Jedinstvo, January 03, 1955

              STRANA 4
PRED OTVARANJE
PARLAMENTA
(Xastavak sa st. 1)
ivaj-sek- a u planovima
invaziju Kine.
Predstavnik Gang Kaj-se- ka u organizaciji Ujedi-njen- ih naroda je vetoirao
nkoanvaihdsk6iIanpolvaan. zUaz ppriomdrasnkjue
cijele zemlje i svijeta, ka- nadski parlamenat treba sa-- da zatra2iti da se Cang
Kaj-Seko- va klika iskljuci iz
UX.
Kanada sada moze igrati
vaznu ulogu u promicanju
mira i razoruzanja. Kanada treba istupiti protiv onih kojilioce povratak na stanje
koje je postojalo prije 2e-nt-- ve. Kanada treba raditi
za to da se ide naprijed, no natrag. Xa§a prava sigur-no- st le5i u radu zasporazum
o zabrani atomskog oru2ja
i svjetsko razoruianje.
Trazite da parlamenat
alvtuje
Mi postavljamo ova cetiri prijedloga pred iduce zasje-danj- e parlamenta zato Sto
vjerujemo da je oko njih
ujeainjena vecina Kana-djan- a.
Sada je vrijeme da'se
prcdje na ozbiljan rad sa
ciljem da se osigura postu-pa- k parlamenta po njima. Treba ufiiniti sve moguce da
clanovi parlamenta i vlada
dobiju utisak da Kanadjani
to 2ele. Usvajajte rezolucije
na sjednicama svojih unija
i dru§tava. PiSite Clanovima
parlamenta. Pisite pisma
novinama koje citato. Po-dupir- ito delegacije svomc elanu parlamenta i cijelom
parlamentu.
2cleci vam sretnu Novu
Godinu, Radnieka progresi-vn- a partija vas poziva da
ueinite sve u svojoj modi da
se razvije siroka nnrodna
lobi aianovima parlamenta
u prilog ovih novih mjera.
Poradimo zajednicki da bi
Nova Godina donijela novo uspjehe u borbi za postav-Ijanj- e Kanado na prvo mje-st- o.
TIM BUCK,
Nacionalni izvrsni
komitet RPP.
Osuda makartizma
(Xastavak sa st. 1)
imaju pravo da poduzmu
mjere koje su zakonite i
pravila se dobije ponovni sud . . . To bi bio zalostan dan za Saskatchewan ako bi
drzavni filuibenici ili drugi
m-adja-ni
bili kainjeni samo zato §to tra2e ponovni sud
za osobu koja je osudjena,
to je, uostalom, demokrat-sk- o pravo svih m-adjana-
." Camcronov 2ahtjev osu-di- li ksauoi mprneodRsijeddrnuigki gradja-ni- , provin-cijaln- e ZakOnodavne skup-tin- e
. Johnson, C. Lyons,
vodja United Packinghouse
Workers unije, J. Sawchun,
predsjednik ReRina Ibor
Council (CCL). G. Taylor,
Uffledni advokat, svedenik
F. Morjran. F. Hanson, ured-ni- k lista "CommonwelthM i drupi.
Valtcr Ulbriht postavljcn
7л vrvog zamjenika
predsjednika istocno- - njemacke vladc
Berlin. — Predsjednistvo
vlade Istone Njemagke sa-opi- lo je da je prvi sekretar
Jedinstvene ocijalisti5kej partije Valter Ulbriht posta-vlje- n za. prvosr zamjenika
predsjednika vlade. Ulbriht
za
Narucite knjigu "Preko
Atlantika u partizane"
"Jedinstvo" je primilo sto-tin- u komada knjige "Preko
Atlantika u partizane" od
Boze Prpica. Oni koji ju zele
imati trebaju neposredno
poslati narudibu. Cijena je
$1.00.
U ovoj knjizi Bozo Prpid,
koji je poznat na§em naro-d- u
u Kanadi iz vremena kad
je bio clan redakcije progre-sivno- g lista "Slobodna MI-sao- ", opisuje svoje doiivlja-j- e na putovanju od Kanade
ao -- jugosiavije u vnjeme
Drugog svjetskog rata.
SPORT
Xogomct
BeogroJ. — Jesenji prvak jc
Crvcna zvezda.
Evo rczultata poslednjeg kola:
BeogroJ-- . Crvcna zvezda— Rad-nid- ki
2:0.
Mostar: Vclei— -- Dinamo (Za-greb)
6:1.
Sarajevo; Partizan — Sarajevo
4:0.
Nov't SaJ: Vojvodina —Spartak
2:2.
BeogroJ; BSK— Zcljeznidar 3:0.
Poredak na labeli;
1. Crvena zvezda 20; 2. Parti-san
20; 3. Radnidki 19; 4. Vclei
14; 5. Sarajevo 14, 6. Dinamo 13;
7. Bududnost 13; 8. Vojvodina;
9. Hajduk 12; 10. BSK 10; 11.
Spartak 9; 12. Zagreb 8; 13. Ze- -
Ijcznidar 7, 14. Proletcr 7.
Tabcla najboljih strelaca Savc-zn-c
n":.metnc lige:
1. Prlindevid (Radnidki) 13 gol.
2. Mujid (Velei) 12 „
3. Ognjanov (Spartak) 11 „ 4. Vcsclinovid (Vojvod.) 10 „ Sledc: Pctakovid (R), Bcndid
(Z), Vckid (P), R. Ognjanov
(R). Vukas (H) itd.
Razno
Crigr.tl: Turska-- Portucalija
3:1.
Kalro: Italija "D"—Egipat 1:0.
Lisabon; Aiutriia (Z — Portu.
palija (D) 2:1.
Ljubljana: Ljubljana— Juvcntin
(Gorica—Italija) 7:1 (2:1).
Kalkuta (Indija) : Lokomotiva
(Moskva) —Mohan Dagan 3:0.
Port Arthur-- . (Kina) Zcnit (Le-tt
jingrad)— Repr. Port Arthura
3:1.
Bet: Pnak Austrije je postao
Dcflci "Vakcr" za jesenju sezonu.
Hokcj na ledu
Mojita, 18. dec. — SSSR—
Svaj carska 11:1.
Prag, 18. dec — "Banik" (Vit-kovicc)- —
Haringej Rccers (Lon- -
don) 6:5 (2:1, 1:2, 3:3).
Bt0graJ, 18. dec — Partizan —
Rozenhajm (pnak Bavarske) 7:4.
BeeeraJ, 17. dec — Rozen
hajm —Crvcna tvezda 2:1.
(A Л)
SSSR ustupio Rumunj- - skoj syoj udio u zajedni- - ckim pod u zee i ma
Prema izvje§taju Hadio--
Moskve, Sovjetski Savez od-lu6- io je da rumunjskoj vladi
ustupi svoj udio u mjesovi-to-m
sovjetsko-rumunjsko- m drultvu za eksploataciju
nafte "Sovrompetoror.
5SSR je ranije Rumunj-skoj
ustupio svoj udio u 13
mjesovitih rumunjsko-sov-jetski- h
poduzeca.
ZA5TO ZVIJEZDE SVIJETLE
Svjetlest zvijezda wje .јссши
Zvijezde se gisc; aestaja. Zaito?
Jedna nova teorifa шгаД v;etIost
rrijezda клв pojedica pretraranja
vodika u hej. Prema fej teoriji,
pretraranje tdika a helij driava
se u nizu kemlkirirvfti rmltlrimIS ie dosad bto potpredsjUnik reaisdja, a zrijez srijetK sre do-vlad- e, isto ranpa s ostalim tie dok ima vodSu koji se rnofe podprcxlsjfdntcima vlade. prctvaraii u helij.
Prpc je bio clan jedne I Vrkljan i Luka Biljan. Tro--
grupe od osam ljudi. kojaljica od preiivjelih — Prpic,
je 1942. godine po§la u Ju
goslavtju "s jednim jedinim
ciljem, da pomognu svojoj
rodnoj grudi i svojim naro-dim- a
u borbi protiv njema-- ikih i talijanskih fa§isti£kih
okupatora i domacih izdaji
ca" (citat iz Prpiceva pred-govora- ). To je bila prva
grupa iseljenika — dobro-voljac- a, koju je kasnije sli-jedi- lo
joS nekoliko.
Brod kojim se vozila ova
gruDa bio fe notonlinn. Tnm
Jprilikom poginuli su Emil
SEATS
RESERVED
i
— proveli su jedanaest
Atlantiku
i
i neznajuci idu.
najintere- -
santniji dio
Za-greb
u.
Narudibe na
Keep the Date Your Ticket
for the
NINTH ANNUAL Slav Ga+tcent
ALL
featuring talent of
organizations in a new extravaganza of
Slav songs and
Saturday, January
at 8:30 p.m.
M ASSE Y HALL
$1.00
All the Slavic Halle.
WINDSOR PREDOBJAVA
Ogranak Jugoslovcnskih Kanadjana
Windsoru priredide veliki godi§nji koncert subo-t- u,
4 februara. Cine se pripreme za i
koncertni program kojeg ce dati omladina iz Toronta
i omladina bratskih ruskih i organiza-cij- a iz Windsora. koncerta bice sveopste narodno
i igranka za de svirati tamburaSki iz
Windsora.
Rozervisite gore pomenuti dan i pazite na daljnje
oglase vozi koncerta.
ODBOR.
TORONTO -- SJEDNIC A ODSJEKA 832 HBZ
Redovita mjesefina sjednica odsjeka 832 Hratske
Bratske Zajednice odriat ce se ponedjeljak 9 januara,
7.30 uvecer, na 386 Ontario
Na sjednici biti ce podnesen srodiSnji izvje§taj,
pa se stoga poziva 5lanstvo prisustvuje.
ODBOR.
Dclcsracija jugoslavcnskih
posjetit ce NR Kinu
Beograd. — 20 o. mj. ot-putov- ala je u delega-cij- a
Saveza novinara Jugo- -
slavije, koja ce vratiti posjet
Svekineskoj novinarskoj or-ganiza- ciji,
delegacija
boravi ovdje. Na celu
jugoslavenskih
novinara nalazi se Vjeko
slav Prpid, direktor "Tanju-ga- ".
U dclegaciji su tako- -
Miroslav Vitorovic,
glavni urednik "Borbe",
Ivan Sibl, direktor Radio-Zagreb- a, Laslo Rehak,
urednik "Magarszoa%
Milojkovic, zamjenik glanog urednika "Politi-ke- % Milorad Gajid glani
urednik "Oslobodjenja'% E-g- on Tome, zamjenik direk-tor- a
Radio-Ljubljan- e, Vese-H-n
Djuranovid, direktor i
glavni urednik lista, "Pobje-da- M i Hadiivasiljev,
novinar iz Skoplja.
zavrsetku posjeta, ila-no- v delegacije Vjekoslav
Prpi5, Miroslav Vitorovic i Iran Sibl, posjetit c"e Burxr.u,
de biti burmarmlc. lno1narske organizacije.
Miha Klobucar Lazar Je-l- ic
dana na u
camcu, bijeni gladom 2e-d- ju kuda
Pmfcevo nriDoviiedanie o
tome predstavlja
knjige.
Knjigu je pomogao ure-di- ti
Sime Balen, a izdala ju
je Matica Iseljenika u
treba slati
"Jedinstvo".
Open! Get Early!
the top several
music, dances.
28th
Admission Priles:
$1.50, & 75
Tickets Available at
-
Saveza u
svoj u
sve dobar bogat
od ukrajinskih
Posle
veselje koje zbor
u
u
Street.
ovoj
da nefaljeno
novmara
Kinu
6ija
sada
delegacije
djer
gla-vni
Mirko
Mita
Po
gdje srosti
j
malom
Izvrsno vijece Srbijc
pomilovalo 492
osudjena lica
Beograd, 28. nov. Izvr--
Sno vijece NR Srbije donije-l- o je rjesenje o pomilovanju
ostidjenih lica. Ukupno su
pornilovana. dielimi6no i od
daijeg izdr2avanja kazne
492 lica. To su osudjenici,
koji su za vrijeme izdriava-nj- n kazne svojim radom i
ponasanjem pokazali, da je
kazna na njih popravno u
tjecala, kao i ona lica, £ija
kriviSna djela danas vile ne
prcdstavljaju neku druStve- -
nu opasnost.
Jugoslavcnski filmovi
uUSA i Kanadi
Izmedju Jugoslavije s je-dne
strane, te USA, Kanade
i ostalih zemalja, gdje se
govori engleski s druge stra-ne,
postignut je sporazum o
otkupu deset jugoslavenskih
filmova. To su: "Djevojka
i hrast", "Anikina vreme-na",
"Sumnjivo lice", "Tri
рпбем, Jubilej gospodina
Ikla "Zastava", "Kon-cert- ". "Stoian Mutikala".
"ESalon dr. M" I "Dva zrna
groJdja". Filmovi su хеб nt-kuplj- eni i prikazivanje u
USA po£et €e u tokn ove
zime.
(MaticM, br. 12.)
ijywnMi~p тамчрннтм
K Л Z 7 V A
— AUGUST
Nekoga popodnevl javi zvono Svctoga Marks,
da je pofela --ecmica.
Bila je dakle upravo dospjda cctvrta ura. Od
pameti ne bjeJe vecernica u Zagrcbu prije ili kaJnje
pocela ne,go upravo u ctiri ure. Uto prosu se jato
zivih dje£aka popat divlje vrap&idi iz stana grickeg
Skolnika u MletaScoj ulici. Otev sc Jibi ncmiJog
pedagoga, dizahu djecaci krijeitetfi svoje ku5trae
glavice. Svaki whiti, Jto vrijedi slobodica, a osobiica
danas, u bujnu zelenilu pod vedrim ncbom, jer vajje
znati, da je bilo upravo Margaretinje godine 1382_
Hitro uminufc djecaci ispred oka ikolOcog tiran
mcStra Jakoba Kuzmida, kako ga kronika zove.
Dalcko slovljaJe meJtar Jakob.
U gradu poznavaic ga svaka duJa, a djeca su i.
sc plaiila kao vrag tarnjana. Tu slavu ne steie si
daloko velikom uicnosti svojom. Umio je doduSr
ditati, pac i pisaU, a i sve latinskc litanije pri pro-hod- u
i pogrebu znao jc kako tako napamct. Pisanje
po papiru ih koii bijase dakako njegovim krupnim
rukama poteiko, zato je i volio djc6'ci ogromm
pismena Jtapidem crtati u blatu ili pijesku svojci
dvoriita. Slovio je poglavito sa svoje ljute iibe, koja
jc ncmilice padala na ledja gricke djece, раЉ i n
sin6'fa gradskoga suca. Kuzmi(J bijaie nckad vojni.
kom, pak budne Jk lnikom, batine i Jibe nijc mogao
zaboraviti. Ta to pristaje dobro i uz ikolsku m.
Striju. Gridki gradjani ni$u mu toga pisali u grijcli,
U ono blaieno doba nijc se toliko marilo za ui'cnost,
veoma skupu, jer jc jedna pisana knjiga tri puti
viSc stajala negoli godiJnja plaa gradskoga sucx
I dobro jc Jibati dijete, istjerat dc$ mu zle navade,
Zla se krv pripitomi, &vjek priufi se pod Sibori
redu. Gridvi oci slaliu svoje muJke potomke — U
zenskim nije trebalo ncgo kuha5a — Jakobu Kuz
miu onako od navade. Grad ie od sramote pladao
Skolnika, a plaeni pedagog mora imati kakova ta--
kova posla. MeJtar Kuzmid zamalinuo bi istinabo
kadJto preko mjere. Jcdnom se zbi, te jc njcina
jedinca Jakoba voJ&ra iz 'Srednje ulicc" isprebijao
na mrtA'o ime. i dijetc malda nijc pocinulo. Zato
pozva veliko vijece "Grifliih gorica" meJtra Kuz
тИл preda se te mu najavi, da ce mu sc otkrojiti sud,
ttm izvjesno budc, hocc li vocJarcv sinak ostati ili
umrijeti, no donle da ne smije Jkolnik po ulici nositi
ni nola ni batine. Na srecii ozdravi dijete, a Jkolnik
moradc gradskomu sucu platiti samo tri marke ba-nov- a
novca, k tomu ga sudac opomenu, neka ubu-duc- e
nc dijcli toll fivo svoj blagoslov, jer bi moglo
od toga zla gore biti. Kuzmic1 zahval! se doduJe na
torn lijcpom nauku, al u duli si rcce: — Ne marite
vi, ne marim ni }i, nek divljake rastu po volji. Bilo
po vaJcm, vi gradski mudrijani, samo da mi jc pla
6'ca. Eli! Eli! Pa je li 6udo, da obno! po gradskim
ulicama gospodare razbojnici'
Tako umovaJe dobn tartar Jakob, odluciv tvrdo.
da ie se ubuducc vise brinuti za svoje gflo negoli
za ludu pamet gricke djecc. Mnogo, kako rckoh.
nije umio, al prcd manjim gradjanima, osobito me-sari- ma
i pred kucanima iz podgradja znao je
krupno prodavati s-o-ju
sitnu mudrost, da bi svi
, zinuli. — To je tako, a oro onako, a drukije to ne
mole biti — znao bi im Kuzmi5 doviknuti pri caJt
vina — to je tako, jer . . . lim . . . vam ja to velim.
— I zbilja povjcrovaJe svi. Ta ne more li Jkolnik
znati viSe od ostaloga svijeta? Kuzmif bijaJe clik
prijatelj novica, gladan i fedan sluJao bi pricu o
svijetu i Jto po svijctu biva; Al je u ono doba muka
bila saznati, Jto ljudi po svijetu rade. Ucfcnost nc
pada kao snijeg u kucu niti se sisa iz maloga prsta,
a dobri meJtar Kuzmid imao jc u svojoj kuc"i samo
knjiiicu od nekoliko koznatih listica, na kojima bi-ja- hu
upisana pismena i brojke i molitva gospodnja.
I To su starine, a nisu novine. No kako svaki covjek
u пел-ol- ji nalazi pomocJ, tako je nadje i glasoviti,
strahoviti Jkolnik "GricTdh gorica".
Bijahu to dije ive knjige, najprije %-eIeizb-orni
Giuseppe Gialimello, gradski Ijckarnik, i cuveni
Giacomo Cavagnoli, vra2 ili, kako se je sam pisao,
"medicus oppidi de Green".
Oba ova vrijedna muia bijahu ponajotmjcnijc
glav talijanskih. Hi, kako se je govonlo. 'MaJkih
A
starom Zagreba, da su imali u grac'skom vijedu oso-bit- u
kuriju, ko god i Hrvati, Nijemd i Ugri. Gia-limello,
rodom Firentinac, bjcJe se pred 10 godina
naselio u Zagrcbu te posta i priseznik "vlaJkog zbo-ra- "
dodim je Cavagnoli doputovao bio 5 godina
kaJnje iz Furlanske, da se brine za zdravlje zagre-backi- h
gradjana. Premda Uj vrijcdni Eskulapov sin
nije vidio medidnske Jkole opet je
njegova vjeJtina nadalcko slovila, te su ne samo
gradjani — koji se ionako vedim dijelom na do-ma- cu
sami vrafili ili bi lijednika samo k
bolesniku pozrali — ved i duhovna gospoda, a i
velikaJi. dolazeci u Zagreb, poznavali njegova ~vo- -
mitiva. purgandje i pijavkr, jer to bijahu tri gla-v-na
Hjeka "vrada Jakoba- -, kako mu je svijet go-voti- o.
Zaonda nije bilo velike razlike medju lijee"-niko- m
i ljefcarnikom. Jedsn je dragomu kvario
zanat, lijeenik kahao je i Iijekova. Ijckarnik i lijcdJo
Ijede. Zadudo ne MjaJe zavisti zavade roedu
i Gialimellom. Obojica prijateljevahu
slozno ne tamo zbog istoga porijekla, 'xd jer izim
u grada nit je Mo lijecnika ni Ijekamika. te
sve xdravlje gradjana stajalo u njibovim rukama.
Bilo je dakle i jo Furlana i po Firentinca Teleko--
S E N O A —
risno, da medju sobom od neukog svijeta kriju tajne
svoje umjetnosti i znanosti. K tomu bijahu objica
ne samo pismeni ljudi, ved i poneJto vjeJti latin-skom- a
govoru, ter dopisivahu sa rodjacima u svojoj
domovini, po ictn su u gradu najviJe novica znali,
a to im je dakako ugled racdju gradjanima "GricTuh
gorica" pove6ivalo. Nije dakle cudo, da je i Jkolnik
Jakob Kuzmid, smatrajudi sc bar po imenu svoga
zanita u2enim cbvjekom, radio dovinuti se toj
"vlaJkoj" dvojid. To mu i podje sretno za rukom.
Lije6iik i Ijckarnik primiJe ga ц svoje prijateljstvo
te postale izvorom njegova znanja. Taj trolistak, to
jest vraf, apotckar i Jkolnik, bijahu naoko jezgra
uccnosti svega grada, kad odbijcJ popa Svctoga Mar-k- a
i gradskoga notara.
J3aciv svoju knjificu na policu i zadjcnuv brezovu
Jibu gredu tavanicc, dignu se Jkolnik, da pohodi
prijitdja Ijckarnika. Polagano, omjerenim korakom
stupao je Mletackom ulicom. Jakob Kuzmid bijaJe
maleJan, odebeo dovjek, kratkih ruku i nogu. Silja-st- a
mu glava nije imala vrata, a i vrlo malo erne
kose; oko je u njega stajalo do oka, gotovo si mi.
slio, di ima nad dugim krupnim nthom samo jednu
obmi, koja jc jednako tekla sa debclim brkovima.
Skolnik imao je na scbi dug zobun od modra
sukna kordovanskog, dosta izlizan i na laktovima
zakrpan, valjda poklon oca kojega djaka.
Vrlo mrljave hlace pokrivahu mu debele krakove
t stegna, a Jiljastc erne cipclc, dosta ispucane, njc-gev- e
plantave noge. Na glavi imao je kapu od crna
sukna, a oko omaJnog stasa uzan pojas od surovc
kozc, o kojem je visio bodei od pol lakta po prilici.
Nije Jkolnik to ubojito orufjc uza se nosio od
prijaJnje navikc ili za urcs, ved upravo od potrebc.
Vremena bijahu zla, burna, ne jedamput tekla je
po ulicama grada krv od razbojskc rukc, Jto je veli.
Icomu vijedu "Gridkih gorica" mnogo brige zadavalo.
To! rodine 1336. izdade zato ondina zakon. da ni
Ijcdan gradjanin ne smije hodati po ulicama grada,
ilead uvecer odzvoni malo zvonce "LotrJdak" na
' gradskoj vijednici, jer ce po trcdi put zatcden platiti
deset marika banova novca ili de po gradskom "oru-iniku- "
biti bidem istjeran iz grada.
Kao svi gradjani, nosaJe i Jkolnik uza se txde2
od straha razbojskoga, jer bi dobri Jakob Kuzmid od
ivcke vrdeva u krdmi kraj Kamenth vrata desto pre-fu- o
zvonce "LotrJdak".
Skolnik Zi-kren-u
sad u "Blatnu ulicu" i dodje do
blizu milenih "Novih vrata", za kojima se je pro.
tezala "Popovska ulica", t.j. zemljiJte kaptola za.
grcbadkoga. Tik do vrata, utisnuta u kut, stajaJe
zidana razizemna kuda, na prodclju iJarana ervenim
cvijedem, a nad kudnim vratima bijahu ubiljczenc
lijeci "Gloria tibi, domine". Zdesna od vrata ulazilo
5f od ulicc u malcn dudandid sa staklcnim tablama,
Поје su za doba bile u Zagrcbu vrlo rijetke. Te
ttiblc bijaliu zalijepljenc dudnovatim slikama. Na
j'cdnoj budio je spasitelj mrtvaca, na drugoj hranila
3? poganska bozica Higijeja iz zdjelice zmiju, a na
ftredoj vadio je gospodin u crnom talaru jadniku
aubc. To bijaJe gradska apoteka, gdje jr gospodar
С1ои$фре Gialimello vario, mijcSao i mazao.
Maleni mu Jtacundid, uopde dadjav, bijaJe ujedno
Б njegova kuhinja. U kutu mogao si vidjeti presvo-djen-o
otvoreno ognjiJte, gdje je po ditav dan vatra
plamtjela.
Sa tavanica Jtacuna vnijahu snopldi praJna bilja,
pa policama stajahu Jareni londidi i veliki i mali, a
ia njih IciaJc ogromna knjiiurina. Vrh toga ne
bijaJe nHta u sobi van prost stol t tri detiri stoldida.
Gospodar Gialimello, covjek visok, suh, blijed,
anokos i dugobrad, odjeven u crnu dugu haljinu,
laijaJe upravo kod ognjiita, te je malim mijehom
pirio vatru, nad kojom je visio kotlid. Kad se uje
iQaaiput vrata otoriJe, i u dudan srupi Jkolnik Jakob
ICusmic.
— Hvaljen Isus i Marija! — pozdravi Jkolnik.
— Bon giomo, carissimo! — kimnu apotckar, pa
je pirio dalje. — Sjcdni, sjedni, Jkolnide. Kako,
lako! E, dobro! Pa Jta u gradu nova, da cujemo!
— li mene pitaf, gospodaru Giuseppe! A otkle
fcl ja, kukavni Jkolnidki xnU, doznao novica? Ja od
ivroje klupe i brezove Jibe nikarno dalje. Sjedim u
iw-oj- oj nascnika na brdu Gridu kojih je toliko bilo u£jaIoj komorid kao medjed u gajbi, vicrm neva. Ј]е6х1ј A B pa onda c B . tum
padovanske.
su
umiruderm
ni Ca-vagnoHj- em
njih je
zi
ono
profom Jibom t nadesno a nalijevo. Td ti je ii-ot- l
Pasjfi zivot!
— Quem dii odere, paedagogum fecere! — na.
uo'ja se Talijan ujedljivo
— Sta de to redi? — zapita Jkolnik — toga joJ
eiaaxn duo u litanijL
— Da, da, oeJtre Jakobe — odvrati Ijckarnik,
uaijeiefi se — ti samo u crkvi sr. Marka umijeJ
laciraski To de redi, drag! meJtre, vaJim jezikom:
Ke Jcoga je Bog zamrzio, toga jc pojkolnidio.
— Istina je, gospodaru Gulimello. vidi ti se, da
si вЛп covjek. Za rvaku Jkuljicu ima tvoj jezik
lrjfioa. A Jta to varif ?
— Purgindjo, dragi meJtre, danas ti je bio leva.
tctmi objed posrolankoga ceha, pak se je cehovski
ЈсЗсал Tama Stabel tako najeo, di je pao kao bez stesti I posve pomodrio
— Ah! Ah! — nasmija se Jkolnik — ti tudjind
stnaJzio jedo, kad dodju u naJu zem u. kanda kod
lcWr nisu od zipke ni korice ogrizli
— A тј Hrvati, dragi meJtre, previJe pijete. i
ste lama gospoda, pa nemare niJU
(Nastavit ce se)