Jedinstvo, August 21, 1956

              цвч-тмрвччгччвЈЧРШРШ!- 41"1
i ивд1Лч.дт1рчрицИ1И! f Ч;И
WvC&v. Оте godine larinio 25-codisnj- icu Јпго1жтепко-капа11- е progmirne Stamp.
Prvi broj "BORBE" — liota radnika i eljaka iz JuRoslaije u Kanadi — iz£aoj
2. поте-nb- ra 1931. codine n Toronto.
"BORBU"J 1936. naalijcUU "SLOBODNA JIISAO- "- lit precrh ih
kanadtkih Hrrata — i "PR A VD A", lut procreeirnih Lanad-Vi- h Srba. SLOBOD
.S'A" MISAO" i "PRAVDA" u bile zabranjene u Julti 1940. zboC antiratnos
tanorUta,
U dembru 1910. poeo je izladt procrreimi list LanacUUh Ilrvala "XOVOST 1"
o maju 1941. lut progrtirnih lnadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u julu
1942. Iit prosrethnih kanad.kih Slovenaca "E D I X O S Г. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. --XOVOSTI", "SRPSKI CLASN'IK" i "EDI-XOS- r
u ujedinili — otada izJazi "JEDIN'STV O".
VOL VIII. — N'O. 65 (687) TORONTO. TUESDAY. AUGUST 21. 1956 PRICE 5 PER COPY
McCann porice
Javno mnijenje je
prisililo federalnog mi
nistra McCanna da o-poz- ove svoju izjavu u
parlamentu da su sc
komunisti "uvukli" u
Canadian Broadcasting
Corporation. McCann
sada kaze da su njego-v- e rijeci krivo ihvace-n- e.
Dobro . . .
Medjutim, ostaje ci-njen-ica
da je McCann
propustio da e suprot-sta- vi
socijalkrediter- -
skim ratpirivaclma
"crvenog strasila" i da
brani pravo CBC da da
je programe koje zeli,
pravo slobode govora,
pravo gradjana na po-littck- u opredjeljenost.
(Vidi uvodnik "Globe
and Mail" na drugom
mjcstu).
Vanost sporla
Na banketu u pocast
moskovske "Lokotnot.-ve- " nacelnik Toronta
Phillips je odrzao po-du- zi pozdravni govor.
Phillip je medju osta-li- m rekao:
"Grad Toronto rado-sn- o
docekuje ovaj tim,
jer znademo da ovakvi
posjeti mogu jedino
pridonijeti boljem ra
zumijevanju izmedju
naiih zemalja ... "Nema boljeg nacina
za nacije da jedna dru-g- u
bolje razumije nego
sto je sportsko polje. . ."
Predstavnik "Loko-motiv- e" Aleksandar
Lansin je kazao:
Amen!
Staro i novo
U svom govoru na za
vrietku konvencije De-mokrat-ske partije u
Chicago Adlai E. Ste-venson
je rekao da Sje-dinjen- im Drzavama da
nai manjkaju "nove
ideje i imcijativa , ko-je
bi je uzdigle i povele
naprijed. U nastavku
govora Stevenson je iz
nio novih i starih ideja.
Stare nije vrijedno spo-minj- ati a od novih odu
ievljava ovat
"Mi moramo poetavit
nasu zemlju na mjesto
koje joj u ocima svije-t- a
pripada — na celo
borbe za mlr. U ovo
nuklearno dob a mir
nije sanjarski ideal. On
j postao apsolutnom,
imperativnom. praktic
nom potrebom. Dugac
ka borba covjecanstva
protiv rata mora bit!
dobivena, dobi vena sa- da".
Jtivio govornik!
2ivila Amerika koja
se bori za mlr!
Politickc rcpresalijc
Rouyon. Que. — Alcide
Courcy, iiberalm Clan Zako-nodav- ne skupstine provinci-i- e
Quebec je izjavio. da je
u mjestu La Sarre otpusteno
ка posla 75 lica zato Mo nisu
glasali za kandidata Duples-sisov-e
partije.
V Rouyonu i Xorandi odu
zeta je dozvola za prodaju
pica ogranku Kanadske le-jn- je
t nekim hotelima — iz
Istih razloga.
Kanadsko-sovjetsk- o prijateljstvo i razumijevanje
Poziv kanadskim sporta-sim- a
da posjete SSSR
Kanadski hokejaSi. nog"
metasi, ko$arkasi, atleticart
i drugi sportaSi su pozvani u
Sovjetski Savez.
Poziv je udinio Aleksan-dar
LanSin od sindikata so-vjetsk- ih zeljeznidara na ban-ketu
u dast moskovske "Lo-komotiv- e"
u Royal York
Hotelu, Toronto.
Banket je priredila grad-sk- a
uprava Toronta.
Lansin je rekao da je njo
Kova zemlja zaintereslrana
u razne sportove 1 bllo koj
kanadski tim ce biti isto ta-k- o
srdadno docekan kao
j Lokomotiva" u Kanadi.
"Lokomotivu" je pozdra-- ,
vio nacelnik Phillips.
I Jock Hendry, predsjednik
I kanadskog nogomutnog ud- -
ruienja je izjavio, da se na- - '
i da da ce Kanada uskoro '
modi da poSalje svoj nogo- - i
i metni tim u Sovjetski Savez.
f
Pobjcda Lokomotive"
Moskovska "Lokomotiva"
je uspje§no zavriila svoj po-sj- et Kanadi. Dobila je svih
pet utakmica.
U subotu uvecer (18. au-ffust- a) pobijedila je izabra
nu momfad Kanade 2:1.
, Usprkos kise utakmicu je
, posmatralo 18.2 18 gledala
, ca.
Po sudu svih nogometskih
I nutoriteta igra je bila odli-jin- a. Iznenadilo je izvanred-- I
no drzanje kanadskih igra- -
U Montre'alu "Lokomoti-va"
je pobijedila 9:0, u
Winnipegu 10:0, u Vancou-ver- u
5:2, u Calgary 6:1, u
Torontu 2:1. Dala je 32 go-l- a,
primila 7.
U Montrealu gledaca je
bilo 12.400, Winnipegu
6.000, Vancouveru 20.000,
Calgary 8.500, Torontu 18.-00- 0
— ukupno 65.000.
SSSR izvozi biblijc — u
Sjcd. Drzavc!
Stampa je ovth dana
objavila da Sovjetski Sa-vez
izvozi u Sjedinjene
Drzave — biblije!
Pit)tcsii protiv izbora
u British Columbiji
Vancouver, B. C. — Izne-nad- ni
raspis provincijalnih
izbora izazvao je brojne
proteste.
Izbori ce biti 19. septem- -
bra.
Xe samo da nema dovolj
no vremena za izbornu kom- - '
paniju, vec postoji bojazan
da se na vrijeme ne ce iz- -
( vrsiti popis izbornika.
Iredstavnik Woodwoork-er- s
unije u Victoriji Edwin
Haw je izrazio bojazan da
hiljade radnika uposlenih u , Sumskoj industriji ne ie mo- - j
ci glasati.
SadaSnja Zakonodavna
skupHina B.C. ima 48 ila-- i
nova. Od toga je 2S socijal-- l
kreditera. 14 sisiefera, 4 11-- 1 berala i 2 nezaviinjaka.
U ovim izborima birat ce
se 52 poslanika (4 vis nego
dosad).
Pored B. C. previneijalni
izbori su ove godine odrlanij
u New B runs wick u. Quebe-c-u
i Saskatchewanu
iB w Н
Kanadftki nogomrtali Krn I'rar 1
hkim noRiniifUkcm huRtnom кокот na hvtm-IK-u igre u Torwntu.
RUS O KANADI I
KANADJANIMA
Vatali Artcmijev, kape
tan moskovske "Lokomo-tive- "
izjavio je dopisniku
'Tele grama' da je na nje-g- a
i sve clanove "Lokomo
tive" najvect utisak osta-vi- o kanadski narod.
"Svugdjesu prema nama
postupali kao da n a s
vole", rekao je Artemijev.
"Kanadjani su prijazni;
to je jedno sto cu reel svi-m- a kod kuce".
Izjava delegacije kanadske Ujedinjene crkve
o polozaju crkava u SSSR
Moskva. — Rink pra%oslaVna crka ima "popodne uvjetc" za
soju djcUtnost, izj.mo jejct'cnik
George Dorc)', poUvica kzn-di- kc
Ujedinjene cikc. Loji sc аЛс na-la- zi
na elu dclegaaje te crke.
lite popodnoiti imaju ctale
jcrske zajedmec, kazao jc Dorey.
Americke kompanije
imaju monopol atomske
energije u
Toronto. — List "Toronto
Daily Star" u posebnom iz-vjeJt- aju
iz Ottawe iznosi
kako su tri velike amerifike
kompanije — General Elec-tric,
Westinghouse i Cana-da- ir — postigle monopol
nad proizvounjom atomske
energije u Kanadi.
Tako je General Electric
potroSnjom samo 2 milijuna
dolara dobila isklju£ivo pra-vo
proizvodnje atomskih re-akt- ora za deset godina.
VODJA CCF ZADIVUEN
Edmonton. — Iz Sovjet- -
Saveza se povratila delega- -
cija CCF iz Alberte, koju je
predvodio proincijalni vo-d-ja CCF William Irvine.
Pored njega u delegaciji su
bili Floyd Johnson. Harold {
Bronson. Otto Wodbkk i
Byron Tanner
Delegacija je u Sovjet
Hrlan I'hlllcy u zacrljaju a ко{р
Na kraju je rekaot "Cim
se povratim najprije cu
poljubtt zenu, onda cu za
grlit sina, a potom cu im
pricati o Kanadi.
"I neprestano cu kazi
vati, njima i svima drugi-m- a, kako ste s vi Kana-djani
prijateljski i lijepo
ponasali prema nama. Vi
ste prava sportska zem-lja".
' Mi odlazimo kui zadovoljni
da jc postignuto bolje razumijexa
nje", rekao je Dorey. "Kona6io
$mo upoznali pravi poloiaj crke
u SSSR."
Pored Dorca u dclcpiaji sc na-la- zi
sciTcnik E. E. Long i Dr. VC.
Morman MacLeod.
Radnici krznarskc
industrijc odplasali
za btrajk
Toronto. — Radnici krz-narskc
industrije odglasali
su za &trajk za poviAicu nad-nic- a
i drugc poboljMce.
Ova situacija stvorila je
potitenost kod kanadskih
naucenjaka u Chalk River,
kanadskom centru atomske
energije.
Pisac kaie da su kanad-ske
kompanije propustile
priliku koju su prcuzele n-mer- iike kompanije.
On takodjer kritikuje
konzervativce i sisiefere
zboj? propusta da stvar po-kre-nu
u parlamentu.
iskom Savezu provela tri tje--
dna kao gast drustva za kul-- ,
turne veze sa Inozemstvom.
Delegacija je posjetila i
Moskvu. Lenjingrad, Kijev.
S. Hruscovim. I Xa koncu svog u
Ezjaua CCF delegacije
na povratku iz Europe
EdmoMtuii, Alta. — Dt legac na od 5 clanova CCF
Пле1и sa William Irvine, predsiednikom CCF u Alberti
zditla je slijedecu izjau:
PoSIi smo u Eropu tla povecamo svoje znanjc raz-- n
m tamosnjim politi6kim i ekonomskim sistemima. Xa-roci- to
smo htjeli da Нбпо vidimo kakve su mogudnosti:
— za ublaienje medjunarodne napetosti I odgo-varaju- ce
ublazivanje hladnog rata i da li postoji mogud-no- st rata hidrogenskim oruijem;
— za povedanje svjetske trgovine i odgovarajude
olak§anje kanadske poljoprivredne krize.
Da bi to postigli proputovalismo Nizozemsku, Fran-cusk- u.
Cehoslovacku, Sovjetski Savez, Svedsku, Nbrvo-sk-u
i Dritaniju, i vidjeli sve aktivnosti, susreli sve auto-ntet- e
i dobili sve odgovore na na5a pitanja kako smo se
nadali.
Sumirajuci nnsa opazanja mo2emo kazati da se u
Skandinavskim zemljama i Zap. Evropi ekonomske,
politi£ke i drustvene prilike mnogo ne razlikuju od
pojmova koje o njima imaju obavijesteni Kanadjani.
Moramo naglasiti veliku i rastucu odvratnost prema ratu
koju smo naSH kod obi6nih ljudi u svim ovim zemljama.
Odlu£nost da se medjunarodni sporovi rje&avaju mirnim
putem raste zato:
— sto su sve ove zemlje, jo5 uvijek u strahu od pro-slo-g
rata, potpuno svijesne posljedica nuklearnog su-kob- a;
— nedavne promjene u klimi hladnog' rata pojaSale
su nadu u potencijalnost pregovaranja;
— tekucn Sueska kriza je svom oStrinom pokazala
opasnosti pokuSajn pregovaranja sa "pozicije sile".
Ove zapadno-evropsk- e zemlje su takodjer svijesne
vaznosti razvitka svjetske trgovine na uzajamno kori-sno- j
bazi, i stvarno promidu taj cilj na raznovrsne na-Cin- e.
U spornom komunistickom dijelu pronasli smo
da je izvjesna kritika koju su cinili Kanadjani ne samo
bila opravdnna, ved se priznnje po njima samima. Ve-lik- o
oduSevljenje i paznjn posvecuje se isprnvljanju
i poboljsanju stanja u poljoprivrcdi, u opdem standardu
zivota i u oblasti politidke slobode.
U isto vrijeme pronaslt smo da ncdavni izvjestaji
naSestampc o upadnom napredovanju prosvjete i tehno
logije nisu nimalo pretjerani.
StraSno opustoSenje koje je prouzrokovao rat po-pravlje- no je i izgradnja novih zgrada, hidroelektridnih
ccntrala, proizvodnja poljodjelske ma§inerije i sredsta-v- a
za proizvodnju potroSadkih predmeta provodi se na
takvom opsegu da su zaista dobri izgledi da ce biti
postlgmut njihov proglaSeni cilj prcstizavanja ostalih
zemalja u tim stvarima.
Po§to bi rat uni&tio sve te planovc, mi nismo bill
narocJto iznenadjeni sprovodjenjem kampanje za svjet-sk-i mir u svim dijelovima pudanstva, od djece do rad-nika
i rukovodioca.
Oni takodjer znaju da bi im proSirena svjetska
trgovina pomogla postici njihov cilj viseg; standard a
iivota i to je occvidni razlog njihova upornog- - nastojanja
aa prosirenjc takve trgovine. Uzajamnu korisnost tog™
ilustrira, na prim jer, njihova ponuda da uzmu na§u
pSenicu u zamjenu za cement.
Obzirom na sve to, mi smatramo da postoje velike
mogucnosti da se uzajamno okoriste i Zapad i Istok.
Ublaienje napetosti, promicanje razoruianja i pove-can- je trgovine jesu plodna polja za pregttvaranje koje
nosi velike pogodnosti jednoj i drugoj strani.
Druge zemlje to uvidjaju i Moskvu smo naili fite-raln- o kreatu delepacijama nastojedi izmijeniti ideje o
ekonomskim, politidkim I kulturnim stvarima. Mi vje-ruje- mo da i Kanada treba pristupiti punoj izmjeni ta-kv- ih ideja. To ne samo da 5e osigijrati sveopdu primjenu
najboljih ideja, vec ce do izvjcsnog stepena promicati
snoiljivost i razumijevanje koji su potrebni ako demo
imati bolji svijet umjesto da jra ncstane.
NARODNIM I DEMOKRATSKIM KARAKTEROM SOVJETSKOG UREDJENJA
novom
jmalja da vide vaJu izgrad
nju puta u novo doba Xera- -
zumijevanje vah namjera
SSSR-- u delegacija je izdala , izjavu o svojim utiscima. u t kojima je podvukla velike
uspjehe sovjetskog naroda. , Za vrijeme posjete Kjjevu
kao!
"Sovjetsk. Savez je postao 1
Mekom. Ljudi dolaze
u velikom broju iz svih ze- -
craditi za dovjedanstvo ij ~ (Xastavak na tr 3) I
Zaporoije, Nou Kahovku i i Irvine je nastupio u jednem je veliko u nekim zemljama.
druga se'la i gradove. Dele-- J televizijskom programu. u VaJa odgovoraost je isto ta-pac- ija je razgovarala sa X. kome je izmedju ostalojr re-- ko velika Ako nastavite
boravka
U Londonu se nastavlja
vijecanje o Suezu
Konforencija 22 drzave u
Londonu se nastavlja.
Vecina drzava se izjasnila
za umjerenost i to je prilic-n- o djelovalo na britanske i francuske predstavnike
Pred konferencijom se
sada nalazi indijski i nmeri-d- ki
plan.
Po indijskom planu Suez
bi ostao u i-uk-ama
Egipta,
koji bi s njim upravljao, ali
bi bilo uspostavljeno jedno
medjunnrodno tijelo koje bi
savjetovalo u pitanjima fi-nanc-ija
i razvitka.
Ameridki plan predvidja
da kanal preuzme medju-narodni
odbor, u komc bi
Egipnt bio samo jednn dlan.
U medjuvremenu egipat-sk- i
predsjednik Nasser je
izjavio da pod nikoju cijenu
ne dc odustati od nacionnli-zacij- e.
USA NEDA AVIONA
JU60SLAVIJI
Washington. — Sjed. Dr-ia- ve
ne de Jugoslaviji dati
novih avionn, izjavila je dr-iav- na ngencija za vojnu po-m- od (CIA).
Izjava je izdana povodom
vijesti dn do Jugoslaviji biti
dato 380 aviona na mlaznl
pogon.
CIA ka2e da je Jugusla-vij- a
u ovoj godini dobili sa-mo
6 aviona na mlazni po-gon.
Ameridki kongres je ne-dav- no zakljudio da se Jugo-slaviji
obustavi svaka vojni-dk- a
pomoc. To jc uradjeno
zato Sto je Juxoslavija obno- -
vila pnjateljske. odnosc sa
SSSR.
Izjava poljskog premi-je- ra
Cyrankiewicz
VarJava. — Predsjednik poljske
IaJe Juzci Cyrankievicz izjaio je
u intervjuu jednoj атепЛ.О agen-n- ji
da ncdavni doadjaji u Poz-nan- ju
ne c imati i nemaju nika-kvo- g
utjecaja na proces demokra-tizacij- e
iivota u I'oljskoj koji e
$ada provodi. Predsjednik Cyran-kievicz
je izjavio da ce $e poljska
vlada i dalje zalapiti za razvoj de-mokratiza-cije
u cijcloj industriji i
za povecanje prava i utjecaja rad-nika
u rukevodjcnju i upravljanju
poduzeima. S tim u vczi on je
istakao da je problem povecanja
uloge radnika u upravljanju jedan
od glavnih clemenau u procesu
demokratizadje u Poljskoj.
Odgovarajud na pkanje da li ie
u okviru politike liberalizacije
predridjeno obnatljanjc Socijal-demokratsl- e
tranke. CrrankievkKZ
je odgmorio da hi se Poljtka so-cijaltstic- lca
straska i Poljska radi
cka partija ujedmile za zajedniki
cilj — tz£radnfu oojalizma u
Poljskoj i da bi vrju!anjc unatrag bk neshvatljtvt.
Xa r'Unk Ha гвеге da. kaie o
cranici Odra —Xka, s obzirom na
insiirinje iz jesnife zapadnih ze-malja
da ova granica тје Malna,
prrdfedfl1c CjTankiewicz je odgo-vr- k
da jc granka na Odn i Nisi
konacni i nepremjenlffra pranica
tzmedja Polfke i ХјеггиЛе.
Gmorei o petood(njem planu
Poliike. ea je rekao. da ovaj plan
пал prife sve za cilj povecanje
iivetno£ san4arv{a tkeg lg je
predridjea mnoe vefi farj po-Ijoprirr- ede
i lake т&шђс za ra-zl- ia
od JC3topcdinjg г4лпа. koji
je bio plan brze indastrij-Jizici- ie
zemlje.