Novosti, January 07, 1947

              I'
V
ja
m -
&
I
i STRANA 2 ___ NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Authorizrd as Second CIsss Mail Tost Offire Department Ottaa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for fhe City oi Toronto
on the 24th dcrv oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Cijene će i opet poskočiti
Iz Ottawe javljaju da će cijene kavi čaju odijelu po
svoj prilici i šećeru maslu i drugim živežnim namirnicama
poskočiti Kava će poskupiti 2a 4 čaj za 10 a maslo za 3 centa
po funtu Čuje se takodjer da će cijene raznom platnu i dru-goj
tkanini poskočiti za 25 posto
Dok ovako cijene raznim narodnim potrepštinama skaču
iz dana u dan nadnice radnika opadaju On na oko ostaju
iste ali time što je cijena poskočila živežnim i drugim rad-ničkim
potrebama one (nadnice) se pretvaraju u manju vri-jednost
Na drugu stranu broj besposlenih sve više raste Radi
"nedovoljne" narudžbe ili "nestašice" materijala tvornice su
počele otpuštanjem Eno u Windsoru danas se nalazi preko
7000 besposlenih automobilskih radnika kojima je rečeno
da nema posla jer je "nestašica materijala" Pokušajte po-tražiti
novog posla u Hamiltonu Wellandu ili u Torontu reći
će vam se — "nema posla jer nemamo narudžbe" U nekojim
drugim slu'evima pitati će vas za godine pak ako ste pro-šli
četrdesetu — ni govoriti s vama neće
Sve ovo tumači da se primičemo ili bolje reći ulazimo
u jednu tešku ekonomsku krizu koja će se prema stručnjaci-ma
pojaviti u kapitalističkom svijetu u 1947 — 48 godini
Lov na iseljeničke pećake
Mačekovci i ustaše su u posljednje vrijeme zaredali pri-kupljanjem
raznih fondova Tu je fond "za slobodnu Hrvatsku
— lond dr Vlatka Mačeka" fond za "pomoć hrvatskim izbje
glicama" fond "za pomoć hrvatskoj izbjegloj djeci" 1 1 d Usta
se oko "Danice" i "Naše Nade" takodje: imaju svoje fondove
indentične sa fondovima mačekovaca Oni ih jednostavno zo-vu
fondovi "za slobodnu i nezavisnu Hrvatsku"
Fondovi pa fondovi Kuda su namjenjeni ti fondovi tko
o njima vodi računa kome dolaze i kako su veliki — to neka
svemogući zna
Iz prošlosti i iskustva stečenog sa kanadskim mačekov-cim- a
mi imamo pravo sumnjati u njihove račune i njihove
fondove Primjerice kanadski mačekovci su jednom sakupljali
novac za pomoć narodima Jugoslavije U taj fond sakupili su
bili oko 18 hiljada dolara Četiri su poslali u zemlju — najme
utrošili su ih na šivaće mašine a za ostalih četrnaest hiljada
— nitko ne zna Kud su dospjeli i u čijem su džepu odsjeli
još nikada nije rečeno hrvatskim iseljenicima od kojih su pri-kupljali
Zna se samo toliko da novac prikupljen za pomoć
narodima Jugoslavije nije došao k narodu
Da su svi ti zvučni nezvučni fondovi prosti mamac o
tom nije potrebno ni govoriti Za Mačekov fond na primjer
traži se ništa manje nego po jednu hiljadu dolara ako želiš
bitit počasni utemeljitelj fonda" $50000 ako želiš biti ute-meljitelj
fonda" $50 do $100 ako želiš biti "prinosioc fonda"
i od $1 do $50 ako želiš biti "doprinosioc fonda" Svrha fondo-va
je: "demokratske slobode i samoopredjeljenje hrvatskog
seljačkog naroda te za uspostavu Radićeve čovječanske pra-vice
u Hrvatskoj" i
Konkretno rečeno to je fond za uzdržavanje vodstva ma-čeko- ve
stranke za uzdržavanje Mačeka njegove Josipe Krnje-vić- a
Jukića Guinea i drugih "vodećih" izbjeglica Od toga
fonda financira se vodstvo jede i spava u hotelima putuje
aeroplanima i spavaćim kolima pije visky prije svakog odla
ska i dolaska" — kako to kaže Guineo U taj fond spada i
vozakanje čamcem po francuskim jezerima i Krnjevićeva udo-bnost
u Londonu itd Čuje se nešto da i glavni predsjednik
nad glavnim predsjednicima svih seljačkih stranaka Restek
dobiva po mrvicu
Nego pustimo taj fond To je njihov fond fond za finan-ciranje
izbjeglog vodstva — za puru njegovu Radje objasni-mo
našim iseljenicima što mačekovci razumjevaju i kome je
namjenjen fond za "pomoć hrvatskim izbjeglicama"
To je zajednički fond mačekovaca i ustaša U taj fond
zajednički prikupljaju i šalju kome — hrvatskim koljačima
— ustašama koji se nalaze po talijanskim i austrijskim kon-centracionim
logorima šalju ga krvnicima srpskog i hrvatskog
naroda palikućama ubicama nevine djece silovateljima žena
i djevojaka Jednom rječju šalju ga najvećim zločincima
koji su utekli iz zemlje pred pravdom naroda
Da li može biti poštenog hrvatskog iseljenika koji bi dao
i jedan jedini cent za ovu stvar? Mi dvojimo da će se pošteni
hrvatski iseljenik odazvati i dopustiti mačekovcima ih usta
Sama da mu kućni prag radi toga predje Mi dvojimo da se
može naći poštenih hrvatskih iseljenika onih koji poznaju sa
mo jedan dio one strašne sudbine koja je naš narod zadesila
pod ustaškom vladavinom u "nezavisnoj" i da bi doprinjeo
bilo što u fond za "pomoć hrvatskim hbjeglioama"
Svi ti fondovi nisu ništa drugo do običan lov na iselje-ručk- e pećake
Predsjednik Trades and Labor
Congress-- a u oči Nove godine
Ottava — čestitajući novu go-dinu
organiziranim radnicima
predsjednik Trades and Labor
Congress Percy Bengough je re-kao
da radnici nisu krivi za štraj
kove tokom prošle godine Kriva
je zato pohlepnost poslodavaca za
profitima i pristranost federalnih
i provincijalnih vlasti koje su obi-čno
u svakom sporu stojale na
strani poslodavaca
Bengough je kategorički pobio
optužbe reakcije da radnici kroz
Štrajkove narušavaju današnje
stanje "Možemo sa sigurnošću
reći kaže Bengough "da nijednoć
radnici nisu izašli na štrajk iz ob-jes- ti
već su ih na to prisilile pri-like
u kojima su se našli i upor-nost
poslodavaca koji su odbijali
opravdane zahtjeve zanatskih un-ija"
sLhsvT" sflsLv B-3KKKnjKk-
JKM Jk čiji jijha 3TTfc_i"T'
kapitalistički monopol nadnice i
Pravi krivci za teško
stanje Austriji
— U članku pod na-slovom
"Tko je kriv za teško po-litičko
I privredno stanje u
"Borba" se na poku-šaje
izvjesnih austrijskih
da za takvu situaciju prebace od-govornost
na sovjetske okupacione
vlasti
Ovako su se nedavno u austrij-skoj
štampi i stanovitim austrij-skim
krugovima vijesti da
tobože sovjetske vlasti "ometaju"
raspodjelu hrane medju stanovni-štvom
A predstavnik ministarstva
vanjskih poslova je po izvještaju
Frances Press dao izjavu po kojoj
"Sovjetski Savez treba biti odgo-voran
ako se denazifikacija Au-strije
ne ostvari onako brzo kao
što je potrebno"
Cijelom svijetu je poznato —
kaže "Borba" da se u sovjetskoj
okupacionoj zoni Austrije denazi-fikacija
najuspješnije provodi Ta
zona je očišćena od okorjelih faši-sta
a što se tiče denazifikacij-- e
ona je u stvari potrebna u anglo-američkoj
okupacionoj zoni
Ta je zona Još više od zone "A"
u Julijskoj Krajini postala ne sa
mo njemačkih i austrij- -
da pi- -
čište fašističkog ološa čitavog svi
jeta U Koruškoj su za-držali
najglavnije pozicije na vla-sti
bez ikakve smetnje odgovor-nosti
teroriziraju sta-novništvo
U zoni se takodjer nalazi
oko pola milijuna "raseljenih li-ca"
fašističkih skitnica spremnih
da za račun svojih novih gospo-dara
udju u bilo kakve pustolovi-ne
protiv miroljubivih naroda U
toj zoni naao je sklonište gosto-ljubivost
najveći naroda
Jugoslavije — Ante Pavclić
na činjenice kon-itantu- je
više je nego
tvrditi da sovjetske vla-sti
ometaju od
nacista
To isto važi — kaže dalje
što se tiče ishrane austrij-skog
stanovništva Trem su u an-glo-ameri- čkoj
okupacionoj zoni
postojale bolje mogućnosti za pra-vilnu
ishranu stanovništva nego u
NOVOSTI
Kanada je bogata zemlja i pu-na
svega stoje narodu potrebno
za dostojan život Kad bi pošlo
davci bili svjesni svoje
i pristupili pregovorima sa legi-timnim
predstavnicima organizi
ranih radnika ne poslije nego pri-je
štrajka nebi imali tolikih po-teškoća
u borbi za bolji posljerat-n- i
život
Sve dok se u Kanadi ne upo-sta- vi
puna ekonomska socijalna
sigurnost industrijski nemiri će
se uvjek redati jedni za
Predsjednik drugog zanatsko-unijsko- g
središta kanadskih rad-nika
— Canadian Congrees of
Labor — A R Mosher rekao je
svom novogodišnjem pozdravu
da se ono isto jedinstvo i uprav-ljanje
koje je podupiralo kanadsk"
Kako profite
u
Beograd
Au-striji"
osvrće
krugova
pojavile
stjecište
hitlerovci
slovensko
nemoralno
čišćenje Austrije
drugima
sovjetskoj zoni ipak se snabdjeva-nj- e
stanovništva u sovjetskoj oku-pacionoj
zoni obavljalo pravilno
Umjesto da domaćin namirnicama
onim namirnicama koje su uvo-žan- e
u zemlju hrane austrijski na-rod
anglo-američk- c vlasti hranile
mi prvenstveno pola milijuna ra-seljenih
lica tj onaj izbjeglički
ološ koji postao noioc krimi-nala
i crne burze a samim tim
teški teret za austrijsku privredu
Pored toga anglo-američk- e oku-pacione
vlasti ne stvaraju u Au
striji preduslove za normalan uvoz
žita One ometaju obnovu austrij-ske
industrije ometaju toj zemlji
da se osposobi za plaćanje svojim
izvozom za uvoz najpotrebnijih
sredstava hrane Za prvih osam
mjeseci ove godine Austrija je iz-vezla
robe u vrijednosti od 57 mi-lijuna
a uvezla je svega
22 milijuna vrijednosti
Prema Izvještaju dopisnika Re-ute- ra
iz Beča privatni austrijski
izvoznici nisu upotrijebili protu-vrijednost
izvoza za povećanje
uvoza hrane nego za stvaranje
svojih privatnih bankovnih računa
u inostranstvu
Austrijski narod zna — nastav--
fašista nego i središte i uto- - lja "Borba" — je rješenje
i i
toj
i
zločinac
Ob-zirom
sve ove —
"Borba" —
"Bor-ba"
i
dužnosti
i
u
i
je
i
šilinga
tanja njegove ishrane i sada i u
budućnosti vaino za privrednu su-radnju
sa njegovim istočnim su-sjedima
Medjutim kako se vla-dajući
krugovi Austriji odnose
prema mogućnosti Stvaranja tijes-nih
privrednih odnosa sa Jugosla
vijom i Sovjetskim Savezom naj-bolje
može poslužiti izjava austrij-skog
ministra vanjskih poslova
dr Grubera Govoreći na Jednom
sastanku u Štajerskoj o zahtjevi-ma
koji se podižu u austrijskoj
javnosti za uspostavu trgovačkih
odnosa sa istočnim I jugo-istočni- m
zemljama ministar Gruber je ka-zao
da eu takvi zahtjevi "glupi
i neodgovorni" i da zemlje jugo-istočne
Europe ne predstavljaju
ništa u austrijskoj trgovini"
Kad ovako izjavljuje jedan mi
nistar vanjskih poslova Austrij
ističe "Borba" onda je jasno d
vladajući krugovi Austrije koji o-me- taju
uspostavljanje privrednih
veza sa istočnim zemljama nose
ratne napore mora primjenjivati i
u godinama mira "Za volju pobje-de"
— kaže Mosher niti jedna žr-tva
nije bila prevelika U svakoj
savezničkoj zemlji mase naroda su
radile duge i neodredjene satove
i to pod uslovima koji bi u nor
malno vrijeme bili nepodnosivi
Ovako je svakoj zemlji omoguće-no
podići ratnu proizvodnju do
najvećeg stupnja"
Isto takvo jedinstvo treba da
vlada u borbi protiv besposlice
bijede i bolesti koja kanad-ski
narod sve više obuhvaća
Ulazeći u Novu Godinu Mosher
kale da svaka osoba bilo indivi-dualno
ili u organizaciji treba ra-diti
tako kako bi sa povjerenjem
i sgurnošću mogli gledati U bu-dućnost
w LisBfsf i kifc J- -
skih
razne
sSSBSBSSI
prikazuje
krivicu za izgladjivanje austrij-skog
naroda
Na kraju "Borba" podvlači da
ovakvo stanje u Austriji neće i
ne može ostati trajno Austrijski
narod zna da budućnost njegove
zemlje leži u jačanju njegovih d-mokrat-skih
snaga u povezivanju
Austrije sa njezinim istočnim su-sjedima
IZ
Ovih dana vratili su se u zemlju
članovi mješovite jugoslavensko-poljtk- e
komisije koja je rukovoJ
dila repatrijacijom Poljaka iz
Jugoslavije Na poziv koji je upj--
tio generalni opunomoćenik za
i unutrašnju koloniza-ciju
poljske vlade Volski članovi
komisije — Jugoslaveni posjetili
su Poljsku poslije završenog posla
oko organizacije iseljavanja
Dobrovoljno iseljavanje Poljaka
iz Jugoslavije otpočelo je u martu
mjesecu ove godine na osnovu uza-jamnog
sporazuma izmedju poljske
i jugoslavenske vlade Repatrija-cija
je trajala 7 mjeseci i za to
vrijeme ukupno je iseljeno
poljskih porodica sa oko 1C000
članova iz svih krajeva Jugosla-vije
Najveći dio iseljenika je iz
Narodne Republike Bosne i Herce-govine
kotarevi Prnjavor i Srbac
gdje ih je bivša Austrougarska
monarhija naselila silom osamdese-tih
godina prošlog vijeka Repat-rijacija
je završena 2 novembra
kada je otišao posljednji transport
Naša narodna vlast izilazeći u su
sret iseljenicima omogućila im Je
da ponesu svu svoju pokretnu imo-vinu
i da transportiraju 5000 grla
krupne stoke
Svi Poljaci — iseljenici po-novo
su kompaktno naseljeni na
prastarim poljskim zemljama ko-je
su Nijemci sada napustili u
Donjoj šleskoj kotar Boleslavjec
gdje su već otpočeli rad na ima-njima
koja im je dodijelila polj
0 "kapitalističkom
zaokružavanju" Sovj Saveza
Generalisimus Staljin odgova-rajući
na pitanje dopisnika "San-d- ej
tajmsa" da li smatra da Veli-ka
Britanija i Sjedinjene Ameri-čke
Države svjesno stvaraju "ka-pitalističko
zaokružavanje" oko
Sovjetskog Saveza izjavio je da
on ne misli da bi Engleska i Ame-rika
mogle stvoriti "kapitalističko
zaokružavanje" Sovjetskog Saveza
čak ni onda kad bi one to htjele
što on medjutim ne može da tvr-di
Pitanje o pokušajima stvaranja
"kapitalističkog zaokružavanja"
Sovjetskog Saveza nije novo
Pokušaji da se Sovjetski Savez
zaokruži i da se protiv njega stvo-ri
opći front kapitalističkih zema-lja
imali su razne forme u raznm
hftorijskim etapama
U prvim godinama poslije po-bjede
socijalističke revolucije u
Rusiji medjunarodne imperijalisti-čke
sile postavljale su sebi zada-data- k
da vojnički zaokruže i voj-nički
uguše zemlju sovjeta Godi-ne
1919 Winston Churchill tadaš-nji
vojni ministar Velike Britani
je objavio je "pohod 14 država"
protiv Sovjetske Rusije U tih 14
država spadale su glavne države
kapitalizma tog doba — Engleska
Sjedinjene Države Francuska Ja-pan
Italija — a osim njih i okoio
sve države koje su graničile sa
Sovjetskom Rusijom
Pohod 14 država organiziran od
razne gospode Churchilla završio
se krahom Sovjetska Rusija prem-da
je bila još mlada i slaba našla
je u sebi dovoljno nage za
otpora protiv inostranih
intervencionista Narodi malih ze-malja
nisu htjeli da budu pionl u
rukama krupnih imperijalista tim
prije što bi uspostavljanje car-skog
imperijalizma značilo smrt-nu
opasnost za njihovu vlastitu
nezavisnost Radne mase i demo
kratska javnost glavnih interven-cionističkih
zemalja a u prvom re-du
Engleske otvoreno su protes
tirale protiv tog reakcionarnog
anti-nacionaln- og rata koji su im
nametnule vladajuće klase
Poslije poraza intervencije 1919-192- 0
godine medjunarodne imperi-jalističko
sile stavile su svoj adut
na diplomatsko zaokružavanje
Sovjetskog Saveza na njegovu
izolaciju One su tim putem htjele
da postignu one iste ciljeve koje
nisu uspjele da postignu putem
vojnog pritiska: pretvaranje sov-jetske
zemlje u ekonomsku kolo-niju
stranog kapitala odricanje
trudbenika SSSR od velikih Okto-barskih
tekovina Na konferenciji
u Djenovi 1922 godine vladajući
krugovi glavnih kapitalističkih ze
malja postavili su sovjetskim
predstavnicima ropske zahtjeve
sve do uspostavljanja u Rusiji ne-- 1 protiv
ćeg nalik na režim kapitulacije ' protiv
zemlje iz
te politike strita
ska vlada ulažući sve snage da što
više u Poljske
komisije koja
je transportiranje
i njihove imovine i na-seljavanje
u Donjoj šleskoj odli
kovani su prilikom u
Varšavi strane poljske vlade
za organizaci-ju
Predsjednik
komisije
održao preko
radija predavanje o zna-čaju
i organizaciji repatrijacije
Članovi komisije prisustvovali su
u Varšavi poljskih sta-rosjedilaca
iz Donje šleske Posli-je
Varšave članovi komisije su po-sjetili
centar tekstilne
Lodj i centar metalurgij-sk- e
Katovice u pratnji
direktora poljskog ureda za kolo
nizaciju Sapjelie
Članovi komisije u
u kotar gdje u
Poljaci iz Jugoslavije
i posjetili sela u kojima su na
stanjeni kolonisti U svakom
kolonisti su oduševljeno
komisiju
svojoj drugoj otadžbi-ni
— Federativnoj
članovi komi-sije
predali su poklo-ne
koje za njih donijeli iz Ju-goslavije:
knjige kompozicije ju-goslavenskih
pjesama i igara sli-ke
jugoslavenskih rukovodilaca I
ih na "Borbu" Koloni-sti
su dali komi
Utorak 7 1947
skog Saveza bila je težnja da se u
opći front protiv Sa-veza
uvuku ne samo države
već i pobijedjene zemlje
u prvom redu
Politika diplomatskog zankruža-vanj- a
Saveza takodjer
je bila ekspanzionisti
čka politika koja je
vodila direktno u novi rat Takva
politika nije mogla naći podršku u
širokim narodnim masama zema-lja
Antante
U toku čitave decenije pitanje
u antl-sovjets- ke
politike bilo je osnovni
sadržaj mnogobrojnih diplomat-skih
kombinacija kojima su se ig-rale
zapadne države
ugovor 1925 godine smatrali su
anti-sovjets- ki krugovi kao
prekretnicu u diplomatskom
zaokružavanju Sovjetskog Saveza
se uključila u front za-padnih
država Nju su svečano
pridobili u Lige na-roda
pred njom su otkrili
"mirne revizije" granica na
Istoku njoj su obećali lavovski
u eksploatiranju
Rusije i agrarni indus-trijske
Zapadne Europe
se i u ovom slučaju
vršio račun bez krčmara
Savez nije da se sta-vi
j)od jaram plana On
je
planova industrijalizacije zem-lje
i kolektivizacije poljoprivrede
— planova utjelovljenih u
pjatiljctkama Pa i sama po-litika
Lokarna bila je prepuna
unutrašnjih proturječ-nosti
se
spremala da prigrabi i kapital i da
očuva nevinost Ona je
porastu i
ali je računala da će
taj porast umjeti da kontrolira
Ispalo je drukčije
Josip Staljin je Još na 14 kong-resu
Sve-savez- ne komunističke
partije koji je održan decembra
1925 godine ukazivao na pokva-reno- st
lokarnske politike
konzervativaca
konzervativci — govorio je on —
misle i da sačuvaju status-kv- o
protiv i da
iskoriste protiv Sovjetskog Save-za
Zar oni ne bi htjeli malo pre
više?"
Surova svjetska kri-za
1929-193- 3 godine dovela je do
oštrog jačanja reakcionarnih ag-resivnih
u vanjskoj po-litici
glavnih kapitalističkih
Pokušaj zaokružavanja
Saveza ja nove forme:
težište prenosi na
ofenzivu protiv SSSR Počinje se-rija
žestokih anti-sovjetsk- ih
pod lažnom firmom borbe
"sovjetskog dempinga"
uvoza rob
sve do medjunarodnog proizvedene tobože pomoću "pn- -
konzorcijuma za eksploatiranje silnog rada" ltd Magnati monopo- -
bogatstva sovjetske Kaj hstičkog kapitala gazde Vol- -
naročita karakteristika ' i Sitija osudjivši desetine
diplomatskog okružavanja Sovjet- - j na strani 4)
Završerca je repatrijacija
Poljaka iz Jisgosl&vije
16000 POLJAKA NAŠE ZEMLJE NASELJENO JE NA STARE
POLJSKE U ŠLESKOJ
re-patrijaciju
3000
ovi
orga-niziranje
doprinesu izgradnji
Republike
Članovi mješovite
organizirala
iseljenika
bavljenja
od
uspješno provedenu
iseljavanja jugo-slavenskog
dijela Sveto
Djordjević je var-šavsk- og
Kongresu
industrije
Krakov
otputovali
zatim Boleslavjec
kolonizirani
selu
dočeka-va- li
isporučujući vatre-ne
pozdrave
Narodnoj Re-publici
Jugoslaviji
kolonistima
su
pretplatili
svečano obećanje
januara
Sovjetskog
po-bjednice
Njemačka
Sovjetskog
nepravična
agresivna
uvlačenja Njemačke tabor
Lokarnski
odluču-juću
Njemačka
rukovodstvo
perspe-ktivu
dio bogatstava
privjesak
Medjutim
Sovjet-ski
pristajao
Devisovog
pristupao ostvarenju grandioz-nih
staljin-ski- m
neriješenih
Engleska diplomacija
pomagala
njemačkog militarizma
revanšizma
engle-skih
"Engleski
Njemačke Njemačku
ekonomska
tendencija
dr-žava
Sov-jetskog
dobi
se
kam-panja
sovjetske
stvaranja
(Nastavak
ZEMLJE DONJOJ
industrije
ekonomsku
siji da će raditi svim silama na
obnovi Republike Poljske i na uč-vršćenju
i produbljivanju bratstva
i prijateljstva naroda Poljske I
Jugoslavije
GRADI SE MODERNA CESTA
ZaGREH — Karlovac
— Zemaljsko gradjevno podu-zeće
Hrvatske izvodi gradnju
nove moderne ceste Zagreb —
Karlovac Ova cesta gradi se na
moderni savremeni način Ona će
biti u cement-beton- u Dosad je it-gradj-eno
3 kilometra betonskog
kolovoza koji je širok 7 i po me-tara
Ove godine treba još izgra-diti
jedan i po kilometar da se
nova cesta spoji sa starom trasom
Nakon toga odlučit će se o dalj-njoj
izgradnji ove ceste Na grad-nji
ove nove moderne ceste zapo-sleno
je nekoliko stotlaa radnika
CESTA ZAGREH — VARAŽDIN
— U okviru planske izgradnje
modernih cesta u Hrvatskoj grali
Zemaljsko gradjevno poduzeće
Hrvatske dionicu moderne ceste
Zagreb — Varaždin i to od Sesve-t- a
ilo Komina Ova dionica je duga
27 kilometara a gradi se po siste-mu
cement-makada- m Na postoje-ći
makadam dolazi sloj cement --
makadam koji se sastoji od 2 slo-ja
tucanika povezana cementom
Izgradnja ove dionkc zapadat će
oko 80 milijuna dinara Motorna
vozila moć čc vacHi po ovoj cesti
prosječnom brzinom od SO km na
sat