunarodni ugovor o obu-stavi
nuklearnih pokusa.
Stevenson je takodjer kri-tizir- ao
republikanski stav
u pitanju opdeg razoru-2anj- a.
Vjeruje se da je Steven-son
istupom protiv nukle-arno- g
oruzjn i za орбе
razoruianje poboljiao
svoj polozaj u izbornoj
kampanji i da bi mu bas
to moglo osigurati pobje-d- u.
U svakom Јибаји nje-gov
istup je naisao na odo-bravanj- e
svih miroljubivih
ljudi u svijetu. Jer svako-m- e
je jasno, da ovi, danas
najvainiji medjunarodni
problemi ne mogu biti
rjeseni bez Sjed. Driava,
a to znaSi bez атспбке
vlade koja to 2eli.
Stcvcnsonov
govor
U svom velikom govoru
15. oktobra Stevenson je
rekno, da Sjed. Driave
trebnju biti inicijator me-djunarodn- og
ugovorn za
obustavljanje pokusa nu-klearn- og
(hidrogenskog)
oruija i pozvati ostale
driave daslijede nmerifki
primjer.
Konstantirajudi da su
Sovjetski Savez i Velika
Britanija vec izjavile sprc-mno- st da podju na taj
korak Stevenson je uskli-knu- o:
"Sto mi бекато?"
Govorcci o opasuostima
nuklcarnog oruija Steven-son
je izjavio, da jedna
hidrogenska bomba moie
da unisti najvcci grad na
svijetu.
Veliku opasnost pred-stavljaj- u
i same nukleamc
ekplozije, posto radio-aktiv- ni
matcrijal koji se
time stvara sadrii "naj- -
Minister vanjske trgovine
C. D. Howe u jednom govo-ru
u Chicagu pozvao je ame-ridk- e
kapitaliste koji imaju
poduzeca u Kanadi da doz-vol- e kanadskim kapitalisti-ma
da u njih udju, bilo kao
ulagaii, bilo kao upravitelji
Bez razlike da li ce to
ufiniti ili ne, Kanada, dok
on bude na vlasti, ne 6e sta-vlja- ti nikakvih ograni6enja
na ameridki kapital.
U govoru u gradu Milwa- -
ukee, Howe se osvrnuo na
nepovoljno stanje атегјбко- -
nairne da Kanada vle
strasniji otrov u svijetu"
Stroncij 90.
Jedna ilica toga otrova
dovoljna je da stvori opa-sn- u
radioaktivnost u kosti-m- a
svakog ljudskog bida.
Glas паибспјака
Stevensove tvrdnje po-svjedo6- ila je grupa od 10
паибепјака sa California
Institute of Technology.
Oni su izmedju ostalog
izjavi li :
"Moramo shvatiti da
nam ne preostaje mnogo
vremena — da nasa aktiv-no- st
ili neaktivnost u toku
iduce cetiri god in moze
da odluci da li ce nas na-rod,
nasa nacija, nasa ci-viliza-cija
zivjeti ili umri-jetL- "
Oni su dalje kazali da
атепбка vlada no smije
od naroda kriti Sto ga su-оба- а.
On treba da shvati
svu destruktivnost hidro-gensk- ih
eksplozija.
Trka u naoruzanju
Stevenson je rekao da
trku u naoruianju vodi
propasti бо'јебаП5и'а.
"U ovo nuklearno doba
mir nije samo sanjalacki
Ideal —— on se pretvorio u
hitnu i prakti6nu potre-bu- ",
rekao je Stevenson.
On nije za jednostrano
razoruianje i obustavlja-nje
nuklearnih pokusa —
t. j. da to urade samo Sjed.
Driave. Izlaz je "efektiv-n- o
razoruianje", a to zna-i- i
"sveopce razoruianje
— otvoreni svijet, bez
tnjnih armija, tajnog oru-ija,
stvarno, bez vojnih
tajna".
Pregovori za razoruia-nje
zapell su na' pitanju
stvnranjn sistema inspek-cij- e
(provjeravanja).
Stevenson je kazao da
so na tome ne moie osta-t- i,
vec treba traiiti izlaz.
"Mi (USA) moramo is-tup- iti
sa prijedlozima koji
do posvjedoбitГ паби ielju
da idemo naprijed a, ne
Mine-Mi- ll unija za Adlai
,E. Sicvcnsona
Denver. — Sluihcni organ Inter-rutior- ul
Union of Mine. Mill and
Smcitcr Workers aopava da je
irvrini odbor umje jednolatno za-kljuJ- io
da podupre kandidituru
Adlai E. Stotniona гх predtjed-nik- a
i Et Kcauer za podpred-jednik- a
Sjed Driava.
puje od Sjed. Driava nego
im prodaje. Takay пабт
trgovine ргоиггобЈо je defi- -
Howeova opomena americkim kapitalistima
dolara u prvih mjeseci ove
godine.
Sjed. trebaju od
Kanade kupovati toliko ko-liko
joj prodaju, kazao je
Howe.
Kanadjana
U Sjed. Drzave
AmeriSki konzulat u
ronu kaie da.je u go--
dini. zavrsenoj koncem
Elmore Philuott (na slid)
novinar i librralni poalanik na-la- tl
e u Kini, Rdjr jr (tiRao
28. na poiir Kine-ко- к
narodnoc inntituta za
an juke potior r.
Philpotl j poanat kao pobor-ni- k
prijatrljukih odnona iirordju
Kanadc i Kine i na poljrdn]em
zanjedanju parlamrnla je pred
loiio rexoluciju za unpostavu
diplomatakih i trftovafkih od-no- sa
a Nil Kinom.
natrag u razoruianju",
rekao je Stevenson.
Najmanje sto bi
ибЈпШ je to da se "obu-stav- e
ovih straSnih
orudja".
Rcpublikanci
protiv
Rcpublikanci, ик1јиб1У
samog Eisenhowera,
su protiv Stcvensovih
prijedloga — i time je ovo
pitanje pretvoreno u naj-vaini- je
pitanje izborne
kampanje.
Eisenhower je na Stc-vcnsonov
prijedlog reagi-ra- o
sa izjavom da pitanje
nuklearnih pokusa ne bi
trebalo diskusirati, a nje-gov
kolega, podpredsjed-ni- k
Nixon je da
Stevensonov prijedlog no-- si
u sebi "uzasno opas-nosti
za Ameriku" i da je
to "nnjopasnija tema"
koja je pokrenuta U izbor
noj kampanji.
(Nastavak na str. 3)
,KP USA nc ce poduprijeti
ntjeuno kandiclata za
prcdsjcdnickc izhorc
New York. — Komunisti-6k- a
partija USA заорбПа jc
da ne бе poduprijeti nijed-no- g kandidata za predscdni-ck- e
izbore. Umjesto toga
partija ce pojacati borbu za
mir, gradjanska prava i slo-bo- de
i ekonomsku sigunost.
ProSlih godina komunisti
su imali svog vlastitog pred- -
sjedniikog kandidata ili su
podupirali nekog od posto-- jeih.
Za posljcdnjih IS mjescci
na Cipru poginuo
Gl Iiritanac
Nikozija. — Prema slui- -
benim informacijama za po- -
sljednjih 18 meseci na Cipru
205 osoba (od kojih
61 Britanac). Prema istim
izvorima za to vrijeme u bri-tunsk- im protuakcijama ra-nje- no je 799 osoba
Glad na Hatanskim
otocima
Manila. — Ka Batamkmi oto-cima
vlada £lii. Sunemtfcvo se
hrani samo bananama. Grwna Da
cit od preko 7€00 milijunaJje na britanskoj etranI p
Driave
10.493 isclila
To- -
jednoj
eptembra,
trebalo
pokusi
istu-pi- li
rekao,
ginulo
otoka гикл ж м tcvero- - kanadske trgovine. I na 1955. izdalo dozvolu za'zapadnom difele Fiiiptnkog arhi- -
Howe je kazao da ovako ' stalni boravak u Sjed. Dria- - pcUpL Uzrod ladi su tri tajfuna.
kako je sada ne ce dugo ici.'vama 19.493 kanadskih gra- - Icon 1 псАжхло cr—tzzLh оте
otoke.