Novosti, November 20, 1947

              irrtiiiiliiiiniiifiiitiiniiMot i i
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 20 novembra 1947' NOVOSTI INDUSTRIJA STARE JUGOSLAVIJE RAZVIJALA
V Published every Tueedav Thursday and Saturdav by the
Novosti
In the Croatian
Publishing
Languags
Company SE U ANARHISTIČKOJ TRCI ZA PROFITOM
Authorized as Second CTass Mali Post Office Department Ottavra
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
cn 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelcđde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Tzlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Dopisi bez potpisa se no uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Upasnost se mora spriječiti
na vrijeme
Vodja kanadskih fašista Adrien Arcand opet je počeo
javno nastupati U Montrealu je nedavno održao skupštinu
i svojim pristašama rekao da će obnoviti National Unity Party
Skupština je bila i svoje vrste pokus da vidi da li će ga vlasti
spriječavati Pošto mu sa strane vlasti nije nitko smetao Ar-cand
je dao znati da će njegova partija sudjelovati i u izbo-rima
kada ' dozrije vrijeme"
Program njegove partije je anti-radnič- ki anti-semits- ki i
cmti-demokrat- ski — fašistički To je bila i srž njegovog govora
u Montrealu Njegov je plan da organizira grupe fašističke
rulje crnokošuljaša za razbijanje radničkih skupština napa-danje
na radničke dvorane kršenje štrajkova izazivanje ne-reda
i slično Provokacije i teror to su metode kojima se faši-zam
služi svagdje
Tko je Adrien Arcand' Njega kanadski narod pozna još
cd prije rata kada je u provinciji Quebec organizirao National
Unily Party i sebe proglasio vodjom ove fašističke organiza-cije
Njegova fašistička grupa naišla je na podporu u najreak-donarniji- m
krugovima ove zemlje Arcand je podržavao veze
sa nacističkim organizacijama i njihovim agentima izvan gra-nice
U Kanadi je širio rasnu mržnju uzdizao nacizam i faši-zam
i priželjkivao pobjedu fašističke osovine Već u samom
početku rata postao je tako opasan da je federalna vlada
morala raspustiti njegovu partiju i njega internirati U to
vrijeme narod je tražio da se Arcanda privede sudu i kazni
To ipak nije učinjeno
Po svršetku rata pušten je na slobodu Radničke sindi-kalne
i druge organizacije su strogo protestirale i tražile vladu
premijera Kinga da ponovno internira Arcanda i spriječi
obnavljanje njegove partije Vlada jo tvrdila da Arcand "nije
opasan" i na osnovu toga isticala da ga više ne može držati
u internaciji
To je u stvari podcjenjivanje opasnosti koja prijeti od
fašizma Puštanjem fašističkog vodje na slobodu 'vlada je
pružila mogućnost fašističkoj rulji da se ponovno organizira
i nastavlja svojim razaračkim aktivnostima I doista fašizam
se u ovoj zemlji organizira priprema se i prijeti A vlada
-- umjesto da uzme u obzir narodne proteste i zahtjeve još
daje podstreka fašistima Svojom unutarnjom i vanjskom po-litikom
i odobravanjem anti-sovjets- ke propagande u ovoj ze-mlji
vlada stvara pogodno tlo za širenje fašističke organiza-cije
Anti -- komunistička i ratna propaganda dolazi kao naru-čena
kanadskim fašistima
Kad je u Montrealu održana fašistička skupština vlada je
trebala odmah priskočiti i spriječiti takvu skupštinu To je
trebala učiniti i vlada premijera Duplessisa Onaj dan kad se
održavala skupština provincijalna policija je otišla tamo gdje
su radnici CIO sindikata održavali skupštinu izgovarajući se
da "nitko nije znao" za održavanje fašističke skupštine
Fašizam se u Kanadi mora zabraniti Njegova se opasnost
mora spriječiti prije nego zauzme širokog maha i prouzroči
štetu kanadskom narodu To trase radnici povraćeni vojnici
i oetaii gradjani koji su se tokom prošlog rata nesebično
zalagali za savezničku pobjedu nad fašizmom i time Kanadu
stavili u prvi red onih zemalja koje su se borile za demokra-ciju
progres i medjunarodni mir Ako vlada dozvoli fašizmu
da se ojača i proširi kanadski sindikalni pokret će biti prvi na
udaru Dogadjaji koji se ovih dana redaju u Italiji Francuskoj
i drugdje najbolje svjedoče kakve su posljedice kad se vlasti
drže neodlučno i labavo prema fašizmu Kanada nesmije biti
poprište fašističkog terora i provokacija Fašizam se mora iz
korjena iščupati i svaki njegov trag uništiti
L
the
r n _r l ~t tVaVi i fS&
rKW
T - - + 1T JTV - -- i
— Pč-- ffn — fw --- i
mir"3r"fr l7'di~~ ~- - 'V'fllfl ifllllil'THrfirTULtt'
-- 13timhrttfez
!?3
--vsszLs
amsesSh--sx=ss-smrz- : msL
l?i
ćjsL
Za vrijeme rata vlada je internirala Arcanda jer je bio opasan
On jo opasan i sada pa s toga narod traži da ga vlada po-novno
zatvori i raspusti njegovu partiju
Od industrijskog kapitalu bili
su zastupljeni prije svega francu-ski
engleski i njemački kapital
Ove tri zemlje imale su oko 30%
svega inostranog kapitala u Jugo-slaviji
Za njima su slijedili češki
Švicarski američki talijanski i
drugi pred povezivali interesi srpskog sloven- - rat njemački kapital je izbio na
prvo mjesto zauzimajući prema
ondašnjim službenim podacima
187% od svega inostranog kapi-tala
Za okupacije on je
svoje proširio transakcija-ma
i novim investicijama
Inostrani kapital privlačila je
u naiu zemlju velika mogućnost
eksploatacije naiih prirodnih bo-gatstava
i jeftina radna snaga
On je iskorištavao domaće tržište
zaštićeno visokim carinama ili je
proizvodio sirovine ili polufabri-kat- e
za metropolsku industriju
čineći naiu privredu njenim do-datkom
Njegovi profiti bili su
tako veliki da se mole reći da
se uloženi inostrani kapital uzet
u cjelini do rata vratio vlasnicima
u formi dividendi
Ma koliko da je razvitak naSe
industrije zavisio od plasiranja
inostranog kapitala u našoj zemlji
ipak se nije smjelo dopustiti da
inostrani kapital zavlada našom
privredom i da je tako iskorišćava
kao Sto mu je to bilo omogućeno
u staroj Jugoslaviji
Državni sektor u industriji nije
bio velik Država je posjedovala
tvornice monopolskih proizvoda
duhana soli cigaret-papir- a šibica
(koje su bile ustupljene na iskori-šćavan- je
švedskom trustu) uče-stvovala
je u kartelu šećera i šp-irita
zatim u raznim akcionarskim
poduzećima s ukupno oko 72 mi-lijuna
dinara udjela U rudarstvu
i bankarstvu država je imala jače
pozicije Obim toga imala je u
svojim rukama željeznički trans
port pošte i telegraf
Paralelno s razvojem i koncen-tracijom
industrije tekao je raz
voj 1 koncentracija bankarstva Ju-goslavije
Koncentracija bankar-skog
kapitala djelovala je obratno
na ubrzavanje koncentracije u in-dustriji
Dok se državni i srbijan-ski
kapital koncentrirao u državna
i privilegirane banke hrvatski i
slovenski kapital bio je u privat-nim
bankama gdje je sudjelovao i
inostrani kapital Tipične banke
koje su bile vezane s industrijom
i koje su tako predstavljale finan-cijski
kapital bile su: l'rva hrvat-ska
štedionica Jugoslavenska ud-ružena
banka Jugobanka i Ljub-ljanska
kreditna banka Ove četiri
banko učestvovale su uzeto zajed-no
u preko sto industrijskih podu-zeća
Državni financijski kapital
sa srbijanskim koncentri-ran
u državne i privilegirane ban-ke
zauzeo je dominantnu poziciju
u privredi Jugoslavije naročito po
slije uvodjenja šestojanuarske di
ktature
Industrijom i bankarstvom Jugo- -
Američki program porobljavanja
šteti kanadskom narodu
Velike stvari se danas dogadjaju
u svijetu Te stvari uzbudjuju
počivaju na oprez svakog Kanadi-janc- a
jer se radi o njegovim lič-nim
neposrednim interesima i in-teresima
Kanade kao cijeline
Tako zvani "Marshallov plan" je
doista postao plan ali ne plan za
istinsku pomoć zemljama Zapadne
Europe nego za porobljavanje
Plan je iznesen u brojkama i pri
jetnjama Po njemu ovog tjedna
počima rasprava na izvanrednom
zasjedanju Kongresa Plan je ok-rutan
drzak i prožet imperijalisti-čkom
politikom General Marshall
ga je pročitao uskoj grupi politi-čara
u Washingtonu i snjima se
sporazumio kako će Europu pod-ijeliti
u dvoje kako će pomagat
Chiang Kai-shek- u u borbi protiv
demokratskog pokreta Kine i ci-jele
Azije i kako spriječiti put
demokratskom pokretu u Europi i
u iriti vrata dolarskoj politici
Plan predvidja zajam od 1C mi-lijardi
dolara za 1C zemalja Za-padne
Europe Linija Je
ieemo od Berlina pa ravno pre-ma
jugu do Italije i istočno do Gr-t'k- e
Neposredna "pomoć" e ima
dati: Francuskoj Italiji i Austriji
Kanadski kapitalisti trljaju ruke
od veselja nadajući se da će neka
fvota dolara biti potrošena i u
Kanadi Kanada bi ovako mogla
postati dio porobljivackog "Mar-shallovo- g
plana"
Američka vlada namjerava sada
ubrzati svoju kampanju za kon-trolu
zapadne Europe za stvara-nje
zapadne njemačke države i za
diktiranje američkog dolara u po-litici
zapadno-europsk- ih naroda
Kanada se kroz vlade
premijera Kinga stavlja na stranu
slauje vladala je šaka istih krup
nih i inostranih kapitalista Oni
su sami učest ovali ili su imali
predstavnike u vladama u parla-mentu
u senatu i na visokim
državnim položajima U Jugosla-viji
su se medjusobno prepletali i
kapitali Neposredno j
vrijeme
pozicije
—
zajedno
i
poprilici
politiku
skog i hrvatskog krupnog kapita
la interesi industrijskog i bankar-skog
domaćeg i inostranog kapi-tala
a interesi svih povezivali su
se s državnim kapitalom i držav-nom
vlasti Na toj bazi stvorila se
ona klika ona oligarhija koja }
vladala industrijom i cijelom pri
vredom Jugoslavije vladala drža
vom i narodom To su bili razni
Savčići Stojadinovići Vrbančići
svrljuge Vindišeri Praprotniki
Karadjordjevići Srškići a kasnije
Pavelići Nedići i drugi
Za kapitaliste Jugoslavije kao
i za druge kapitaliste svijeta in-dustrija
je bila samo sredstvo bo-gaćenja
Prema tome i njihova
industrijska politika nije mogti
biti ništa drugo do grabljenje što
većeg profita na račun radnih na-rodnih
masa i cijelog naroda grab-ljenje
i na račun drugih grana
privrede prije svega poljoprivre-de
Najveći danak davala je radni
čka klasa Dok Je 1938 industrij-ski
radnik proizvodio prosječno
robe u vrijednosti od 80 do 90 hi-ljada
dinara njegova plata bila je
prosječno 7200 do 8400 godišnje
Prosječna realna nadnica radnik i
jedva je dostizavala 50% čovječje
potrebe za život
Poljoprivreda je zbog siromaš-tva
većine gradskog stanovništva
imala u gradu slabo tržište Selo
je prodavalo industriji jeftino svoje
proizvode i plaćalo po skupim mo-nopolskim
cijenama industrijske
proizvode To je vodilo osiroma-šenju
sela i degradaciji poljopri
vrede Od ukupnog broja domaćin-stava
samo 438% imalo je plugo-ve
182% drvene plugove a 38%
nije imalo ni najnužnijeg poljopri-vrednog
orudja
Jtezobzimo iskorištavanje rad-nog
naroda i iscrpljavanje poljo-privrede
monopolskim cijenama od
strane kapitala i države silno je
smanjilo kupovnu snagu naroda a
tim i domaće tržište za industriju
Godišnja potrošnja industrijskih
proizvoda po stanovniku računata
na bazi prometa u 1938 godini iz-nosila
je (u dinarima): brašna
11019 šećera 1882 (po tvorničkoj
cijeni) tjestenine 38C sapuna 618
obuće 3084 (od toga industrijski
proizvod 148G a kože za zanatske
proizvode 1597) pamučne tkanine
5930 vunene tkanine 2404 papi-ra
za štampu 1C8 dinara
Kada uzmemo u obzir da je ovo
računano uopće i prosječno po
glavi pri čemu su pojedinci imali
previše malo njih — dovoljno a
većina premalo ili nita onda vi-dimo
na kakav je nizak životni i
kulturni nivo bio bačen naš narod
nego
dio u stavljanju porobljivackog
jarma na narode drugih zemalja
Stavljati se na stranu tog plana
znači stavljati se na stranu provo-djen- ja
medjunarodnih intriga uc-jenjivanja
tlačenja i pripremanja
za ponovni rat
Predsjednik Truman je pozvao
za daljnje pomaganje grčkim faši-stima
Ona svota od 300000 dolara
se iscrpila ali nije bila u sta-nju
zaustaviti "komunizam" Par-tizani
u Grčkoj se žestoko bore i
pobjedjuju Njih nije u stanju uni-štiti
ni Trumanova "doktrina" Da-kako
"doktrina" ubija grčke de-mokrate
ali nemoše uništiti grčku
demokraciju Zato Truman traii u
tu svrhu još više dolara
Kanada i u Grčkoj pomaže ame-ričku
politiku
General Marshall Je predložio
ogroman zajam za bankrotiranu
vladu Chiang Kai-she- ka u Kini Za
kinesku reakciju i kineske fašiste
se predlaže joi vile američkih do-lara
u gušenju demokratskog po-kreta
kineskog naroda i podržava-nje
diktature Chiang Kai-she- ka i
Koumintang partije
Kanada i u Kini pomaže ame-ričku
politiku Još više Kanada iz-ravno
sudjeluje u gušenju kineskog
demokratskog pokreta Ona Je vla-di
Chiang Kai-she- ka poslala avi-jon- e
a nedavno je poslan jedan
brod ukrcan ratnim materijalom
Medjuvremcno sve više se diže
galama protiv "socijalističke" vla
de u Britaniji Organizacija ame-ričkih
krupnih interesa (National
Association of Manufacturers) na-redila
je predsjedniku Trumanu
da nesmije davati zajmova britan- -
T -- i' u obrnutom lu-I- u tni
odraziti i na industriji Ma-lom
kupovnom snagom suženo je
tržište za industrijske proizvode
U 1938 godini kada je bila rela-tivno
dobra privredna konjunktu-ra
kapacitet naše cijele industrije
računajući prema broju okupiranih
radnih mjesta bio je iskorišćen
samo sa C543% Pri tome je ka-pacitet
industrije prerade metala
bio iskorišćen sa 4880% dok 38%
seoskih domaćinstava nije imalo
plugova i najnužnijih poljoprivred-nih
sprava a kbžna industrija ra-dila
je sa 50% dok polovina sta-novnika
Jugoslavije nije imala ci-pela
veoma često ni opanaka Taj
nesklad izmedju mogućnosti indu-strijske
proizvodnje koja je bila
u rukama kapitalista i kupovne
snage naroda koju ti isti kapitali-sti
smanjuju neminovno je vodila
industrijskoj a zatim i općoj pri-vrednoj
krizi Kriza je još niže
oborila kapacitet proizvodnje u in
dustriji smanjila je mogućnost ra-da
je više snizila kupovnu sna-gu
naroda i povećala njegovu bije-du
kako je to kod nas bilo i za
vrijeme posljednje velike krize
Industrija staro Jugoslavije vo-dje- na
Je jedino uskim profitnim
interesima razvijala se u anarhič-noj
trci za što većim profitom
Zato ona nije mogla da ima odre-djen- u
industrijsku politiku i neki
plan razvoja na bazi postojećih iz-vora
sirovina goriva i potreba na-roda
nije mogla da se harmonično
razvija ni s drugim granama pri-vrede
Stvorene su čitave grane
industrije koje su bile daleko od
sirovina ili za koje sirovina u ze-mlji
uopće nije bilo niti je radjeno
na njihovom pripremanju Kranj-ska
industrijska družba bila je po
dignuta tamo gdje nema ni željeza
ni potrebnog uglja Papirna indu-strija
bila je koncentrirana u Slo-veniji
a proizvodnja celuloze u
Iiosni llauxit iz Dalmacije trebalo
je voziti u Sloveniju da se kao
aluminijev oksid vraća u Lozovac
Tekstilne predionice i tkaonice ni
su imale domaćih sirovina i ako
su se one u većini mogle ovdje
proizvoditi Slično je bilo i s ke-mijskom
industrijom U Makedo-niji
gdje postoji mogućnost pamu-čne
proizvodnje nije bilo ni jedne
predionice S druge strane ino-strani
kapital iskorištavajući slabu
razvijenost domaće industrije for-sirao
je pretvaranje naše privrede
u dodatak metropolskih industrija
i zato je kod nas u prvom redd
proizvodio sirovine i polufabrikatc
a uvozio gotove industrijske proiz-vode
Iz Jugoslavije je izvožena
gvozdena ruda a uvoženo sirovo
željezo i sirovi čelik izvožen je
bauxit i bakarna ruda a uvožen
aluminijum i bakarni proizvodi iz-vože- no
je sirovo maslinovo ulje
a uvoženo destilirano izvožena je
živa stoka a uvožena koža iz vo
ženo je žito i brašno a uvoženo
tjestenine itd To je jedan od pri
tog plana i tako doprinosi jedan skoj vladi samo privatnim
već
ralo
još
poduzećima U Britaniji se nosmi
je provoditi nacionalizacija Sje-dinjene
Države rade na gušenju
britanske ekonomije Devin se time
late Jer mrzi Sovjetski Savez i
zemlje novih demokracija u Eu-ropi
I tu kanadska vlada pomaže
američkom imperijalizmu Ona po-maže
izvlačiti američke dolare iz
Britanije Kaže se da Britanija vi-še
ne može kupovati hranu u Ka-nadi
jer da nije u stanju plaćati
Na svakom pitanju kanadska
službena politika se slaže sa poli-tikom
američkog imperijalizma
Kadi toga Kanada se danas u de-mokratskom
svijetu stavlja u red
reakcionarnih zemalja kanadski
političari i diplomati plešu onako
kako sviraju američki diplomati i
političari
Time ito se Kanada reie za po-litiku
američkog dolar imperijali-zma
i atomuku bombu stavlja ka-nadski
narod na put koji vodi u
nesreću
Kanada treba zauzeti dragi put
put koji vodi u medju na rodno pri-jateljstvo
i istinsko pomaganje Eu-ropi
kroz Ujedinjene Nacije Ka-nada
mora prestati pomaganjem
Chiang Kai-shek- a: mora obustaviti
pomoć onima koji strijeljaju grčke
patriote mora napustiti politiku
atomske bombe Njezina Je duimut
trgovati sa Britanijom Sovjetskim
Savezom i drugim zemljama Eu-rope
Njezina trgovina se treba
razvijati na osnovi medjunarodnog
prijateljstva i ravnopravnosti Ta-kva
treba biti kanadska službena
politika Sve što se radi na štetu
drugih naroda to je na štetu i
naroda ove zemlje
A ŽDANOV:
0 medjunarodnoj situaciji
Nov raspored političkih snaga poslije rata i formiranje dvaju
tabora — tabora imperijalističkog i antidemokratskog
s jedne strane i tabora antiimperijalističkog i
demokratskog — s druge
II
Korjenite promjene u medju-narodnoj
situaciji i u položaju
pojedinih zemalja Loje su na-stale
uslijed rata izmijenile su
cijelu političku sliku svijeta
Došlo je do novoj? rasporeda po-litičkih
snaga Ukoliko nas ući
period vremena dijeli od svrše-tka
rata utoliko se jasnije iz-dvajaju
medjunarodnoj politici
koji odgovaraju podjeli politič-kih
snaga koje djeluju na svjet-skoj
areni na dva osnovna tabo-ra
— tabor imperijalistički i
antidemokratski s jedne strane i
tabor antiimperijalistićki i de-mokratski
8 druge strane Os-novna
vodeća snaga imperijali-stičkog
tabora jesu SAD U sa-vezu
sa SAD nalaze se Engleska
i Francuska pri čemu postoja-nje
laburističke vlade Atlija—
Bcvina u Engleskoj i socijalisti-čke
vlade Kamadiera u Francu-skoj
ne smeta Engleskoj i Fran- -
mjera anarhije i dezorganizacije
u koju je domaći i inostrani kapital
bio doveo našu privredu
Kapitalisti Jugoslavije nisu se
vezali samo s inostranim kapita-lom
u zemlji Ne obazirući se ni
na nacionalnu nezavisnost ni na
privredne interese naše zemlje
oni su stvorili medju-narodn- e veze
sa ciljem zajedničkog iskorižćava-nj- a
i ugnjetavanja naroda Jugo-slavije
sa ciljem uvlačenja Jugo-slavije
u razne imperijalističke
kombinacije Bila je to nekada u
prvom redu veza s francuskim
imperijalizmom a zatim s njema-čkim
fašizmom Vezujući se s Nje-mačkom
da bi obezbijedili svoja
klasne interese u zemlji oni su
pomogli njemačkom kapitalu da
uzme vodeće pozicije u našoj pri-vredi
prije svega u industriji U
inostranom kapitalu Jugoslavije
Njemačka je došla na prvo mjesto
50% jugoslavenske industrije za-visilo
je od uvoza iz Njemačke i
50% našeg izvoza išlo za Njema-čku
Skoro cijeli izvoz žitarica i
veliki dio stočnih proizvoda pri-mala
je Njemačka a ostatak Ita-lija
Domaći kapitalisti i vlasto-dršci
uključili su Jugoslaviju j
privrednom pogledu u njemački
"životni prostor" i učinili njenu
privredu dodatkom njemačke impe
rijalističke privrede Jugoslavija
je u velikoj mjeri još prije vojni-čke
okupacije bila privredno oku-pirana
Logično je da su se krupni ka- - štine
pitalisti uopće a s njima indu-strijski
stavili poslije okupacije u
službu okupatora koji im je osigu-rao
profite za vrijeme rata Prema
podacima Ministarstva industrije
Srbije industrija u Srbiji poslije
okupacije radila je sa 70-75- % ka-paciteta
Od toga je oko C0% ra-dilo
za okupatora a samo 10-15- %
za domaće potrebe Neke grane
industrije kao drvna i metalna
radile su samo za okupatora Pre-hrambena
industrija radila je 3a
30% za domaće potrebe ostalo za
okupatora Tekstilna i koina in-dustrija
radile su uslijed nedosta-tku
sirovina samo sa 15-20- % U
drugim pokrajinama bila je slična
situacija Kasnije operacijama na-še
vojske partizanskih odreda sa-botažom
i djelovanjem savezničke
avijacije kapacitet industrije znat-no
se smanjio
Industrijski kapital prije svega
krupni kao i u drugim okupira-nim
zemljama stavio se na stranu
okupatora protiv narodno-oslobo-dilač- ke
borbe ostajući dosljedan
svom odnosu prema narodu i do-movini
Industrija stare Jugoslavije
koncentrirana najvećim dijelom u
rukama krupnih domaćih i ino-stranih
kapitalista nije razvijala
proizvodne snage zemlje nije isko
rištavala naša ogromna prirodna
bogatstva da zadovolji potrebe na-še
zemlje i potrebe naroda Ona
je više ulazila u protivurječnoat a
drugim grananu privrede prije
svega s poljoprivredom i kočila
njen razvoj došla Je u protuvu-rječno- st
i s radnom snagom uni-štavajući
Je neljudskim uslovima
rada niskom realnom nadnicom i
nezaposlenošću došla je i protivu-rječno- st
s općim narodnim intere-sima
i interesima zemlje Tim je
ona sama potkopavala svoju bazu
kočila svoj razvoj i usporavala raz-voj
cijele privrede
Krupni industrijski kapitalisti
s bankarima bili I zemlje
cuskoj da u svim osnovnim pi-tanjima
idu kolosijekom imperi-jalističke
politike SAD kao njt-Iio- vi sateliti Imperijalistički ta-v- or
podržavaju i kolonijalne dr-žave
kao sto su Belgija i Ilohn-dij- a
zemlje s reakcionarnim an-(idemokrats- kim
režimima kao
što su Turska i Grčka zemlje
politički i ekonomski zavisne od
SAD kao Sto su zemlje Bliskog
Istoka Južne Amerike Kina
Osnovni cilj imperijalističkog
tabora jest učvršćenje imperija-lizma
pripremanje novog impe-rijalističkog
rata borba protiv
socijalizma i demokracije i po- drška reakcionarnih i antidemo-kratski- h
profašističkih režima
i pokreta svugdje i na svakom
mjestu
Pri rješavanju tih zadataka
imperijalistički tabor spreman je
da se osloni na reakcionarne i
antidemokratske snage u svim
zemljama i da podrži jučerašnje
neprijatelje u ratu protiv svojih
ratnih saveznika
Antiimperijalističke i antifa-šističke
snage čine drugi tabor
Osnova tog tabora jesu SSSK
i zemlje nove demokracije U nj
ulaze zemlje koje su raskinute
s imperijalizmom i čvrsto pošle
putem demokratskog razvitka
zemlje kao Kumunija Madjar-sk- a
Finska S antiimperijali-stički- m
taborom idu Indonezija
Vijetnam njemu simpatiju In-dija
Egipat Sirija Antiimperi-jalistićki
tabor oslanja se na
radnički i demokratski pokret u
svim zemljama na bratske ko-munističke
partije u svim ze-mljama
na borce nacionalnoos-Iobodilačko- g
pokreta u kolonijal-nim
i zavisnim zemljama na po- dršku svih naprednih demokrat-skih
snaga koje postoje u sva-koj
zemlji Cilj tog tabora jest
borba protiv opasnosti od novih
ratova i imperijalističke ekspan-zije
učvršćivanje demokracije i
iskorjenjivanje ostataka fašiz-ma
Svršetak drugog imperijalisti-čko- g
rata postavio je pred sve
slobodoljubive narode kao aj-važ- niji zadatak obezbjedjenje
čvrstog demokratskog mira koji
učvršćuje pobjedu nad fašiz-mom
Pri rješavanju tog osnov-nog
zadatka poslijeratnog perio-da
Sovjetskom Savezu i njego
voj vanjskoj politici pripada vo-deća
uloga To proizlazi iz su- -
sovjetske socijalističke
države kojoj su sasvim strane
sve agresivne eksploatatorske
pobude i koja zainteresirana
u stvaranju najpovoljnijih listo-va
za ostvarenje izgradnje ko-munističkog
društva Jedan od
takvih uslova vanjski mir
Kao nosilac novog višeg druš-tvenog
sistema Sovjetski Savez
u svojoj vanjskoj politici odra-žava
težnje cijelog naprednog
čovječanstva koje leži za dugo-trajnim
mirom i ne može biti za-interesirano
u novom ratu koji
je plod kapitalizma Sovjetski
Savez — dosljedni pobornik slo-bode
i nezavisnosti svih naroda
neprijatelj nacionalnog i ras-nog
ugnjetavanja kolonijalne
eksploatacije u bilo kom obliku
Opći odnos snaga izmedju svije-ta
kapitalizma i svijeta socijali-zma
koji se uslijed drugog
svjetskog rata izmijenio još vi-še
je pojačao značaj vanjske
litike sovjetske države i proširio
razmjere njene vanjsko-političk- e
aktivnosti
Oko zadatka obezbjedjenja
pravednog demokratskog mira
ujedinile su se sve snage anti-imperijalističkog
i antifašisti-čko- g
tabora Na toj bazi irraila
je i ojačala prijateljska saradnja
SSU i demokratskih zemalja u
svim pitanjima vanjske politike
Te zemlje i u prvom redu lem-(Prcn- oi
na strani 4)
u razvoju narodne privrede i iw#i-o- ci
protunarodnih reitaia inkjVj
naroda i domovine Ume tu fami
odredili stav naroda i naredne vla-sti
prema njima
Kapitalizam u Jugoslaviji Jedva
bio u industriji dostigao srednji
stepen razvoja a već Je Ispoljio
sve negativne osobine monopolnog
parazitskog kapitalizma i neizbje-žno
je došao u sukob ne samo s
interesima narodnih maso već I a
općim nacionalnim interesima na
vezani su kočnica še
je
je
je
po
Je