Novosti, April 11, 1946

              H
-- 4
1
3
'" M" m1
CIJENA PRETPLATA:
ADRESA NOVOSTI Za godinu $4-0- 0
206 Adelaide S W Za pola godine $250
Za SDA $500
Toronto 1 Ont Za Jugoslariju $500 J
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 795 TORONTO ONTARIO THURSDAY APRIL 11TH 1946 VoL 6 No 795
MEDJUNARODNA KOMISIJA ZA RAZGRANIČENJE IZMEDJU
JUGOSLAVIJE I ITALIJE "DOVRŠILA" SVOJ POSAO
Naešstiekš agerati se
v ukrivajta u Spasilp
FRAUKOVA POLICIJA PRKOSI SAVEZNIČKIM ZAHTJEVIMA
Madrid (ONA) — Notorne na-cističke
figure kao Sto su Sef in-dustrijskih
Špijuna dr Karl Al-brec- ht
zatim njemački vazduho-plov- nl
ataše u španiji general-maj- or
Eckhardt Frahmer i Fre-deric- o
Lipperheids sef Španjol-ske
Rekcije gestapo samo su neki
medju velikim brojem njemačkih
nacista koji su nestali posljednjih
dana zato Sto su saveznici tražili
njihovo izručenje Dopisnik One
je zapazio da istaknuti nacisti ne-staju
nekoliko dana ili nekoliko
sati prije prisilne repatriacije
budući da su optuženi zbog kar-teisk- ih
prekršaja ili ratnih zloči-na
Tako na pr ne može se pronaći
Guillermo l'asch nacistički Špi-jun
koga su Španjolci pristali da
izruče Još jedno ime je Arnold
Niossen privredni Špijun za naci-ste
koji je kupovao magnezijski
tungsten u toku rata kroz jednu
skrivenu firmu
llilo je slučajeva da su Nijemci
saznali da im se sprema deporta-cija
joS prije nego Sto su savez-nici
mogli uručiti raredjenje o re-patrira- nju
Španjolskoj policiji Is-to
tako je nestao njemački pomor-ski
ataše Kurt Mever-Doekn- cr
koji je javno ismihavao saveznike
]k) Madridu čak poslije njema-čkog
poraza I'oznato je da su ovi
ljudi Živjeli u luksusu poslije V-- J
dana
Španjolsko ministarstvo vanj-skih
poslova pristalo je da izruči
veći broj njemačkih gradjana Ali
Španjolske policijske vlasti koje
moraju dopremiti sumnjive nacis-te
ne pokazuju volju za saradnju
Istina je da je nekoliko Nijemaca
deportirano ali od spiska od pre-ko
hiljadu osoba samo G4 nacista
je stvarno deportirano
Španjolska tajna policija ima
tijesne veze s nacistima koji su
ih opskrbljivali oružjem za vrije
Pred štrajkom pomoraca
na kanadskim jezerima
NKĆK VISE KADITI PO 84
SATA NA TJEDAN
Toronto 10 Aprila — Izvršni
odbor Canadian Seamen's unije
pozvao je pomorce na kanadskim
jezerima i uz morsku obalu da
glasuju po pitanju Štrajka To je
ostao jedini izlaz u borbi pomora-ca
za kraće radno vrijeme i pop-ravak
njihovih plaća Glasanje
treba otpočeti 15 aprila
Ova odluka je stvorena nakon
je izvršni odbor pomorske unije
upotrijebio sve druge mjere za
rješenje ovog problema bez štraj-kovn- e
akcije Prošlog ponedjeljka
u Toronto se imala držati konfe-rencija
predstavnika unije brodo-vlasnika
i federalnog odjeljenja
rada ali se brodovolasnici nisu
odazvali Poručili su da ne žel-- 8
prisustvovati konferenciji gdje su
se umješali predstavnici vlasti
J A Sullivan Je nakon toga
rekao da izvršni odbor mora izvr-šiti
dužnost koju mu je naredila
konvencija pomorske unije pros-tog
februara u Montrealu kad je
stvoren zaključak za Štrajk ako
se mirnim putem ne dodje do spo-razuma
Da je izvrSni odbor na-mjeravao
običnim pregovorima
rjeitl spor svjedoči i činjenica
Sto se savjetovao sa vlastima i
njih pozvao u pomoć Jedna stvar
je sigurna kažu predstavnici iz-vrte- eg
odbora da pomorci neće
v)s raditi 84 sata na tjedan Za
vrijeme rata pomorci su se odre-kli
Mrajka i radili duge satove jr su pobjedu smatrali više nego
ttta drugo Vlasnici brodova su
maj patriotizam pomoraca isko--
me rata kad su im saveznici od-bili
isporuku oružja Ileinrich
Himmler došao je 1940 u Madrid
u posjetu toj grani policije i time
pojačao veze izmedju nacista i fa-lange
Te veze otežavaju napor
saveznika da pokupe opasne Ni-jemce
posredstvom redovnih dip-lomatskih
kanala
Manje poznati naciste skrivaju
se po imanjima u Andaluziji pod
Španjolskim imenima Neki ti-pični
Nordijci bojadisali su svoju
plavu kosu na crno i pustili brko-ve
da bi viSe ličili na andaluzij-sk- e
stanovnike Jaka kolonija
skrivenih nacista nalazi se u bli-zini
Salamanke gdje je nacistička
legija Kondor pomagala Franka u
toku gradjanskog rata i stvorila
prisne veze s fašističkim činovni-cima
Nijemci su se služili svim
mogućim zakučicama da izbjegnu
deportaciju Neki su se tobož raz- -
Ccin Congress
Amerikanci udovoljiti pravdi neka predaju
Pavelića jugoslavenskim vlastima a za
Dražu neka ne brigaju
MOSKOVSKI O DRAŽI MIHAJLOVIĆU
London 10 Aprila — Sovjetski
radio komentator opisao je Dražu
kao jednog od naj-većih
Hitlerovih ovoga
rata Mihajlović je prošlog mje-seca
uhvaćen u Spilji sa 11 vojni-ka
i stavljen u zatvor gdje čeka
na narodni sud
"Tko je bio Mihajlović i kako
je on teško radio u licomjerstvu
Jugoslavije i njezinih saveznika
bilo je jasno jo3 u Famom početku"
— kaže komentator "Pa ipak se u
njegovom Štabu nalazila anglo
američka vojna misija dok se is
tovremeno sa njegovim četnicima
borio protiv partizana"
Med jutim u Sjedinjenim Drža-vama
se stalno govori da jugosla-venska
vlada treba primiti svjedo
ke koji bi govorili u prilog njego
ve obrane Kaže se da u prilog
Mihvjlovlća mogu svjedočiti nc- -
Sovjetski Savez traži da se
pitanje Irana skine sa
dnevnog reda
New York 10 Aprila — Zasje
danje Vijeća Sigurnosti je ponov
no počelo uz prisustvo sovjetske
delegacije predvodjene po Gro-myk- u
Iako Velika Britanija i
Sjedinjene Države nastoje da pi-tanje
Irana ostane otvoreno do C
maja sovjetska delegacija traži
da se to pitanje skine sa dnevnog
reda buduć da je problem rješen
izravnim pregovorima izmedju
Irana i Sovjeta
SOVJETSKE TRUPE NAPUSTI- -
LE AZERBAID2AN — VELI
TEHERAN
Teheran 10 Aprila — Ovdje se
doznaje da su sovjetske trupe na-pustile
sjevernu provinciju Irana
Azerbaidžan Po odlasku sovjet-skih
trupa vlast u Azerbaidžanu
preuzimaju dobrovoljački odredi
demokratskih sila provincije
rišćavali u vlastite svrhe pa je
sada da se tome učini
kraj
Ako pomorci odglasaju za
štrajk oko 5000 njih Strajkovatl
će sve od Great Lake pa do Ha-lifa- za
i Oni traže pravo
na 48 satni radni tjedan 1 popra-vak
plaće
bolili drugi su ušli u samostane
a treći se oženili španjolkama da
dobiju gradjanstvo U slučajevima
gdje svi trikovi nisu pomogli na
cisti su prosto nestali tik pred
ha pJe nje
I 'a dok se tako nacistički agen-ti
i ratni zločinci skrivaju u Fran- - I
kovoj španiji zapadni saveznici
su neodlučni da sa takvom špani-- '
jom prekinu usprkos toga Sto ve- -
ćina europskih zemalja savezni- -
čkih zemalja traži prekid odnosa
sa faSističkom španijom Pitanje
španije koje je poljska delegacija '
postavila u Vijeću Sigurnosti nije i
ozbiljno uzeto za to sto britanska
i američka diplomacija radje gle-da
jednu fašističku Španiju pod
vodstvom poznatog prijatelja Hit-ler- a
Franka nego jednu španiju
u kojoj bi se čula riječ Španjol-skog
naroda tog vjernog savezni-ka
istinske demokracije '
Ako žele
RADIO
Mihajiovića
zločinaca
vrijeme
Sydnya
o! Labor će
koji avijatičari kojima da je spa-sio
živote Ako i je spasio život
kojem američkom avijatičaru
drukčije nije ni mogao raditi jer
se pod tim uslovima nadao od
Sjedinjenih Država pomoći u hra-ni
i oružju Ali sve je to samo
kaplja u moru velikih zločina ko-je
je sa svojim četnicima počinio
Draža Mihajlović
Ako pak Amerikanci žele udo-voljiti
pravdi onda mogu svoju
dužnost najbolje ispuniti time
da Jugoslaviji predaju Antu Pa
veliča najvećeg zločinca i najok-rutnijeg
krvnika koji Je u Hrvat-skoj
najviše odgovoran za pokolj
hrvatskog i srpskog naroda Ame-rikanci
znaju gdje se nalazi Pa-vel- ić
i oni ga mogu vrlo lako pre-dati
u ruke narodne pravde što
se Mihajiovića tiče za njega se
ne treba brinuti jer on se sada
nalazi u sigurnim rukama
MADJARf ĆE PLAĆATI
RATNU ŠTETU
JUGOSLAVIJA ĆE DOBITI
30 MILIJUNA DOLAKA
London 11 Aprila — Moskov-ski
radio javlja o sporazumu iz-medju
Ćehoslovačke i Madjarske
po kojem se Madjarska obavezuje
Čehoslovačkoj isplatiti vrijednost
od 300 milijuna dolara na račun
ratnih teta Ćehoslovačka će iz
toga Sovjetskom Savezu isplatiti
vrijednost od 200 milijuna dolara
i Jugoslaviji 30 milijuna
Madjarska je dužna svoje oba- -
I veze izvrlitl do 1943 godine Ako
to ne učini platiti će u formi glo-- j
be pet posto kamata za svaki mje- -
] se koliko zaostane
i Prema izvještaju iz BukareSta
[sovjetska vlada je Rumunjskoj
olakšala njezine obaveze za ispla-tu
ratnih šteta Sovjetskom Save-zu
Po ranijem sporazumu Ru-munjska
je imala Sovjetskom Sa-vezu
isplatiti reparacije u roku
od Šest godina Sada je ovaj rok
produljen na 12 godina Sto će Ru-munjska
mnogo lakše učiniti
IIbSSkkuL %&sw%'MiMBSSSSSSSSSSSSSSSSSST llSSSSfl
IcBiSSKKSr%uSMSpfl¥7%i%bSlri%%ri£S%SBS?SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSmSSSS7Z VJBiSBBSSMfl
r '!rAWPcs'liHrPW '-- jfsBmm
§HHK9P:"4HHsn
Ne zaboravimo na potrebe
ljade njih pozivaju nas da
prikupljati šf
PREDVIDJA SE VELIKE ŠTRAJKOVNE BORBE OVOG
PROLJEĆA I LJETA
Toronto 11 Aprila — Podpred-sjedni- k
Canadian Congress of La-b- or
Alex McCauslane pozvao je
sve prisajedinjene unije da orga-niziraju
posebne odbore koji će
raditi na prikupljanju fonda za
medjusobno pomaganje unija ko-je
su suočene velikim Strajkovnim
borbama
Zanatske unije su na pragu že- -
Društvo Crvenog Križa
Jugoslavije Novostima
BEOGRAD JUGOSLAVIJA
Dragi naii sestre i braćo!
Sa velikom radošću pročitali
smo Vaših nekoliko brojeva
"Novosti" od starijih datuma
Iz pisanja vašeg lista osjetili
smo da je vaše gledište jedin-stveno
sa našim u pogledu his-torijskih
dogadjaja kroz minu-lu
četirigodišnju ratnu oluju
koja je ostavila teSke posljedice
u našoj zemlji Posljedice faši-stičkog
rušenja ubijanja i plja-čke
Zapazili smo takodjer i vaše
napore kroz akcije kod tamoš-njeg
naroda da se našoj zemlji
pomogne sto na ispunjava du-bokom
zahvalnošću Truditi će-mo
se da naSem narodu isprav-no
objasnimo sva vaša plemeni-ta
zalaganja za nas
Pa kako bi i u buduće imali
Siri pregled akcija vaše djelat-nosti
a i da bi Sto čvršće naše
veze bile molimo vas da nam
redovito šaljete po dva ili tri
primjerka "Novosti" Sa naše
strane mi ćemo vam sa radoš-ću
poklati materijala za list
onog materijala koji va bude
interesirao
Srdačne i tople pozdrave pri-mite
od vaše braće i sestara iz
Titove Jugoslavije
šef propagandnog odsjeka
Olga Velebit
Glavni tajnik DCKJ
Jaroslava Kibnikar
NOVI GUVERNOR KANADE
ALEKSANDER STIGAO
Halifax 10 Aprila — Danas je
stigao parobrodom Arniitania no-vi
guvernor-gener- al Kanade Vis-rou- nt
Aleksander U Ottawi se
priredjuje veliki službeni doček
i novom guverneru
naše djece u Jugoslaviji Hi- -
više pomognemo
rajkovni fond
stokih i masovnih borbi koje će
ovog proljeća odlučiti o zahtjevi-ma
organiziranih radnika za veće
plaće i kraće radno vrijeme Alex
McCauslane zaključuje da će se
ovog proljeća razviti žiri val štraj-kovno- g
pokreta nego je ikada za-pažen
u historijskoj borbi organi-ziranih
radnika ove zemlje Za-natske
unije se za ove borbe mo-raju
pripremiti i organizirati Sto
veće fondove kako bi se štrajkov-n- e
borbe mogle izdržati do pobje-de
Val Strajkovnog pokreta kaže
McCauslane mogao bi otpočeti iz
British Columbije Tamo su Šum-ski
i rudarski radnici podnesli
svoje zahtjeve za pregovore sa
poslodavcima i odredili rok do 21
aprila Ako se do tog vremena ne
dogodi neka promjena u korist
unijskih zahtjeva šumski radnici
će prvi izaći na štrajk
Posve je moguće da se u neko-liko
dojdućih tjedana Strajkovnl
pokret iz zapadne obale proširi po
cijeloj zemlji i obuhvati većinu
organiziranih radnika u Canadian
Congress of Labor i Trades and
Labor Congress
$242500000 KREDI-TA
FRANCUSKOJ
STO JE SA KREDITOM DRU-GIM
ZEMLJAMA?
Ottavva 10 Aprila — Ministar
financija Mr Ilsley je obavjestio
parlamenat da je vlada odobrila
Francuskoj kredit od 242 milijuna
i 500 hiljada dolara Kamati su
odredjeni ra 3 posto Francuska
ima isplatiti ovaj kredit u roku
od 30 godina počam od slijedeće
godine
Ovo je do sada najveći kredit
kojez je (osim Britaniji) Kanada
dala jednoj stranoj državi Fran-cuska
će za ovu rvotu u Kanadi
'upiti razne proizvode za rekon-strukciju
zemlje
Medlutim kanadska vlada se
to uvlek drži hladno u davanju i
kredita ostalim opustošenim zem
ljama Europe Koliko god se Uri- - j
taniii i Francusko] daie kredit za
kupovanje kanadskih proizvoda
isto bi tako kanadska vlada treba-la
omogućiti Jugoslaviji i drugim
europskim državama da si ovdje
na osnovu većih kredita postave
narudžbe za popravak njihove
opustošene zemlje Kanada ima
za to široke mogućnosti
'Na osnovu svog pronalaska pripremiti će izvještaj
za dolazeći! konferenciju ministara
vanjskih poslova
JUGOSLAVENSKI ZAHTJEVI
London 10 Aprila — Medju-narodn- a
komisija koja je istraži-vala
prilike u Trstu i Julijskoj
Krajini o razgraničenju izmedju
Jugoslavije i Italije dovršila je
svoj posao i povratila se u Lon- -
i don Komisija će na osnovu svog
pronalaska sastaviti izvještaj i
predloge koje će po svoj prilici
najprije podnijeti na raspravu doj- -
' dućoj konferenciji ministara vanj- -
skih poslova u Parizu
Pitanje pravilnog razgraničenja
izmedju Jugoslavije i Italije je od
naročite važnosti jer o njegovom
rje-enj- u ovisi ne samo to kakvi
će biti budući odnosi izmedju ove
dvije zemlje nego i kako će me- -
djunarodni forum uzeti u obzir
interese i želje tamošnjeg naroda
Medju demokratskim krugovima
i općenito je mišljenje da je me--
djunarodna komisija prikupila do- -
I voljno dokaza koji sami za sebe
govore da se Julijska Krajina
zajedno sa Trstom treba priklju-čiti
republici Jugoslaviji i da u
sastavljanju izvještaja medjuna- -
rodna komisija nebi smjela biti
pristrana
Usprkos sveg terora fašisti-čkih
agenata talijanskog imperi-jalizma
koji su se za vrijeme is-traživanja
komisije služili najbru-talnijim
metodama fizičkih napa-daja
i vrijedjanja patriotskog osje-ćaja
tamošnjeg stanovništva narod
Julijske Krajine je na mnoge na-čine
manifestirao svoje želje 1 od-luku
za zajednički život sa svojom
braćom Slavenima u Jugoslaviji
Važno je zabilježiti i ovu činjeni
"Trsi treba da poslane
Jugoslavije" -
Pariz — čitava francuska
štampa i dalje donosi opširne
članke o pitanju Julijske Krajine
i Trsta ističući neosporne jugo
slavenske zahtjeve da ove oblasti
pripadnu Jugoslaviji
Na prvoj strani lista "Humani-te- "
u dugom članku pod naslo-vom
"Trst Julijska Krajina i slo-venske
zemlje treba da budu vra-ćene
Jugoslaviji" Magnen izme-dju
ostalog kaže:
"Trst Istra kao i cijela Julij-ska
Krajina ustupljeni su Italiji
ne vodeći ni malo računa o etni-čkim
i ekonomskim činiocima To
je bila cijena za učešće Italije u
ratu protiv Njemačke i Austrije"
List podvlači da Je talijanski
imperijalizam upotrebio sva sred-stva
jo5 prije a naročito po dola-sku
fašizma a u cilju denaciona-lizacije
ove pokrajine gdje je na-rod
tlačen a slovensko stanovni-štvo
lišeno svakog prava U Trs-tu
su fašisti isprobali ricinusovo
ulje na demokratima
U članku se dalje kaže: "Tali-janski
imperijalizam je odavna
težio za Trstom i Julijskom Kra-jinom
Godine 1935 je Ruggero
Fauro pisao da će Trst biti vrata
kroz koje će Italija poći za novim
osvajanjima Trst i Julijska Kra-jina
Ističe list smatrani su dakle
kao istaknut bedem imperijalisti-čke
Italije za ekspanziju na Bal-kanu
i istoku Italija ih je dobila
1919 godine Tu je Mussolini spre-mao
rat protiv Jugoslavije"
"Humanite" naročito ističe: "Je-dini
razlog koji je služio za anek-siju
ovih teritorija koje nisu tali-janske
bio je strategijski razlog
S etničkog gledišta Ističe "Hu-manite"
ove teritorije su sloven-ske
i tu živi slovenski i hrvatski
narod ei 13 vjekova Nikakva
okupacija mletačka germanska
i talijanska nije uspjela da izmi
cu da se i talijanske radne mase
solidarišu sa slavenskim stanovni-štvom
i zajedno snjime ističu zah-tjev
za budući život u novoj Ju-goslaviji
koja im jedina može da-ti
punu ekonomsku i političku slo-bodu
Itadi toga Jugoslavija traži:
Prvo da se sva Julijska Kra-jina
od Pontafela kroz Chidate
Cormons i Monfalcone (Tržić)
uključiv i Gradac priključi Ju-goslaviji
Drugo da Trst Mane sIoImi-da- n
grad u sklopu federativne
jedinice Jugoslavije sa istim
položajem obzirom na strane
poslove nacionalnu obranu ko-munikacije
novčanice i trgovi-nu
kao i ostale federativne je-dinice
Jugoslavije i
Treće da se tršćanska luka
internacionalizira i ictane pod
jugoslavenskom suiercnošću i
sa pravom Jugoslavije na orga-niziranje
lučke uprave u spo-razumu
sa ostalim zemljama
koje bi se tom lukom koristile
Svaki drugi plan naročito onaj
kakvog si zamišljaju talijanski
imperijalistički krugovi nebi rje-Si- o
ovog danas najvažnijeg prob-lema
u Europi Drugim rješenjem
ne može se zadovoljiti Jugoslavi-ja
niti stanovništvo Julijske Kra-jine
čije težnje su se naročito ja-sno
izrazile tokom ovoga rata
kad je Julijska Krajina dala oko
43000 svojih najboljih sinova i
kćeri da bi se oslobodila od tu-djinsk- og
jarma i živila u punoj
slobodi sa svojom braćom U Jugo-slaviji
sedma federalna republika
piše "Humanije"
jeni ovu situaciju U Julijsku
Krajinu je dovedeno 150000 Ta-lijana
na mjesto Hrvata i Slove-naca
koji su bili natjerani na emi-graciju
terorom koji je sasvim
prirodno pratio talijansku imperi-jalističku
politiku
S ekonomskog gledišta piše
"Humanite" razvitak Trsta zavisi
od njegovog pripajanja Jugosla-viji
jer će postati najbolja luka
Jugoslavije Time bi se stvorile
velike perspektive za industrijali-zaciju
ove oblasti u koju se stiču
sve željezničko pruge sa sjevero-istoka"
"Humanite" zatim nastavlja:
"Nikada se Slovenci u Istri i u ci-jeloj
Julijskoj Krajini nisu poko-rili
okupatorima koji su se mije-njali
Jedan za drugim Od 1939 do
1945 godine stanovništvo ove ob-lasti
se oslobadjalo samo od faši-stičke
vlasti i obrazovalo svoje
partizanske odrede koji su uklju
čeni u IV J A Oni su obrazovali
svoje narodno-oslobodilač- ke od-bore
i narodnu vlast U ovoj voj-sci
i u ovoj narodnoj vlasti učest
vuje veliki broj Talijana Talijan- -
sko-slovensko-hrvat-ska
suradnja
se razvila u jedan zajednički po-kret
Svi su sporazumni za pripa-janje
FNIU jer su zajedno dali
oko 43000 žrtava za narodno os-lobodje- nje"
"Humanite" na kraju napomi-nje
da reakcionarne i imperijali-stičke
težnje da Trst Istra i Ju-lijska
Krajina ostanu u granicama
od 1919 godine danas brani upra-vo
neofašistički pokret "Uomo
qualunquc" Ove teritorije su slo-venske
i treba da lwdu vraćene
Jugoslaviji Trst treba da posta-ne
sedma federalnu republika Ju-goslavije
Francuska HKie samo
da dobije podrlavaj#i ovdje
pravdu i pravo protiv namjera ko-je
ciljaju i dalje od Trsta