000530 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
-£- -— STRANA 2 NOVOSTI Utorak 12 novembra 1946 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Auihorfccd as Serond Class Mail Post Office Department Ottavva Mazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Hefislered in the Regwtry Oifice for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Ratne huŠkače treba razgolićavati Medjuncrrodna reakcionarna propaganda koja svjetsku političku atmosferu ispunjuje prijetnjom propovjedanjem još jednog rata i umjetnim stvaranjem histerije do temelja je raz-goliće- na nedavnom izjavom generalisima Staljina Sa Churchillom u Britaniji kao govornikom svjetske reak-cije odkriveni su i mnogi drugi Churchilli kojih imamo dovolj-no ovdje u Kanadi i u Sjedinjenim Državama Oni sanjaju sa-mo o jednoj stvari i to kako bi mogli izolirati Sovjetski Savez i odkloniti ga sa puta njihove imperijalističke politike Oni ne mogu napraviti niti jednog koraka u porobljavanju i suzbijanju borbe naroda za nezavisnost a da im Sovjetski Savez nebi stao na put Radi toga provode kampanju ogovaranja stvara-nja intriga i provokacija — sve sa ciljem nebi li se koga za-strašilo i prisililo na popust pod prijetnjom atomske bombe i "neizbježnosti još jednog rata" Na te ljude pokazao je generalisimo Staljin i rekao da ih treba na svakom koraku razgolićavati Staljin je protiv njih poveo borbu i pozvao da se toj borbi priključe svi miroljubivi narodi svijeta Rata više nitko ne želi nego samo one grupe po čijoj se volji nije završio prošli svjetski rat Narodi svijeta mogu na miran prijateljski i hladnokrvan način rješavati me-djusob- ne probleme podržavati mir i spriječavati rat Medjutim Churchill i razni drugi Churchilli rade na tome kako bi svijet uputili u neki drugi pravac u razdor u napeto stanje medju vodećim savezničkim silama i podjelu svijeta u dva neprijateljska tabora želju za takav svijet izrazio je Churchill kada je održao onaj famozni govor u Fultonu Sta-ljin je razgolićio Churchilla i rekao da nema "prave opasnosti za ponovni rat" Churchill je zatim otpočeo propagandom da "Sovjetski Savez podržava 200 divizija u raznim zemljama Europe" Sta-ljin je i ove tvrdnje Churchilla prikazao kao neistinite i zlona-mjerne On je to dokazao činjenicama rekavši da Sovjetski Savez nema više od 60 divizija u Europi i te divizije nisu pot-pune Skoro će se i taj broj sniziti kada otpočne doljnjn demo-bilizacija vojnih sila u Sovjetskom Savezu Staljin je rekao da Sovjetskom Savezu treba sedam ako ne i više godina za ponovnu izgradnju porušenih gradova i sela Od te zemlje svijetu ne prijeti opasnost od atomske bom-be na temelju koje Sjedinjene Države provode svoju vanjsku politiku Sto Sovjetskom Savezu pored stabilnog mira treba je trgovina i zajmovi u stranim zemljama za rekonstrukciju Na planove za pretvaranje Njemačke u tvrdjavu protiv Sovjetskog Saveza Staljin je odgovorio sa predlogom za pret-varanje Njemačke u demokratsku državu koju treba očistiti od fašizma i fašističke opasnosti I po pitanju cmglo-američk- ih trupa u stranim zemljama Staljin je dao jasan odgovor On je pokazao svijetu da se bankrotirani režimi u Grčkoj Kini i drugdje drže na upravi samo zato što uživaju potporu anglo-američki- h oružanih sila Riječi nisu dosta treba pokazati na djelu Kada je sovjetski komesar vanjskih poslova Maksim Lit-vin- ov predložio Ligi Nacija da se prihvati politika sa sveopće razoružanje protiv njega su se tada diaU svi ratni zavojevači Njegov predlog nije uvažen i Liga Nacija nije mogla spriječiti natječaj za naoružanjem Fašisti i umirivatelji fašizma su vješ-to iskoristili tadanje prilike i tako otvorili put sa drugi svjetski rat Radnički pokret je u to vrijeme bio još dosta slab da bi se mogao oduprijeti agresiji anti-ratn- e sile bile su razbijene i rastresene narodno jedinstvo nije bilo dovoljno snažno da bi moglo spriječiti rat Liga Nacija se u takvoj situaciji počela raspadati Ona nije više bila u stanju ispunjavati dužnosti za koje je uspostavljena U današnjoj situaciji koja se zahvaljujući savezničkoj pobjedi nad oružanim silama fašizma razlikuje od one kada je Maksim Litvinov predlagao sveopće razoružanje Molotov je Ujedinjenim Nacijama predložio četiri točke programa za osiguranje trajnog i sigurnog mira Sve vlade Ujedinjenih Nacija trebaju znatno sniziti nao ružanje Atomsku bombu se mora zabraniti uništi proizve-dene zalihe i spriječiti daljnje razvijanje atomske energije za ratne svrhe Ujedinjen Nacije su dužne pozvati sveje članice da pruže svu moguću pomoć Vijeću Sigurnosti u ispunjavanju ove velike zadaće jer će time biti skinuti i tereti troškova koje narodi nose radi naoružavanja Predlog Molotova je vrlo jasan i jednostavan On je pri-hvatljiv za miroljubive narode sviju zemalja Kanadski pred-stavnici se prema izjavi ministra St Laurenta slažu sa pred-logom Molotova Slaže se i američki senator Austin koji je o tom pitanju govorio Ali jednostavno odobravanje nije dovolj-no Sovjetski Savez ne može sam provoditi politiku snižavanja naoružanja kao što je nije mogao ni u onim danima kada je Litvinov predlagao sveopće razoružanje RifeSi niu dosta već treba preći na dj'e-l-a Na prvom mjestu treba prekinuti sa imperijalističkom po-litikom i namjerom za dobivanje prevlasti nad svijetom Treba sa javnih mjesta odstraniti ratne raspirivače i zauzdati njihovu &JQlazea Dani izboaa za nove općinske up-rave počeli bu se približavati U većim industrijskim gradovima već su u toku pripreme za postav-ljanje kandidata i provodjenje iz-bornih kampanja Kao i obično pred narod će iza-ći cijela grupa buržoaskih kandi-data — advokati trgovci doktori i dragi Donašati će svoj program i davati demagoška obećanja na koja će zaboraviti odmah nakon stupe u općinsku upravu U mno gim gradovima pred narod će sa svojim programima izaći i istinski radnički kandidati koje će organi-zirani radnici sami imenovati i podupirati Izbori za nove općinske uprave su danas vainiji nego ikada u his-toriji jer danas se pred kanadski narod ozbiljno postavlja pitanje da li ćemo u prosperitet ili ponovnu depresiju Mnogo u tome ovisi i o samim općinskim upravama Krup-ni interesi industrijalaca i bankira rade na tome kako bi općinske up-rave pretvorili u svoja uporišta za sprijećavanje progresa i rekon-strukcije Kadi toga oni već danas mobiliziraju 9va moguća sredstva protiv progresivnog pokreta i spri jećavanje izbora radničkih kandi-data Od kolike su važnosti općinske uprave i kako značajnu ulogu one igraju u borbi naroda za progres najbolje su potvrdile štrajkovne borbe radnika u Windoru Hamil-ton- u Vallevfield i drugdje Naro-čito je važnu ulogu igrala općin-ska uprava za vrijeme Štrajka če-ličnih radnika u llamiltonu gdje u pod vodstvom načelnika Som Lavrenca i vijećnice Helen Ander- - TRUMAN NEĆE DATI OSTAVKE Washington 8 Nov — Po izbo-rima koji su obavljeni 5 novembra i pobjedi Kepublikanske partije u oba doma pronijele su se glasino da će predsjednik Truman obzirom na ishod izbora dati ostavku Iz kancelarije predsjednika se dozna-j- e da predsjednik Truman ne mi-sli dati ostavke već će nastaviti sa svojim programom sve do izbora 1948 godine Štoviše javlja se d3 ishod izbora "neće" utjecati ni na sadanju vanjsku politiku Sjedinje-nih Dižava Premijer King zagovara većo emigraciju zanatski: JAUK PKOTDSTI- - KAjr OtUwa 8 Nov — Premijer King je na konferenciji štampe jučer iz-javio da vlada namjerava ozbiljno pristupiti pitanju veće emigraci-je u Kanadu Prvenstveno u Ka-nadu će se doseljavati lica koja imaju svoje rodjake ili roditelje već u Kanadi na drugo mjesto do-laze lica koja su se tokom rata na-lazila u raznim savezničkim armi-jama kao na primjer poljski voj-nici koji su služili u korpusima reakcionarnog poljskog generala Andersa i drugi U tu svrhu vlada premijera Kin-g- a namjerava poslati posebnog emigracionog oficira u Europu ko-ji će vršiti izbor u duhu postojećih emfgracionih zakona Novi doselje-nici pogotovo bivii poljski vojnici i vojnici drugih zemalja koji se iz jednog li drugog razloga ne žele povratiti u svoju staru domovinu namještavani će biti po farmama gdje ć obavezatno raditi km? i u-ma- nje dvije godine Zanatske unije i narod Kat uli -- p ne slale sa vladinim planom u- - Ijavanju raznih pro-faistuk- ih lu i u zemlju U tom pravcu nm ire a natske unije su već uložilo pnt -- te i traže od vlade promjmu pnli tike "Naši su m vojnici borili na raznim europskim frontovima pro-tiv fašizma a naša vlada namjera va useljavati profašfctičke elemen-te koje će he kanije UKomtavat kao štrajkolomce u borbi protiv po-pravka ekonomskog Manja naeg naroda" — kale se u rezoluciji električara Izbori son suzbijani pokušaji reakcije o nepravednom optuživanjem radni-ka i zahtjevu za dopremanje pro-vincijalne i federalne policije pro-tiv mirnih štrajkaških straža Kontroler Nora Henderson i dru-gi reakcionare! u općinskom vijeću Ilamiltona razgolićeni su kao sluz-nici Stelco i ostalih hamiltonskih tvornićara Federalne i provinci-jalne vlasti nisu mogle reći da u Hamilton šalju policiju na zahtjev općinske uprave i stanovništva Is-to je tako bilo i u Timminsu gdje je općinska uprava zajedno sa načelnikom usvojila unijsku rezo-luciju protiv dopremanja provinci-jalne policije u Štrajkašku zonu radnika šumske industrije U svakoj općini ispoljuju se dva suprotna pitanja — pitanje obič-nog stanovništva i bogataša Sva-gdje narod teži za promjenom za rekonstrukcijom koja će zajamčiti dovoljno uposlen ja izgradnju no-vih stanova škola bolnica parko-va itd Medju najslavnija pitanja opadaju porezi koji ujek predstav i U staroj Jugoslaviji rukovodeću ulogu opozicionih snaga imala j Hrvatska seljačka stranka Ali je iza smrti Stjepana Radića oportu-nističko u političkoj boibi nedo-sljedno gospodsko vodstvo HSS s Ir Mačekom na čelu otišlo u da-nima najsudbonosnijim za hrvat-ski narod u sporazumaške vade 3 najcrnjom reakcijom — monarhi-jom i nosiocem te monarhije — ve-likosrpskom reakcionarnom izrab-Ijivačko- m čaršijom i tako svoju rukovodeću ulogu za vodstvo opo-zicionih snaga naših naroda proi-gralo i za uvijek izgubilo! Takva politika I)r Mačeka u HSS bila je izdaja borbenog radi-ćevsk- og pokreta hrvatskog selja-čkog naroda i njegovih borbenih teinji Jasno je da je istinski ra-dićevac borbeni hrvatski seljak u svojoj veličini bio politički razoča-ran i tako prevaren otišao dolas-kom fašizma u borbu protiv tog zla i nesreće odbacivši kolebljivost u koju ga je u prvim danima uvu-kao svijesno i po planu baS svojim držanjem Dr Maček "Vod ja" se kukavički pokorio okupatoru čak se dao i u političku službu reakci-je (na kojoj izdajničkoj liniji je i danas u inozemstvu) i tako posve izdao i nauku braće Radića i sam hrvatski seljački narod prepustiv-š- i ga na milost i nemilost fašisti-čkom osvajaču On takav jadan i bijedan po svojim moralnim i političkim kvalitetama jasno da nije bio u stanju niti pomisliti a kamoli povesti narod u borbu pro-tiv fašizma i okupacije već na-protiv uklopljavao ga je u tudjin-sk- i imperijalistički ratni stroj Njegovom su zaslugom tako I oni koji se nisu znali otresti ko "Udarničkim obnavljamo propagandu za rat protiv Sovjetskog Saveza Naša vlada u Kanadi treba u pravcu ovog pitanja uskla-diti svoju vanjsku politiku Promjenom vanjske politike treba u isto vrijeme prestati sa anti-- sovjetskom propagandom u zem-lji i obustaviti kampanju špijunskog strašila Odobravati ra-zoružanje i kod kuće dozvoljavati sirenje anti-sovjetsk- ih strasti izaziva sumnju kod svakoga tko potanko razmisli prilike u ko-jima se nalazimo Riječi Molotova nije dosta samo odobriti i onda ništa ne učiniti nije govorio samo za Sovjetski Savez nego i za druge miroljubive narode kada je rekao: "Saveznici su se borili protiv imperijalističke Njemačke i Japana zato da bi oslobodili narode svijeta od fašističke pre-vlasti Mi se nismo borili zato da bi neka druga zemlja zauze-la njihovo mjesto Naši narodi nisu prolili potoke krvi da bi put drugoj sili za vladanje nad svijetom Op £a€L ljaju teški teret na ledjima obič-nog stanovništva Porezni sistem je u svakoj općini stvoren tako da srazmjerno veliki posjednici uvjek manje plaćaju poreza nego ostalo stanovništvo Progresivni kandida-ti u svakom lokalu predlažu takve reforme koje će porezni teret pre-baciti na ledja bogatih i narodu olakšati jedan dio života A borba sa reformu u poreznom sistemu je tijesno povezana sa programom za progresivne reforme po svim pitanjima jednog grada ili mjesta Kad smo na čisto sa pitanjem da je svakoj općini potrebno imati progresivne sile na upravi koje će se brinuti i raditi za interese sta-novništva onda je dužnost svakog progresivnog gradjana da neumor-no radi i pomogne osigurati izbor takvih sila Sve demokratske orga-nizacije i grupe trebaju se zainte-resirati u općinske izbore i podu-pirati izbor onih kandidata koji su svojim dosadanjim radom do-kazali da će u općinskoj uprai najviše učiniti za interese naroda lebljivosti ostali ili pasivni ili su oportunistički prišli fašizmu pod plaštem mačekovskih parola "do-mobranske puške na svom rame-nu" "čuvanja glave" i slično pa dosljedno tom svom stavu — kako za vrijeme velike narodno-oslobo-dilač- ke borbe pa tako i nakon os-lobodje- nja — dali su se povući od reakcije svih boja i dlaka u redo-ve protiv radnog naroda i njego-vih izvojevanih tekovina To je činjenički bilans rukovod stva Dr Mačeka! Radnička klasa Hrvatske kao i ostalih naroda Jugoslavije dala je našim narodima ono najbolje iz se-be svoju avangardu — Komunisti-čku partiju partiju sposobnu za rukovodstvo u najtežim danima za naše narode za rukovodstvo u us-tanku i revoluciji naših naroda Ona je dala i rukovodioca kakvog je povijesni momenat tražio u li-cu heroja naših naroda našeg maršala Josipa liroza Tita Da dala nam ga je radnička klasa na-iih naroda — iškolovala nam ga je Komunistička partija! Uorbene vrline istinsko rodolju-blje organizacione sposobnosti u svakom pravcu brzo su pribavile IKJvjerenje svih naših naroda na- - ročilo širokih seljačkih slojeva pr-- ! voborcu i rukovodiocu ustanka — naše svenarodne revolucije — mar-šalu Josipu Brozu Titu Tako su se kovali u toku narod-no-oslobodilačk- og rata novi odnosi medju našim narodima odnosi is-tinskog bratstva i jedinstva te od-nosi koji su ostvarili i skovali ne-razor- ivi savez radnih lojeva na-ših naroda savez seljaka i radni-ka r JO SE NIJE PRONAŠLO POLJSKO ZLATO OtUws 11 Nov — Više od dva-deset milijuna poljskog zlata na-kita i historijskih uspomena koje je pred hHlerovim zločincima po-hranjeno bilo n Kanadi nije još pfonadjeno Poljski ministar z Kanadu dr Alfred FlderkJevich je izjurio da se nad da će kanad-ska vlada pomoći pronaći to zlato i dragocjenosti II - ssf !9a£ 1 Tvornica cementa u Podsusedu započela jo radom Na ulazu tvornice stoji ispisano: radom zemlju' Molotov otvorili (JL&ldke Uprave Čuvajmo odlučno nepokolebivo našu veliku tekovinu savez radnika U strahu pred Naročito za naš hrvatski selja-čki narod za nas istinske borbene radićevce pristaše HRSS okuplje-ne oko našeg Izvršnog Odbora HRSS niklog iz borbenih radićev-ski- h snaga za vrijeme same velike narodno-oslobodilač- ke borbe ti no-vo nastali odnosi na svim linijama našeg narodnog života jesu od presudne važnosti i značaja Seljački pokreti sami po sebi bili bi u staroj Jugoslaviji pocije-pani i ideološki nejedinstveni Sam naš hrvatski seljački pokret pred-stavljen u Hrvatskoj u HSS pored sve borbenosti širokih seljačkih slojeva bio je po svom vodstvu neborben i oportunistički Vodstvo ga je podvelo velikosrpskoj reak-ciji otvorilo kod sebe vrata fašis-tima izvršilo sramnu izdaju n travnju godine 1941 itd itd sve do izdaje danas u emigraciji na strani najcrnje svjetske imperija-lističke reakcije tJ medjunarod-ni- h pljačkaša i porobljivača rad-nog naroda To staro vodstvo pobjeglo pred vlastitim narodom koje za sebe još i danas svojata naziv da je je-dino "zakonito" i "legalno" vod-stvo — politički Je i moralni mrt vac u očima hrvatskog seljačkog naroda fj radno naroda IIr vatske Napose hrvatski seljački narod ogradjuje se od njihove iz-dajničke rabote u inostranstvu i čvrsto se danas zbio oko svog Iz-vršnog odbora HRSS u Narodnom frontu u nerazorivom savezu sa bratom RADNIKOM a pod jednim rukovodstvom — kao i u vrijeme velikog narodno-oslobodilačk- og ra Pariz — Bugarski politički predstavnik u Washingtonu gene-ral Vladimir Stojčev predvidja da će se odnosi iz medju Sjedinjenih Država i Bugarske popraviti na-kon su u Bugarskoj održani nacio-nalni izbori Stojčev se vraća u Washington poslije tri mjeseca boravka u Sofiji On je kod pojedinih Amerikana ca uključiv i američkog ministra Mavnard D Bernesa opazio da su "in zadovoljni sa načinom kojim -- u ip održali izbori Oni su potvr-dili da su izbori bili slobodni i osi-mna- na sva prava opozicionim partijama (Američka vlada nije do sada htj la priznati bugarske vrtate pod i govorom da vlada "nije" ispuni-la odluke Vijeća ministara vanj-skih poslova u Moskvi od decem-bra 1945 odnoseći se na priklju-čenje predstavnika opozicije) General Stojčev ističe da je po-grešno shvaćanje bugarske vlade glavni razlog što se Sjedinjene Dr-žave ponašaju tako neraspoloteno prema bugarskoj republici On smatra da su prošlim izborima u Bugarskoj odstranjeni svi razlozi sa ovakvo stanovište Sjedinjenih Država Pored 3fi4 poslanika Ota-eestven- og Fronta opozicija je iza-brala 101 svojih poslanika Govoreći o medjunarodnoj poli-tičkoj situaciji Stojčev e nad da će se odnosi ismedju Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza pop-raviti Ovome je Još nadodao to da Je oružani sukob ismedju ove dvije zemlje jer narodi neće ratovati i - ' - 2 - :a sutrašnjicom i seljaka ta tako i sada u vrijeme obnove i izgradnje naše zemlje — pod ru-kovodstvom vodje i učitelja svih naših naroda našeg maršala Tita Ra5 to jedinstveno rukovodstvo svih naših istinski demokratskih snaga u cijeloj našoj državi ba§ taj naš nerazoriv savez radnog naroda grada i sela jedna je od naših najvećih tekovina na politi-čkom polju u povijesti naših naro-da Narušavati tu jedinstvenost tu snagu našeg progresivnog kreta-nja htjeti opet politički život vra-titi na staro na podvojenost u rad-ničkim i seljačkim redovima znači biti protiv svih tekovina izvojeva nih u narodno-oslobodilačko- m ra-tu i do danas ostvarenih znači biti danas protiv istinske obnove i iz-gradnje naše zemlje obnove i iz-gradnje koja će omogućiti i osi-gurati našim narodima milijuni-ma radnika i seljaka našoj djeci budućim pokoljenjima trajni os-no- v za podizanje sve većeg blago-stanja i kulturnog stupnja a na-ročito koja će stvoriti našim naro-dima trajni temelj za punu njego-vu životnu sigurnost i čvrsti ne-razor- ivi oslonac protiv svjetskih imperijalističkih pljačkaša i poro-bljivača kao i domaćih njihovih slugu — reakcije Tko radi protiv jedinstva rad-nog naroda grada i sela taj stvara razdor tko je protiv jedinstveno-sti rukovodstva — neprijatelj je osnovnih interesa naših naroda! Joza Milivojević član Izvršnog odbora HRSS Glavni problem u Europi uvjek je bila i sada je Njemačka — re-kao je ovaj general koji Je tokom prošlog rata predvodio bugarske trupe u borbi protiv Nijemaca On je upozorio da će Njemačka ponov no pokušati pripremiti se za agre-siju Jer se njemački imperijalisti nisu odrekli svojih namjera ra pu-stolovinu On je požalio što zapad-ni saveznici i ovaj puta ponavlja-ju one pogreške prema Njemačkoj koje su učinili 1919 godine Zapad-ni saveznici bi trebali radikalno čistiti sve uzroke sa prošli svjet-ski rat i onemogućiti bilo kakvu pomisao na ponovne ratne pustolo-vine General Stojeev koji odlazi na svoju dužnost u Washington sata tra da će se po vremenu vratiti u Sofiju ako se ne poprave odnosi ismedju Bugarske i Sjedinjenih Država odnosno ako američko dr-žavno odjeljenje ne prisna bugar-- ske vlade TEKSTILNI RADNICI ODR2A-VAJ- U KONFERENCIJU Ottavva 9 Nov Danas i sutra United Textile Vt'orkers of Ameri-ca AFL) održati će ovdje svoje godi nje za jedan je Delegacija je došla iz nekih 2 tekstilnih središ ta u Nova Scotia Quebeca i Onta-nja Pored izvještaja o dotada-njim štrajkovnim borbama u tek-stilnoj industriji ovo zasjedanje će položiti temelje i izraditi prog-ram za daljnje borbe radnika u tekstilnoj industriji STOJČEV SE NADA BOLJIM ODNOSIMA IZMEDJU BUGARSKE I SDA nemoguć
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, November 12, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-11-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000997 |
Description
Title | 000530 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | -£- -— STRANA 2 NOVOSTI Utorak 12 novembra 1946 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Auihorfccd as Serond Class Mail Post Office Department Ottavva Mazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Hefislered in the Regwtry Oifice for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Ratne huŠkače treba razgolićavati Medjuncrrodna reakcionarna propaganda koja svjetsku političku atmosferu ispunjuje prijetnjom propovjedanjem još jednog rata i umjetnim stvaranjem histerije do temelja je raz-goliće- na nedavnom izjavom generalisima Staljina Sa Churchillom u Britaniji kao govornikom svjetske reak-cije odkriveni su i mnogi drugi Churchilli kojih imamo dovolj-no ovdje u Kanadi i u Sjedinjenim Državama Oni sanjaju sa-mo o jednoj stvari i to kako bi mogli izolirati Sovjetski Savez i odkloniti ga sa puta njihove imperijalističke politike Oni ne mogu napraviti niti jednog koraka u porobljavanju i suzbijanju borbe naroda za nezavisnost a da im Sovjetski Savez nebi stao na put Radi toga provode kampanju ogovaranja stvara-nja intriga i provokacija — sve sa ciljem nebi li se koga za-strašilo i prisililo na popust pod prijetnjom atomske bombe i "neizbježnosti još jednog rata" Na te ljude pokazao je generalisimo Staljin i rekao da ih treba na svakom koraku razgolićavati Staljin je protiv njih poveo borbu i pozvao da se toj borbi priključe svi miroljubivi narodi svijeta Rata više nitko ne želi nego samo one grupe po čijoj se volji nije završio prošli svjetski rat Narodi svijeta mogu na miran prijateljski i hladnokrvan način rješavati me-djusob- ne probleme podržavati mir i spriječavati rat Medjutim Churchill i razni drugi Churchilli rade na tome kako bi svijet uputili u neki drugi pravac u razdor u napeto stanje medju vodećim savezničkim silama i podjelu svijeta u dva neprijateljska tabora želju za takav svijet izrazio je Churchill kada je održao onaj famozni govor u Fultonu Sta-ljin je razgolićio Churchilla i rekao da nema "prave opasnosti za ponovni rat" Churchill je zatim otpočeo propagandom da "Sovjetski Savez podržava 200 divizija u raznim zemljama Europe" Sta-ljin je i ove tvrdnje Churchilla prikazao kao neistinite i zlona-mjerne On je to dokazao činjenicama rekavši da Sovjetski Savez nema više od 60 divizija u Europi i te divizije nisu pot-pune Skoro će se i taj broj sniziti kada otpočne doljnjn demo-bilizacija vojnih sila u Sovjetskom Savezu Staljin je rekao da Sovjetskom Savezu treba sedam ako ne i više godina za ponovnu izgradnju porušenih gradova i sela Od te zemlje svijetu ne prijeti opasnost od atomske bom-be na temelju koje Sjedinjene Države provode svoju vanjsku politiku Sto Sovjetskom Savezu pored stabilnog mira treba je trgovina i zajmovi u stranim zemljama za rekonstrukciju Na planove za pretvaranje Njemačke u tvrdjavu protiv Sovjetskog Saveza Staljin je odgovorio sa predlogom za pret-varanje Njemačke u demokratsku državu koju treba očistiti od fašizma i fašističke opasnosti I po pitanju cmglo-američk- ih trupa u stranim zemljama Staljin je dao jasan odgovor On je pokazao svijetu da se bankrotirani režimi u Grčkoj Kini i drugdje drže na upravi samo zato što uživaju potporu anglo-američki- h oružanih sila Riječi nisu dosta treba pokazati na djelu Kada je sovjetski komesar vanjskih poslova Maksim Lit-vin- ov predložio Ligi Nacija da se prihvati politika sa sveopće razoružanje protiv njega su se tada diaU svi ratni zavojevači Njegov predlog nije uvažen i Liga Nacija nije mogla spriječiti natječaj za naoružanjem Fašisti i umirivatelji fašizma su vješ-to iskoristili tadanje prilike i tako otvorili put sa drugi svjetski rat Radnički pokret je u to vrijeme bio još dosta slab da bi se mogao oduprijeti agresiji anti-ratn- e sile bile su razbijene i rastresene narodno jedinstvo nije bilo dovoljno snažno da bi moglo spriječiti rat Liga Nacija se u takvoj situaciji počela raspadati Ona nije više bila u stanju ispunjavati dužnosti za koje je uspostavljena U današnjoj situaciji koja se zahvaljujući savezničkoj pobjedi nad oružanim silama fašizma razlikuje od one kada je Maksim Litvinov predlagao sveopće razoružanje Molotov je Ujedinjenim Nacijama predložio četiri točke programa za osiguranje trajnog i sigurnog mira Sve vlade Ujedinjenih Nacija trebaju znatno sniziti nao ružanje Atomsku bombu se mora zabraniti uništi proizve-dene zalihe i spriječiti daljnje razvijanje atomske energije za ratne svrhe Ujedinjen Nacije su dužne pozvati sveje članice da pruže svu moguću pomoć Vijeću Sigurnosti u ispunjavanju ove velike zadaće jer će time biti skinuti i tereti troškova koje narodi nose radi naoružavanja Predlog Molotova je vrlo jasan i jednostavan On je pri-hvatljiv za miroljubive narode sviju zemalja Kanadski pred-stavnici se prema izjavi ministra St Laurenta slažu sa pred-logom Molotova Slaže se i američki senator Austin koji je o tom pitanju govorio Ali jednostavno odobravanje nije dovolj-no Sovjetski Savez ne može sam provoditi politiku snižavanja naoružanja kao što je nije mogao ni u onim danima kada je Litvinov predlagao sveopće razoružanje RifeSi niu dosta već treba preći na dj'e-l-a Na prvom mjestu treba prekinuti sa imperijalističkom po-litikom i namjerom za dobivanje prevlasti nad svijetom Treba sa javnih mjesta odstraniti ratne raspirivače i zauzdati njihovu &JQlazea Dani izboaa za nove općinske up-rave počeli bu se približavati U većim industrijskim gradovima već su u toku pripreme za postav-ljanje kandidata i provodjenje iz-bornih kampanja Kao i obično pred narod će iza-ći cijela grupa buržoaskih kandi-data — advokati trgovci doktori i dragi Donašati će svoj program i davati demagoška obećanja na koja će zaboraviti odmah nakon stupe u općinsku upravu U mno gim gradovima pred narod će sa svojim programima izaći i istinski radnički kandidati koje će organi-zirani radnici sami imenovati i podupirati Izbori za nove općinske uprave su danas vainiji nego ikada u his-toriji jer danas se pred kanadski narod ozbiljno postavlja pitanje da li ćemo u prosperitet ili ponovnu depresiju Mnogo u tome ovisi i o samim općinskim upravama Krup-ni interesi industrijalaca i bankira rade na tome kako bi općinske up-rave pretvorili u svoja uporišta za sprijećavanje progresa i rekon-strukcije Kadi toga oni već danas mobiliziraju 9va moguća sredstva protiv progresivnog pokreta i spri jećavanje izbora radničkih kandi-data Od kolike su važnosti općinske uprave i kako značajnu ulogu one igraju u borbi naroda za progres najbolje su potvrdile štrajkovne borbe radnika u Windoru Hamil-ton- u Vallevfield i drugdje Naro-čito je važnu ulogu igrala općin-ska uprava za vrijeme Štrajka če-ličnih radnika u llamiltonu gdje u pod vodstvom načelnika Som Lavrenca i vijećnice Helen Ander- - TRUMAN NEĆE DATI OSTAVKE Washington 8 Nov — Po izbo-rima koji su obavljeni 5 novembra i pobjedi Kepublikanske partije u oba doma pronijele su se glasino da će predsjednik Truman obzirom na ishod izbora dati ostavku Iz kancelarije predsjednika se dozna-j- e da predsjednik Truman ne mi-sli dati ostavke već će nastaviti sa svojim programom sve do izbora 1948 godine Štoviše javlja se d3 ishod izbora "neće" utjecati ni na sadanju vanjsku politiku Sjedinje-nih Dižava Premijer King zagovara većo emigraciju zanatski: JAUK PKOTDSTI- - KAjr OtUwa 8 Nov — Premijer King je na konferenciji štampe jučer iz-javio da vlada namjerava ozbiljno pristupiti pitanju veće emigraci-je u Kanadu Prvenstveno u Ka-nadu će se doseljavati lica koja imaju svoje rodjake ili roditelje već u Kanadi na drugo mjesto do-laze lica koja su se tokom rata na-lazila u raznim savezničkim armi-jama kao na primjer poljski voj-nici koji su služili u korpusima reakcionarnog poljskog generala Andersa i drugi U tu svrhu vlada premijera Kin-g- a namjerava poslati posebnog emigracionog oficira u Europu ko-ji će vršiti izbor u duhu postojećih emfgracionih zakona Novi doselje-nici pogotovo bivii poljski vojnici i vojnici drugih zemalja koji se iz jednog li drugog razloga ne žele povratiti u svoju staru domovinu namještavani će biti po farmama gdje ć obavezatno raditi km? i u-ma- nje dvije godine Zanatske unije i narod Kat uli -- p ne slale sa vladinim planom u- - Ijavanju raznih pro-faistuk- ih lu i u zemlju U tom pravcu nm ire a natske unije su već uložilo pnt -- te i traže od vlade promjmu pnli tike "Naši su m vojnici borili na raznim europskim frontovima pro-tiv fašizma a naša vlada namjera va useljavati profašfctičke elemen-te koje će he kanije UKomtavat kao štrajkolomce u borbi protiv po-pravka ekonomskog Manja naeg naroda" — kale se u rezoluciji električara Izbori son suzbijani pokušaji reakcije o nepravednom optuživanjem radni-ka i zahtjevu za dopremanje pro-vincijalne i federalne policije pro-tiv mirnih štrajkaških straža Kontroler Nora Henderson i dru-gi reakcionare! u općinskom vijeću Ilamiltona razgolićeni su kao sluz-nici Stelco i ostalih hamiltonskih tvornićara Federalne i provinci-jalne vlasti nisu mogle reći da u Hamilton šalju policiju na zahtjev općinske uprave i stanovništva Is-to je tako bilo i u Timminsu gdje je općinska uprava zajedno sa načelnikom usvojila unijsku rezo-luciju protiv dopremanja provinci-jalne policije u Štrajkašku zonu radnika šumske industrije U svakoj općini ispoljuju se dva suprotna pitanja — pitanje obič-nog stanovništva i bogataša Sva-gdje narod teži za promjenom za rekonstrukcijom koja će zajamčiti dovoljno uposlen ja izgradnju no-vih stanova škola bolnica parko-va itd Medju najslavnija pitanja opadaju porezi koji ujek predstav i U staroj Jugoslaviji rukovodeću ulogu opozicionih snaga imala j Hrvatska seljačka stranka Ali je iza smrti Stjepana Radića oportu-nističko u političkoj boibi nedo-sljedno gospodsko vodstvo HSS s Ir Mačekom na čelu otišlo u da-nima najsudbonosnijim za hrvat-ski narod u sporazumaške vade 3 najcrnjom reakcijom — monarhi-jom i nosiocem te monarhije — ve-likosrpskom reakcionarnom izrab-Ijivačko- m čaršijom i tako svoju rukovodeću ulogu za vodstvo opo-zicionih snaga naših naroda proi-gralo i za uvijek izgubilo! Takva politika I)r Mačeka u HSS bila je izdaja borbenog radi-ćevsk- og pokreta hrvatskog selja-čkog naroda i njegovih borbenih teinji Jasno je da je istinski ra-dićevac borbeni hrvatski seljak u svojoj veličini bio politički razoča-ran i tako prevaren otišao dolas-kom fašizma u borbu protiv tog zla i nesreće odbacivši kolebljivost u koju ga je u prvim danima uvu-kao svijesno i po planu baS svojim držanjem Dr Maček "Vod ja" se kukavički pokorio okupatoru čak se dao i u političku službu reakci-je (na kojoj izdajničkoj liniji je i danas u inozemstvu) i tako posve izdao i nauku braće Radića i sam hrvatski seljački narod prepustiv-š- i ga na milost i nemilost fašisti-čkom osvajaču On takav jadan i bijedan po svojim moralnim i političkim kvalitetama jasno da nije bio u stanju niti pomisliti a kamoli povesti narod u borbu pro-tiv fašizma i okupacije već na-protiv uklopljavao ga je u tudjin-sk- i imperijalistički ratni stroj Njegovom su zaslugom tako I oni koji se nisu znali otresti ko "Udarničkim obnavljamo propagandu za rat protiv Sovjetskog Saveza Naša vlada u Kanadi treba u pravcu ovog pitanja uskla-diti svoju vanjsku politiku Promjenom vanjske politike treba u isto vrijeme prestati sa anti-- sovjetskom propagandom u zem-lji i obustaviti kampanju špijunskog strašila Odobravati ra-zoružanje i kod kuće dozvoljavati sirenje anti-sovjetsk- ih strasti izaziva sumnju kod svakoga tko potanko razmisli prilike u ko-jima se nalazimo Riječi Molotova nije dosta samo odobriti i onda ništa ne učiniti nije govorio samo za Sovjetski Savez nego i za druge miroljubive narode kada je rekao: "Saveznici su se borili protiv imperijalističke Njemačke i Japana zato da bi oslobodili narode svijeta od fašističke pre-vlasti Mi se nismo borili zato da bi neka druga zemlja zauze-la njihovo mjesto Naši narodi nisu prolili potoke krvi da bi put drugoj sili za vladanje nad svijetom Op £a€L ljaju teški teret na ledjima obič-nog stanovništva Porezni sistem je u svakoj općini stvoren tako da srazmjerno veliki posjednici uvjek manje plaćaju poreza nego ostalo stanovništvo Progresivni kandida-ti u svakom lokalu predlažu takve reforme koje će porezni teret pre-baciti na ledja bogatih i narodu olakšati jedan dio života A borba sa reformu u poreznom sistemu je tijesno povezana sa programom za progresivne reforme po svim pitanjima jednog grada ili mjesta Kad smo na čisto sa pitanjem da je svakoj općini potrebno imati progresivne sile na upravi koje će se brinuti i raditi za interese sta-novništva onda je dužnost svakog progresivnog gradjana da neumor-no radi i pomogne osigurati izbor takvih sila Sve demokratske orga-nizacije i grupe trebaju se zainte-resirati u općinske izbore i podu-pirati izbor onih kandidata koji su svojim dosadanjim radom do-kazali da će u općinskoj uprai najviše učiniti za interese naroda lebljivosti ostali ili pasivni ili su oportunistički prišli fašizmu pod plaštem mačekovskih parola "do-mobranske puške na svom rame-nu" "čuvanja glave" i slično pa dosljedno tom svom stavu — kako za vrijeme velike narodno-oslobo-dilač- ke borbe pa tako i nakon os-lobodje- nja — dali su se povući od reakcije svih boja i dlaka u redo-ve protiv radnog naroda i njego-vih izvojevanih tekovina To je činjenički bilans rukovod stva Dr Mačeka! Radnička klasa Hrvatske kao i ostalih naroda Jugoslavije dala je našim narodima ono najbolje iz se-be svoju avangardu — Komunisti-čku partiju partiju sposobnu za rukovodstvo u najtežim danima za naše narode za rukovodstvo u us-tanku i revoluciji naših naroda Ona je dala i rukovodioca kakvog je povijesni momenat tražio u li-cu heroja naših naroda našeg maršala Josipa liroza Tita Da dala nam ga je radnička klasa na-iih naroda — iškolovala nam ga je Komunistička partija! Uorbene vrline istinsko rodolju-blje organizacione sposobnosti u svakom pravcu brzo su pribavile IKJvjerenje svih naših naroda na- - ročilo širokih seljačkih slojeva pr-- ! voborcu i rukovodiocu ustanka — naše svenarodne revolucije — mar-šalu Josipu Brozu Titu Tako su se kovali u toku narod-no-oslobodilačk- og rata novi odnosi medju našim narodima odnosi is-tinskog bratstva i jedinstva te od-nosi koji su ostvarili i skovali ne-razor- ivi savez radnih lojeva na-ših naroda savez seljaka i radni-ka r JO SE NIJE PRONAŠLO POLJSKO ZLATO OtUws 11 Nov — Više od dva-deset milijuna poljskog zlata na-kita i historijskih uspomena koje je pred hHlerovim zločincima po-hranjeno bilo n Kanadi nije još pfonadjeno Poljski ministar z Kanadu dr Alfred FlderkJevich je izjurio da se nad da će kanad-ska vlada pomoći pronaći to zlato i dragocjenosti II - ssf !9a£ 1 Tvornica cementa u Podsusedu započela jo radom Na ulazu tvornice stoji ispisano: radom zemlju' Molotov otvorili (JL&ldke Uprave Čuvajmo odlučno nepokolebivo našu veliku tekovinu savez radnika U strahu pred Naročito za naš hrvatski selja-čki narod za nas istinske borbene radićevce pristaše HRSS okuplje-ne oko našeg Izvršnog Odbora HRSS niklog iz borbenih radićev-ski- h snaga za vrijeme same velike narodno-oslobodilač- ke borbe ti no-vo nastali odnosi na svim linijama našeg narodnog života jesu od presudne važnosti i značaja Seljački pokreti sami po sebi bili bi u staroj Jugoslaviji pocije-pani i ideološki nejedinstveni Sam naš hrvatski seljački pokret pred-stavljen u Hrvatskoj u HSS pored sve borbenosti širokih seljačkih slojeva bio je po svom vodstvu neborben i oportunistički Vodstvo ga je podvelo velikosrpskoj reak-ciji otvorilo kod sebe vrata fašis-tima izvršilo sramnu izdaju n travnju godine 1941 itd itd sve do izdaje danas u emigraciji na strani najcrnje svjetske imperija-lističke reakcije tJ medjunarod-ni- h pljačkaša i porobljivača rad-nog naroda To staro vodstvo pobjeglo pred vlastitim narodom koje za sebe još i danas svojata naziv da je je-dino "zakonito" i "legalno" vod-stvo — politički Je i moralni mrt vac u očima hrvatskog seljačkog naroda fj radno naroda IIr vatske Napose hrvatski seljački narod ogradjuje se od njihove iz-dajničke rabote u inostranstvu i čvrsto se danas zbio oko svog Iz-vršnog odbora HRSS u Narodnom frontu u nerazorivom savezu sa bratom RADNIKOM a pod jednim rukovodstvom — kao i u vrijeme velikog narodno-oslobodilačk- og ra Pariz — Bugarski politički predstavnik u Washingtonu gene-ral Vladimir Stojčev predvidja da će se odnosi iz medju Sjedinjenih Država i Bugarske popraviti na-kon su u Bugarskoj održani nacio-nalni izbori Stojčev se vraća u Washington poslije tri mjeseca boravka u Sofiji On je kod pojedinih Amerikana ca uključiv i američkog ministra Mavnard D Bernesa opazio da su "in zadovoljni sa načinom kojim -- u ip održali izbori Oni su potvr-dili da su izbori bili slobodni i osi-mna- na sva prava opozicionim partijama (Američka vlada nije do sada htj la priznati bugarske vrtate pod i govorom da vlada "nije" ispuni-la odluke Vijeća ministara vanj-skih poslova u Moskvi od decem-bra 1945 odnoseći se na priklju-čenje predstavnika opozicije) General Stojčev ističe da je po-grešno shvaćanje bugarske vlade glavni razlog što se Sjedinjene Dr-žave ponašaju tako neraspoloteno prema bugarskoj republici On smatra da su prošlim izborima u Bugarskoj odstranjeni svi razlozi sa ovakvo stanovište Sjedinjenih Država Pored 3fi4 poslanika Ota-eestven- og Fronta opozicija je iza-brala 101 svojih poslanika Govoreći o medjunarodnoj poli-tičkoj situaciji Stojčev e nad da će se odnosi ismedju Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza pop-raviti Ovome je Još nadodao to da Je oružani sukob ismedju ove dvije zemlje jer narodi neće ratovati i - ' - 2 - :a sutrašnjicom i seljaka ta tako i sada u vrijeme obnove i izgradnje naše zemlje — pod ru-kovodstvom vodje i učitelja svih naših naroda našeg maršala Tita Ra5 to jedinstveno rukovodstvo svih naših istinski demokratskih snaga u cijeloj našoj državi ba§ taj naš nerazoriv savez radnog naroda grada i sela jedna je od naših najvećih tekovina na politi-čkom polju u povijesti naših naro-da Narušavati tu jedinstvenost tu snagu našeg progresivnog kreta-nja htjeti opet politički život vra-titi na staro na podvojenost u rad-ničkim i seljačkim redovima znači biti protiv svih tekovina izvojeva nih u narodno-oslobodilačko- m ra-tu i do danas ostvarenih znači biti danas protiv istinske obnove i iz-gradnje naše zemlje obnove i iz-gradnje koja će omogućiti i osi-gurati našim narodima milijuni-ma radnika i seljaka našoj djeci budućim pokoljenjima trajni os-no- v za podizanje sve većeg blago-stanja i kulturnog stupnja a na-ročito koja će stvoriti našim naro-dima trajni temelj za punu njego-vu životnu sigurnost i čvrsti ne-razor- ivi oslonac protiv svjetskih imperijalističkih pljačkaša i poro-bljivača kao i domaćih njihovih slugu — reakcije Tko radi protiv jedinstva rad-nog naroda grada i sela taj stvara razdor tko je protiv jedinstveno-sti rukovodstva — neprijatelj je osnovnih interesa naših naroda! Joza Milivojević član Izvršnog odbora HRSS Glavni problem u Europi uvjek je bila i sada je Njemačka — re-kao je ovaj general koji Je tokom prošlog rata predvodio bugarske trupe u borbi protiv Nijemaca On je upozorio da će Njemačka ponov no pokušati pripremiti se za agre-siju Jer se njemački imperijalisti nisu odrekli svojih namjera ra pu-stolovinu On je požalio što zapad-ni saveznici i ovaj puta ponavlja-ju one pogreške prema Njemačkoj koje su učinili 1919 godine Zapad-ni saveznici bi trebali radikalno čistiti sve uzroke sa prošli svjet-ski rat i onemogućiti bilo kakvu pomisao na ponovne ratne pustolo-vine General Stojeev koji odlazi na svoju dužnost u Washington sata tra da će se po vremenu vratiti u Sofiju ako se ne poprave odnosi ismedju Bugarske i Sjedinjenih Država odnosno ako američko dr-žavno odjeljenje ne prisna bugar-- ske vlade TEKSTILNI RADNICI ODR2A-VAJ- U KONFERENCIJU Ottavva 9 Nov Danas i sutra United Textile Vt'orkers of Ameri-ca AFL) održati će ovdje svoje godi nje za jedan je Delegacija je došla iz nekih 2 tekstilnih središ ta u Nova Scotia Quebeca i Onta-nja Pored izvještaja o dotada-njim štrajkovnim borbama u tek-stilnoj industriji ovo zasjedanje će položiti temelje i izraditi prog-ram za daljnje borbe radnika u tekstilnoj industriji STOJČEV SE NADA BOLJIM ODNOSIMA IZMEDJU BUGARSKE I SDA nemoguć |
Tags
Comments
Post a Comment for 000530