Jedinstvo, May 09, 1961

              J
Tridesela godina ulazcnja
Izlazi svakog utorka i pctla
Godisnja pretplata:
za Kanadu G dohra,
ostalc zemlje 7 dolara
Adrrsa:
479 Queen Street Wat
Toronto 2-- U, Ontario
Telefon E3I 3-16- 12
VOL. XIII No. 31 (1128) TORONTO, TUESDAY, MAY 9, 19G1 PRICE 8c TER COPY
se
-
Ako Noa partija dodje
na vlast ona ce dati usojm
zakon o prau sakoga gra
djanina na zaposlenje.
Ovo je glavna tacka iz-born- og
programa koji ce bi-- ti
podnijet na usvajanje o-sniva- 5koj
konvenciji Novo
Parti je, koja ce se odrzati od
31. jula do 1. augusta. Pro-gram
ima 1G tacaka.
Nova partija obecava kon-trol- u
ekonomijc koju kontro-lil- u
orijaSke krporacije. Ona
co proSiriti javno (drzavno)
i koopcrativno vlasniStvo,
likvidfrati monopole i opcri-sa- ti
krupna poduzeca od na-cionaln- og
interesa.
Ona ce mobilizirati sva
sredstva za ekonomski raz-v- oj
zemlje. Sve co sc raditi
planu. Vaznu ulogu u raz-voj- u
ekonomskog zivota ig-r- at
co drzavno investicije.
U dokumentu sc naglasa-v- a
da bez suzbijanja kontro-l- o
korporacija — uglavnom
americkih — politicka neza-visno- st
Kanade ce doci u pi-ta- n
je.
Nova partija obecava iz-- 1
Premijer Diefenbakcr je
u proslu subotu izjavio da se
on priprcma za izbore.
Diefenbakcr jo to kazao
na jednom sastanku Konzcr-vativn- c
partije u Londonu
Ontario, gdjo je prisustvo-va- o
i ontarijski premijer
Frost. Zajednicko nastupa-nj- c
Diefenbakera i Frosta
potsjeca na njihov sastanak
u aprilu 1957. kojim je za-po5c- ta
konzervativna izbor-n- a
kampanja, koja je Die-fenbakera
do vol a na vlast u
Ottawi.
Glavna tenia konzervati-vn- e
izborno kampanje ce bi-- ti
"Nova Kanada", rekao je
premijer. Glavna taCka pro-gram- a
co biti nascljavanje
nenaseljenih predjela zem-lje,
razvitak industrije i do--
izjavio ministar
izjavio
bibila
Savez
bocijausucke zemlje su
druge
nacine. Savez ku-pu- je
nje2in sccer i duhan, a
joj uljc. Pomazo joj
razviti proizvodnju i
U so nalazi jedan
sovjetskih, kineskih i
Guevara kazao je
revolucionarna
dosad utrosila 200
dolara razvoj
195
i 125 na
To stvar,
je kad se zna
revolucionarna u ban- -
Jedmivo
Prihlizavaju izbori Fobjeda zeljeznicara
ravo na rati mavna гаска
irograma mm panij®
mjt'iiu poieznog sistema. po-veca- nie
poreza na korpora-cii- c
i bogata.se, a
poreza gradjanima sa
niskim Bit ce u-kin- uti
svi porczi promct
(sales tax) i
na 2ivotne potrebStine.
ce se opsiran pro-gram
radova, izjed-naci- ti
cijene
industrijskih proizvoda, po-mo- ci
malim itd.
partija ce raditi
prosjrenju vanjske
i tu odobrit ce dugoro-en- c
kredite latinskoameric-kim- ,
i africkim ze-mlja- ma.
Nedostatak je sva-kak- o
to Sto nije ukljuceno
proSircnje trgovine sa
zemljama, ciiu
vaznost su Kanadjani nocili
bas dana (prodaia 27G
buseli zita Kini). ' Glavni nedostatak u pro-gram- u
partije je to sto
zauzet odrodjeniji stav
za nczavisnost i
neutralnost (povlacenje iz
vojnih paktova,
bivanje novih trziSta. To ce
biti zaCinjcno "antikomuni-sticko- m
opasnoScu".
Jlcdjutim, glavno pitanje
u iducim izborima co biti sto
je Diefenbakcr uradio od
kad je na vlasti. ce on
stvoriti ncku "Novu Kana-du",
kad nije bio moguc ni
da o2uva ono sto jc postig-nut- o
dosad, a o tome
i
masovna besposlica.
Poll
je objavio ankcte
u popular-nost- i,
pokazujo da da-n- as
samo lOT Kanadjana
podupire a to
je 2 1 posto manje ga jo
podupiralo u augustu 1958.
ZnaSi, da so Ka-nadjana
okrenuo protiv Die-fenbakera
i partije.
Diefenbakerova izjava
Velika pomoc socijalistickih zemalja Kubi
HAVANA. — Socijalisti5ke zemlje su Kubi dosad
mile 215 milijuna dolara, je in-pozaj-mile
215 milijuna dolara, je mini-st- ar
industrije Ernesto "Che" Guevara na konferenciji za
On je naglasio da se Kuba no odr2ala bez
te pomodi.
Sovjetski je dao zajam od 100
dolara, N. R. Kina 70 milijuna, CehoslovaSka 40
Poljska 13 milijuna, NjemaSka Dcmokratska Re-publi- ka
10 milijuna, Madjarska 7 milijuna, Bugarska 5
milijuna. 1"ж
Kubu pomogle i na
Sovjetski
nikla
bakra.
Kubi
broj
cehoslovadkih tehnidara.
jo da
kubanska
vlada mi-lijuna
na po-Ijoprivrc- de,
milijuna na
industriju milijuna
opismenjavanjc pucanstva.
nije mala rekao
Guvara, da jc
vlada
smanjna-ni- e
dohodkom
na
posebne takse
Poduzet
javnih
poljoprivrednih
biznisima
Nova na
trgovine
svrhu
azijskim
soci-jalisticki- m
ovih
milijuna
Novo
nije
kanadsku
ukljuciv
NATO).
Kako
svjedo-c- i
nazadovanje privrcde
Ovih dana Gallupov
rezultatc
Diefenbakerovoj
koja
Diefenbakera,
nego
veliki broj
njegove
kubanski
kubanski
§tampu.
Kubi milijuna
mil-ijuna,
prodaje
ci zatekla samo 20 milijuna
dolara i 70 milijuna u divi-dendim- a.
Guevara je izjavio da je
dosad nacionalizirano 80 po-sto
industrije. Banke su pot-pun- o
u drzavnim rukamft,
kao i 50 posto zemlje.
Najveca promjena koja sc
sad a odigrava je masovno
pristupanje seljaka u zad-rug- e.
Guevara je rekao da vla-da
no namjerava zasad na-cionalizi- rati
male radnje i
trgovine. MoZda to bude u-radj- eno
u buducnosti, ali taj
dan nije blizu.
Guevara je kazao da su
a
XT'
U ovom pitaniu je doslo
do podvojenosti — na jed-no- j
strani su desnicarski e-lem- enti
koji ne zoic temeljiti
prekid sa vanjskom politi-ko- m
konzervativaca i libera-la- ,
a na drugoj su oni koji
hoco istupanje iz NATO. In-teresan-tno
je da premnor
provincijc Saskatchewan
Douglas, koji ima nanijeru
da budc nacionalni vodia
Novo partije, zasad stoji na
plotu t.j. no ce da zauzmo
odrcdjen stav u ovim pita-njim- a.
Socijalizam jedini put
za Ganu
Akra: Predsjednik
Nakrumah izjavio da je
socijalizam jedini put za
buducnost Ganc.
Mirovni
Kanadski mirovni kongres
je uputio poziv svim prijate-ljim- a
mira da pru2e svoju
pomoc ili da so priklju6e mi-rovno- m pohodu na Ottawu
15. maja.
Govoreci o vaznosti poho-d- a, dr J. G. Endicott je re-kao
da opasnost za svjetski
mir, izazvana od strane SAD
sa intervencijom u Kubi, po-tvrdj- uje istinitost stare izre-k- e
da je "glavni uzrok ra-to- va
sam rat". U sadasnjoj
napetoj situaciji u svijetu,
svaka i najmanja oruzana
intervencija od strane bilo
koje silo moze da pi-ouzro-ku-jo
svjetski rat. Kanada
treba da upotrebi sav svoj u-pl- iv
na strani pregovaranja.
Nije nikakvo cudo da no-va
Kenncdyova doktrina za-brinja- va
Kanadjane. Ona u-groz- ava
mir na ovom konti-nent- u,
пагобНо u Juznoj A-mer- ici
koja je vec sazrela
za korjenite drustvene pro-mjen- e.
Doslo je vec vrijeme
da ove dvije bogate ekono-mijc,
атепбка i kanadska,
priznaju i da pruzo svaku
saradnju za ove promjene.
Kennedycva doktrina mora
biti zamjenjena za razoruza-nj- e
i mirnu koegzistenciju.
Oni koji podju u Ottawu po-dnijet
ce to mi§ljenje kana-dsk-oj
vladi.
Iznad svega, nuznost ra-zoruza- nja
bit ce podneseno
kanadskoj vladi kao goruce
pitanje. Izjava Konferencije
ministara predsjednika Bri-tansk- og
komonvelta mo2c
posluziti kao osnova za ka-nadski
doprinos na dolaze-ce- m
sastanku za rnXOruza-nj- e,
koje o sc odrzati u au-gustu.
'
kontrarevolucioneri imali
dobar plan za ovajanje Ku-b- e.
Za to im nije trebalo
mnogo ljudi kad bi narod
bio na njihovoj strani. Ali o-v- aj
put to nije bio slucaj.
On vjeruje da ce Kuba o-p- ct
biti napadnuta, ali ne di-rekt- no
po Sjed. Diiavama.
Sovjetski Savez je izjavio da
ce Kubu braniti, i Sjedinjeno
Dr2ave ce dobro promislit
prije nego jc napadnu, re-kao
jc Guevara.
I'ri amencki aMronaut Alan 11. Shepard (na fclici) upjcsiio je izrio let u Mtmir.
Shepard je u kap-u- li "Mercur" dosligao isinu od ll." milja.
Poslije leta mI 16 minuta kapsula se spuslila u Atlanlik neSlo
prcko 300 milja ml mjesta uzlijctanja (Cape Canareal). Shepard je
helikopternm prcbait-- n na nosa£ aviona i zatim na kopno.
Owi predtalja u-.pj- eh za Sjedinjenc I)r2ae, ali zaostaje za po-htiunucV- -m
KnjclskoR kosmcnaula Gagarina. Sam americki predsjed-nik
Kennedy naglasio da u prodiranju u stemir Sjed. I)r£ae zaostaju
za Soje(skim Satezom.
Shepard je kapetan freRale amefickr ratne mornarice. pohod na Oftawu
Peticija protiv nuklearnog oruzja
Shjedcce je tckst peticije za zabranu nuklear-nog
oruzja u Kanadi, koju je pokrenuo Komitet
za kontrolu radijacije (adrcsa: CCCRH, 399
Bloor Street West, Toronto 5, Ontario).
Nuclear war could end civilization and most of the
human race. The nuclear powers already have enough
bombs to kill all the people in the world. The spread of
nuclear war breaking out and would make disarmament
harder to negotiate.
"The Canadian governement is considering the ac-quisition
of nuclear weapons. Such weapons offer Can-ada
no defense whatever against the major threat, the
intercontinental missile, and little if any defense against
manned H-bomb-ers.
Their acquisition would also handi-cap
or destroy the leadership Canada is giving toward
disarmament.
"For these reasons: We the undersigned oppose the
spread of nuclear weapons to any country or military
alliance not now possessing them. We petition the Can-adian
government to reject nuclear weapons for the ar-med
forces of Canada and to prohibit their installation
on Canadian soil."
Premijer Saskatchewan protestira
protiv policijskih aktivnosti
Premijer provincijc Sas-katchewan
T. C. Douglas re-kao
je u Viktoriji, B. C. da
kanadska policija (Royal
Canadian Mounted Police)
vodi istragu o nekim 61ano-vim- a
Kanadskog komiteta
za kontrolu radijacije, koji
je pokrenuo peticiju za za-branu
nuklearnog oruzja u
Kanadi.
"Postalo je subverzivno
htjeti mir", rekao je Dou-glas.
Doslo je skoro do toga
da se "sve progresivno pro-glasa- va
boljsevizmom".
Douglas je kazao da ce se
on o ovoj stvari obratiti fe-deraln-om
ministru pravde
Fultonu.
Na celu Komiteta za kon-trolu
radijacije nalazi so
Za prevoz 276 milijuna buseli kanadskog zita u Na
rodnu Republiku Kinu trebat ce dosta brodova — prema
nekim vijestima 750.
U prevozu zita u Kinu mogla bi sudjelovati i kana-dska
trgovacka mornarica — kad bi Kanada imala tak
vu mornaricu. Ali, kako pise list "Financial Post", Kana-da
danas ima samo 4 broda koja bi mogla biti upotreb-ljen- a
za takav prevoz.
Nije uvijek bilo tako. U vrijeme rata Kanada je izg-radi- la
dosta jaku trgovacku mornaricu tako da je u
1946. i 1947. god. imala 225 trgovackih
brodova.
Kroz 13 godina nestao je 221 teretni trgovacki brod.
Kud su nestali? Rasprodani su drugim zemljama.
Ovo je samo jedan primjer kratkovidne nacionalne
politike koja se vodi od svrsetka rata (zapocete 1947.
objavom tkzv. Abbotovog plana o ekonomskoj integraci-j- i
sa Sjedinjenim Drzavama).
Kompanije bile prisiljcnc ispunit radnicke
zahtjeve, ali su se dogovorilc s vladom da (crct
prebace na drzavu
Zidjeznicarski radnici su
izojevali punu pobjedu ; do-bi- li
su sve sto su traiili tj.
1 1 centi povisicc i raznc po-bol)si- ce.
Kompanije su skoro dvije
gndine uporno odbijale rad-nickc
zahtjeve, izgovarajuci
so da ne mogu platiti. Ilad-ni- ci
su trcbali strajkovati u
dcrembru prosle godine, ali
lada je zabranila za Sest
mitsoci. Radnici su se spre-mal- i
da Strajkuju 1G. ov. mj.
kad isti6e rok zabrane. Pro-Љ- к
tjedna odrzan je sasta-nak
kompanijskih i unijskih
I)H-dstavnik- a bez ikakva re-zulta- ta.
Kompanije su ostale
kod svog starog stanovista
da ce ispunit radnicke zaht-jeve
ako im drzava odobri
subvencije. Proslog cctvrtka
fcdcralni ministar rada Starr
pozvao je kompanijske i u-nijs- ke
predstavniko na sas-tanak
i poslije kratkog vre-me- na
bilo je saopceno da je
sporazum postignut i da su
kompaniie odobrile sve unij-sk- e
zahtjeve.
Sta je djelovalo na prom-jen- u
kompanijskog stanovi-Sta- ?
Vjeruje so da im jc
Starr obecao subvencije koje
su trazile, premda je ncko-lik- o
dana ranijc izjavio da
vlada o tome ne moze odlu-ci- ti
za nekoliko mjeseci.
zeljoznicarske kompanijp
su i dosad dobivale subven-cije.
Godine 1959. Diefen-bakerova
vlada im je odob-ril- a
20 milijuna, a u aprilu
ove godine joS 15 milijuna.
Sada se prcd parlamentom
nalazi prijedlog za јоб 20
milijuna. (Drzava takodjer
subvencionira CNR — kao
drzavno poduzece — pod-mirivanje- m
njezinog godi-nie- g
deficita koji iznosi prc-ko
50 milijuna dolara.) Kra-Ijevs- ka
komisija o zeljezni-cani- a
je preporucila da dr-zava
subencionira modcrni- -
zaciju zeljeznica sa svotom
l-- od 97 milijuna u prvoj godi- -
Antinuklcarna
Oslo. — Uuglodni sovjet-ski,
пјстаШ americki l
francuski, britanski, svicar-sk- i
i drugi uc"enjaci okupili
su se ovdje na medjunarod- -
Dr. Hugh L. Keenleysidc,
predsjednik B. C. Pdwer
Commission i bivSi visoki slu-5ben- ik
Ujedinjcnih Nacija.
On je rekao da i njega ova
stvar interesira.
ni, poslije nesto manje. Da
li ce se to biti dovoljno za
poknee poviSice nadnica, ill
ce biti odobrena posebna
svota, zasad se ne zna. Jasno
je jedno: drzava je postala
krava muzara 2eljezni6ars
kih kompanija.
Ncki listovi krive zeljcznl
carske unije za povecanjs
drzavnih subvencija icljcz-nicam- a.
Da iadnici nisu tra-zi- li
poviSicu, kompanijo ne
bi bile trazile i dobile sub-vencije.
AH oni zaobilazo
cinjenieu da je koncilioni
odbor proSle godine prcpo-ru6i- o
da so zcljeznicarinia
povisj placa za M centi i
dadu druge poboljSice iz
sadasnjih pnhoda kompanl
ja. Koncilioni odbor jo pro
nasao da kompanijo mogu
odobriti radniCke zahtjovo
boz drzavnih subvencija.
Njihovi profiti bi bili noSto
manji, ali bi im joS dosta
ostalo. Ali kompanijo nisu
htjele da smanje svoje pro-fit- e.
One su vidile dobru pri-lik- u
da ih osiguraju a mo
guce j povecaju. Zato su ta-k- o
uporno odbijale radnicke
zahtjeve bez subvencija. I
kada su sada iznenadno pri
stale, onda jo sigumo da su
dobile sto su trazile.
Tko je tu zapravo kriv?
Nisu li krivi zeljeznicarski
baruni? (Jedan od njih, sta-ra- c
od G7 godina, ozenio jo
ovih dana djevojku od 27
godina.) Nije li kriva vlada,
koja je spremna zrtvovati
nacionalne interese da zado-vol- ji
njihov apetit sa profi
torn?
zeljeznicarskj radnici su
zasluzili fta su dobili, pa i
vi5c, i to 5to su dobili nijo
moralo drzavu ko§tati ni je
dnog centa da je vlada htje
la da se posluzi zakonom,
kao Sto jo uradila prollog
novembra, kad jc zeljezni
carima zabranila da itraj
kuju.
koufcrencija u Olu
noj konferenciji sa 2oljom
da izvise izmjenu miSljcnja
o borbi protiv nuklearnog
naoruzanja na jednom 3ircm
planu.
Konferenciju je organizi-ra- o
americki profesor Linus
Pauling nosilac Nobelove na-grad- e,
a medju ucesnicima
nalaze se Aleksandar Vinog-radov,
Albert Schweitzer,
Bertrand Russel i drugi.
Posljedice pogresne politike
prekooceanskih
Sve velike Izvozne drzave zahtjevaju da se bar jedan
dio robe koja se izvozi u druge zemlje preveze njihovim
brodovima. Kanada je jedina koja to ne trazi. Rezultat
je da se danas kanadskim brodovima otprema manje od
jedne petine jednog procenta prekomorskog izvoza (pre-ma
20 posto u 1947. godini).
Racuna se da Kanada na taj nacin gubi oko 100 mi-lijuna
dolara godisnje (to povecava deficit u medjuna-rodno- m
placanju, koji je prosle godine iznosio 1 mili-jard- u
; 300 milijuna dolara!)
"Financial Post" kaze da je kanadska trgovacka
mornarica propala uslijed pogresne politike.
Tu politiku je zapocela St. Laurentova (liberalna)
vlada, a nastavljena je (u izvjesnom smislu i pojacana)
po Diefenbakerovoj konzervativnoj vladi.
Kanada je trgovacka zemlja, ona treba jaku trgo-vacku
mornaricu. Alj ona ju nece imati dok u Ottawi
budu sjedili liberal! i konzervativci . . .
Potrebna je nova politika i novj upravljaci.