Novosti, February 09, 1946

              I THANA 2 NOVOSTI NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak subotu hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Oiiice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Authorized as Second C!ass Mail
i u
Tost Offire Department ()ttawa
ADRESA: 206 Adeloide St VV Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Na sud sa izdajnicima
Sovjetski zastupnici na medjunarodnom sudu u Number-g- u
posjeduju dokaze na osnovu kojih će optužiti jugoslaven-skog
izdajnika Dražu Mihajlovica za suradnju sa njemačkim i
talijanskim okupatorima u borbi protiv Narodne oslobodila-čke
vojske maršala Tita u Jugoslaviji
Putem tih dokaza kako kažu iz Numberga potvrditi će
se veza Draže sa Nijemcima Talijanima Nedićem i Paveli-će- m
Dokazat će se da je Mihajlović bio sluga fašističkih
okupatora kroz cijelo vrijeme rata da je kriv za brojne zlo-čine
da je upotrebljavao savezničko oružje i novac u borbi
protiv partizanskog pokreta da je zajednički sa Nedićem imao
plan kako uhapsiti i ubiti maršala Tita i iskorjeniti sve nje-gove
sljedbenike Od Nijemaca i Talijana primao je redovitu
potporu izravno ili preko Nedića Samo preko Nedića bilo je
uredjeno da se Draži isplaćuje po 200000 dolara mjesečno
2000 pušaka 3000 000 naboja i 500 mašinskih pušaka U vezi
toga pisao je Nedić Draži: "Nijemci potpuno odobravaju tvoj
cilj i tvoje aktivnosti" — itd
Nisu ovo neka nova otkrića ili neki novi dokazi koji već
svjetskoj javnosti nisu poznati ili koje već narodna vlast u Ju-goslaviji
nema u rukama O Mihajlovicevoj izdaji izdane su
po jugoslavenskoj istražnoj komisiji dvije debele knjige pune
dokumenata prepiske i fotograiija koje potvrdjuju veze i zlo-čine
ne samo Draže Mihajlovica nego i Nedića Pavelića
Rupnika i drugih izdajnika koji se još slobodno šeću po lon-donskim
i pariškim ulicama zaposleni po liniji starog zanata
Kod svega toga novo je samo to što su se za izručenje i
kaznu tih narodnih zločinaca pored jugoslavenskih narodnih
vlasti zauzele i sovjetske Jer postojala je bojazan da bi mo
gli ti zločinci izmaknuti nekažnjeno buduć su utekli iz zemlje
i tražili zaštite kod zapadnih saveznika Preko opetovanih za
htjeva jugoslavenskih vlasti da se izruči Nedić Pavelić Dra-ža
i drugi — u koliko se nalaze u savezničkim rukama —
prolazilo se Optužbe i zahtjeve jugoslavenskih vlasti se ig-noriralo
kao da zločini i izdaja počinjena protiv jugoslaven-skih
naroda nije zločin i izdaja Štoviše jednom ranije javilo
se da su savezničke okupatorske vlasti u Austriji pustile na
slobodu Pavelića i Nedića
Odtuda važnost ove vijesti Odtuda i veselje medju naro-dima
Jugoslavije i njihovim prijateljima i braći s ove strane
Oceana jer će konačno stići pravda i one koji su u najtežim
časovima borbe naših naroda bili u službi neprijatelja i sve-srdno
mu pomagali Važnost je još i u tome što će se dodje
li ta stavr na sud u Nurnbergu ili negdje u Jugoslaviji doz-nati
i druge mnoge stvari Biti će otkrivene mnoge veze ne
samo izmedju onih koji su otvoreno služili neprijatelju nego
i onih koji su se kroz cijelo vrijeme rata nalazili u kairskim
londonskim washingonskim i drugim hotelima izrabljivali go-stoprimstvo
zapadnih demokratskih zemalja i ujedno služili
Hitleru u borbi protiv velike savezničke stvari Doći će na
svjetlo dana i rad onih koji su utekli iz zemlje pred oslobodi-lačkim
pokretom i sakriti se u pariške odaje od kuda nastav-ljaju
borbom protiv naroda i narodnih vlasti
Dodje li na sud u Nurnbergu izdaja Draže Mihajlovica
kažemo otkrivene će biti mnoge stvari mnoge veze i mnoge
namjere narodnih neprijatelja Mnogom našem iseljeniku ko-ji
iz jednog ili drugog razloga nije vjerovao optužbi naroda i
narodnih vlasti o izdaji i zločinima Draže Pavelića i Nedića
o izdaji i saradnji Mačeka sa okupatorom i glavnim slugama
okupatora u Jugoslaviji — otvorene će biti oči
Nedića su savezničke vlasti konačno predale Jugoslaviji
pak umjesto da taj "najveći živući Srbin" — kako mu je ne-davno
tepao Glas Kanadskih Srba pričeka istragu da na toj
Utrogi "dokaže" svoju nevinost on radje naglavce skače sa
trećeg kata na beogradsku ulicu i oduzima si iivot Ljudi koji
se ne boje da odgovaraju za svoja djela ne oduzimlju si ži-vot
niti bježe pred sudom već junački stanu u obranu svog
rada i svoje ideje
Nego ostavimo Nedića On je svršio Pitajmo radje sa-vezničke
vlasti u Austriji što je sa Pavelićem Sto čekaju da
tog zločinca već jednom ne predaju narodnim vlastima u Ju-goslaviji
Pavelić nije ništa manji zločinac dapače veći nego
Nedić Bio je otvoreni sluga Mussolinija i Hitlera u Hrvatskoj
Navijestio je bio i rat saveznicima dok su njegove horde kla-le
i haračile po Hrvatskoj Njegove su ustaške divizije bile u
otvorenoj borbi ne samo protiv Titovih partizana nego i pro-tiv
saveznika na raznim frontovima pogotovo na istočnom
frontu Pavelić nije dakle ništa manji zločinac nego )e Goering
Ribbentrop Hess i ostali njemački ratni zločinci sada na sudu
u Nurnbergu Prema tome zadržavanje Pavelića negdje u
Austriji je nepravda i prema narodima Jugoslavije i prema
savezničkoj stvari
Sto prije ti fašistički ratni zločinci omaste konopac to pri-je
će biti zadovoljeno narodnoj pravdi Na drugu ruku odu-govlačenje
sa osudom onih koje već imaju u rukama i nepo-duzimanje
dovoljno oštrih mjera protiv onih koji su još na
slobodi ili u formalnim pritvorima kao Pavelić stvara ogorče-ni
I nezadovoljstvo kod onih dobodoljubecih naroda koji su
sve irtvovali i dali u borbi protiv ttočmačkog fašizma za
stvar demokracije i slobode
METALCI ZA MINIMALNU NAD-NICU
5 KRAĆE RADNO VRIJEME
PROGRAM ZA S3360 TJEDNE PLAĆE I 40 SATNI RADNI TJE-DAN
PODUPIRU SVE VEĆE ZANATSKE UNIJE U
CANADIAN CONGRESS OF LABOR
Predstavnici i upravitelji Uni-ted
Steelvvorkers of America
(CCL-CI- O) su na upravo završe-noj
konferenciji u Hamiltonu iz-radili
novi program u borbi čelič-n- h
radnika za povišicu plaće i kra-će
radno vrijeme u čeličnoj indu-striji
Konferenciji je prisustvova-la
delegacija iz triju najvećih če-ličnih
tvornica u Kanadi pred-stavljajući
nekih 13000 organizi
ranih radnika kod Algoma Steel
Corporation u Sault Ste Marie
Steel Companv of Canada u Ha-miltonu
i Dominion Steel and Coal
Corporation u Sydney Nova Sco-ti- a
Svojim programom za veću pla-ću
i kraće radno vrijeme United
Steelvvorkers unija izlazi na novu
arenu borbe kanadskih radnika za
bolji ekonomski i drultveni život
Unija traži minimalnu nadnicu od
J3SG0 tjedno i 40 satni radni tje-dan
umjesto 48 u glavnoj čeličnoj
industriji Sve Sto je niže od $33-0- 0
tjedno za običnog radnika u če-ličnoj
industriji nije dovoljno za
pokriće svakodnevnih troškova na
život jer su cijene robi srazmjer-n- o
prema nadnici ne samo veće
nego će se ukidanjem kontrole ci-jena
još više povećati Zahtjev če-lične
unije za minimalnu nadnicu
od $3300 na tjedan je takodjer
zahtjev organiziranih radnika i u
drugoj industriji
To bi za radnike čeličnih tvorni-ca
u Sault Ste Marie i Hamiltonu
značilo poviiica za $204 centa
tjedno i $504 centa tjedno za če-lične
radnike u Sydney Skraćiva
nje radnog vremena sa 48 na 40
sati tjedno u čeličnoj industriji je
potrebno ne samo sa gledišta sto
bi se time osiguralo stalno uposle-nj- e
već bi se mogao uposliti i zna-tan
broj novih radnika koji su ot-pušteni
iz druge industrije
Značajno je Sto su konferenciji
čelične unije u Hamiltonu prisust- -
vovali i predstavnici zanatskih
unija iz rudnika u sjevernom On
tario Quebec Manitobe i British
Columbije predstavljajući radni-ke
kod nekih 70 kompanija pred-stavnici
automobilske klaoničke
gumene i druge veće industrije u
ovoj zemlji Ova činjenica svjedo-či
da borba kanadskog radničkog
pokreta za bolji posljerrtni život
zauzima novu i višu formu formu
jedinstvtnijeg istupa svih organi-ziranih
radnika Odobravajući
program čelične unije za veće pla
će i kraće radno vrijeme pred
stavnici drugih zanatskih unija
su na konferenciji obećali svu
moguću pomoć u borbi za ostvare
nje ovog programa I'a drukčije
se ni ne može uspješno postići op
ravdane zahtjeve stotine hiljada
organiziranih radnika jer dok po
slodavcima u svakom sporu dola
ze u pomoć federalne i provinci
jalne vlasti radnici se ne mogu
osloniti na nikog drugog nego na
vlastite sile i medjusobnu solidar
nost Primjer takve solidarnosti
radnika na jednoj strani i surad-nje
poslodavaca i federalnih i pro-vincijalnih
vlasti protiv radnika
na drugoj najizrazitije se poka-zao
za vrijeme Štrajka Fordovih
radnika u Vindsoru
Na konferenciji čelične unije u
Hamiltonu kanadski upravitelj
automobilske unije George Ilurt
je rekao da u borbi za ostvarenje
svojeg programa čelična unija
može računati na punu potporu
United Automobile Vorkers unije
u Kanadi United Automobile
Workers unija kaže Mr Durt
smatra da plaća automobilskih
radnika takodjer ne odgovara
stvarnim cijenama života pa će
u skoroj budućnosti i ona postavi-ti
zahtjev i pregovarati sa kom-panijom
o takvoj povišici koja će
radnicima jamčiti najmanje 1800
dolara dohodka godišnje
Robert Carlin kanadski upravi-telj
International Mine Mili and
Smelter Workers (CIO) je rekao
na konferenciji da se medju or-ganiziranim
majnerima već pro-vodi
kampanja za veću plaću i
kraće radno vrijeme Unija će to
pitanje postaviti kod nekih C7
kompanija zlatnih nikelnih bak-renih
i drugih rudnika gdje je
ukupno u po leno oko 40000 rad-nika
Slične izjave su davali pred-stavnici
i drugih zanatskih unija
koji mi prisustvovali ovoj konfe-renciji
Radnici u klaonickoj indu-striji
su i po nekoliko puta kod
tvojih poslodavaca postavili pita-nje
o snisavanju radnog vremena
bez skidanja plaće pa će i oni
program Mirne nije svi strano
podupirati
Da će se čelični magnati ©dspi- -
rati zahtjevu United Steelworkers
unije za minimalnu nadnicu od
$33C0 tjedno i 40 satni radni tje-dan
u to nema dvojbe Odupirati
će se tim viJe žto federalne i pro-vincijalne
vlasti nemaju zakona o
minimalnoj nadnici kojim bi pri-silile
poslodavce da odobre takav
zahtjev njihovih radnika No to
ipak ne znači da je uzalud tražiti
ono čemu će se poslodavci strogo
odupirati i onom što vlasti nemaju
u svojim zakonima Moramo znati
da i ove tekovine koje su radnici
Zagreb krajem
godine
Naš glavni grad Narodne re-publike
Hrvatske izmijenio je u
mnogo čemu svoju fizionomiju
Doduie nije srušen ulice trgovi
zgrade sve je na mjestu Nema
ruševina Neizbježni vrhovi kate-drale
i dalje se šepire nebu pod
oblake Ali ono Sto mijenja fi-zionomiju
grada to su unutarnje
promjene na prvi čas skrivene u
životu Zagreba Zagreb nije više
začaureni purgerski grad kojega
je MatoS nazivao "Smrtigrad" on
danas diže poput svih naših gra-dova
od Skoplja do Ljubljane slo-bodarski
republikanski Imao sam
priliku prisustvovati mitingu "Da-na
Republike" koji se u pravom
smislu riječi pretvorio u manifes-taciju
Zagrebčana za Tita i Re-publiku
Na Jelačićevu trgu narod
je zaigrao kolo slobodno davši
time dokaze svoje velike radosti
za tekovinu naše borbe: Republi-ku
život grada potpuno je normali-ziran
i njegova je ekonomska si-tuacija
sve bolja U trgovinama
se mogu dobiti mnoge stvari jasno
uz "punte" To često mnoge doš-ljake
oneraspoloži ali i s površ-nom
analizom te nužne mjere za-ključit
ćemo koliko je velik njezin
značaj upravo za najSire narodne
slojeve Daljna mjera naših narod-nih
vlasti to je nalog Gradskog
narodnog odbora za iseljenje svih
onih koji su se nakon 1941 uselili
u ovaj grad a koji danas ne učes-tvuju
aktivno u životu grada u
sredjivanju prilika na tržištu u
procvatu privrednog i kulturnog
života Takovi moraju seliti iz
grada Na taj način dobit će se
odgovarajući stambeni prostor za
ljude koji su bez krova a koji
aktivno učestvuju u životu grada
Rad narodne vlasti gledan u
cjelini je golem Glavne snage se
usmjeravaju na podizanju eko-nomskog
standarda Širokih narod-nih
slojeva kao i na borbu protiv
spekulacije i Izrabljivanja od
strane narodnih gulikoia ostataka
faSizma i proklete endehaezije
koji nastoje stvaranjem haosa na
tržištu obaranjem normiranih
cijena crnom burzom i ostalim
poznatim fašističkim metodama
izvući izvjesne političke uspjehe
U borbi protiv takovih Stetočinja
aktivizirao se čitav radni narod
Zagreba često susiećemo dućane
zapečaćene od organa narodne
vlasti djelo zajedničkog rada na-roda
i njegove vlasti Narod tako-ve
prijavljuje tražeći da ih na-rodna
vlast pravedno kazni
Sudjenja krupnim špekulanti-ma
privrednim suradnicima fašiz-ma
tipa ing Stipetića ex-minis-- tra
Vrbanića Tomislava Hulata i
ostalih naišla su na odličan pri
jem kod širokih narodnih masa
Narod je detaljno pratio tok su-djenja
tih fašističkih slugu obuče-nih
u skupocijenjena krzna neza-sitnih
društvenih parazita koji su
se htjeli privrednim plaštem za-maskirati
i uvući prokrijumčariti
se u nai iivot Ne mole čovjek pi-šući
o ovim zločincima a da se ne
sjeti njihova života za vrijeme
bivše Jugoslavije kao i za vrijeme
endehaezije Tada su oni živjeli
kako se to kaže "nobl" Što im je
falilo? Durze banke škole život
hiljada ljudi sav privredni kao i
kulturni iivot bio je u rukama
ovih ugojenih bandita koji su dr-žali
sve komandne položaje bivSe
Jugoslavije u svojim rukama In- -
iinir Stipetić bio je rektor tehni
čkog fakulteta Vrbanie ministar
itd Zar nam ote činjenice ne ra
zotkrivaju najbolje utrobu l'etroc
i Malkove Jugoslavije? Evo ca
kovi su Rulikole vladali ovak I
su tada "živjeli" Oni danas r-vlad-aju
skupa s fašizmom odi e
u nepovrat U mrak odakle su i do
šli Smrt ovakovim to je omtla
svakog eovjekoljnbca svakog čov-jeka
koji voli svoju djecu ženu
sestru majku obitelj dom domo
do sada postigli nisu odobrene
dragovoljno po poslodavcima i
vlastima Za svaku i najmanju
koncesiju organizirani radnici se
moraju žestoko boriti i čuvati Za-htjev
čeličnih radnika za veću pla-ću
i kraće radno vrijeme ostvariti
će se jedino aktivnom borbom nji-hove
unije Pa pošto su u njiho-vom
zahtjevu i interesi ostalih
radnika diljem zemlje njega su
stoga dužne podupirati sve zanat-ske
unije koje se zalažu za bolji i
sigurniji posljeratni život
vinu Smrt ovakovima to je pra-vedna
osuda to je zalog našeg bo-ljeg
života Sa stabla se čisti ne-čist
da bi se bolje razvijalo Tako
se čisti i iivot naše mlade repub-like
Eto u tom se pravcu Zagreb
koncem 1945 bitno izmijenio od
Zagreba 1941 iz kojega smo bje-žali
kada je Pavelić skuhao tešku
otrovnu kašu fašizma za naše na-rode
Suština Zagreba se izmijeni-la
ona se stalno mijenja Novi
duh provijava Ilicom Deželićevom
ulicom ulicama nama toliko dra-gog
"starog grada" po kojemu
vise ne šetaju fantomi i "gričke
vještice" već živi ljudi ljudi ak
cije Ne klizu više asfaltom "Pac-card- i"
s raskošnim damama za vo-lanom
vraćajući se sa Sljemena
gdje su se trošile ukradene narod-ne
pare Takvog Zagreba više ne-ma
Danas susrećemo bezbroj ka-miona
koje voze vozači našeg no-vog
života U poslu neovisno o
vremenu: blatu snijegu ili kiši
kamioni klize raznoseći narodu
ono što mu je potrebno I mimo
svih objektivnih teškoća saobra-ćaj
je uspostavljen i pruge su stal-no
jako opterećene
Kulturni život je su dosada nevi- -
djenom poletu Do pred nekoliko
dana otvorene su bile tri izložbe
vrlo korisne i poučne: izložba
"Narod gradi" dokumenata iz
NOD-- e izložba "Zbjega" Fakul-teti
uglavnom svi rade Grad je
oživio nadolaskom velikog broja
studenata koji usprkos svih teško-ća
nastavljaju svoje studije Ka-zališta
i kina su upravo prekrca-na
Dobiti kartu znači imati naro-čitu
sreću Izlozi knjižara su pre
puni novih knjiga Knjiga slobod-nih
misli na Je nove knjige lite-rarni
i naučni oloS izbačen je ko-načno
iz knjižarskih izloga Knji-ge
najvećih mislilaca čovječanst-va:
Marxa Engelsa Lenjina na-ći
ćete u svim knjižarama I doni-jeti
kući bez opasnosti od hapše-nja
i šikaniranja kako se to prije
radilo u Grolovoj "demokratskoj"
Jugoslaviji
čitav niz drugih momenata na-dopunjuje
ovu sliku novog Tito-vog
Zagreba koji evo upravo
ovog časa manifestira po ulicama
svoju veliku ljubav za svoga mar-šala
Tita
u Zagrebu prosinca
Neven Segvić
„ "i
m JGv
r i ti j
Sufir ilraaswasW
'SbbbbbbbbbbbbBBVP'%1
n9BBBBBBBaBBBBeBBBKS
STANOJK filMIć novi ministar
vanjskih poslova Jugoslavije
"Isto kao što politički vagabundi ne
predstavljaju misli osjećaje i želje na- roda Jugoslavije tako ni njihovi
sljedbenici ovdje ne predstav-ljaju
radne emigracije"
Govor S Miošića tajnika Vijeća Kanadskih Južnih Slavena na
proslavi proglašenja Federativne Narodne Republike Jugo-- slavije u Victory Theatre Toronto februara
Proglašenjem FNRJ započeo
je u historiji naroda Jugoslavije
jedan novi period vremena
koji bilježi konac nacionalne i so-cijalne
nepravde i početak boljeg
i sretnijeg života
Ovaj historijski dogodjaj jeste
plod četirigodišnje borbe svih na-roda
Jugoslavije započete martov-skih
dana 1941 godine kad su dr-žavni
upravljači odlučili predati
zemlju neprijatelju a narodne
mase marširale gradovima i seli-ma
kličući: "Radje grob nego
robi"
Sto je najkarakterističnije i u
smislu pouke najvažnije iz histo-rijske
borbe naših naroda?
Tu je na prvom mjestu činjeni-ca
da stara Jugoslavija sa viso-ko
organizovanim državnim apa-ratom
i sa vojnom snagom od mi-lijun
i pol do 2 milijuna ljudi nije
bila moguća da se brani ni da suz-drži
neprijateljsku navalu nego se
srušila i nestala za samih osam
dana Ali narod nije poklekao: on
je započeo borbu bez države i bez
vojske bez oružja — gotovo golo-ruk
bez hrane i drugih sredstava
potrebnih za vodjenje rata tukao
se pune četiri godine i konačno
iziao pobjednikom
Narodi Jugoslavije organizova-n- i
u Narodno-oslobodilačko- m pok-retu
pod vodstvom Tita pobjedili
su zato žto je njihova borba bila
zasnovana na temeljima koji su
nedostajali staroj Jugoslaviji
Predratna Jugoslavija je bila
tamnica naroda Njeni temelji po-čivali
su na nacionalnoj neravno-pravnosti
i na ugnjetavanju Zato
ona nije mogla izdržati kritičnog
momenta nastalog kao posljedica
osvajačke politike njemačkog i ta-lijanskog
fašizma
Osnovni princip Narodno-oslo-bodilačk- og
pokreta je nacionalna
ravnopravnost koja vodi bratstvu
i jedinstvu a pobjeda je na prvom
mjestu rezultat bratskog saveza
naroda Jugoslavije
Drugi uzrok brzog sloma stare
Jugoslavije bio je pomanjkanje
'pravilnog vodstva Na čelu stare
Jugoslavije nalazili su se većinom
ljudi kojima je lična korist bila
Iznad općih narodnih i državnih
interesa Zato je veliki dio njih
prešao u službu neprijatelja a
drugi su gledali samo kako spasiti
vlastitu glavu
Prvaci narodno - oslobodilačke
borbe i nove Jugoslavije došli su
iz naroda oni su okaljeni i uspo- -
sobili se u borbi To je pravo na-- 1
rodno vodstvo Jedna od najvećih
zaloga bolje i sretnije budućnosti
naroda Jugoslavije jeste baš to
vodstvo na čelu s maršalom Titom
Narode Jugoslavije nije oslobo-dila
nikoja strana vojska nego su
se oslobodili svojim vlastitim sna
gama i borbom Oni su dobili po-moć
od svojih saveznika na pr-vom
mjestu nepobjedive Crvene
Armije dobili su i izvjesnu mate-rijalnu
pomoć od Velike llritanije
i Sjed Država ali oslobodjenje je
u glavnom njifiovo vlastito djelo
Zahvaljujući baš najviše toj či-njenici
narodi Jugoslavije su bili
mogući očuvati svoju nezavisnost
dotično da ostanu potpuni gospo-dari
u sojoj kući Kolika je to do-bit
jasno je ako se baci pogled na
nekoje zemlje koje su takodjer
bile na savezničkoj strani i borile
se za svoje oslobodjenje ali još
nemaju pune slobode kao Sto je to
primjerice susjedna Grčka
Grčki narod se borio isto kao i
narodi Jugoslavije ali za razliku
od grčkog naroda narodi Jugo-slavije
su tokom i u samom proce-su
svoje borbe za oslobodjenje
stvarali organe nove narodne vla-sti
narodno-oslobodilač- ke odbore
danas narodne odbore
Narodno oslobodilačka vojska
Jugoslavije je bila u stanju pobje-di- ti
jer se oslanjala na tu narod-nu
vlast i dobivala od nje pomoć
Ta novo izgradjena vlast I NOV
bili su garancija da reakcionarna
gospoda -- to su sjedila u Kairu i
Londonu nisu mogla oteti tekovi-na
narodno-oslobodilač- ke borbe
kao tto re to dogodilo u Grčkoj
Jugoslavija je danas politički
jedna od najkonsolidovanijih ze-malja
u Europi Sva politička pi-tanja
stvaranje federativne dr-žave
likvidiranje monarhije i pro-glašenje
republike rjeSena su bez
unutarnjih potresa i bez krize
Isiina reakcija se koprcala a
pravljene su svakakve neprilike i
pritisak iz vana AH reakeioneri
ni-- u unieli u svojim namjerama i
j( r je narod stojao solidno ut vU- -
du Narodnog Fronta
Jugoslavija je mnogo stradala
Cijeli krajevi su opstoMI Ljd- -
Subota 9 februara 1946
3
ske žrtve i materijalni gubitci pro-porcionalno
su veći nego u bilo
kojoj drugoj zemlji Iz inostran-stv- a
od svojih saveznika koji su
pomoć dužni — s izuzetkom Sov
Savez — dobivena je do danas re-lativno
vrlo mala pomoć
Ali sve vijesti i svi izvještaji
uključiv izvještaje i neprijateljski
nastrojenih stranih posmatrača
slažu se u tome da na polju re- konstrukcije i obnove Jugoslavija
ide gigantskim koracima naprijed
Tako dopisnik američke novine
"PM" kaže da su izgledi da od
sviju europskih zemalja Jugosla-vija
će najprije postići ekonom-sku
obnovu Zašto? To je zato jer
narodi Jugoslavije isto kao što
nisu čekali da ih netko drugi oslo-bodi
tako ni na polju obnove ni-su
svoje nade polagali isključivo
na pomoć iz inostranstva nego su
se prihvatili posla da obnavljaju
i podižu sami Oni pozdravljaju
svaku stranu pomoć ali su svjes-ni
da njihovo ekonomsko blagos-tanje
zavisi od vlastitih napora
Jugoslavija je snažan faktor
mira na lialkanu i Jugoistočnoj
Europi To je zato Sto postoji ja- ka jugoslavenska država i Jaka
jugoslavenska armija Zamislit
8i žto bi Balkan danas bio da je
Jugoslavija slaba i impotentna
kad ne bi na primjer mogla suz- biti provokatorske ispade grčkih
monarho-fašist- a na svojim grani-cama
i druge intrige koje ugro- žavaju mir u tom dijelu svijeta?
Tita i novu Jugoslaviju se optu-žuje
za agresorske i imperijalisti-čke
namjere Zašto? Samo zato
što Tito uz kojeg stoji sav narod
traži da se Slavenima koji su Ča-milip-od
tudjinskim jarmom u Is- tri u Slovenskom Primorju i u
Koruškoj dozvoli da se ujedine s
svojom braćom u Jugoslaviji te
zato žto se zauzimlje za makedon-ski
narod u Egejskoj Makedoniji
koji strada pod najstrašnijim te-rorom
grčkih monarho-fašist- a
Za one kojima je Atlantski čar- ter i drugi medjunarodni ugovori
običan komad papira sve to može
izgledati agresivnim I imperijali-stičkim
ali za svakog demokratu
i ljubitelja slobode za svakoga
onoga koji želi da vidi kraj na-cionalnoj
nepravdi takav stav ju-goslavenskih
naroda je opravdan
i pravičan
Rcakcioneri svih boja i dlaka
danas viču da u Jugoslaviji nema
slobode da nema prave demokra-cije
da je komunizam pričaju o
"policijskoj državi" itd itd
Tko to govori? To na prvom
mjestu govori stara pljačkaško-korupcionaš- ka izdajnička 1 protu-narodna
banda počam od "kralja"
Petra do Dr Mačeka (čije se "de-mokrats-ke"
zasluge sastoje u to-me
što je uveo prve koncentracio-ne
logore u Jugoslaviji zaveo
protu-židovsk- e zakone raspustio
radničke sindikate i oduzeo pravo
glasa gradjanima ispod 25 god-ina)
No nisu oni sami ima i tak-vih
koji traže demokraciju za Ju-goslavene
IJugare Poljake ali je
iskraćuju mnogim drugim narodi-ma
U Jugoslaviji postoji demokra-cija
ali ne demokracija za sve i za
svakoga u toj demokraciji nema
mjesta za fašističke izdajnike i
zločince Narodi Jugoslavije ne
mogu dati demokracije onima ko-ji
su krivi za slom 1941 oni ne
mogu dozvoliti da se ponovi tra-gedija
koja ih je jednom zadesila
Evo nekoliko primjera kakva je
ta nova demokracija 1 na kojim se
principima temelji:
U novoj Jugoslaviji sva vlast
dolazi od naroda i pripada naro-du
a ne bankirima i veleposjedni-cima
kao Sto je bilo ranije
Kome su pripadala sredstva
proizvodnje u staroj Jugoslaviji?
Kome prirodna bogatstva? U ko-ga
je bila ekonomska moć? Danas
je sve to ili u rukama naroda ili
pod narodnom kontrolom i stuži
narodu Prema novom ustavu jed-na
od osnovnih zadaća driavc je-ste
"pomoći radnom narodu da se
ujedini i organisuje u obranu od
privrednog izrabljivanja"
A Sto da se kaže o posjedu zem
lje u staroj Jugoslaviji? Danas
zemlja pripada onome tko je eb- -
radjuje!
Ranije je driava slutila kao
sredstvo za podriavanje aaetonal-n- e
neravnopravnosti I Hgnjetava-nj- a
za socijalno podčinjavanje Is
rokih narodnih slojeva Stam gvija bila Je rentrelistUlm 1
tava u kojoj se pod maskom aa
rodnog jedinstva" provaMa 8--
tika srnijanisadje drogi aas4a
ml strane weaemonJs4a
tNstavak na str 4) f