Jedinstvo, June 09, 1961

              ш
ш
иШепја
svakcg utsrha ptlka
Gmliinja
to 6
dolara
Adresa:
Toronto Ontario
3-16- 42
Mil. Mil N.. ,! Fill Jt 1!HI PRICE 8c PER
PRODANE DOSE
Zahtjev za dcportaciju .strajkujucih talijanskih
drugih gradjevinarskih radnika u Toronto nai&ao je na
o&tru osudu demokraUkih Kanadjana. Protiv toga su
narodito oStro ustale radnidkc unije. Od toga se ogradila
£ak i federalna vlada.
Ako je ikada u Kanadi bio pravedan Strajk to je
Ne samo da su radnici-doseljeni- ci strahovito izra-bljiva- ni,
nego kontraktori-gradjevina- ri otvoreno gaze
ugovor sa unijama (postignut poslije proSlogodiSnjeg
itrajka) i drzavne zakone. Oni to rade jer na nove do-seljen- rke
gledaju kao na niza stvorenja, gradjane dru-gogred- a,
koji dc sutiti na svu nepravdu prema sebi. Oni
su radunali na zakon vlasti — sve je na njihovoj strani.'
Ali su se prcvarili radunu. Radnici su se digli u borbu.
Oni su odludni da izvojuju iste uvjete i istu pladu koju
imaju ostali radnici koji rade isti posao. Na tome im tre-b- a
dcstitatf — zasluzuju priznanje i potporu.
Odekivalo bi so da cc borba ovih radnika prije sve-g- a
naidi na razumijevanje i potporu takozvanih "otnid-kih- "
organizacija i slampe. Nazalost, nije tako. Vedina
ovili organizacija Suti, Stampa prctcndira na "neprist-ranost- ",
i ima i onili koji su otvoreno protiv. Neki su da-pa- do otiSli tako daleko da su poduprli zahtjev udruzenja
gradjevinara za dcportaciju Strajkasa (vidi proSli broj
"Jedinstva"). je, prema pisanju Stampe. uradio pred-sjedn- ik
cehoslovadko sokolske organizacije G. Com iz-dav- ad njemackog lista "Dor Courier" Wilfred Ehmann.
"Ako strajkasi budu pronadjeni krivi za prokrsaj
zakona, oni trcbaju biti deportirani", izjavio jo gospo-di- n Ehmann. Ako jcdan kanadski gradjanin bude osu-dje- n
za sudjelovanjc u Strajku, on ce biti globljen ill do-bi- ti nckoli dana zatvora. Ali ako radnik-negradjan- in bu-de
uhapscn za istu stvar, on ce biti osudjen na isti nadin
i povrh toga deportiran. I gospodin Ehmann i njemu sli-c- ni "etnidki prvaci" kazu da je to pravo.
Sta to zapravo znaci? Znaci da su "etnidki pr- vaci" stali na radnickih izrabljivada, da su protiv
radnika njihovih prava. Oni su neprijatolji radnika.
Mi smo to odavno znali. Oni koji nisu mogu sada
da so uvjcro.
Poduprimo pravcdnu borbu doseljcnika-gradjevl-nar- a!
Dogadjaji po svijetu
Njemacki problem
Na sastanku Hrudova i Konnedya u Rodu diskusira-u- o je pitanjc Njemadke i Za-padn-og
Iterlina. Kennedy je
u svom izvjestaju na televi-zi- ji naglasio svoje protivlje-llj- o rjesenju ovog problema.
2cmu je poduprt po De
Gaulleu i Macmillanu.
Sovjelsko stanoviSte
vom pitanju iznijela je "Pra-vda- "
u izdanju od 2. funa
(dan prije nogo su Hruscov i
Kennedy podeli razgovara-ti)- . "Pravda" je ukazala na
pptrcbu radikalnog i brzog
rjeSavanja problema ugovo-r- a
o mini s Niemadkom. Za-htjev
Sovietskog Saveza da
so to udini predstavlja nje-gov- o nepobitno pravo, izvo-.icvan- o
u borbi protiv njema-ckog
fasizma. Istovremeno.
zakljufenie ugovora mini
predstavlja i duinost Nije-mac- a,
pa i du?.nost Federal-n- o
Njemac'ke, koja prod na-rodi- ma svijeta treba da fik
sira svoje obavcze da nece
dopustiti ponavljanje pro5-lost- i. Najzad, ono predstav
Odffovor africkih '
Iistickim
Na konfcronciji u CSasa-blan- ki osnovana je Panafri-ck- a sindikalna federacija
Na konferenciju su doSli
predstavnici Medjunarodne
konfederaciie slobodnih sin-dika- ta (MKSS) i trazili su da africki radnici ne osniva-j- u posebnu sindikalnu fede-racij- u.
nego neka se priklju-c- o
IKSS. Oni su istupali kao
pobornici imnerijalizma i
pokuSnli da ufesnike knnfe-rencij- o uvjere da africkim
narodima priieti "opasnost
Sft Istoka". Na to su. prema
izvjeStaiima Stampe. dobili
ovaj odgovor:
Nas ovdie hoce da zapla-б-- е
s Istokom i sa komuniz-mom- . Kad god mi trafcimo
svoju slobodu, svoju nezavi-sno- et
i samoetalnoet. kad
god zelimo da rioSavamo
svofo problome, onda nam se
pripieujo da smo pod utica-jo- m
komunizma ili da smo
komuntetl. "Ja nieam komu- -
jpr у 5 " ("Ј-- Г w- -
-- s
Tridtseta godina
Iztazi i
pretplata:
Kanadu dotara,
ottaU temlje
479 Queen Street We$t
2D,
Telefon EM
1 '. i I I TORONTO. I U NF COPY
i
ovaj.
i
u
To
i
ovi
stranu
i
o o
o
ЧСГ
nc trpi odlaganja
Ija i duznost svih uifesnika
antihitlerovske koalicije, ko-ji
su obavezni da likvidiraju
ostatke rata.
Istiduci da so konstrukti-vnos- t
sovjetskog nriicdloira
o zakljuccnju mirovnog ugo-vora
i rjesenju problema Za-padn-og
Rerlina sastoji u to-me
Jto oni vode racuna o in-teresi-ma
svih zemalja, "Pra-vda"
kaze da je stav prema
torn pitanju postao u naSim
danima kamen kusnjt iskre-nos- ti
i miroljubivosti za sva-ko- g politicara. za svaku dr-zav- u. Jer. ako postoji dobra
volia — naglasava "Prav-da"
— onda noma prepreka
za zakljuSenie ugovora o mi-ni
i normalizaciji stanja u
Zapadnom Rerlinu.
List dodaje da nepostoja-nj- e
ugovora o mini i odrza-vanj- e zariSta provokacija u
Zapadnom Borlinu koristi
samo revanSistiSkim krugo-vim- a
u FR Niemakoi, koji
stalno dobijaju nove konce-sii- e
u oblasti naoruzanja.
radnika imperija-sluznicim- a
nista i ncmam veze s komu-nizmo- m. rekao je jcdan de-lcg- at. ali na svojoj ko2i ja
nisam osjetio komunizam
kao opasnost. vec kapitali-zam- ,
svim svojim bicem".
Poziv za Xarodni
front u XorveSkoj
Socijalisticka Narodna
ytranka i Komunistidka par-tij-a Norveske pozvale su sve progresine snage u zemlii
da pruzc podrSku njihovim
nastojanjima za formiranje
Narodnog fronta ciji je cilj
obrana nezavisnosti. izlazak
iz NATO, potpuno razoruza-ni- c
i neutralnost NorvpSko.
U proglasu koji su potpisali
lidcri ovih dviju stranaka
kaze se da Narod ni front ni-je
partija vec forma okup-linnj- a svih lijevih i napred-ni- h elemenata. §to treba da
omoguci da se na jesonjim
izborima postignc vecina u
parlamontu.
DIKTIRANJE SJEDINJENIH DRZAVA KANADI
NOVI SUKOB 0K0 TRGOVINE SA KINOM
Americka zabrana na inasina potrcbnih za iskrcaanje kanadskog zita u Kini nije samo diktiranjc
s kim ce Knada trgovati, nego i prijetnja proth normaliziranja odnosa sa Kinom
R E KORD
Ovo nije prvi put da Sjc-dinje- ne Drzave ometaju ka-nads- ku
trgovinu sa drugim
zemljama Evo nekoliko pri-mje- ra
:
U martu 1958. amerid-k- a
vlada je preko Fordove
kompanije u Sjedinjenim
Drzavama sprijedila Fordo-v-u
kompaniju u Kanadi da
Kini proda 1.000 trokova
(kamiona).
U maju 1959. Sjodinjc-n-e
Drzave su zabranilc kana-dski- m trokovima da kroz
njihov teritorij provoze ki-nes- ke
proizvodc (iz Vanco-uver- a
u istodne dijolove Ka-nade- ).
в ProSlog mjeseca Sjcd.
Drzave su zaprijetilc da ce
smanjiti uvoznu kvotu refi-nirano- g
secera iz Kanade
zbog toga Sto ona nastavlja
da uvozi seder iz Kube.
Skotski riidari
protiv baza SAD
Nacionalna unija rudara
Skotske usvojila jo rczoluci-jt- i
kojom zalitijcva ukidanje
amcricki baza na teritoriju
Rritanije. Rezolucija jo pri-mlje- na na konfcronciji kojoi
su prisustvovali predstavnici
75.000 rudara.
Dcbata urednika
sovjetskojr lista i
Kcnnedycva sckre- -
tara na telcviziji
U New Yorku je saopce-n- o da ce 20. juna biti pre-nije- ta debata izmedju ure- dnika sovjetskog lista "Iz-vjestij- a" A. Adzubeja i se-kreta- ra za stampu ameri-cko- g predsjednika Ken-nedy- a P. Salingera. Oni
su debatirali o "slobodi
stampe"..
Debatu ce prenositi Na-tion
Broadcasting Co. 24.
juna izmedju 9.30 i 10.30
uvecer.
Sukarno u loskvi
Petog juna u Moskvu je
doputovao indonezijski pre-dsjedn- ik
Sukarno. Priredjcn
mu je veliki doSek. Sukarno
je izjavio da je veoma tro-n- ut
prijemom. On je poseb--
no zahvalio premijeru Hru- -
AIoSl-v.-, .,i,.n J,i „ ,inni.o„ ,.v..v. „. fr„ 4v4.v,ntw . Sukarno je dalje naglasio
da su za Indoneziju znadaj-n- e
tri stvari:
Jedinstvena drzava sa
istinskim demokratskim sis-temo- m
pri cemu je svakako
imao u vidu da Holandjani
jo5 uvijek drze jedan dio In-donezi-je;
Izgradnja nezavisnog i
pravednog druStva bcz eks-ploatac- ije
covjeka covjekom
koje se moie nazvati socija- -
listickim;
Sprcmnost da se Zaje-dno
I
sa drugim drzavama i
narodima osigura dvrst i vje-ca- n
mir na zemlji.
i
Besposlica u U. S. Л.
U maju ove godine u Sjcd-Driava- ma ie bilo 1.7G8.000
nezaposlcnih ili G.9 posto u-kup- nog broja radnika.
--fl,p,m# itr t
7
izvoz
Da li .je Kanada suerena zomlja? Mozo li ona trgovati s kim hoce ili samo sa
zemljama koje joj dozvoli Washington ?
Ovo pitanjc je ponovno oStro postavljeno pred kanadski narod u vezi sa vaiing-tonski- m
mijeSanjem u kanadsku trgovinu sa Narodnom Ropublikom Kinom. Pitanje
je utoliko va2nije 5to dolazi kratko vrijeme poslije vaSingtonskog mijeSanja u kanad-sku
trgovinu sa Kubom. Kako pravilno istide jedan kanadski list, omericka vlada
ne dozvoljava Kanadi da trguje sa zemljama koje se nalaze na njezinoj crnoj list,
odnosno nastoji da ju iskoristc kao orudje svoje imperijalistidke politike protiv dru-gih
zemalja. Sada se postavlja pitanje dokle ce Kanadjani to trpjeti ?
Kao 5to je poznato, Kana-- 1
da je nedavno sa Kinom po-tpisa- la
ugovor u isporuci 27G
milijuna buSeli zita u vrije- -
dnosti od 428 milijuna dola-ra.
Ove isporuke trebaju biti
izvrSene do kraja 19G3. go-din- e.
Ovo je velika stvar za
Kanadu.
Razumljivo jc da americ--ki-m
upravljacima to nije bi-l- o
po volji, ali ipak se nije
ocekivalo da ce oni pribjeci
takvim mctodama kojima su
pribjegli da pokazu svoje
neodobravanje. I kad premi-je- r
Diofcnbakcr i libcralni
lidpr Pearson tvrde da to ni-je
tako vazno §to su amend-k- e
vlasti uradile, oni poka-zuj- u
svoju puzavacku dusu
pred amcridkim imperijalis-tim- a.
O demu so radi? Za iskr-cavanje
zita iz nekih brodo-v- a
u kineskim Iukama potre-bn- e
su posebne sprave (sisa-ljk- e
ili zitne pumpe), koje
su narucene kod jedne firme
u Sjed. Drzavama. Tri ova-kv- e
sprave vec su bile dos-tavljo- nc
u lontreal a drugo
su bilo na putu. Amcricke
vlasti su sada narcdile da se
ove sprave povrate natrag u
Sjcd. Drzave, jer amcricki
zakon zabranjuje trgovinu
sa Kinom. Ali ovdje so nije
Japanska vlada
prisiljcna na nzmak
Japanska vlada je odgo-dil- a
usvajanje zakona koji
ogranicava politicke slobo-d- e.
Vladin prijedlog izazvao
je ostre proteste. U dvodne-vni- m demonstracijama u
preko GOO mjesta, sudjelova-l- o
je oko 1 milijuna gradja-na-.
U demonstracijama u
Tokiju ozledjeno ,ic vise oc!
GOO osoba.
Zapadna Njcmacka
ispomcujc ornzje
Portngalu
Lista "Ghanian Times" i-zv- jetava iz Angole da je
Zapadoa Njemadka Portu- -
galu isporudila vecu kolidinu
m'jene su portugalske trupe
koje sti2u u Angolu.
Zabiliczcn rekordni
prirastaj u SSSR-- u
Na zasjcdanju Sovjetske
akademije medicinskib na-uk- a
u Moskvi ministar zdra-vli- a KuraSov izjavio je da je
priraStaj stanovni5tva u
SSSR nroSle godine dosti-ga- o cifru od tri milijuna i
828 hiljada. Prema njedi
ma Kurasova, to je najvcci
priraStai stanovnisUa od
uspostavljanja sovjetske vla-sti.
Dcmantiranc vijesti
o biicgu poliskog
zamjenika ministra
nnutrasnjih poslova
Nedavno su na Zapad1)
proSirene vijesti da zamje-ni- k ministra unutrasnjih po- - siua i'oijskc ЛП10ШЈ rtisier
pobjegao i da se nalazi u
Washingtonu. Poljsko mini-starstv- o vanjskih poslova je
iziavilo da je ovo "cista bos-mislica- ".
Scovii Sto in dnSnn i ПпЛп „loruzia. Ovim oruziem oprc- -
DOBRO
Povodom izjave premi-jer- a
Diefenbakera da ce
sprave za iskrcavanje ka-nadsk- og
zita u kineskim
Iukama biti narucene kod
jedne kanadske firme,
"Globe and Mail" pita:
zaito to nije uradjeno na
radilo o izravnoj trgovini sa
Kinom, nego samo o sprava-m- a
potrebnim norvoSkim i
britanskim brodovima koji
ce prevoziti kanadsko 2ito u
Kinu.
Prcmijor Diefcnbakcr je
izjavio da su poduzeti koraci
da se dobije vladu Sjed. Dr-2av- a
da izmjeni svoju odlu-ku- ,
ali ako ova to ne uradi,
to ncce sprijeciti kanadske
isporuke zita Kini, jer ce
Poziv unionistima da potpisuju peliciju
protiv nuklearnog oruzja
William J. Smith, preds.ii'-dni- k
jedne od najwcih ze-Ijcznicars- kih
unija u zemlji
(Canadian Brotherhood of
Railway Transport and Ge
neral Workers) saopcava da
jc svim clanovinia ove unije
upucen poziv da potpiSu pe-tici- ju
protiv nuklcarnog nao-ruzavan- ja
Kanade. (Pcticija
se sada nalazi na potpisi- -
Martin stiahujc
Libcralni poslanik Paul
Martin jo pozvao Diefenba-kerov- u vladu da aktuje po
pitanju besposlice, jer bi
moglo doci do akcija "koje
mi necemo voljeti".
Ocevidno. Martin se boji
da bi vladjna neaktivnost
maloga izazvati nove protes-te
nezaposlcnih
kfc33fe £
PITANJE
prvom mjestu? Zaito sva-k- a
sprava mora nositi ma-rk
u "Made in U. S. A. ?
Zasto prije ne pogledati
da It se potrebna masina
ili sprava moze napraviti
u vlastitoj zcmlji?
Interesantna pitanja —
zahtjevaju razmisljanjc.
biti nadjena dmga sredstva.
On je saopcio da jedna fir-m- a
u Woodstocku (Ontario)
mozc po potrcbi da napravi
ovakve sprave.
Premijer je u pravu kad
kaze da Sjed. Drzava ne mo-2- c
omesti isporuku kanads- -
kog zita Kini. Ali nije stvar
u tome. Washingtonu je to
bilo jasno prije primjene
zabrane na izvoz maSinerijo
potrebne za iskrcavanje ka- -
an.iu po cijeloj zemlji; po-kretu- io
je Kanadski komitet
za kontrolu radijacijc).
U svojoj izjavi za Stampu
Smith naglasava da "Kana-da
mozc najbolje igrati svo-ju
ulogu u medjunarodnim
aferama — kao posrednik,
utrazenju razoruzanja i kao
snabjevac materijalne i teh-nick- e
pomoci — ako odbije
da se na njezinu teritoriju
stneionira i upotrcbljava a-tom- sko
oruzje bilo koje vr-stc-".
Smith jc rekao da su svi
casnici njegove unije i sve
mjesne organizacije pozva-n- e
da se aktivno ukljuce i
kampanji protiv nuklcarnog
oruZja.
v'+2ШЗ
u
strajkako]
nadskog ita u Kini. Ali a-me- ndki upravljaci su to ц.
da pokazu da oni no
odobravaju kanadsku trgo
vinu sa Kinom. Oni su time
htjeli da naglase da je
na njihovoj listi
zemlja" i da Kanada
kao "prijatelj" i "saeznik"
Sjedinjcnih Drzava, no bi
smjela da s njom trguje.
To je opomena Kanadi. I no
samo protiv trgovine, nego
jos vise protiv uspostave di-plomats-kih
odnosa sa Kinom
i podrzavanja prijedloga za
njezino primanje u Ujedi-njen- e
Nacije.
Radi se o tome da Sjedl
njene Drzave Kanadi dikti
raju s kime ce trgovati i ka-kv- u
vanjsku politiku do
sprovoditi. To je smisao o-v- ih
dogadjaja.
Ono §to se u vezi ovih da-na
odigralo, kao i ono ito so
odigralo nedavno (amcridkl
pritisak na Kanadu povo
dom kubanskih dogadjaja)
pokazujo da su takvi kanad
ski politicari kao §to su Die
fcnbakcr i Pearson spremni
da nastave puzanjem pred
americkim impcrijalistima,
ali u narodu rastc nezadovo-Ijstv- o. fasa je dosla skoro
do vrha. . .
Kanadska finna cc
isnortieit pilanu
SSSR-i- i — nsprkos'
amcricke sabotac
Preston Wrood working
Machinery iz Prestona, On-tario,
isporudit ce Sovjcts- -
kom Savezu orijaSku auto-mats- ku pilanu — uspi-ко- з
toga sto su dvije americko
odbile napravit dijo-love
za istu.
Prcdstavnik kompanije jo
izjavio da ce ove dijclovo
napravit sama ili ce ih naru-di- ti
kod nekih drugih kana-dski- h kompanija.
(Iz Londona je javljcno
da ce britanska firma Wickers-Arm-strong
isporuditi So-vjetsk-om
Savezu kompletnu
tvornicu za proizvodnju naj-lon- a. Talijanska firma ENI
isporudit ce SSSSR oprcmu
za tvornicu metalona i amo-nijak- a.
a od SSSR cc kupitl
800.000 tona naftc.)
-- !?$ if i
ждјЗРИИи рДКтДмДШг KBflRl ЈИННиНш? Ж?ЈВВЛвв
I'rizor iz itrajka doeljenika-pradjevinar- a Torontu: Policija
raiponi radnike na Mrali,
radili
Kina
"neprijate-Ijsk- a
firme