Jedinstvo, July 03, 1961

              fu
U
Torontu l okolici Cv obusta]jeru i piadj'-vinars- ki
radovi.
Vijece unija je doslo do zakljuc-k- a
jc to jcdini izlaz iz situncije upornim od-bijanj- em
i bildcra stambcnih zgrada da
radnicima — vedinom doseljenim Talijanima— priznaju
unijske kondicije.
Radnici upoalcni na izg-radn- ji
stambenih zgrada
росеП su fitrajkovati kon-ce- m
mjeseca maja. Njihov
glavni zahtjev jo bio da ko-ntrakt-ori
i bildcri poStuju
uvjete ugovora potpisanog
u augustu proSle godine, ko-ji- m je bilo rogulisano rad-n- o
vrijeme, place, godiSnji
odmor itd. Iz solidarnosti sa
StrajkaSima radnici na ne-ki- m
projekti-m- a
su obustavili rad. Kont--
raktori i bildcri su na to od-govo-rili
sudskim koracima
(zabrana piketovanja, tuzi-vanj- o
unijskih Iidera itd.)
Kontraktori i bildcri su us-pje- li da sukobc i
dadu povoda za masovna
hapicnja StrajkaSa (prcko
J 00), prijotili deportaci- -
jom itd. Svo jo ovo stvorilo
stanjo iz koga noma drugog
izlaza nogo potpuni prokid
rada.
Odluka vijoca o gcnoral-no- m strajku troba da odobri
svaka pojodina unija, kojili
ima 22. StanoviSto pojcdinin
unija co so znati danas (u-tor- ak
3. jula).
U provin-cijaln- a
vlada jo iracnovala
posebnog arbitratora da is-pi- ta
stanje u gradjevinnrst-v- u
i preporuJi rjesonjo. On
poclnje radom u Cetvrtak.
Ovo jo bilo jodno od tri obe-can- ja
provincijalnog premi-jer- a
Frosta prije dva tjcd-n- a.
Mora se naglasiti da je
Frost bio spor u primjoni
evog programs za rjeSenje
epora nakon su so bildcri i
kontraktori usprotivili.
Momentalno nnjvecu za-pre- ku
srodjivanju prilika
prcdstavlja odluka udruze-nj- a
kontraktora i bildora da
trazc sudsko mjcro protiv
itrajkaskih vodja. KonaCni
sporazum takodjor mora u-кЏи- бШ
i povlacenje optuibi
protiv uhapScnih StrajkaSa,
ukljuciv i poniStenje osudc
nad biznis agentom Labor
ers unijo, koji jo osudjon na
Sost mjosoci zatvora.
takodjor tro-ba
tikljufiti proporuku da
so izmjoni zakon o usoljeva-nj- u
i radnici osiguraju od
doportacijo zbog aktivnosti
u Jtrajkovima i unijama.
Naprcdak line-Mi- ll
unije
Mine-Mi- ll jo osnovala бе-tl- ri
novo lokalne organizacl-je- ,
dvije u B. C, dvije u
Now Brunswicku.
Ovo bi trobale raditi i
drugo unije ; polje jo Slro-k- o:
blizu 5 milijuna neorga-alzlrani- h.
protiv
pristunanja u OAS
Treduniisko vijece (1л-bo- r
Council) u Vancouver
je protivno kanadskom pris-tupan- ju
u OrganizRciju a-raeri- flcili driava (OAS). U
torn smiVu ирпбепа ie re-zoluc- ija
federalnoj vladi. a
IzvrSnom m]bom Kanade-Jto- g
radniJ'kof копкггм u- -
Trulmte g$dkm иШепја
Itlati тш&од ntorka i petka
Oodihtja pretpiate:
M Пта1и в dolara,
ostele umlje Г dtUara
~~— Adreta: ип-Ј$-ч 479 Queen Street We$t
Toronto S--D, Ontario
Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. oil (1111) TORONTO. TUESDAY. JULY 3. 1961 PRICE 8c PER COPY
GENERALNI STRAJK GRADJEViNARA
TORONTU
U Inti
gradjevinarskih
da stvorcne
kontraktora
komcrcijalnim
izazovu
modjuvremonu,
Sporazum
Trcdunionisti
Prcd strajkom ТСЛ
stcwardessa
Ovog tjedna troba poceci
Strajk stjuardesa (stewar-dess)
na Trans-Canad- a Air
Lines. Strajk bi mogla spri- -
jc6iti jo5 samo intorvoncija
federalno vlado.
Udruzenje pilota i meha- -
nicara jo izjavilo da do pos-tiva- ti
Strajkalke straze stju-ardesa.
Strajk karpentcra
na sjevcru
U Moosonee, James Bay,
Strajkuju karpentori upos-le- ni
na izgradnju radarsk"
bazo za kanadsku vojnu a-vijac- iju.
Oni rado za Carter
Construction Co. Prcma izv- -
jesiajima novina, doSlo jo
do vise sukoba izmodju
strajkaSa i stra.ikolomaca.
u
na
U Bcogradu jc odrzan ko-ngr- cs borackih
je
oko MOO delcgata. Glavni
roforat podnio jo predsjed-ni- k
Snvoza boraca Jugosla-vij- e
i vlado
Aloksandar Rankovic. On je
izmedjii ostalog spomonuo
pomoc koju su isoljenici pru- - iili svom narodu u
borbi. 0 tome je re-ka- o:
"I pored drugog
i proetorno udaljo-nost- i,
ogromna vecina ovib
naSih isoljenika nijo preki-dal- a
vozu sa svojom starom
uomovinom, vec su prcma
nioj u svakoi prilici ispolja-va- li
svoja patriotska oseca-nj- a.
bratsku solidarnost i
privrzonost. Tako jo bilo l
u drugom svetskom ratu ka- -
so drugog
1 irranica ze- -
nasi za svoju
slobodu i nezavisnost.
Pokazujuci na
svoj odlufian u
dogadjaja u na
si isoljenici su,
u znatnoj omogucili da
se u inostranstvu uspeino
suzbijn lazna propaganda i
istina o horojskoj
naroda i njenim ci-Ijevi- ma.
jo
od гпабаја, пагобИо
poznati pokulaji da se stva-m- a
zbivanja u naSoj zemlji
i prikriju i lazno
Pomoc iseljeni-ka
prestajala ni
zemlio i su
je pruzali svosrdno i s ci-Ije- m da pomogmi rapore i
naetojanja koja su finili na--i
narodi da to obnove
i tzfrrede svoju opustoienu i
raxorenu xemlju. Zbog toga peo ie poiiv da promjeni je prazanje moraine,
aUnoviite (ovaj odbor j 1 1№ИШке i aterijalne no- -
Iioje se
Talijani uposleni na iz-grad-nji
podzemne zeljez-nic- e
u Torontu boje se
svjedociti na istrazi o uz-roci- ma
nesrece u kojoj su
poginuIa dva covjeka;
strahuju da ih gradjevi-narsk- e
kompanije u-pos- liti ako kazu ono sto
znadu,
je izjavio predsta-vni- k
Laborers unije na sa
slusanju.
poma.u
slrajkaske
Koyal lork holcla
Clanovi unije
radnika u Torontu su po
drugi put piketovali Royal
York Hotel iz solidarnosti sa
Predstavnik unije neznpo-sleni- b
radnika je kritizirao
Toronto Labor Council (gra-dsk- o
vijece unija) zbog pro-pust- a
da Strajkasima pruzi
piketasku pomoc. je re-ka- o
da co organizirani ne-r.aposl- eni
radnici nastaviti
pudupiru strajkasc
se
odao
cvrste spone i
bratske solidarnosti i
patriotskih osocanja nasih
iseljenika prema njihovoj
staroj domovini."
Rankovid jo zatim govo-ri- o
o onima jo
vezano neposredno za
dogadjaje iz drugog svets-ko- g
rata", ratnim
intornircima i drugi-m- a
koji su "zavedeni
i
tamo ostali", zatim onima
koji su "uticajem ili pri-tisko- m
faiistitkih okupato-r- a
i njihovih pomaga6a u
bratoubila£- -
ke borbo i vrsenju ratnih
zlocina s njima napustili ze-ml- ju
i zatrazili zaStitu u
Daljo je rekao:
"Tako su se, daklc, u pe- -
tia su nasi isoljenici op-- ( riodu posle svetskog
redelili aktivno pomagali izvan nasc
borbu koju su{ mij0 najle i nove grupc cmi
oiuii naroui
taj nafiin
stav pogledu
meri
snzna bor-bi
nasih
Sto isto tako bilo
kad su
prikaiu.
ovih nasih
nije posle
oni
pre
ovo
oni
nece
Ovo
On
da
6ije
pod
rata
granata, od kojih se, medju
tim, u kasnijim godinama
znatan broj vratio u svoju
zemlju, jcr je uvidoo u ka-kv- u
je zabludu, pod utica-jem
lazne bio
doveden. . .
Vecina onih koji su i da-ljo
ostali u inostranstvu po- -
celi su na razne na6ine da
svoj pozitivan
odnos proma novoj Jugosla
viji, uvidjajuci svu bezizla-zno- st
polozaja u koji su ih
doveli oni isti ljudi koji su
ih i oterali u emigraciju, a
koji su od
prema Jugoslaviji napravili
zanimanje . . .
U svojoj politici kako pre-ma
starim iseljenicima tako
i prema oetalim emigranti- -
Ш8 naSa zemlja je uvok i--
mala doeledan stav, пагобј-t- o
u pogledu pruianja sves-tran- o
pomoci i zaltite kako
putent naltti i podapro j Hrf jol jedan vMan doka I konxulamib
DQGADJAJI U SVBJETSJ
Anicricki casopis otkrio
vojne u vczi
Iicrlina
Ameridki casopis News-week
je objavio ditavi plan
Pentagona za "obranu" Za-padn- og Berlina. Kaiu da je
to uznomirilo predsiednika
Kennedya i da co biti ispita-n-o tko je za to kriv. Plan u-kljuc- ujo
svega
americkog civilnog osoblja
iz Хјетабке, stavljanje voj-ni- h sila u stanjo
Siljanjo vojnih ројаба-nja- ,
djelomiSno
obnovu nuk- -
learnih pokusa ili neki dru-gi
korak koji bi pokazao o-dlu6- nost
Sjed. Drzava da u- -
potrcbi nuklcamo oruzje.
Da li je ovo potrebno?
Kakve ce biti
Sovjetski Savez i Кјстаб-k- a
Rcpublika
uporno traze rjesonjo njo-mack- og
i berlinskog problo-m- a,
ali no putcm oruzanc
silo, nego putom pregovora.
ZaSto se zapadne drzavc
boje
S1RITE 1 POMAilTE
RADNICKU 5TAMPU!
Rankovic poziva reakcionarne izbjeglice
da povrate Jugoslaviju
priznanjc profficsivnim iscljc-nicim- a
podtipiranju oslobodilackc horhc
organizacija
Jugoslavijo. Prisustvovalo
podpredsjodnik
oslobodi-lafk- oj
odsust-vovan- ja
Jugoslaviji,
istovremeno,
oalobodjenja
svjedocili
Nczaposlcni
uposlcnikc
nezaposlo-ni- h
Strajkujucim uposlenicima.
manifestova-nj- a
"emigri-ranj- o
zarobljc-nicim- a,
nepri-jateljsko- m
propagandom
organizovanju
ino-stranstv-u."
oslobodilaSku
propagande,
manifestuju
neprijateljstva
prtoiepnj-e- . predetavnKta
pripremc
evakuaciju
pripravno-st- i,
proglaSenje
mobilizacije,
posljedice?
Demokratska
pregovarati?
Itovremcno
dlplomfttikih
va, tako i drugim, kao i o-mogucav- anjem
povratka u
domovinu, polazeci od toga
da emigriranjo iz svojc sro-din- e,
bilo iz kojih razloga,
nanosi mnogo toJkoca i nei-zvosno-sti
i iseljeniku i nje-gov- oj
porodici.
Rukovododi sc i daljo zo--
Ijem da sc pomogne svim
nasim iseljcnicima, Savezuo
izvrsno voce ce svima onima
koji to zelo i zatraze i daljo
pruzati punu mogucnost da
reguiisitsvoj ounos prema
Federativnoj Narodnoj Re-publi- ci,
tj. da logalizuju
svoj polozaj i na taj пабт o-bezb- ede normalno kontakte
sa svojim porodicama i pri-jatelji- ma
i svojom domovi-nom- .
Onima koji zelc da so
vrate u svoju zemlju i svo-joj
porodici bice poklonjona
puna paznja, kako bi se Sto
Јакбе, zajedno sa ostalim
nasim radnim ljudima, uk-1јиб- јН
u normalan zivot. U
ovom pravcu ce se preduzcti
i neke odgovarajuce more
koje co obezbediti dalje
sprovodjenje dvakve na§o
politike prema iseljonici-ma.- "
"Faierovani" mini-sta- r
hoce da postanc
vodja druge politickc
partijc
Phillip Kelly hoce da po- -
stane vodja Socijalkrediter-sk-e
partije u provinciji On-tario.
On je bio ministar ruda u
konzen-ativno- j vladi Onta- -
ria, ali jo "fajorovan" zbog
neurednosti sa dionicima
kompanije plina.
Rekordna prodaja
nikla
International Nickel Co.
jo prodala 351.880.000 fun-t- l
(pan!) nikla a 19G0. godl-n- l. To je bio rekord.
mu j
ISritanskc vojne mjc-r- e
na Srcdnjcni Istoku
Velika Britani.ia jo podu-zel- a
vojne mjere navodno
da brani Kuvajit od Iraka, u
stvari da brani ulje kojim
gospodare britanske kompa--
nijo.
Irak tvrdi da Kuvajit pri-pa- da
njemu, ali noma nam-jer- e
da upotrobi oruianu si-l- u
da ga dobijo.
Kongo: Uvjeti za
saziv parlamcnta
Gizengina vlada sa sje- -
l custom u Stanleyville objavi-l- a je uvjete pod kojima bi
ona sudjolovala u radu kon-goansk- og parlamcnta. Uvjo-t-i
su ovi :
1. Svi ubijoni i nostali po-slan- ici
i scnatori treba da so
zamijene ро1Шбкмт licnosti-m- a odgovarajucih partija.
2. Grad u komo bi so odr-2ava- le
sjodnicc parlamena
treba da napuste trupe svih
kongoanskih frakcija. a da
sigurnost poslanika garanti-raj- u
snage UN.
3. UN troba da garantira- -
ju slobodu izrazavanja i
kretanja svih parlamentara-c- a kako u parlamentu, tako
i izvan njoga.
1. Sam parlamcnat troba
da odluci o svom dnevnom
rodu.
Ukoliko so ovi uvjeti no
bi ispunili, izjavio jo pred-stavnik
vlado prcmijera Gl-zen-go,
sastanak parlamcn
ta bi bio оШбпа provara 1 .л- -
ашко Koje in takav paria-mo- nt
donio bilo bi novaZoce
za narod Konga.
Oto Hahshui'ski
Frankov nasljcdnik?
Becki dnevnik "Eksprcs"
objavio je na prvoj strani
ovu sonzaciju : Oto Habsbur-k- i
naslijedit ce Franka u
Spanjolskoj !
Poznato je da Franko pla-nir- a
povratak monarhije, a- -
u tek nakon svo.ie smrti.
Pretendent Huan Burbonski
trobalo bi, dakle. da kao
kralj naslijedi Franka. Ali
njegova kandidatura ima
mnogo protivnika, tako da
je nastao svo otvoreniji su-ko- b
izmodju pristalica mo-narhije
i pristalica republi-ke- .
Prema informacijama
beбkog lista, izlaz se naSao
Oto Habsbui-sko- m
. koji bi
napustio idoju o restauraciji
monarhije u Austriji i prih-vati- o
se Spanjolsko. No kao
kralj, nego kao Sof drzave
ili predsjednik, s prerogati-vam- a
kakve ima predsjed
nik Sjedinjenih Drzava.
To jo pomalo fantasti6no,
ali ostavimo odgovornost za
informaciju boбkom listu.
Poznato jo da Oto, po majci
xuruonsKi, ima nokin voza
sa Spanjolskom, a poznato
je i s Frankom.
u
tu u pro'Sloj godini
U izvjeitaju se kaze —
izmodju ostalog — da ce o-v- e
godine u Sjedinjenim Dr-zava- ma
i Kanadi doci do
umierenog opomvka" od
proSIogodiinje reclje.
U pregledu se istlce da su
Sjed. Driave pretrpjele ce-tl-ri
receelje u toku 13 godi-n- a
a da njen godiinji tem- -
.--ШШ-
ШкШЊшЈШ,,.
C, Г E S T EDITORIAL
Budget For Big Shots
Tht- - much — publicized Fleming budget . . tains nothing for the common people, other than cotnh-e
certainty of higher living costs.
Its chief beneficiaries are the big monopolists. They are assured extended protective tariffs in cetain indu- stries, conception of the 7-perc-ont
sales tax for tho
automobile trusts, plus inherent inflationary trnH. n which big business can cash in and which spells greater economic hardship for workers, farmers and small busi-ness.
The budget's $G50 million or more "deficit spend- ing" to put the Canadian economy "on its feet" is small
potatoes compared to tho overall $GV? billion Fleming
budget, the bulk of which is earmarked to follow other
billions down tho arms drain in accordance with U. S. dictates.
In his budget "objectives" Fleming outlined a
wpriothgrtahme Uto. "Sd. edporlelcaira. teT"hetheendCraensaudltiaonfdtohlilsarcabneloonwly pbaor that Canada as an export nation can sell "cheaper" in the export market, and in return pay a higher price for imports with an artificially "depreciated" dollar.
Reduced to a "pay-envelop- e" level, this will sim-ply
mean that the Canadian dollar which now buys
aproximately 60 cents' worth at the 1930 level, will buy
much less following a few weeks of Fleming's "depre-ciation".
Doubtless under pressure of criticisms of Tory fis-cal
policies and the alienation of our economy by U. S.
monopoly by Bank of Canada governor James Coyne,
Fleming larded a portion of his budget spiel with re- ferences to "government encouragement of Canadian
investment from Canadian savings". Since, however,
his "deficit spending" and "depreciated dollar" nost-rums
leaves U. S. monopoly much the gainer and "sit-ting
pretty" with its control of Canadian industry, re-sources
and investment, his "government encourage-ment"
is pure eyewash.
When the billions in this and previous budgets, re-served
annually for armaments and war, arc placed at
tho disposal of and for the well-bein- g of tho people,
then, and then only, will the Canadian economy got "on
its feet". The Fleming budget keeps it on its back.
—Pacific Tribune (Vancouver)
Iiudzct nije vazan za
vise od trecinc claim- -
va parlamcnta
Federalni parlamenat
je nacelno odobrio novi
drzavni budzet.
Za to je glasalo 116 po-slanika,
protiv 35.
Iz ovoga se vidi da 114
poslanika nije prisustvo-valo
glasanju (saniih kon-zervativa-ca
falilo je pre-k- o
90). Gdje su bili? Si-gur- no
na nekom svom pri-vatno- m
poslu ili plando-vanj- u.
Nije li ovo za kritiku?
Usvajanja drzavnog bu-dze- ta je jedan od najvaz-niji- h akata parlamcnta.
Vazan za zemlju. Ali, ka-ko
se iz gornjeg vidi, vise
od trecine poslanika ima
ju vaznijeg posla od toga.
Koliko ima Jcvrcja
Raбuna so da u cijelom
svijetu ima oko 13 milijuna
Jcvrcja. U Sjovemoj, Cent--
ralnoj i Ju2noj Amoricl ima
ih 0,150.000, u Evropi C,-700.0- 00, Aziji 2.000.000, u
u Afri-- i -- 150.000, u Australi-j- i
i Novom Zelandu G8.990.
CETIRI RECESIJE U 13 GODINA
U sjediStu I7N objavljon po porasta bruto nacionalno
je progled priTPde svijp-- proizvodnjo iznosi prosjec- -
no samo 2 posto u toku pos-Ijedn.j- ih
Г godina.
38.0П0 potnisalo
peticijti protiv ntik
. learnoff onija
Peticiju protiv nuklear-n-o naomiavanja Kanad-doe- ad
je potpiealo 38.000
oeoba u Brilaiwkoj Kolem-bfj- l.
Uspjeh ukraiinskotf
fcstivala
U Torontu jo odrzan ukra
jinski nacionalni festival u
spomen ukrajinskog pjesni-k-a
Taras Sevficnka.
U subotu jc odrzan veliki
konccit u Varsity Arena,
koja je bila dupkom puna.
Na programu jo nastupilo
prcko 1000 pjeva6a, muzi
cara i plesnSn, koji su do£li
iz raznih mjesta Kanade.
Najveci utisak na publiku o- -
stavili su kanadskt plesovi i
finale.
Slavljo je nastavljcno ti
nedjelju 2. jula u Palermu,
gdje se nnlazi Sev6enkov
spomenik. Iako je patlala
kisa, u Palermo je doSlo prc-ko
'1.000 automobila (poda-c- i
policije). Broj posjotioca
prelazi 20.000, a vjeruje so
da bi ih bilo i 50.000 da jo
bilo lijepo vrijeme. Uslijed
kise nije moguce bilo izvesti
nikakav program, pa co to
biti uradjono iduce nedjelje..
Glavna tocka ce biti otvara-n- je
aftiteatra komo noma
ravnoga u cijoloj Kanadi.
'Stanjc u Latinskoj
Anicrici sc pogorsalo',
vcli Stevenson
Na povratku s putovanja
po Latinskoj Americi, gdje
je posjetio 10 drzava, Adla;
Stevenson je dao izvjeSce
predsjedniku Kennedy-- u n
kojem je rekao da s "sta
nje u Latinskoj Americi
znatno pogorSalo".
Kad Stevenson jfovorl o
"pogorianom stanju", on ns
krije da ima na umu drift-nj- e
namda Latineke Ararl-k- e
nrenia politici дтепбке
vlad o Latinskot Amrkl.
Tnncip ne-inter%'en- cije ic religija za njih", rekao j
Stevenson tuno Konnedv--u