000157 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
m ЈРШ s.1 ~лГ W Tridtseta godina кШтја н hlazi tvahog ulorka i petbi Godiinja pretpleta: $a Keme&u C deism, омШе ttndje 7 dolara " ' — Adrcsa: ~шгШ$ 479 Queen Street West Toronto 2-- D, Ontario Tclrfon ПМ 3-16- 42 VOL. XIII No ::) (Ц.-Ј.Ј- ) TORONTO, FIUhAV MAY 2 l!".l PRICE Xe PER COPY ianada i Шпа Ovo je predmet vclikih diskusija. Evo nekoliko pri-mjer- n: Svakome je poznato da ce Kina do kraja ove go-di-ne kupiti 129 milijuna dolara kanadske pienicc, a u toku idude dvijc godine skoro 300 milijuna dolara. Ali koliko je onih koji znadu da jc Kina bila spremna ku-piti jos toliko kanadske pSenice — oko 700 milijuna dola-ra vrijednosti? Ovo tvrdi autoritativni biznismanski list Financial Post. To se nije ostvarilo zato Sto Kanada nije htjela da Kini odobri vccl kredit. Kanada je u torn po-gle- du pokazala veliku Skrtost, kaze "Financial Post". Isti list navodi јоб ovo: Ф Smatra se da Kina moze postati stalni kupac ka-nadske psenico. O Ameri6ki predstavnici na Dalekom Istoku krivim okom gledaju na trgovinu izmedju Kanadc i Kino. Trgovina sa Kinom bi se brie razvijala ako bi izmedju nje i Kanadc bili uspostavljeni normalni diplo-mats- ki odnosi. To sada priznaje i bivSi kanadski prcmijer Louis St. Laurent, koji jo u jednom govoru u Winnipegu rckao : "Zar mi no priznajemo crvenu Kinu kad joj proda-jem- o pScnicu? Kakva bi Steta bila ako bi kineski pre-dtavn- ici dosli u Ottawu, a mi da imamo predstavniko kodnjih?" Iz ovoga so villi da jo St. Laurent iz tcmclja izm jemo svoje stanoviite. Mcdjutim, njegova partija joS nije odrcdjeno istupila za priznanje Kine. Prom a pisanju stampc, ministar poljoprivredo Al-vi- n Hamilton (koji je zaklju6io pSenicnu pogodbu sa Kinom) rckao jo u Vancouvcru, da je Kinu trcbalo pri-zna- ti u snmom pocetku, ali je odmah dodao, da je to onemogucio korejski rat. Osvrcuci se na Hamiltonovu izjavu torontski (kon-zcrvativn- i) list "Globe and Mail" primjecuje da jo ko-rejski rat "zavrsen prijc viSe godina, ali vlada ciji jc gosp. Hamilton clan joS uvijck zavlaci sa priznanjem. Kako izglcda, znprcka sada nije Korcja ncgo Formoza". "Globe and Mail" smatra da bi "prvi korak" ka kanadskom priznanju Kine trcbao biti "povlaScnjo pri-znanj- a" Cang Kaj-sekov- e klike na Formozi. Mcdjutim, "Globe and Mail" nije za povratak Formozc Kini, ncgo kaze da o tome treba da odluci narod Formozc. "Globe and Mail" vjcrujc da bi so na toj osnovi moglo uroditi odnoso sa Kinom i podvlaci da jc "uzaludno" ocekivati na kinesko odricanje od Formozc. Iz ovoga so vidi da su kanadski burzoaski politicari uvidili da je potrebno normalizirati odnose sa Kinom. DosadaSnja politika prcma Kini je postala neodrliva — ona je stctna za kanadske intcrcse. Ali svi oni — cak i "Globe and Mail" — zaobilaze glavni razlog za nc-priznava- nje Kine. Nije to ni zbog Koreje ni zbog For-mozc. Glavni razlog jc knnadska potcinjenost YVashing-ton- u. Dicfcnbakcrova vlada bi to uradila sutra kail bi Washington dao "zclcno svijctlo". Ali Washington nc pokazuje ni najmanje sklonosti da izmjeni svoju poli-tik- u ncprijateljstva prcma Kini, da napusti njczin teri-tor- ij (Formozu). Naprotiv . . . Dokle co to tako ici? Doklc ce kanadski narod do-xvoljav- ati da ido? Glavni zahtjr amerifkog predsjednika Kfiinodya pri-liko- m nedavnog po.sjota Ot-tawi bio je da Kanada pri-stu- pi Organizaciji americkih drlava (OAS). Dlcfenbaker je obedao Kennedy da ce o tome raz-misl- it. Poeljcdnje vijesti iz Ottawe kaiu da e razmat- - spitr President Kennedy ur-ging last week that immedi-ate Canadian membership would be most welcomed). U vijesti se dalje kaze da "promatraCi u Ottawi vje-ruj- u da se Kanada suzdrza-v- a od prietupanja u OAS za-to s4o no zeli da bude uvu-ccn- a u politiSkii eksploziju ranje trajati dugo vrijeme u Latinskoj Americi koja se ( u engleskom originalu : A . ocekiva u toku nekoliko medjunarodnog dana djece — 1. 19G1. — Medju narodna deniokratska zena izdala Svake Medjunarodna deniokratska zona Medjunarodni dan djece, dan koji veliki festival za malene i prilika za odnisle da o svojoj odgovornosti prema inlndim. I zaista, ncma nego vidjeti — po njihovim srelnim licima i malim rucicaina koje ti-az- e nase — koje djeca iniaju u nas, njihove roditelje i postoje zemlje odgovaraju TREDUNUSKA DELEGACI PR IP R EM E U VANCOUVER U Pod konac mjeseca jula Kubu ce posjetit kanadska trodunijska delcgacija od 15 tlanova. Delegaciju salju radniike unije iz Drttanske Kolumbi- - Prvu odluku o Siljanju delcgacijc u Kubu donijeln je konvencija rada Britanske Kolumbijc. ove odluke sprijeSio je IzvrSni jiezaposlenih se nesto smanjio, ali izgledi za potpuno uklanjanje besposlice U mjesecu aprilu u Ka-na- di jc bilo G22.000 nezapo-slcni- h. To je za 83.000 ma-nj- e ncgo u ali 72.000 vise nego u istom mjesecu proSlc godine. Pitanje jc da li ovo broja nezaposlonih odrazava zaokret u okono-msk- oj situaciji ili je uglav-no- m povczano sa otvaranjem sozonskih rado-v- a. Laoska komisija trazi svih stranih , vojnih sila Geneva. — Mcdjunarodna komisija za nadziranjc pri-mir- ja u Laosu jo zatrazila da se ncposrodno povuku sve stranc vojno sile iz Laosa, u-klj- uttv vojno stru5njake. Komisija takodjer da se obustavi svako Siljanje ra-tn- og materijala u Laos. Ko-misi- ju sacinjavaju Indija, Kanada i Poljska. '-onfe-rencijo o Laosu kineski ministar vanjskih po-slo- va marsal Ccn Ji je optu-zi- o Sjed. Driave za pripro-man- jc terenn zn ponovnu kolonizaciju Laosa. Kanada otigadja odluku o pristupu н OAS? merici postao jak( tezak. Poku.viji Washingtona h Latinsku Ameriku dobije zj novo akcije protiv Kube na-isa- o je na snazan otpor i bi mogla da mu po-mog- ne ako bi pristupila u OAS. Medjutim, Kanada bi time eigurno izgubila ugled u Latinskoj Americi. Krupan faktor vladinu kolebanju je gotovo jedno-duin- o odbor Kanadskog radnickog Na to su neke u-ni- je u Vancouvcru donijele odluku da osnuju komitct za Siljanje delegacije u Ku-bu (Vancouver Trade Union Delegation to Cuba Commit-tee). Komitet je u ve-z-u sa kubanskim tredunijs-ki-m pokretom od kojega je ovih dana, preko kubanskog ambasadora u Ottawi dobio odgovor da delcgacija no Broj dosta slab! februaru, ponovnim Dok vlndini predstavnici tvrde da so radi o prvom, e-kono- mski struenjaci drze da se ekonomski onoravak ncce znatnije osjetiti jo§ za neko vrijeme. Ncki struenjaci ta-kodj- er tvrde da ce armija nezaposlonih ostati i poslijc toga. Drugim rijecima, slabi su izglcdi 2a puno I svih nezaposlonih. To se mo-2- e postici samo dubokom opce politikc zc-mlj- c. Zapndnonicmacki ministar izaziva Cchoslovacku Bonn. — Reuters pronosi izjavu zapadnonjcmnSkog ministra za transport Secbo-m- a koji jo ponovno zatrazio da so iscljcni Nijemci Tate u znpadne teritorijc Cehos-lovack- e (bivsi sudotski kra-jevi- ), pa cak i da im so pri-zn- a "pravo na samoopredje-ljenjc.- " Soobom je govorio u Bon-n- u na konferenciji za 2tam-p- u, sazvanoj radi propagira-nj- a skorog zborovanja su-dcts- kih Nijcmaca koji co se snkupiti u Kolnu. Secbom jo ina5c izabran govori u imo zapadnonjemackotf u-druz- enja sudetskih Nijcma-ca. John Weir olpulovao u SSSR John Weir, urednik lieta "Ukrainian Canadian" i se-kret- ar Kanadskog slavens-ko- g komiteta otputovao je u Sovjetski Savez. Weir je prevodilac nekih djela ukra-jinsko- g pjesnika Taras Sev-cen- ka na engloski i u Kijevu ce prieustvovati konferenciji -- azvanoj za populariziranjo Sevcenkovih djela. goverment source said today mieeeci". kanad- - da njihova zemlja podriava that Lanada will continue Лек! komentaton isticu ske javnosti protiv uplitanja ' dobre odnose sa svim zom-t- o take "a measured appro-- j da je poloiaj americkog im- -, u Latinskoj Americi. Ogro- - j Ijama Latinske Amerike, u-ac- h" to the membership dc- -' u Latinskoj A- - mna vecina Kanadjana traii ! kljuiv Kubu. I'oruka 3Ic(ljur.aro(lnc demokratskc fedcracije zena 3Icdjunarodnoff dana djece — 1. juna Povodom ju-na federacija je slijederi proglas: godine fe-deracija proslavljn je istovremeno razmisle nisla vrednijeg povjerenje ui-ilelj- e. koje potpuno jo. proSlogodiJnja Fedcracije Sprovodjenje sma-njlvan- jo povlacenjc Na zasjcdanju medjuna-rodn- e kongresa. doSao uposlenjo promjenom da raspolozenje perijalizma povodom na ovo povjerenje. U ovim zemljama mogu so vidjeli mladi ljudi i zene kako smjelo napreduju po putu zivota sa pouzdanjem u sebe. Ncdavno sino imali primjer Jurija Gagarina, prvog putnika u svemir. I to ncce za dugo biti osamljen slucaj, poslo je So-vjetski Savez pokazao svoju vjeni u lovjeka i u nauku. dijele koje ima talentn moze da ga razrije do kraja, o cemu svjedoci veliki broj nau-cenjak- a, inzinjera, umjetnika, sportasa i kvalifiko-vani-h radnika u svim republikama ove velike zem-lje. Majke svih zemalja imaju velike ambicije za svoju djecu. Ali u mnogim zemljama one se suoca- - samo mole da dodje, ncgo treba da ostane dva mjese-ca. Ambasador je sugerirao da delcgacija dodje oko pod konac jula. Kako javlja "Pacific Tri-bune", u Vancouvcru se vrse priprcme za Siljanje delega-cije u Kubu. Marine Work-ers Union je vec izabrala svog delegate — drugog podpredsjednika Charles Wilsona. Syd Thompson, predsjed-ni- k najvcceg lokala Interna- - tional Woodworkers unne na posljcdnjoj sjednici tre-dunijsk- og vijeca (Vancouv-er Labor Council) apelirao je na sve lokalno unije da se prikljuco Siljanju delega-cije. U srijedu 24. maja odrzan je izvanredni miting Komi-tet- a za Siljanje delcgacijc kome jo prisustvovao veliki broj tredunionista. Katolicki profesor pobija lazi o Kulji Medju onima koji nastojo da kanadski narod bude sto tacnije obavjesten o Kubi i njczinoj rcvoluciji nalazi so profesor Leslie Dewart sa katoli6kog kolcdza u Toron-t- u (St. Michael's College). On je, naimc, uputio vi5c pi-sa- ma dnevnoj Stampi protiv ncistinitog pisanja u Kubi. Prvo pismo uputio jo uro-dniSt- vu "Toronto Daily Sta-ra- " protiv njegovih tvrdnji da jc kubanski prcmijer Ca-stro u svom govoru u Havani kazao da zarobljcnim napa-dacim- a ncco biti pokazana nikakva samilost i da u Ku-bi nikad viSe necc biti izbo-ra- . Dewart kaze da jc cijcli Castrov govor 6uo na radiu (na Spanjolskom) i on to nijo kazao. U pismu urcdniStvu "Globe and Mail" profesor Dewart navodo njegovog do- - pisnika J. D. Harbrona o su-zbija- nju nepismenosti na Kuhi. Dewart pise da Har-bor- n moze da im svoje mi-Sljen- je o kubanskoj revolu-cij- i, ali on "ncma prava da krivo obavjeStava kanadsku javnost o stvarima koje su opce poznato". Dewart ka2e da je kuban-sk- a vlada poslala 100.000 uJitelja-dobrovoljac- a da ибе seljake 6itati i pieati. Лгес su postignuti takvi rezultati da ce do kraja ove Kuba imati manji postotak nepis-meni- n oil bilo koje latinsko-amorik- e zemljc. JA IDE U Borba za slobodu n Sjed, Drzavama Paznja svijeta posljednjih dana bila je usredotoCe-n-a na amencki jug, gdje jedna grupa hrabrih ljudi, Amo-rikana- ca erne i bijele koze, pokusava razbiti rasnu seg-regac- iju i osigurati ravnopravnost covjeka erne koie sa fovjekom bijele koze. Ovi dogadjaji su pokazali ne samo odlucnost bijelih rasista da odrze svoju "supcriornost" na crncima, ncgo i ncspremnost Kcnnedyeve vlade da sprovede u iivot ameridke zakone koji garantiraju ravnopravnost crnaca sa bijelcima. Poslije niza incidenata, u kojima jo bio ugrozen zivot "Freedom Raidere-a- " i stotina drugih crna-ca u Alabami (oko 1.500 njih morali su sprovesti nod u crkvi!), Kennedycva vlada je bila prisiljena poduzctl mjere da ih zaStiti oil fizickih napadaja, ali je ih istov-reme- no pozvala da s tim prestanu(izjava drzavnog odv-jetni- ka Roberta Kenncdya, predsjednikovog brata) jor da se narusava ugleil Sjcdinjenih Drzava u svijetu. Bracl Kennedy nije ni na kraj pameti da bi im cijeli svijet apla-udir- ao ako bi se cnergi6no suprostavili ruljaSi-m- a i scgrcgacionistinia i dokazali da je u Sjed. Drzava-ma crnac isto toliko Slobodan kao bijolac. Ono to ubija ugled Sjed. Dr2ava u svijetu je potemjeni polo2aj crna-ca, odlufinost bijclih "supremacista" da odrfe to sta-nj- e, pri cemu se nc suzdrzavaju od nikakvih sredsta-v- a, a centralna vlast im ne samo dozvoljava da to radc, ncgo u izvjesnom smislu ide na ruku. Posmatrajudi sve to narotli svijeta mogu da samo kaiu : Hvala vam gospodo, na takvoj "slobodi" ! (Posljednjc vijesti kazu da su Freedom Raiders-i- ) uhapSeni u Jacksonu, glavnom gradu dr2ave Missis-sippi). No mozo so takodjer izbjcci da so ovi postupci sa americkim crncima no uporede sa postupcima Vocnvor-dov- e vlade u Juznoj Africi, gdjo ih jo posljednjih dana uhnpScno preko 10.000. Danas so u Sjcdinjenih Drzavama, poput mnogih drugih zcmalja, ukljuciv i nasu Kanadu, vodi borba iz-medju sila mira i slobodc na jednoj strani, i sila rata i reakcijo na drugoj. Kao ljubitelji mira i slobode mi ka-zem- o: Cast slobodoljubivim i miroliubivim Amerikanci-m- a koji se pod cijenu vclikih licnih zrtava bore za istin-sk- u slobodu u svojoj zemlji! Zi jeli Freedom Raiders-i- ! CLANICE NATO POMAzU PORTUGAI.S KOLONIJALESTIMA U ANGOLI London. — Londonski list "Daily Miror" pise da su portugalski kolonijalisti u Angoli dosad pobili Г.0.000 ljudi, 2ena i djece i da sada otvoreno govore da ce pobiti joS 100.000 Angolaca. Dopisnik Iista, koji je no-dav- no posjetio Angolu, izno-s- i niz podataka o teroristi£-ko- j vladi portugalskih kolo- - nijalista u Angoli. koja Je prostrana koliko pola zapa-dn- e Evrope i u kojoj iivi ie-ti- ri i po milijuna Afrikanaca i 300.000 bijelih ljudi. Formula vladanja portu-galsko- g diktatora Salazara nad Angolcima, ka2e "Daily miror" jo vrlo prosta: igno-riea- ti ih, tjerati ih na rad ' dr2ati ih u vjecitom strahu. Prakti5ni rezultati ovo poll-tik- e su da svega oko -- 1.000 afri6ke djece pohadja §kolu i da je ona za milijun djece nepristupana. Svega oko 100 oil 1,500.-00- 0 domorodaca pohadja ZA SRETNU BUDUCNOST MLAD1H U MIRNOM SVIJETU! Danas trnzj; Kanada Svako pobija godine bijelim vaju sa hiljadama poteskoca: siromastvo, bolest, pomanjkanje prikladnog stana za svoju obitelj, ne-doslat- ak skola i ucitelja za svoju djecu. Sve je to zbog ratova i pripremanja za ratove, sto oduzima veliki dio nacionalnih resursa. Na medjunarodni dan djece 1961., vise nego ikad prije, zene se trebaju ujediniti i djelovati da postignu polrebno j)oboljsanje. Medjunarodna demoki-atsk- a federacija zena, odgojena u duhu solidarnosti, apelira na sve zene da se bore Jirabro i sa svom snagom za sretnu budu-cno- sl inladih u svijetu bcz rata. Eugenic Cotton, predsjednica MDF KUBU srednju Skolu. Samo jednom od svakih 3.000 Afrikanaca dostupno je neSto nallk na na6in zivota bijclih stanov-nik-a Angolo : da jedo pristo-jn- o i da ne 2ivi u kolibi. Sva-- ki Afrikanac moze da so o-dr- edi na prinudan rad u tra-jan- ju od Sest mjesoci svako godine. Na ovoj rad no j sna-z- i, koja se placa dnevnim o-brok-om hrano, po2iva danas angolska ekonomika, pile "Daily Miror'_ U izvjeenim oblastima, prema manCeetcrskom "Gu-anlianu- ", Angolci su obave-za- ni da gaje pamuk i da ga isporueuju portugalskoj ko-mpa- niji po cijoni koja jo-Ses- t puta niza od one po ko-joj ga kompanija prodaje. Svaki protest afriiikog sta-novniSt- va, koje je i formal-n- o i prakticno li?eno svih prava. nailazi na nemilosrd-n- u odmazdu okruthe Sala-zarov- o tajno policije. "Daily Miror" smatra da Salazar ncce uspjctl da uguli ustanak okrutnim ma-sakriranj- em Afrikanaca, a zatjm podsjeca da je Portu-galij- a clanica Atlantskog pakta i da je, u stvari. zapa- - dne zemlje snnbdjevaju o-ru2- jem koje ona upotreblja-v- a u borbi protiv ustanika. Prema miSljenju lista. jedi no rjeSenje jo da se Salaza-r-u kategoricki kale da pre-stan- e ubijatl i da sa Afrika-ncim- a stupi u politike pre-govor- e. AVra. — I'rrd-ijrdni-k (.np NLruham оКатјгоИп jo diplomat-t- e trrdtta-rniki- - afrifkih remalja u Akri rfa j- - ituarija u Angoli urla "ozhiljn? i Iracirn' ramjp-rp-" i prrtiloJio la afrifkc zrmljt raimolrr Mtuariju u oni remlji. w. .. .
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 26, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-05-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000040 |
Description
Title | 000157 |
OCR text | m ЈРШ s.1 ~лГ W Tridtseta godina кШтја н hlazi tvahog ulorka i petbi Godiinja pretpleta: $a Keme&u C deism, омШе ttndje 7 dolara " ' — Adrcsa: ~шгШ$ 479 Queen Street West Toronto 2-- D, Ontario Tclrfon ПМ 3-16- 42 VOL. XIII No ::) (Ц.-Ј.Ј- ) TORONTO, FIUhAV MAY 2 l!".l PRICE Xe PER COPY ianada i Шпа Ovo je predmet vclikih diskusija. Evo nekoliko pri-mjer- n: Svakome je poznato da ce Kina do kraja ove go-di-ne kupiti 129 milijuna dolara kanadske pienicc, a u toku idude dvijc godine skoro 300 milijuna dolara. Ali koliko je onih koji znadu da jc Kina bila spremna ku-piti jos toliko kanadske pSenice — oko 700 milijuna dola-ra vrijednosti? Ovo tvrdi autoritativni biznismanski list Financial Post. To se nije ostvarilo zato Sto Kanada nije htjela da Kini odobri vccl kredit. Kanada je u torn po-gle- du pokazala veliku Skrtost, kaze "Financial Post". Isti list navodi јоб ovo: Ф Smatra se da Kina moze postati stalni kupac ka-nadske psenico. O Ameri6ki predstavnici na Dalekom Istoku krivim okom gledaju na trgovinu izmedju Kanadc i Kino. Trgovina sa Kinom bi se brie razvijala ako bi izmedju nje i Kanadc bili uspostavljeni normalni diplo-mats- ki odnosi. To sada priznaje i bivSi kanadski prcmijer Louis St. Laurent, koji jo u jednom govoru u Winnipegu rckao : "Zar mi no priznajemo crvenu Kinu kad joj proda-jem- o pScnicu? Kakva bi Steta bila ako bi kineski pre-dtavn- ici dosli u Ottawu, a mi da imamo predstavniko kodnjih?" Iz ovoga so villi da jo St. Laurent iz tcmclja izm jemo svoje stanoviite. Mcdjutim, njegova partija joS nije odrcdjeno istupila za priznanje Kine. Prom a pisanju stampc, ministar poljoprivredo Al-vi- n Hamilton (koji je zaklju6io pSenicnu pogodbu sa Kinom) rckao jo u Vancouvcru, da je Kinu trcbalo pri-zna- ti u snmom pocetku, ali je odmah dodao, da je to onemogucio korejski rat. Osvrcuci se na Hamiltonovu izjavu torontski (kon-zcrvativn- i) list "Globe and Mail" primjecuje da jo ko-rejski rat "zavrsen prijc viSe godina, ali vlada ciji jc gosp. Hamilton clan joS uvijck zavlaci sa priznanjem. Kako izglcda, znprcka sada nije Korcja ncgo Formoza". "Globe and Mail" smatra da bi "prvi korak" ka kanadskom priznanju Kine trcbao biti "povlaScnjo pri-znanj- a" Cang Kaj-sekov- e klike na Formozi. Mcdjutim, "Globe and Mail" nije za povratak Formozc Kini, ncgo kaze da o tome treba da odluci narod Formozc. "Globe and Mail" vjcrujc da bi so na toj osnovi moglo uroditi odnoso sa Kinom i podvlaci da jc "uzaludno" ocekivati na kinesko odricanje od Formozc. Iz ovoga so vidi da su kanadski burzoaski politicari uvidili da je potrebno normalizirati odnose sa Kinom. DosadaSnja politika prcma Kini je postala neodrliva — ona je stctna za kanadske intcrcse. Ali svi oni — cak i "Globe and Mail" — zaobilaze glavni razlog za nc-priznava- nje Kine. Nije to ni zbog Koreje ni zbog For-mozc. Glavni razlog jc knnadska potcinjenost YVashing-ton- u. Dicfcnbakcrova vlada bi to uradila sutra kail bi Washington dao "zclcno svijctlo". Ali Washington nc pokazuje ni najmanje sklonosti da izmjeni svoju poli-tik- u ncprijateljstva prcma Kini, da napusti njczin teri-tor- ij (Formozu). Naprotiv . . . Dokle co to tako ici? Doklc ce kanadski narod do-xvoljav- ati da ido? Glavni zahtjr amerifkog predsjednika Kfiinodya pri-liko- m nedavnog po.sjota Ot-tawi bio je da Kanada pri-stu- pi Organizaciji americkih drlava (OAS). Dlcfenbaker je obedao Kennedy da ce o tome raz-misl- it. Poeljcdnje vijesti iz Ottawe kaiu da e razmat- - spitr President Kennedy ur-ging last week that immedi-ate Canadian membership would be most welcomed). U vijesti se dalje kaze da "promatraCi u Ottawi vje-ruj- u da se Kanada suzdrza-v- a od prietupanja u OAS za-to s4o no zeli da bude uvu-ccn- a u politiSkii eksploziju ranje trajati dugo vrijeme u Latinskoj Americi koja se ( u engleskom originalu : A . ocekiva u toku nekoliko medjunarodnog dana djece — 1. 19G1. — Medju narodna deniokratska zena izdala Svake Medjunarodna deniokratska zona Medjunarodni dan djece, dan koji veliki festival za malene i prilika za odnisle da o svojoj odgovornosti prema inlndim. I zaista, ncma nego vidjeti — po njihovim srelnim licima i malim rucicaina koje ti-az- e nase — koje djeca iniaju u nas, njihove roditelje i postoje zemlje odgovaraju TREDUNUSKA DELEGACI PR IP R EM E U VANCOUVER U Pod konac mjeseca jula Kubu ce posjetit kanadska trodunijska delcgacija od 15 tlanova. Delegaciju salju radniike unije iz Drttanske Kolumbi- - Prvu odluku o Siljanju delcgacijc u Kubu donijeln je konvencija rada Britanske Kolumbijc. ove odluke sprijeSio je IzvrSni jiezaposlenih se nesto smanjio, ali izgledi za potpuno uklanjanje besposlice U mjesecu aprilu u Ka-na- di jc bilo G22.000 nezapo-slcni- h. To je za 83.000 ma-nj- e ncgo u ali 72.000 vise nego u istom mjesecu proSlc godine. Pitanje jc da li ovo broja nezaposlonih odrazava zaokret u okono-msk- oj situaciji ili je uglav-no- m povczano sa otvaranjem sozonskih rado-v- a. Laoska komisija trazi svih stranih , vojnih sila Geneva. — Mcdjunarodna komisija za nadziranjc pri-mir- ja u Laosu jo zatrazila da se ncposrodno povuku sve stranc vojno sile iz Laosa, u-klj- uttv vojno stru5njake. Komisija takodjer da se obustavi svako Siljanje ra-tn- og materijala u Laos. Ko-misi- ju sacinjavaju Indija, Kanada i Poljska. '-onfe-rencijo o Laosu kineski ministar vanjskih po-slo- va marsal Ccn Ji je optu-zi- o Sjed. Driave za pripro-man- jc terenn zn ponovnu kolonizaciju Laosa. Kanada otigadja odluku o pristupu н OAS? merici postao jak( tezak. Poku.viji Washingtona h Latinsku Ameriku dobije zj novo akcije protiv Kube na-isa- o je na snazan otpor i bi mogla da mu po-mog- ne ako bi pristupila u OAS. Medjutim, Kanada bi time eigurno izgubila ugled u Latinskoj Americi. Krupan faktor vladinu kolebanju je gotovo jedno-duin- o odbor Kanadskog radnickog Na to su neke u-ni- je u Vancouvcru donijele odluku da osnuju komitct za Siljanje delegacije u Ku-bu (Vancouver Trade Union Delegation to Cuba Commit-tee). Komitet je u ve-z-u sa kubanskim tredunijs-ki-m pokretom od kojega je ovih dana, preko kubanskog ambasadora u Ottawi dobio odgovor da delcgacija no Broj dosta slab! februaru, ponovnim Dok vlndini predstavnici tvrde da so radi o prvom, e-kono- mski struenjaci drze da se ekonomski onoravak ncce znatnije osjetiti jo§ za neko vrijeme. Ncki struenjaci ta-kodj- er tvrde da ce armija nezaposlonih ostati i poslijc toga. Drugim rijecima, slabi su izglcdi 2a puno I svih nezaposlonih. To se mo-2- e postici samo dubokom opce politikc zc-mlj- c. Zapndnonicmacki ministar izaziva Cchoslovacku Bonn. — Reuters pronosi izjavu zapadnonjcmnSkog ministra za transport Secbo-m- a koji jo ponovno zatrazio da so iscljcni Nijemci Tate u znpadne teritorijc Cehos-lovack- e (bivsi sudotski kra-jevi- ), pa cak i da im so pri-zn- a "pravo na samoopredje-ljenjc.- " Soobom je govorio u Bon-n- u na konferenciji za 2tam-p- u, sazvanoj radi propagira-nj- a skorog zborovanja su-dcts- kih Nijcmaca koji co se snkupiti u Kolnu. Secbom jo ina5c izabran govori u imo zapadnonjemackotf u-druz- enja sudetskih Nijcma-ca. John Weir olpulovao u SSSR John Weir, urednik lieta "Ukrainian Canadian" i se-kret- ar Kanadskog slavens-ko- g komiteta otputovao je u Sovjetski Savez. Weir je prevodilac nekih djela ukra-jinsko- g pjesnika Taras Sev-cen- ka na engloski i u Kijevu ce prieustvovati konferenciji -- azvanoj za populariziranjo Sevcenkovih djela. goverment source said today mieeeci". kanad- - da njihova zemlja podriava that Lanada will continue Лек! komentaton isticu ske javnosti protiv uplitanja ' dobre odnose sa svim zom-t- o take "a measured appro-- j da je poloiaj americkog im- -, u Latinskoj Americi. Ogro- - j Ijama Latinske Amerike, u-ac- h" to the membership dc- -' u Latinskoj A- - mna vecina Kanadjana traii ! kljuiv Kubu. I'oruka 3Ic(ljur.aro(lnc demokratskc fedcracije zena 3Icdjunarodnoff dana djece — 1. juna Povodom ju-na federacija je slijederi proglas: godine fe-deracija proslavljn je istovremeno razmisle nisla vrednijeg povjerenje ui-ilelj- e. koje potpuno jo. proSlogodiJnja Fedcracije Sprovodjenje sma-njlvan- jo povlacenjc Na zasjcdanju medjuna-rodn- e kongresa. doSao uposlenjo promjenom da raspolozenje perijalizma povodom na ovo povjerenje. U ovim zemljama mogu so vidjeli mladi ljudi i zene kako smjelo napreduju po putu zivota sa pouzdanjem u sebe. Ncdavno sino imali primjer Jurija Gagarina, prvog putnika u svemir. I to ncce za dugo biti osamljen slucaj, poslo je So-vjetski Savez pokazao svoju vjeni u lovjeka i u nauku. dijele koje ima talentn moze da ga razrije do kraja, o cemu svjedoci veliki broj nau-cenjak- a, inzinjera, umjetnika, sportasa i kvalifiko-vani-h radnika u svim republikama ove velike zem-lje. Majke svih zemalja imaju velike ambicije za svoju djecu. Ali u mnogim zemljama one se suoca- - samo mole da dodje, ncgo treba da ostane dva mjese-ca. Ambasador je sugerirao da delcgacija dodje oko pod konac jula. Kako javlja "Pacific Tri-bune", u Vancouvcru se vrse priprcme za Siljanje delega-cije u Kubu. Marine Work-ers Union je vec izabrala svog delegate — drugog podpredsjednika Charles Wilsona. Syd Thompson, predsjed-ni- k najvcceg lokala Interna- - tional Woodworkers unne na posljcdnjoj sjednici tre-dunijsk- og vijeca (Vancouv-er Labor Council) apelirao je na sve lokalno unije da se prikljuco Siljanju delega-cije. U srijedu 24. maja odrzan je izvanredni miting Komi-tet- a za Siljanje delcgacijc kome jo prisustvovao veliki broj tredunionista. Katolicki profesor pobija lazi o Kulji Medju onima koji nastojo da kanadski narod bude sto tacnije obavjesten o Kubi i njczinoj rcvoluciji nalazi so profesor Leslie Dewart sa katoli6kog kolcdza u Toron-t- u (St. Michael's College). On je, naimc, uputio vi5c pi-sa- ma dnevnoj Stampi protiv ncistinitog pisanja u Kubi. Prvo pismo uputio jo uro-dniSt- vu "Toronto Daily Sta-ra- " protiv njegovih tvrdnji da jc kubanski prcmijer Ca-stro u svom govoru u Havani kazao da zarobljcnim napa-dacim- a ncco biti pokazana nikakva samilost i da u Ku-bi nikad viSe necc biti izbo-ra- . Dewart kaze da jc cijcli Castrov govor 6uo na radiu (na Spanjolskom) i on to nijo kazao. U pismu urcdniStvu "Globe and Mail" profesor Dewart navodo njegovog do- - pisnika J. D. Harbrona o su-zbija- nju nepismenosti na Kuhi. Dewart pise da Har-bor- n moze da im svoje mi-Sljen- je o kubanskoj revolu-cij- i, ali on "ncma prava da krivo obavjeStava kanadsku javnost o stvarima koje su opce poznato". Dewart ka2e da je kuban-sk- a vlada poslala 100.000 uJitelja-dobrovoljac- a da ибе seljake 6itati i pieati. Лгес su postignuti takvi rezultati da ce do kraja ove Kuba imati manji postotak nepis-meni- n oil bilo koje latinsko-amorik- e zemljc. JA IDE U Borba za slobodu n Sjed, Drzavama Paznja svijeta posljednjih dana bila je usredotoCe-n-a na amencki jug, gdje jedna grupa hrabrih ljudi, Amo-rikana- ca erne i bijele koze, pokusava razbiti rasnu seg-regac- iju i osigurati ravnopravnost covjeka erne koie sa fovjekom bijele koze. Ovi dogadjaji su pokazali ne samo odlucnost bijelih rasista da odrze svoju "supcriornost" na crncima, ncgo i ncspremnost Kcnnedyeve vlade da sprovede u iivot ameridke zakone koji garantiraju ravnopravnost crnaca sa bijelcima. Poslije niza incidenata, u kojima jo bio ugrozen zivot "Freedom Raidere-a- " i stotina drugih crna-ca u Alabami (oko 1.500 njih morali su sprovesti nod u crkvi!), Kennedycva vlada je bila prisiljena poduzctl mjere da ih zaStiti oil fizickih napadaja, ali je ih istov-reme- no pozvala da s tim prestanu(izjava drzavnog odv-jetni- ka Roberta Kenncdya, predsjednikovog brata) jor da se narusava ugleil Sjcdinjenih Drzava u svijetu. Bracl Kennedy nije ni na kraj pameti da bi im cijeli svijet apla-udir- ao ako bi se cnergi6no suprostavili ruljaSi-m- a i scgrcgacionistinia i dokazali da je u Sjed. Drzava-ma crnac isto toliko Slobodan kao bijolac. Ono to ubija ugled Sjed. Dr2ava u svijetu je potemjeni polo2aj crna-ca, odlufinost bijclih "supremacista" da odrfe to sta-nj- e, pri cemu se nc suzdrzavaju od nikakvih sredsta-v- a, a centralna vlast im ne samo dozvoljava da to radc, ncgo u izvjesnom smislu ide na ruku. Posmatrajudi sve to narotli svijeta mogu da samo kaiu : Hvala vam gospodo, na takvoj "slobodi" ! (Posljednjc vijesti kazu da su Freedom Raiders-i- ) uhapSeni u Jacksonu, glavnom gradu dr2ave Missis-sippi). No mozo so takodjer izbjcci da so ovi postupci sa americkim crncima no uporede sa postupcima Vocnvor-dov- e vlade u Juznoj Africi, gdjo ih jo posljednjih dana uhnpScno preko 10.000. Danas so u Sjcdinjenih Drzavama, poput mnogih drugih zcmalja, ukljuciv i nasu Kanadu, vodi borba iz-medju sila mira i slobodc na jednoj strani, i sila rata i reakcijo na drugoj. Kao ljubitelji mira i slobode mi ka-zem- o: Cast slobodoljubivim i miroliubivim Amerikanci-m- a koji se pod cijenu vclikih licnih zrtava bore za istin-sk- u slobodu u svojoj zemlji! Zi jeli Freedom Raiders-i- ! CLANICE NATO POMAzU PORTUGAI.S KOLONIJALESTIMA U ANGOLI London. — Londonski list "Daily Miror" pise da su portugalski kolonijalisti u Angoli dosad pobili Г.0.000 ljudi, 2ena i djece i da sada otvoreno govore da ce pobiti joS 100.000 Angolaca. Dopisnik Iista, koji je no-dav- no posjetio Angolu, izno-s- i niz podataka o teroristi£-ko- j vladi portugalskih kolo- - nijalista u Angoli. koja Je prostrana koliko pola zapa-dn- e Evrope i u kojoj iivi ie-ti- ri i po milijuna Afrikanaca i 300.000 bijelih ljudi. Formula vladanja portu-galsko- g diktatora Salazara nad Angolcima, ka2e "Daily miror" jo vrlo prosta: igno-riea- ti ih, tjerati ih na rad ' dr2ati ih u vjecitom strahu. Prakti5ni rezultati ovo poll-tik- e su da svega oko -- 1.000 afri6ke djece pohadja §kolu i da je ona za milijun djece nepristupana. Svega oko 100 oil 1,500.-00- 0 domorodaca pohadja ZA SRETNU BUDUCNOST MLAD1H U MIRNOM SVIJETU! Danas trnzj; Kanada Svako pobija godine bijelim vaju sa hiljadama poteskoca: siromastvo, bolest, pomanjkanje prikladnog stana za svoju obitelj, ne-doslat- ak skola i ucitelja za svoju djecu. Sve je to zbog ratova i pripremanja za ratove, sto oduzima veliki dio nacionalnih resursa. Na medjunarodni dan djece 1961., vise nego ikad prije, zene se trebaju ujediniti i djelovati da postignu polrebno j)oboljsanje. Medjunarodna demoki-atsk- a federacija zena, odgojena u duhu solidarnosti, apelira na sve zene da se bore Jirabro i sa svom snagom za sretnu budu-cno- sl inladih u svijetu bcz rata. Eugenic Cotton, predsjednica MDF KUBU srednju Skolu. Samo jednom od svakih 3.000 Afrikanaca dostupno je neSto nallk na na6in zivota bijclih stanov-nik-a Angolo : da jedo pristo-jn- o i da ne 2ivi u kolibi. Sva-- ki Afrikanac moze da so o-dr- edi na prinudan rad u tra-jan- ju od Sest mjesoci svako godine. Na ovoj rad no j sna-z- i, koja se placa dnevnim o-brok-om hrano, po2iva danas angolska ekonomika, pile "Daily Miror'_ U izvjeenim oblastima, prema manCeetcrskom "Gu-anlianu- ", Angolci su obave-za- ni da gaje pamuk i da ga isporueuju portugalskoj ko-mpa- niji po cijoni koja jo-Ses- t puta niza od one po ko-joj ga kompanija prodaje. Svaki protest afriiikog sta-novniSt- va, koje je i formal-n- o i prakticno li?eno svih prava. nailazi na nemilosrd-n- u odmazdu okruthe Sala-zarov- o tajno policije. "Daily Miror" smatra da Salazar ncce uspjctl da uguli ustanak okrutnim ma-sakriranj- em Afrikanaca, a zatjm podsjeca da je Portu-galij- a clanica Atlantskog pakta i da je, u stvari. zapa- - dne zemlje snnbdjevaju o-ru2- jem koje ona upotreblja-v- a u borbi protiv ustanika. Prema miSljenju lista. jedi no rjeSenje jo da se Salaza-r-u kategoricki kale da pre-stan- e ubijatl i da sa Afrika-ncim- a stupi u politike pre-govor- e. AVra. — I'rrd-ijrdni-k (.np NLruham оКатјгоИп jo diplomat-t- e trrdtta-rniki- - afrifkih remalja u Akri rfa j- - ituarija u Angoli urla "ozhiljn? i Iracirn' ramjp-rp-" i prrtiloJio la afrifkc zrmljt raimolrr Mtuariju u oni remlji. w. .. . |
Tags
Comments
Post a Comment for 000157