Novosti, September 13, 1947

              1
"f1
STRAHA 2 NOVOSTI Subota 13 septembra 1947 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Authorized as Second Qui Mail Post Office Dpartajnt Ottaw
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Regisiered in the Registrv Office for the City o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADekride 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrŠćuju Rukopisi m ne vraćaju
Pred jesensku kampanju Novosti
Jesenska kampanja Novosti počima 15 oktobra Trajati će
dva mjeseca i pol — od 15 oktobra do konca decembra
Cilj kojeg se želi postići u ovoj kampanji jo 5000 dolara
fonda i 400 novih pretplata
Uprava Novosti predvidjela je i rasporedila kvote koe bi
prema našem mišljenju odgovarale za pojedine kolonije Kvote
nisu konačne One se mogu povisiti ili sniziti uopće one se
mogu uskladiti prema mogućnostima pojedinih naselja Sve
što treba je da se na narednim sjednicama ogranaka Saveza
1 grupa postavi na dnevni red i jesenska kampanja Novosti
Kampanju Novosti ne treba uzimati kao još jednu kampa-nju
i — točka O toj kampanji treba da vodi računa svaki član
organizacije i svaki iskreni pretplatnik Novosti Odlaskom dviju
triju grupa naših iseljenika u Jugoslaviju broj pretplatnika se
smanjio U trim grupama proći će u Jugoslaviju 1500 naših
iseljenika a to znači da će broj pretplatnika Novosti spasti za
najmanje jednu hiljadu Odlaskom naših iseljenika spasti će
ne samo broj pretplatnika nego i lijepi broj naših aktivista
cnih koji su prednjačili u radu na proširenju naše štampe i
naših organizacija dok su bili u Kanadi Ako se još k ovome
nadodaju sve veći troškovi oko izdavanja lista onda će se
dobiti pravu sliku materijalne strane naših Novosti
Uporedo sa porastom cijena i sve većim poteškoćama oko
Izdavanja jednog nezavisnog radničkog lista kao što su naše
Novosti rastu i njegove potrebe Nikada u historiji našeg po-kreta
u Kanadi nije se osjećala ovako velika potreba jake
radničke štampe kao što je to danas Nikada njena važnost
oua Jug0SaviJu Kanade otiJlo
čovječanstva zaokupljene borbom stalan mir pro-- 1 500 ipak unatoč gvega
gres i sigurnost svijetu štampa prava naroana štampa
zauzlmlje prvo i najodgovornije mjesto toj borbi Štampi
pada dužnost da ne samo pravilno l istinito obavještava
svoje čitaoce razvoju prilika svijetu i kod kuće nego da
bude i organizator otpora imperijalističkim zavojevačima koji
već govore i pripremaju Još jedan strašni rat Narednoj štampi
pada dužnost da bude neustrašivi propagator prijateljstva
sloge medju narodima da bude agitator narodnih težnja i
branioc narodnih tekovina
Pogledajmo časkom ulogu naše štampe po našim doma-ćim
iseljeničkim pitanjima Da nebude naše radničke štampe
koja je zauzimala istinsku narodnu stranu uvjek pa vre-menu
prošlog rata naši iseljenici nebi bili pravilno i istinito
obavještavani prilikama svijetu Jugoslaviji napose
Istinu velikoj oslobodilačkoj borbi koju naši narodi pro-vodili
prenijela je medju naše iseljenike baš naša narodna
štampa Za vrijeme rata naša štampa pravilno tumačila
borbu naših naroda poslije rata bacila na organiziranje
pomoći i pravilnog tumačenja izgradnje zemlje Kako je kroz
vrijeme rata vodila nepoštednu borbu protiv svih zastranjenja
neistine koju svojih ličnih ili stranačkih ciljeva širili
razni antinarodni elementi velikoj borbi koju naši narodi
na domu vodili tako danas naša štampa je pozvana da
nastavi borbom protiv svih neprijatelja našeg naroda protiv
onih koji pobjegli narodnim sudom i utekli ove
zemlje da medju našim iseljenicima nastave borbom protiv
nove narodne Jugoslavije i njenog vodstva
Takva borba će i efikasnija samo onda ako
štampa dobije još veću podršku od svojih pretplatnika i čita-oca
Ona će zahvatiti sve šire slojeve i prodrijeti svaki kutić
gdje naši iseljenici živu samo pomoću neumornog rada nje-nih
pretplatnika članova savezne organizacije Ona će moći
svoju ulogu ispuniti samo onda ako ju tom putu nebudu
spriječavale materijalne poteškoće materijalne poteškoće
mogu izbjeći i štampi može i mora osigurati nesmetani
put Njezina oštrica protiv svih neprijatelja naroda Jugoslavije
naroda Kanade nesmije biti otupljena ona će biti mora biti
cštrija jer prilike interesi naroda traže
Ispuštajući računa 1 000 zemljaka koji otišli
staru domovinu da narodu svom pomognu izgradnji i
cbnovi zemlje još uvjek nalazi preko 12000 hrvatskih ise-ljenika
Kanadi Obustaviti trotjednu novinu ili spojiti sve tri
bratske novine jednu — kako je bilo mišljenje nekojih
prijatelja — bilo bi sada još štetno i neispravno To bi
značilo sužavanje našeg rada na račun predpostavke — da
ovako nemoio neće moći dugo izdržati linancijalne terete
Mi na taj korak još nemožemo poći Ono tamo kasnije ako
se pokaže objektivna i subjektivna potreba i razlog ras-pravljat
ćemo i donjeti odluku Za sada ostat ćemo ovako
Ovo znači da Je hrvatska štampa prvenstvena briga hrvat-skih
radnika radnica srpska srpskih slovenska slovenskih
Ali ovo znači treba da da hrvatski radnici
vodo računa srpskoj slovenskoj štampi obratno srpski
slovenski radnici hrvatskoj štampi Ovo smije značiti da
budućnosti kao i prošlosti medjusobno pomažemo
da priredjujemo zajedničkih akciia našu štampu Ovo
znači da hrvatski radnici i hrvatske radničke organizacije
odgovorni i dužni da paze svoju štampu da ju šire i pomažu
kao svoje najjače oružje borbi protiv svog neprijatelja
Na koncu mi nadamo da nam ova kao prošle
kampanje neće podbaciti Mi vjerujemo svijest naših iseljenika
znamo da će razumjeti poziv svojih Novosti
Govor Maršala Tita povodom
otvaranja fabrike kraj Ljubljane
Uli ViJ Wfc W&fi£j&Mi i-A--
mu trna v' X -
CIJENE SE DIŽU IZ DANA DAN
HBZ veća jača solidnija i uplivnija
nego ikad prije u svojoj povijesti
zastupnici članstva Hrvatske u odbo- - samo članstvo nego pojedince
uratske Zajednice dodju u ru „ Narodnim Vijećem i Central- - banove odbora za kampanju
Pittsburgh na VII nnm nrBi:i- - i-- jii ne aktivni u radu za
ći svoju veću jaču
solidniju i uplivniju nego ikad
prije u svoj njezinoj dugoj povi-jesti
Za vrijeme VI Konvencije Zajed-nica
je imala oko 93000 članova
Za VII prvi put
od svojeg postanka ima preko
100000 članova Ona je dosegla
ovaj veliki broj premda je pomor
članstva od prošle do ove konven-cije
bio stvarno i srazmjerno veći
nego prije Pored normalnog
pomora članstva Zajednica
gubila u ratu oko 300 članova a nije ia vu ™ uk ~ — -- - — u Je
mišlju i preko 1a
u
u
u
o u
u
i u
o u u
o su
je
a se
i su iz
o su
i
su pred u
biti lakša
u
i
na
A te
se se
i i
to i i
iz naših su
u u
se
u
u to
se ili
to
i a
ne i ne znači no
i o i i i
o ne
se u u ne
ne za
su
na
u
se ni ni
u
i
i
U
na-- 1
će
ona po
većeg
je iz
za
za
za
toga ona danas broji više od
100000 članova a to je ono za čini
je članstvo težilo već dugo vre-mena
Ovaj porast članstva Zajednice
je odražen i u broju delegata Na
VI Konvenciji je bilo 282 delega-ta
a na VII Konvenciju dolazi 310
28 više nego na prošlu
Na VI Konvenciji imovina Za-jednice
je iznosila nešto preko
$13000000 Za VII Konienciju
njezina imovina iznosi blizu
$16000000 Njezina imovina je
sada uložena u tako sigurna podu-zeća
da nije izgubljen ni jedan
jedini bond koji je kupljen izmedju
VI i VII Konencije Svi oni do
nose redovite kamate Ovo je prva J
konvencija na kojoj će delegati
čuti izvještaj da Zajednica nije
imala gubitka u bondovima — izu-zev
onih koje su kupovale stare
uprave kad nad ovim poslovanjem
nije bilo strogog nadzora
Na VI Kontcnciji osiguracija
clansha Zajednice je iznosila
$61000000 Za VII Konvenciju osi-gurac-ija
iznosi tiše od $"'000000
Na VI Konvenciji u fondu boles-ničke
potpore i odštete bilo je ne-što
preko $180000 Za VII Kon-venciju
u tom fondu ima blizu
$600000 Izmedju V i VI Konven-cije
članstvo Je moralo plaćati iz-vanredni
rasporez da spriječi ma-njak
u fondu bolesničke potpore
i odšteta Izmedju VI 1 VII Kon-vencije
nije bilo ni jednog izvan-rednog
rasporeza za ovaj ili bilo
koji drugi fond Fond bolesničke
potpore i odšteta odkad je u Za-jednici
uvedena centralizacija još
prije ujedinjenja 192G dosegao je
jedva $180000 uz često plaćanje
izvanrednih raspoieza a samo kroz
prošle četiri godine ikakvog
rasporeza porastao je za blizu
$300000 — dakle dva I pol puta
više nego kroz sve prijašnje go-dine
Razvoj športa u Zajednici je da-nas
na većoj visini i obuhvaća
veći broj članstva nego ikad odkad
je uveden u našu organizaciju —
usprkos toga Ito je sabotiran od
jednog dijela vodstva osobito kroz
prošle dvije godine
U uredu Zajednice je uvedena
štednja članskog novca kao nikad
prije To pokazuje i ovaj primjer:
Od V do VI Konvencije potrošeno
je na putovanja i dnevnice oko
$20000 a od VI do VII amo $5000
i to u glavnom na sjednice glavnog
odbora
Po prvi put u svojoj povijesti
Zajednica je za vrijeme rata protiv
fašizma radila u svojstvu službene
podružnice američke vlade za koju
Je prodala preko $4000000 vrijed-nosti
ratnih bondova Ona kao or-ganizacija
i njezini časnici na čelu
ovog rada dobili su posebna pri-znanja
od vlade
vatica sakupila je preko $425000
u gotovom novcu i bar dva puta
toliko u robi hrani i medikalnim
potrebama za narod Jugoslavije
To je više nego u svih prijašnjih
50 godina njezinog opstanka kroz
koje vrijeme je uvijek podupirala
naš narod kadgod je potreba izis-kivala
Nikada prije u svoj svojoj po-vijesti
Zajednica nije u četiri go-dine
zabilježila ovako sjajne i ve-like
uspjehe u svim granama svo
jeg poslovanja Pred delegate ni-jedne
prijašnje konvencije nije do-nesen
rekord rada za Zajednicu
za Ameriku i za naš narod u staroj
domovini kakav će biti donesen
pred delegate i delegatice VII Kon-vencije
Ovi kolosalni uspjesi Zajednice
nisu došli sami po sebi Za njih
je trebalo planirati organizirati
predvoditi i neumorno raditi Tre-balo
je mobilizirati i oduševiti član-stvo
bez čijeg učestvovanja Je ne-moguć
svaki uspjeh bilo to na
zajedničarskom ili narodnom polju
Tko je planirao organizirao ra-dio
i predvodio u ovom izvanredno
uspješnom radu? Najbolji odgovor
na ovo pitanje dobivamo u Zajed-ničaru
službenom glasilu Zajed-nice
sva izdanja Za-jedničara
kroz prošle četiri godine
i tamo ćete naći da su na čelu
sake kampanje za jačanje Zajed-nice
bili Martin Krašić Janko Ko-vač
John Badovinac i Filip Vukelić
uz pomoć drugih aktivnih i odanih
odbornika i časnika Zajednice Ta-kodj- er
ćete naći da su oni uzorno
razvijali svoja odjelenja tumačili
ih članstvu i donosili preporuke za
Još bolji rad Naći ćete da su oni
bili na čelu kampanja za prodaju
ratnih bondova Dili su na čelu
kampanje za pomoć našem narodu
kupovali i slali u staru domovinu
robu hranu i medecinu U svakom
broju Zajedničara naći ćete gdje
nukaju članstvo na življi i bolji
rad Naći ćete opis zajedničarskih
konferencija skupština i drugih
sastanaka po Sjedinjenim Država
ma i Kanadi na kojima su oni go
vorill i poticali Članstvo da jaca
bondove i sakuplja pomoć našem
narodu Naći ćete da su oni u sva-kom
pothvatu imali najveću pomoć
Narodnog Vijeća i naših narodnih
novina — Narodnog Glasnika i
Novosti
Pokušajte u stranicama Zajedni-čara
naći što su za ove velike us-pjehe
naše Zajednice učinili But-kov- ić
Ladešić Krznarić Piškulić
Golubić Petrak i njihove kolege
Uzalud ćete tražiti opis jedne kon-ferencije
ili skupštine zajedničara
na su oni govorili Uzalud
ćete tražiti njihove članke Izurev
tu i tamo po kojeg od Butkovića
koji je to morao iz formalnosti
činiti Uzalud ćete tražiti da su
njihove novine ili grupske organi-zacije
poduprle bilo koji pothvat
Zajednice Ne takovog ništa nema
u njihovim novinama
Ali naći ćete u stranicama Za-jedničara
i njihovih novina zabilje-ženo
da su oni spriječili da Zajed-nica
potroJi i jedan dolar iz bla-gajne
na svoje kampanje za novo
članstvo Naći ćete da su oni pro-lo-godiš- nju
kampanju u kojoj je
upisano preko C000 članova u fa-mom
početku "kampa
njom za jačanje komunizma" ra
da se saznaje da su odgovarali ne I dolara
Ljubljana — Prilikom svečanog
puštanja na rad novosagradjene
fabrike hidrauličnih mašina koja
je nazvana "Titovi zavodi — fab-rika
malina i livnica" Tito
je pred okupljenim radnicima i
30000 gradjana koji su prisustvo-vali
otvaranju održao govor u ko-me
je rekao:
drugovi i drugarice predvidjeno
je da se izgradi mnogo novih fa-brika
Od tih mnogih fabrika od
kojih se već veliki dio otpočinje da
izgradjuje prva je danas otvorena
ovdje i počela je da daje drago-cjenu
kovinu za izgradnju naše
zemlje"
"Kada smo mi postavili naš ve-liki
Petogodišnji plan nismo ni-jednog
momenta posumnjali u to
da če nas u tome velikom napor-nom
radu podupirati s oduševlje-njem
svi gradjani naše zemlje
Kada kažem svi gradjani ja mi-slim
na sve prave rodoljube na
sve one koji vole novu Jugoslaviju
Nadnici u Jugoslaviji imaju u os- -
i Zajednica zajedničkom i
kad da
Konvenciju ir budu Zajed
organizaciju
Konvenciju
—
bez
Pregledajte
niti
nicu Naći ćete da su oni za vrijeme
kampanja za jačanje Zajednice vo
dili kampanje za ustaške "sabore"
održavali sastanke sa pro-fašisti-čk- im
grupama drugih slavenskih
narodnosti ubacivali u odsjeke ta-ko-zv- ane
"veteranske rezolucije" i
na druge načine unašali zbrku u
Zajednicu Naći ćete da su oni vo-dili
bjesomučnu kampanju protiv
pomoći našem narodu potpisivali
referendume protiv njegove slobo-de
i sakupljali pomoć ustaškim ko-ljačima
u Italiji
Službeni rekord HBZ zabilježen
u stranicama Zajedničara kroz
prošle četiri godine pokazuje da
vodje ustaško-mačekovsko- g bloka
nemaju nikakve zasluge u bespri
mjernim uspjesima naše organiza-cije
koji su istaknuti u početku o-v- og
članka Na protiv svi ovi usp-jesi
su polučeni usprkos njih Da
je tome tako dokaz je i to da se oni
od samog početka svog cjepačkog
bloka nisu usudili ni da spomenu
rad za jačanje Zajednice za po-maganje
Amerike 1 našeg naroda
na domu
Svakom poštenom i isicrenom
članu Zajednice je jasno da većina
naše uprave koja zagovara brat-stvo
i jedinstvo u našoj organiza-ciji
dolazi na VII Konvenciju sa
većim postignućima nego bilo koja
ranija uprava u povijesti Zajed
nice To je činjenica koju se ne
može sporiti i koju će priznati sva-ki
delegat i delegatica koji ne želi
zatvoriti oči pred istinom
Vodje ustaško-mačekovsko- g blo-ka
ne dolaze na konvenciju sa ni
jednim postignućom U jačanju Za-jednice
pomaganju Amerike i na-šeg
naroda u staroj domovini Ali
i oni moraju doći s nečim pred
članstvo i delegate jer inače ne-maju
na temelju čega tražiti da
budu birani u vodstvo I oni do-laze
na konvenciju sa starom vi-kom
da Zajednici prijeti opasnost
komunizma od onih koji su je digli
na najveću visinu u članstvu imo
vini osiguraciji fondu bolne pot-pore
športu itd kao i ugled kod
naroda Amerike i Jugoslavije ob-zirom
na njen rodoljubni rad za
Zajednicu kupuje i prodaje ratne vrieme rata P""0" '"
kojoj
proglasili
a
Maršal
Može li bilo koji iskren delegat
i delegatica kad sasluša i pročita
izvještaje VII Konvenciji o bespri-mjernom
napredku Zajednice kroz
prošle četiri godine podupirati us-taško-maček- ovske
vodje koji ne-maju
nikakvih zasluga u tim uspje-sima
— može li ih podupirati pro-tiv
onih pod čijim vodstvom su
polučeni ovi uspjesi i manifestira-no
rodoljublje prema Americi Ka-nadi
i našem narodu čime će se
ponositi čitavo članstvo naše Za-jednice?
—
F Ilorić
NAMJERAVA SE DEPORTIRATI
UNIJSKE VODJE
New Vork 10 Sept — Američko
odjeljenje pravde poduzima mjere
za deportaciju stranorodjenih rad-nika
koji su aktivni u američkom
zanatsko unijskom pokretu Ovih
dana je već uhapšen Michael J
Obermeier predsjednik lokala C od
Hotel and Club Emp!oyees unije
(AFL) Njega se optužuje tla je
povezan sa onom organizacijom
koja da ima za cilj nasilno svrga-vanje
američke vlade i promjenu
državnog poredka Pušten je na
slobodu pod jamčevinom od 10000
i
tvarenju toga velikog zadatka ča-snu
dužnost da rade uporno dan i
noć da rade požrtvovano na ostva-renju
našeg Plana koji će njima
i budućim pokoljenjima pružiti bo-lji
i sretniji život Radnici Slove-nije
mogu biti ponosni što su oni
prvi počeli da liju gvoždje i čelik
u svojoj novoj fabrici — za ostva-renje
toga velikog plana"
"Drugovi i drugarice mi smo
na početku naših velikih napora i
već ovaj početak pokazao je da
smo mi kadri ostvariti naš plan i
da ćemo ga ostvariti Mnogi su
pričali da je to nešto nemoguće
mnogi su tvrdili da je to megalo-manstv- o da je to propaganda i
sta ti ja znam a mi smo već
mnogo puta iznenadili reakciju i
domaću i onu u inostranstvu Izne-nadili
smo je u toku rata onda
kada su mnogi pričali da mi ne
vodimo rat nego rat protiv Nije-maca
vode kvizlinzl Mi smo se
uporno borili da dokažemo čita-vom
svijetu da smo vodili rat i
da ćemo mi pobijediti i dokazali
smo i reakcija se ubijedila u to
i osjetila je na svojoj vlastitoj
koži našu tvrdnju Danas kada
mi imamo novu državu sagradje-n- u
na čvrstim temeljima kada
imamo narodnu vlast kada imamo
našu narodnu privredu danas mi
isto tako doživljujemo da reakcija
priča onima koji se kolebaju da
mi nećemo moći da ostvarimo naš
plan Ali mi ćemo ga ostvariti us-prkos
toga što oni to ne žele Svaki
dan svaka cigla koja se uzida u
novu fabriku predstavlja udarac
po glavi našoj reakciji
"Medjutim drugovi i drugarice
u tome ogromnom naporu u ostva-renju
teških zadaća koje stoje pred
nama mi imamo velike smetnje i
moramo paziti da naš rad da naš
trud ne bude ometan Jer ne treba
zaboraviti da još ima neprijatelja
Zato je budnost osnovna stvar koju
moramo gajiti da se naši napori
ne bi omeli bilo sa koje strane
bilo sa strane reakcije iznutra bilo
sa strane reakcije iz inostranstva
A nemojte misliti da reakcija u
inostranstvu ne bi željela da nam
onemogući taj plan Naš plan jo
njoj trn u oku Ona pokušava i
pokušavati će preko raznih kanala
da omete naš rad"
Maršal Tito podvukao je zatim
da je za ostvarenje Petogodišnjeg
plana potreban ozbiljan udarnički
rad On je rekao: "Ml smo kroz
taj udarnički rad postigli ogromne
rezultate AH taj udarnički rad
nije se rodio u ovoj Fetoljetki
kada smo ga počeli širiti propo- vijedati i preporučivati On se ro-dio
još 1941 godine onda kada su
naši ljudi pošll da ginu za svoju
slobodu I svoju nezavisnost Tada
se rodio taj udarnički rad iako u
drugoj mnogo višoj formi rego
što je ovaj danas"
"Radnici i radnice ne zaboravite
ni Jednog momenta da vi igrate
ogromnu historijsku ulogu u ovom
periodu izgradnje naše zemlje"
U nastavku svoga govora Maršal
Tito je rekao:
"Drugovi i drugarice mi gradi-mo
fabrike i izgraditi ćemo mnogo
fabrika Ali ima ljudi koji nam
već danas postavljaju pitanja i to
ne samo iz naše zemlje nego i iz
inostranstva: Zašto da se Jugo-slavija
industrijalizira kada je
ona agrarna zemlja zemlja selja-ka?
Ima ljudi koji postavljaju pi-tanje:
što će vam fabrike kada
mi imamo fabrike i kada vam mi
možemo liferovati sve što hoćete
da kupite pa možda i bolje iz-gradj-eno
nego što ćete vi moći
da izgradite? Oni kažu još: Vi
nam dajte što imate vi nam dajte
sirovine a mi ćemo vama gotovu
robu A mi kažemo: Ne! Dosta je
bilo toga Jugoslavija je postajala
do rata 20 i više godina 20 godina
su izrabljivali našu zemlju ne sa-mo
domaći eksploatatori nego i
strani imperijalisti 20 godina vu-kli
su iz naše zemlje kajmak i ma-slo
mislili u prenosnom smislu
vukli su sve ono što je najbolje
A mi smo ostali bez puteva bez
dovoljno željeznica bez svega ono
ga što je potrebno kulturnom na
rodu a ml smo ostali siromašni
i zaostali Zato smo onda kada smo
se borili na frontu kazali da ćemo
stvoriti novu Jugoslaviju da ćemo
stvoriti ne samo narodnu vlast
nego da ćemo je uzdignuti na nivo
tehnički visoko razvijene zemlje
Zašto da mi šaljemo naše rude
kojih u našoj zemlji ima mnogo
zašto da ih dajemo inostranstvu u
bezejenje a da otuda dobivamo
gotovu robu po vrlo visokim cije-nama?
I ne samo to Kada mi ne-mamo
ono što nam treba kada
seljak nema mašina kada radnik
nema alata kada jednom riječju
nema onoga što Je potrebno kul-turnoj
zemlji onda ti razni life-ranti
kapitalisti i imperijalisti či-ne
sve moguće teškoće i postav-ljaju
inrfove pod kojima oni hoće
prodati To nije samo vrlo težak
uslov u pogledu plaćanja nego što
isto tako traže i političke konce-sije
Zbog toga jedna zaostala ze-mlja
kao što je bila stara Jugo-slavija
ne može biti neza%-isn- a i
nije bila nezavisna Ona mora biti
polukolonijalna zemlja jer njoj po-stavlja
uslov svaki onaj od koga
ona zavisi I baš zbog toga što
oni vide da mi sada hoćemo sebi
da izgradimo ono Što nam je naj-nužnije
zbog toga se oni i ljute
zbog toga nas i klevetaju zbog
toga i pričaju da smo mi najne-mirnija
zemlja da smo mi željni
rata itd itd a zar jedna zemlja
drugovi i drugarice koja se svim
svojim snagama bacila na posao
i gradi ove divne fabrike koja iz-gradj-uje
svoje puteve saobraćaj
svoju zemlju svoje kulturne insti-tucije
itd zar takva zemlja želi
rat u ovom periodu ili u kojem
bilo drugom periodu? Ne mi želi-mo
samo mir Nama nije potrebno
ništa drugo nego mir da bismo
mirno mogli graditi ono što smo
sebi postavili kao svoju zadaću a
oni koji tako govore o nama —
sami žele rat Drugovi i drugarice
u tome vidimo ne samo našu bolju
i sretniju budućnost nego time
stižemo i svoju snagu Ali ako ml
gradimo i mislimo samo na rad
mi nikada ni jednog momenta ne
zaboravljamo niti ćemo zaboraviti
da je ono što smo stekli u ovoj
teškoj borbi i ono što danas gradi-mo
djelo našeg znoja i krvi naših
najboljih ljudi koji su pali na bo-jištu
i zbog toga ćemo mi to bra-niti
pred svakim onim koji bi u
našem radu pokušao da nas omete
"Mi se ne bojimo nikakvih pri-jetnji
ma što tko govori Mi smo
već i dokazali da se ne bojimo onda
kada smo bili u mnogo težoj situa-ciji
A oni koji nam prijete čine
to zbog toga da bi unijeli smutnju
u naše redove da bi u našem na-rodu
stvorili uvjerenje neke nesta-bilnosti
neke privremenosti To je
očigledno samo neprijateljska pro- paganda koja ide za tim da na3
omete u našem teškom radu Ali
mi se takve propagande ne boji-mo
Mi se ne bojimo i nečeg težeg
jer smo u ovom ratu pokazali da
smo narodi od čelika narodi koji
su sposobni da brane svoju slobodu
i koji su sposobni za život Mi smo
sposobni za život mi smo sposobni
za otvarenje naših zamisli mi smo
kadri da sami sebe pomognemo
Neka razni reakcioneri i fašisti
pričaju koliko ih volja o atomskoj
bombi i koječemu drugom mi mis-limo
samo na naš rad Radimo joS
upornije drugovi budimo još jed-nodušn- iji
— nikakva sila neće nam
moći naškoditi Mi imamo velikih
i vjernih prijatelja koji isto tako
teže za mirom i rade sa velikim
naporom na miru kao ml Mi ima-mo
prijatelje širom cijelog svijcli
jer takvi narodi kao što su naši
moraju osvojiti simpatije kod svih
naroda na svijetu kod svih pošte-nih
ljudi Čak i reakcija ima res-pek- ta
prema nama čak se i ona
čudi kako to da ova zemlja tako
razorena u ratu i tako teško po-strad- ala
može sama od sebe svo-jim
vlastitim snagama da se diže
iz ovih ruševina To je ono Sto
njih zabrinjava i što im se ne
svidja
"Drugovi i drugarice radnici 1
radnice u našoj zemlji postoji na-rodna
inteligencija Nestalo je one
razlike koja je nekada postojala
i koja je bila shvaćanje Jedne za-ostale
kapitalističke države Svi
naši radni ljudi slili su se u jedan
ogroman kolektiv u jednu snažnu
pjesmicu u jedan snažan kolektiv
jedinstva misli i akcije I tnj ko-lektiv
objedinjen u najvećoj orga-nizaciji
koju poznaje naša zemlja
u Narodnom frontu treba da bude
Još jedinstveniji i da uporno na
stavi putem kojim smo poJli: ka
izgradnji zemlje ka čuvanju teko-vina
naše velike oslobodilačke bor-be
ka stvaranju naše bolje i sret-nije
budućnosti
"Neka vam ova fabrika i mno-ge
druge fabrike i sve ono što
smo ml do danas učinili bude do-kaz
da ćemo mi ostvariti sve za
čim težimo"
Maršal Tito obišao je zatim a
svojom pratnjom čitavu fabriku
burno pozdravljen od mase na-roda
Radnom kolektivu koji je Izgra-dio
fabriku Maršal je dao kao
poklon 50000 dinara
LONDON — Vrhovni Hab IV-mokrats- ke
armije u Grčkoj odlučio
je uputiti memorandum General-nom
zasjedanju Ujedinjenih Naci-ja
koje se otvara slijedećeg tjedna
u Iake Succes Nevv Vork Vrhov-ni
štab će u memorandumu iznijeti
stanje koje danas vlada u Grčkoj
l postaviti zahtjev ki se njegove
predftavnike pozove na zasjedanje
Generalne kupitme kal bi us-meno
iinio flvej stav