000009 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
if MUffTHMiiiTi iiinlii i iTWufi ffltrffffWraa 'eSA-ti5si#ip'#i- & "ew-£Sfef.vj#4vu:frji%- 4 ,-- a,- а„-?-д ачишиншм—винчнм—ажд— м—jga— ииии—шм # ...I MI SMO DELIC OVOG PROGRESA итШј STO CUDA STVARA ..." — Petar Mracevic, 1952. Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada. VOL. XIII. No. 3. (109G) TORONTO, FRIDAY, JANUARY 13, 1961 PRICE 8c PER COPY v. Zadaci radnika William Kashtan pi§e u "Canadian Tribune" : "Na jednoj strani radnike te okrivljuje za gubitak tr-iiS- ta (to jest da su oni krvi za visoke cijcne kanadskih proizvoda koje smetaju nji- - hovoj prodaji u drugim zem-Jjam- a — napomena "Jedin-slva"- ), a na drugoj nezapo-slcn- e radnike okrivljuju za iscrljcnjo i bankrotstvo fon-d- a besposlenidkog osigura- - nja. Ovaj dvostrani napadaj ima isti cilj : staviti organizi-ran- i radnidki pokrct (tredu-nijc- ) u dcfcnzivu i priprcmi-t- i tcrcn za potkopavanja po ttignuca do kojih su radnic1 doSli u poslijeratnim godina-m- a putcm teske borbe. Rea kcionarni krugovi vec pozi-vaj- u na ukidanje toboznje 'dobrotvornc drzavc' (wel fare state) i uvodjcnjc austc-ritet- a. Kao dio ovoga, vladi-n- a politika je usmjerena na odriavanje izvjcsnog stup-nj- a bcsposlice sa ciljem da 6C no samo sprijedi poveca-nj- c nadnica u 19G1. nego i da ih so snianji." 0 tome govori vladino dr-zan- je na posljcdnjem zasjc-danj- u parlamcnta, k a i. e Kashtan. Obicno so dr2alo da jc parlamenat sazvan da rjeSava o rnstucoj ckonom-sko-j krizi i njezinim posljc- - dicama. Ali predlozenc mjc-r- e ce biti od male koristi nc- - zaposlenima ove zimc. Trcdunijo su trazile siro-k- i program javnih radova. povocanjc drzavnih invosti-cij- a u privredu da so osigu-r- a rad nezaposlenima i mjc-l'- o koje do povedati kupovnu mod naroda. Medjutim, vla-din- a politika je umjerena na pomaganje monopolima po pravilu da ono §to jo do-br- o za monopole mora biti dobro i za narod. Ali iskust-v- o je vec pokazalo da stvari stojc obrnuto. Organizirani radnidki po-krct co uciniti tesku pogreS-k- u ako bude cekao skrStenih Dorha protiv zatvaranja rudnika Javljaju iz New Watcr-ford- a, Nova Scotia, da se ta-mo nastavlja borba protiv zatvaranja rudnika ugljena. Jedan rudnik koji uposliva 800 radnika treba biti zatvo-rc- n 11. januara, ostali kasni-je- . Ncdavno je Ottawu pos-jeti- la dclegacija da trazi in-ten-enc- iju federalne vlade, ali izgleda da nijc pomoglo. — Suzbiti ofcnzivu monopola — ruku rezultate mjera koje je najavila vlada. Cinjenica da je vlada odbacila prijedloge koje su predlagale unije u-kaz- uje na potrebu jade, bor-beni- je i jedinstvenije akcije radnika da prisile vladu da aktuje u interesu naroda. U ovoj godini vodit ce so pregovori izmedju mnogih Liberalna obecanja i - propusti Liberali su odrzali i stvaranje uvjeta venciju u Ottawi da lzrade doseljenike da prave program sa kojim ce istupa ti u iducoj izbornoj kampa-nji- . Nastojali su stvoriti do-ja- m da oni imaju rjesenje za sva probleme zemlje, ali u stvari nisu dalcko odmakli od svojih dosadasnjih stavo-va- . Najvise istidu program o besposlici, ali i ako bi neke mjere iz toga programa (na pnmjer snizenje poreza na lidni dohodak) bile korisne, one no ce rijcsiti krizu i o-sigur- ati puno zaposlenjc, kako se nastoji prikazati. Prijedlog o zdravstvenom osiguranju izgleda nesto oz-biljni- ji, ali no treba zabora-vit- i da liberali obecaju zdra-vsten- o osiguranje u jednoj ili drugoj formi od 1919. Treba se takodjer sjetiti da ovo dolazi od istih onih lju-- d koji su prosle godine vo-di- li kampanju protiv idravstvenog osiguranja u provinciji Saskatchewan. Izmedju ostalog obecana jc "veca protekcija protiv deportacije" i "otvaranje M'ata za useljevanje svako- - me bcz razlike na rasu, vje-r- u ili boju koze" kad prodjc hcspoMcnicka kriza. Novim doscljenicima co se pruziti veca pomoc u udenju engle-sko- g ili francuskog jezika Ali je zaobidjeno ono Sto jo najvaznije — osiguranje de-niokrats-kih prava i rnvnop-ravno- st novih doseljenika (ukidanje svake diskrimina- - 18 12.3 na 1.000 na Peru saopcava Dominion Bureau of Statistics. To jo za 370.000 viSe ne-go koncem 1959. (porast za 2.1 posto). Od popisa 1950. pucanstvo je poraslo 1,939.000 posto). U Kanadi ima vi§e mus-kara- ca nego zona — 8,813 hiljade prema 8,598.100 (podaci od 1. 1959.). na koje prvom mje- - SSSR 19G1. CAN'ADIAX TRADE UNION' PAPERS SAY: zivlje- - zudnu Two crucial face the movement and fact all Canadians in 1961. Both of them are self One is peace and the In many ways indivisible. Peace if it's on disarmament must lead to areas of trade and more means more Obviously a lot more connected peace that employment. Having a job mean in nuclear war. We all have important in peace —life itself. Our kids have the same but they can't do about the situation so got their in our The way some are talking and acting, they not very concerned about the They speak of war as though were a academic matter of frightening danger involving big which can unija i kompanija za obno-v- u ugovora o uvjeti-m- a i placama. To so tide ci-je- le radnidke klase i zato u-nija- ma budu pregova-ral- e treba dati punu podrs-k- u. Ne smije so dozvoliti mo nopolima da terct jucc krize bace na radnike. kon-lcij- e) za nje. Na konvenciji je do§Io do podvojenosti u vaznim pita-njim- a vanjske i obrambene politikc. Bilo jc prijedloga da se Kanada povuee iz NORAD-- a o zradnoj obrani), da se izjasni za zabranu nu-klearn- ih pokusa, da se od-lek- ne nuklearaog oruzja (to bi i likvidiranje Po- - marc baza koje su sada u iz-grad- nji) i da prizna Narod- - nu Kepubhku Kinu. Intere-santn- o je da su svi ovi prije-dlo- zi prosli u konvencijskim komitetima. Na primjer, pri-jedlog o priznanju Kine je komitetu usvojen sa 32 gla-s- a protiv 15. Ali na konad-no- m glasanju prijedlog je propao — za njega je samo 11G delcgata, a protiv 21G. To je posljedica manevara konvencijskih ru-kovodila- ca. Slicno se dogodilo pitanju nuklearnog oruzja i povla-denj- a iz NORAD-- a t. j. us-- su kompromisni" pnjedlozi Pearsona. Umje-st- o povladcnja iz NORAD-- a Pearson je za "ogranidenjo" kanadske uloge u njemu. Pearson je nekim slucaje-yim- a protiv atomskog oruz- ja, a u drugima ga prihva-c- a (putcm NATO). Sve ovo Enaci da se HWralna partija u pitanju borbe za mir ni-j- e udaljila od dosadasnjih stavova. Kanada ima preko milijuna stanovnika Koncem godine Kanada, braka stanov- - jo imala 18.020.000 stanov- - nika. a posljcdnjem nika, za (12.1 juna issues trade union other unemployment. based trade jobs. won't much stake stake much we've koje (amerlcko-kana-ds- ki pakt vojcni sa 2.3). U radjanju djece prvo mjesto ne.zauzima provinci-j- a Quebec, kako se obicno pretpostavlja, nego New-foundland, zatim New Brun-swick. Cak je i Ontario isp-re- d Quebeca. Financial Post u preglcdll ekonomskih 19Г.1. U prosloj godini skloplje-navo- di da 63 posto kompa-n- o je 7.7 brakova 1.000 nija trguju sa hranom sianovniKa. ла ocekivaju vede nrofite stu u svijetu stoji sa godini. in evident. they're widened there's with a a pretty futures hands. people are future. it purely instead a bombs radnim nastupa znadilo u gla-sal- o u u izcleda u U --- Mjcscc slavcnskc solidarnosti SNAZAN APEL ZA MIR Izasla je iz Stampe brosura Gregorija Okulevica od Kanadskog slavenskog komiteta pod naslovom "At the Crossroads — For Peace and Happiness" (Na raskrsnici za mir i srecu). Brosura jc Stampana u tri jezika (cn-glesko- m, ruskom i ukrajinskom), namjera je da se pre-ve- de i na ostale slavenske jezike, ukljudiv srpsko-hrvat-sk- i. Ovaj pamflet predstavija snazan poziv slavenskim Kanadjanima da pojadaju aktivnost za mir i razoruzanje. U njemu su raskrinkane mracne silo koje spredavaju razoruzanje i nastoje izazvati svjetsku katastrofu. Po-red izjava predstavnika slavenskih zemalja pamflet sa-dr- zi i istaknutih ljudi na Zapadu (u kapitalisti-dko-m svijetu) koji su zabrinuti srljanjem svijeta u rat. Povodom Jljeseca slavensk0 solidarnosti Kanadski slavenski komitet je objavio poziv slavenskim Kanadja-nima da se odlucnije bore za razoruzanje i dokrajccnje hladnog rata, kako u svijetu tako i u Kanadi. Ovaj apel je objavila sva napredna stampa na slavenskim jezici-m- a, a u obliku plakata bit ce 'dostavljen onima koji ne ditaju tu §tampu. (Jugoslavenski Kanadjani koji zele pomodi u ras-padavan- ju proglasa neka pi§u sekretaru Saveza Jugo-slavensk- ih Kanadjana : V. Grbid, 179 Queen Street W„ Toronto, Ontario). Svcslavcnske priredbe : Toronto, koncert u nedjelju 29. januara, poslije podne u Ukrajinskom radnidkom do-m- u, 300 Bathurst Street. Istog dana odr5at ce se izlozba umjetnosti slavenske djece. Vancouver: Koncert u petak uveder 20. januara. Queen Elizabeth Theatre. Montreal: Banket u subotu 21. januara, St. Catharines: Banket u nedjelju 21 januara. Vidi i posebne objave na drugom mjcstu). Javljaju iz Indije da je premijer Nehru u jednom govoru insitirao da se od-m- ah i neposredno izvrsi pot-pun- o razoruzanje. "Najvcci problem koji po- - stoji jesto razoruzanje, re-ka- o je on. Ne bi trcbalo da so ono ostvari u etapama ili putcm malih mjera, o- - poraza, samo potpuno dmah. Etapo neco rijesiti taj unistenje. Dr. Endicnlt cc povorili o Kubi Dr. James G. Endicott, predsjednik Kanadskog kongresa mira govorit ce o Kub! u cetvrtak 19. ja-nuara, u Carpenters Hall, 169 Gerrard Street East (izmedju Jarvis i Sherbo-rune- ), Toronto. Pocctak u 8 sat! uvecer. Dr. Endicott je upravo posjetio Kubu kao izasla-ni- k Svjetskog vijeca mira. On je uputio poziv kanad-sko- j vladi da trail od Wa-shingto-na da izmjenj sta-novis- te prema Kubi. Prcko G0.000 u Torontu Broj nczaposlcnih u To-rontu je presao 60.000, sao-pcav- a mjesni ured za upos- - hvanje (National Employ ment Sen-ice)- . Now Is Indeed Hie Time RAZORUZANJE TREBA OSTVARITI ODMAH nczaposlcnih cause agony and death to millions in mere seconds. That kind of fantastically inhuman talk we've got to do something about. We must do a different kind of gtarlekaint gdeaanl dofdoletitterlowudriltyinagn,dancdlearirnlyg. iWn eas nmeeadnytonedigoh-a bors as possible to convince our government we don't Wwaen'vtewgaort ntoorsaaynythoaft twhee Cthainnagdsiatnhsatdomn'at kweanftornucwleaarr. bombs stored in our country, we don't want our own or anyone else's nuclear bases, we don't want foreign war ippnlasarantneeosfbfalayntiytnlegpoolviceyr atohnuayrto'scnoeluiaenbltsrleye.—towgeet us idnovno'ltvewdanint aannyy We havc to say those things for the future of the human race. And now is a appropriate time to say them. —The Fisherman KHBiMMHHaHaB39aMi£raE&aireiS№L izjave problem. Ako jedna zemlja ima hiljadu atomskih bombi i odludi da taj broj smanji na sto, opasnost ostaje isto onoliko velika". Premijer Nehru je podvu-ka- o da su potrebni novi na-po- ri u pravcu razoruzanja i da u atomskom ratu ne bi ni za nikoga bilo ni pobjede ni nego nego just with very Sovjctska (vomica autoniobila u Kanadi? Veliku paznju u zemlji izazvala je vijest da je So-vjcts- ki Savez spreman podi-c- i tvornicu automobila u Ka nadi. Vijesti kazu da se o tome vode pregovori izmedju sov-jctsk- e trgovinske delegacije i nekih kanadskih kompani-ja. Uprava mjesta Trafalgar (izmedju Toronta i Hamilto na) je ponudila zemlju za izgradnju tvomicc. Za to su zainteresirane i neke kom- - panije u Montrealu. Kampanja unije eclicnih radnika Sedam hiljada radnika celidne industrije (od ukup-n- o 70.000) je besposleno. Na inicijativu svoje unije oni Salju ovakva pisma premije-r- u Diefenbakeru : "Ja sam nezaposlen. Spre-man sam i hocu da radim. Vi ste 15. februara 1958. izjavili da nitko ne ce stra-da- ti od besposlice i da ce svima biti osigurana pomoc putem javnih radova. Ja tre-ba- m tu pomoc sada. Molim da mi javite gdje da se ob- - ratim. Ja trazim posao, ne besposlenidko osiguranje ili dobrotvornu pomod". Nastavlja se kampanja iz-gradnju naftovoda od Al-ber- te do Montrcala. R. Brown, predsjednik Home Oil Co. je izjavio bi naf-tovo- d osigurao zaposlenjc Dva konzervativca (ministar i student) razgovaraju o Kfni Ministar vanjskih pos-Iov- a Howard Green govo-ri- o je u Torontu (St. Ge-orge Church u Etobicoke) i Hamiltonu (na sastanku kluba konzervativnih stu-dena- ta na McMasters u-niverzite- tu). Na oba mi-ting- a postavljeno mu je pitanje zasto Kanada ote-z- e sa normalizacijom od-no- sa sa Narodnom Repub-liko- m Kinom. Evo kako jc tekao razRovor izmed hi ministra i studenta John Bradena na McMasters u-niverz- itetu (prema izvjes-taj- u "Toronto Daily Star") : Na Bradenovo pitanje zasto Kanada nije prizna-l- a Kinu, Green je odgovo-rio- ; "Crvena Kina hoce priznanje samo pod uvje-to- m ako joj prcdamo For-moz- u, sto mi necemo ura-dit- i. "Oni moraju da izmje-n- e stanovisle prema For-mo- zi i Tibetu prije nego dobiju kanadsku simpati-ju"- . Green je zatim kazao da Kanada ne moze priznati Kinu zato sto ona provo-d- i "agresivnu politiku", i ako bi to uradila, onda bi morala da otkaze prizna-vanj- e Formoze (Cang Kaj-sekov- e klike). Braden mu je odgovo-rio- : "Ja drzim da Kanada treba priznati Kinu zato sto je to zemlja sa 700 milijuna stanovnika, koje ce se povecati na jednu milijardu do 1980. "... Mi trebamo priz-nati crvenu Kinu — da bj doprinjeli ublazenju na-petos- ti izmedju Istolca i Zapada . Narodi Latinske Amerike podupiru Kubu Oruzane prijetnie Sjedi-njeni- h Drzava izazvale su veliko nezadovoljstvo u ze-mlja- ma Latinske Amerike. To nezadovoljstvo so ispolji-l- o u javnim demonstracija-ma- , koje su narodito bile burnc u Montevideu, glav-no- m gradu Urugvaja. U po-kuSa- ju da sprijeci novo de-- Gntisnc klevclc Povodom vijesti da se u Kubi izgradjuju sovjetske raketne b a z c sovjetski premijer Hruscov je izja-vi- o da su to gnusne kleve-te- . On je kazao da na Ku-bi ne postoje nikakve so-vjetske baze, kao sto ne postoje ni u drugim zem-Ijam- a. Hruscov je rekao da nit-ko ne smije da ometa na-rod Kube da u svojoj via-stit- oj kuci uvodi poredak l izgraajuje svoj zivot o nako kako to zeli. 30.000 poslova — kad bi dozvolile amcricke kompanijc A. da 30.000 radnika. Izgradnji sc protive velike americke ko-mpani-je (Imperial Oil itd.), koje kontrolisu kanadsko tr-zis- te. "Mnogi istaknuti misli-o- ci u svijetu su za prizna-nje crvene Kine, a isto ta-ko i mnogi Kanadjani. "Jedini zakljucak koje-g- a se (iz vaseg govora) moze povuci jeste to da je americki pritisak odgo-vora- n za nase nepriznava-nj- e Kine". Green mu je odgovorio: "Pravilno je sto navodite razlogc u prilog svoga stanovista, ali ne bisle tre-ba- ll navoditi motive zbog kojih drug! donose svoje odluke". Braden je dalje pitao: "Da li ocekivate da ce Kina izmjeniti svoje sta-novis- te prema Zapadu u buduce?" Green je odgovorio: "Mozda". "Onda smo mi spremni sjediti i cekati, nije li ta-ko?" Green se razljutio. "Va-rna je crvena Kina na mo-zgu- ", rckao je Bradenu i presao da odgovara na druga pitanja. Poucan je ovo razgovor. On pokazuje da Green vi-se nije moguc da uvjeri ni politicke pristalice vlade u pravilnost njezina sta-novista prema Kini. O kanadskom priznava nju Kine bilo je govora i na konvenciji Libcralnc partije, koja je ovih dana odrzana u Ottawi — i ta-mo su mladji clanovi ove partije trazili da se s Ki-nom normaliziraju odnosi, stavivsi u nezgodan polo-za- j "staru gardu", koja puze prcd americkim im-pcrijalisti-ma u svim pita-njim- a, pa i u tome. monstracije policija je izvr sila velika hapsenja. Americki prckid odnosa sa Kubom izazvao jo zgra-?an- je dak i u burzoaskim kiugovima Latinske Ameri-ke. Tako utjccajni brazilski list "Journal de Brasil" osu-dju- je ameridki postupak i podvladi da Sjedinjene Dr-zavc ne shvacaju da Itin- - ska Amerika zeli razumije- - vanje kubanskog revolucio-narno- g procesa. List kazc da ce ameridka primjena politi kc sile prema Kubi donijeti samo gubljcnje ameridkog prestiza. Dalje kaze da Sje-dinjene DrzaVe sada preii-vljuj- u najteu krizu u me-- djunarodnim odnosima i po-zi- va novog predsjednika Kennedy da ne poduzme ni jednu mjcru koja ce fu situ-acij- u pogorSati. List pod vladi da u nastaloj situaciji zemlje Iitinske Amerike treba da postupe samostal-n- o i ne ponove korak Wash ingtona. Dosad je samo Peru slije dio Washington u prpkida nju odnosa sa Kubom. Istov-reme-no s tim zabranjena jc Komunistidka partija i sve progresivne organizacijc i. Peru. i1
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, January 13, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-01-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000003 |
Description
Title | 000009 |
OCR text | if MUffTHMiiiTi iiinlii i iTWufi ffltrffffWraa 'eSA-ti5si#ip'#i- & "ew-£Sfef.vj#4vu:frji%- 4 ,-- a,- а„-?-д ачишиншм—винчнм—ажд— м—jga— ииии—шм # ...I MI SMO DELIC OVOG PROGRESA итШј STO CUDA STVARA ..." — Petar Mracevic, 1952. Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada. VOL. XIII. No. 3. (109G) TORONTO, FRIDAY, JANUARY 13, 1961 PRICE 8c PER COPY v. Zadaci radnika William Kashtan pi§e u "Canadian Tribune" : "Na jednoj strani radnike te okrivljuje za gubitak tr-iiS- ta (to jest da su oni krvi za visoke cijcne kanadskih proizvoda koje smetaju nji- - hovoj prodaji u drugim zem-Jjam- a — napomena "Jedin-slva"- ), a na drugoj nezapo-slcn- e radnike okrivljuju za iscrljcnjo i bankrotstvo fon-d- a besposlenidkog osigura- - nja. Ovaj dvostrani napadaj ima isti cilj : staviti organizi-ran- i radnidki pokrct (tredu-nijc- ) u dcfcnzivu i priprcmi-t- i tcrcn za potkopavanja po ttignuca do kojih su radnic1 doSli u poslijeratnim godina-m- a putcm teske borbe. Rea kcionarni krugovi vec pozi-vaj- u na ukidanje toboznje 'dobrotvornc drzavc' (wel fare state) i uvodjcnjc austc-ritet- a. Kao dio ovoga, vladi-n- a politika je usmjerena na odriavanje izvjcsnog stup-nj- a bcsposlice sa ciljem da 6C no samo sprijedi poveca-nj- c nadnica u 19G1. nego i da ih so snianji." 0 tome govori vladino dr-zan- je na posljcdnjem zasjc-danj- u parlamcnta, k a i. e Kashtan. Obicno so dr2alo da jc parlamenat sazvan da rjeSava o rnstucoj ckonom-sko-j krizi i njezinim posljc- - dicama. Ali predlozenc mjc-r- e ce biti od male koristi nc- - zaposlenima ove zimc. Trcdunijo su trazile siro-k- i program javnih radova. povocanjc drzavnih invosti-cij- a u privredu da so osigu-r- a rad nezaposlenima i mjc-l'- o koje do povedati kupovnu mod naroda. Medjutim, vla-din- a politika je umjerena na pomaganje monopolima po pravilu da ono §to jo do-br- o za monopole mora biti dobro i za narod. Ali iskust-v- o je vec pokazalo da stvari stojc obrnuto. Organizirani radnidki po-krct co uciniti tesku pogreS-k- u ako bude cekao skrStenih Dorha protiv zatvaranja rudnika Javljaju iz New Watcr-ford- a, Nova Scotia, da se ta-mo nastavlja borba protiv zatvaranja rudnika ugljena. Jedan rudnik koji uposliva 800 radnika treba biti zatvo-rc- n 11. januara, ostali kasni-je- . Ncdavno je Ottawu pos-jeti- la dclegacija da trazi in-ten-enc- iju federalne vlade, ali izgleda da nijc pomoglo. — Suzbiti ofcnzivu monopola — ruku rezultate mjera koje je najavila vlada. Cinjenica da je vlada odbacila prijedloge koje su predlagale unije u-kaz- uje na potrebu jade, bor-beni- je i jedinstvenije akcije radnika da prisile vladu da aktuje u interesu naroda. U ovoj godini vodit ce so pregovori izmedju mnogih Liberalna obecanja i - propusti Liberali su odrzali i stvaranje uvjeta venciju u Ottawi da lzrade doseljenike da prave program sa kojim ce istupa ti u iducoj izbornoj kampa-nji- . Nastojali su stvoriti do-ja- m da oni imaju rjesenje za sva probleme zemlje, ali u stvari nisu dalcko odmakli od svojih dosadasnjih stavo-va- . Najvise istidu program o besposlici, ali i ako bi neke mjere iz toga programa (na pnmjer snizenje poreza na lidni dohodak) bile korisne, one no ce rijcsiti krizu i o-sigur- ati puno zaposlenjc, kako se nastoji prikazati. Prijedlog o zdravstvenom osiguranju izgleda nesto oz-biljni- ji, ali no treba zabora-vit- i da liberali obecaju zdra-vsten- o osiguranje u jednoj ili drugoj formi od 1919. Treba se takodjer sjetiti da ovo dolazi od istih onih lju-- d koji su prosle godine vo-di- li kampanju protiv idravstvenog osiguranja u provinciji Saskatchewan. Izmedju ostalog obecana jc "veca protekcija protiv deportacije" i "otvaranje M'ata za useljevanje svako- - me bcz razlike na rasu, vje-r- u ili boju koze" kad prodjc hcspoMcnicka kriza. Novim doscljenicima co se pruziti veca pomoc u udenju engle-sko- g ili francuskog jezika Ali je zaobidjeno ono Sto jo najvaznije — osiguranje de-niokrats-kih prava i rnvnop-ravno- st novih doseljenika (ukidanje svake diskrimina- - 18 12.3 na 1.000 na Peru saopcava Dominion Bureau of Statistics. To jo za 370.000 viSe ne-go koncem 1959. (porast za 2.1 posto). Od popisa 1950. pucanstvo je poraslo 1,939.000 posto). U Kanadi ima vi§e mus-kara- ca nego zona — 8,813 hiljade prema 8,598.100 (podaci od 1. 1959.). na koje prvom mje- - SSSR 19G1. CAN'ADIAX TRADE UNION' PAPERS SAY: zivlje- - zudnu Two crucial face the movement and fact all Canadians in 1961. Both of them are self One is peace and the In many ways indivisible. Peace if it's on disarmament must lead to areas of trade and more means more Obviously a lot more connected peace that employment. Having a job mean in nuclear war. We all have important in peace —life itself. Our kids have the same but they can't do about the situation so got their in our The way some are talking and acting, they not very concerned about the They speak of war as though were a academic matter of frightening danger involving big which can unija i kompanija za obno-v- u ugovora o uvjeti-m- a i placama. To so tide ci-je- le radnidke klase i zato u-nija- ma budu pregova-ral- e treba dati punu podrs-k- u. Ne smije so dozvoliti mo nopolima da terct jucc krize bace na radnike. kon-lcij- e) za nje. Na konvenciji je do§Io do podvojenosti u vaznim pita-njim- a vanjske i obrambene politikc. Bilo jc prijedloga da se Kanada povuee iz NORAD-- a o zradnoj obrani), da se izjasni za zabranu nu-klearn- ih pokusa, da se od-lek- ne nuklearaog oruzja (to bi i likvidiranje Po- - marc baza koje su sada u iz-grad- nji) i da prizna Narod- - nu Kepubhku Kinu. Intere-santn- o je da su svi ovi prije-dlo- zi prosli u konvencijskim komitetima. Na primjer, pri-jedlog o priznanju Kine je komitetu usvojen sa 32 gla-s- a protiv 15. Ali na konad-no- m glasanju prijedlog je propao — za njega je samo 11G delcgata, a protiv 21G. To je posljedica manevara konvencijskih ru-kovodila- ca. Slicno se dogodilo pitanju nuklearnog oruzja i povla-denj- a iz NORAD-- a t. j. us-- su kompromisni" pnjedlozi Pearsona. Umje-st- o povladcnja iz NORAD-- a Pearson je za "ogranidenjo" kanadske uloge u njemu. Pearson je nekim slucaje-yim- a protiv atomskog oruz- ja, a u drugima ga prihva-c- a (putcm NATO). Sve ovo Enaci da se HWralna partija u pitanju borbe za mir ni-j- e udaljila od dosadasnjih stavova. Kanada ima preko milijuna stanovnika Koncem godine Kanada, braka stanov- - jo imala 18.020.000 stanov- - nika. a posljcdnjem nika, za (12.1 juna issues trade union other unemployment. based trade jobs. won't much stake stake much we've koje (amerlcko-kana-ds- ki pakt vojcni sa 2.3). U radjanju djece prvo mjesto ne.zauzima provinci-j- a Quebec, kako se obicno pretpostavlja, nego New-foundland, zatim New Brun-swick. Cak je i Ontario isp-re- d Quebeca. Financial Post u preglcdll ekonomskih 19Г.1. U prosloj godini skloplje-navo- di da 63 posto kompa-n- o je 7.7 brakova 1.000 nija trguju sa hranom sianovniKa. ла ocekivaju vede nrofite stu u svijetu stoji sa godini. in evident. they're widened there's with a a pretty futures hands. people are future. it purely instead a bombs radnim nastupa znadilo u gla-sal- o u u izcleda u U --- Mjcscc slavcnskc solidarnosti SNAZAN APEL ZA MIR Izasla je iz Stampe brosura Gregorija Okulevica od Kanadskog slavenskog komiteta pod naslovom "At the Crossroads — For Peace and Happiness" (Na raskrsnici za mir i srecu). Brosura jc Stampana u tri jezika (cn-glesko- m, ruskom i ukrajinskom), namjera je da se pre-ve- de i na ostale slavenske jezike, ukljudiv srpsko-hrvat-sk- i. Ovaj pamflet predstavija snazan poziv slavenskim Kanadjanima da pojadaju aktivnost za mir i razoruzanje. U njemu su raskrinkane mracne silo koje spredavaju razoruzanje i nastoje izazvati svjetsku katastrofu. Po-red izjava predstavnika slavenskih zemalja pamflet sa-dr- zi i istaknutih ljudi na Zapadu (u kapitalisti-dko-m svijetu) koji su zabrinuti srljanjem svijeta u rat. Povodom Jljeseca slavensk0 solidarnosti Kanadski slavenski komitet je objavio poziv slavenskim Kanadja-nima da se odlucnije bore za razoruzanje i dokrajccnje hladnog rata, kako u svijetu tako i u Kanadi. Ovaj apel je objavila sva napredna stampa na slavenskim jezici-m- a, a u obliku plakata bit ce 'dostavljen onima koji ne ditaju tu §tampu. (Jugoslavenski Kanadjani koji zele pomodi u ras-padavan- ju proglasa neka pi§u sekretaru Saveza Jugo-slavensk- ih Kanadjana : V. Grbid, 179 Queen Street W„ Toronto, Ontario). Svcslavcnske priredbe : Toronto, koncert u nedjelju 29. januara, poslije podne u Ukrajinskom radnidkom do-m- u, 300 Bathurst Street. Istog dana odr5at ce se izlozba umjetnosti slavenske djece. Vancouver: Koncert u petak uveder 20. januara. Queen Elizabeth Theatre. Montreal: Banket u subotu 21. januara, St. Catharines: Banket u nedjelju 21 januara. Vidi i posebne objave na drugom mjcstu). Javljaju iz Indije da je premijer Nehru u jednom govoru insitirao da se od-m- ah i neposredno izvrsi pot-pun- o razoruzanje. "Najvcci problem koji po- - stoji jesto razoruzanje, re-ka- o je on. Ne bi trcbalo da so ono ostvari u etapama ili putcm malih mjera, o- - poraza, samo potpuno dmah. Etapo neco rijesiti taj unistenje. Dr. Endicnlt cc povorili o Kubi Dr. James G. Endicott, predsjednik Kanadskog kongresa mira govorit ce o Kub! u cetvrtak 19. ja-nuara, u Carpenters Hall, 169 Gerrard Street East (izmedju Jarvis i Sherbo-rune- ), Toronto. Pocctak u 8 sat! uvecer. Dr. Endicott je upravo posjetio Kubu kao izasla-ni- k Svjetskog vijeca mira. On je uputio poziv kanad-sko- j vladi da trail od Wa-shingto-na da izmjenj sta-novis- te prema Kubi. Prcko G0.000 u Torontu Broj nczaposlcnih u To-rontu je presao 60.000, sao-pcav- a mjesni ured za upos- - hvanje (National Employ ment Sen-ice)- . Now Is Indeed Hie Time RAZORUZANJE TREBA OSTVARITI ODMAH nczaposlcnih cause agony and death to millions in mere seconds. That kind of fantastically inhuman talk we've got to do something about. We must do a different kind of gtarlekaint gdeaanl dofdoletitterlowudriltyinagn,dancdlearirnlyg. iWn eas nmeeadnytonedigoh-a bors as possible to convince our government we don't Wwaen'vtewgaort ntoorsaaynythoaft twhee Cthainnagdsiatnhsatdomn'at kweanftornucwleaarr. bombs stored in our country, we don't want our own or anyone else's nuclear bases, we don't want foreign war ippnlasarantneeosfbfalayntiytnlegpoolviceyr atohnuayrto'scnoeluiaenbltsrleye.—towgeet us idnovno'ltvewdanint aannyy We havc to say those things for the future of the human race. And now is a appropriate time to say them. —The Fisherman KHBiMMHHaHaB39aMi£raE&aireiS№L izjave problem. Ako jedna zemlja ima hiljadu atomskih bombi i odludi da taj broj smanji na sto, opasnost ostaje isto onoliko velika". Premijer Nehru je podvu-ka- o da su potrebni novi na-po- ri u pravcu razoruzanja i da u atomskom ratu ne bi ni za nikoga bilo ni pobjede ni nego nego just with very Sovjctska (vomica autoniobila u Kanadi? Veliku paznju u zemlji izazvala je vijest da je So-vjcts- ki Savez spreman podi-c- i tvornicu automobila u Ka nadi. Vijesti kazu da se o tome vode pregovori izmedju sov-jctsk- e trgovinske delegacije i nekih kanadskih kompani-ja. Uprava mjesta Trafalgar (izmedju Toronta i Hamilto na) je ponudila zemlju za izgradnju tvomicc. Za to su zainteresirane i neke kom- - panije u Montrealu. Kampanja unije eclicnih radnika Sedam hiljada radnika celidne industrije (od ukup-n- o 70.000) je besposleno. Na inicijativu svoje unije oni Salju ovakva pisma premije-r- u Diefenbakeru : "Ja sam nezaposlen. Spre-man sam i hocu da radim. Vi ste 15. februara 1958. izjavili da nitko ne ce stra-da- ti od besposlice i da ce svima biti osigurana pomoc putem javnih radova. Ja tre-ba- m tu pomoc sada. Molim da mi javite gdje da se ob- - ratim. Ja trazim posao, ne besposlenidko osiguranje ili dobrotvornu pomod". Nastavlja se kampanja iz-gradnju naftovoda od Al-ber- te do Montrcala. R. Brown, predsjednik Home Oil Co. je izjavio bi naf-tovo- d osigurao zaposlenjc Dva konzervativca (ministar i student) razgovaraju o Kfni Ministar vanjskih pos-Iov- a Howard Green govo-ri- o je u Torontu (St. Ge-orge Church u Etobicoke) i Hamiltonu (na sastanku kluba konzervativnih stu-dena- ta na McMasters u-niverzite- tu). Na oba mi-ting- a postavljeno mu je pitanje zasto Kanada ote-z- e sa normalizacijom od-no- sa sa Narodnom Repub-liko- m Kinom. Evo kako jc tekao razRovor izmed hi ministra i studenta John Bradena na McMasters u-niverz- itetu (prema izvjes-taj- u "Toronto Daily Star") : Na Bradenovo pitanje zasto Kanada nije prizna-l- a Kinu, Green je odgovo-rio- ; "Crvena Kina hoce priznanje samo pod uvje-to- m ako joj prcdamo For-moz- u, sto mi necemo ura-dit- i. "Oni moraju da izmje-n- e stanovisle prema For-mo- zi i Tibetu prije nego dobiju kanadsku simpati-ju"- . Green je zatim kazao da Kanada ne moze priznati Kinu zato sto ona provo-d- i "agresivnu politiku", i ako bi to uradila, onda bi morala da otkaze prizna-vanj- e Formoze (Cang Kaj-sekov- e klike). Braden mu je odgovo-rio- : "Ja drzim da Kanada treba priznati Kinu zato sto je to zemlja sa 700 milijuna stanovnika, koje ce se povecati na jednu milijardu do 1980. "... Mi trebamo priz-nati crvenu Kinu — da bj doprinjeli ublazenju na-petos- ti izmedju Istolca i Zapada . Narodi Latinske Amerike podupiru Kubu Oruzane prijetnie Sjedi-njeni- h Drzava izazvale su veliko nezadovoljstvo u ze-mlja- ma Latinske Amerike. To nezadovoljstvo so ispolji-l- o u javnim demonstracija-ma- , koje su narodito bile burnc u Montevideu, glav-no- m gradu Urugvaja. U po-kuSa- ju da sprijeci novo de-- Gntisnc klevclc Povodom vijesti da se u Kubi izgradjuju sovjetske raketne b a z c sovjetski premijer Hruscov je izja-vi- o da su to gnusne kleve-te- . On je kazao da na Ku-bi ne postoje nikakve so-vjetske baze, kao sto ne postoje ni u drugim zem-Ijam- a. Hruscov je rekao da nit-ko ne smije da ometa na-rod Kube da u svojoj via-stit- oj kuci uvodi poredak l izgraajuje svoj zivot o nako kako to zeli. 30.000 poslova — kad bi dozvolile amcricke kompanijc A. da 30.000 radnika. Izgradnji sc protive velike americke ko-mpani-je (Imperial Oil itd.), koje kontrolisu kanadsko tr-zis- te. "Mnogi istaknuti misli-o- ci u svijetu su za prizna-nje crvene Kine, a isto ta-ko i mnogi Kanadjani. "Jedini zakljucak koje-g- a se (iz vaseg govora) moze povuci jeste to da je americki pritisak odgo-vora- n za nase nepriznava-nj- e Kine". Green mu je odgovorio: "Pravilno je sto navodite razlogc u prilog svoga stanovista, ali ne bisle tre-ba- ll navoditi motive zbog kojih drug! donose svoje odluke". Braden je dalje pitao: "Da li ocekivate da ce Kina izmjeniti svoje sta-novis- te prema Zapadu u buduce?" Green je odgovorio: "Mozda". "Onda smo mi spremni sjediti i cekati, nije li ta-ko?" Green se razljutio. "Va-rna je crvena Kina na mo-zgu- ", rckao je Bradenu i presao da odgovara na druga pitanja. Poucan je ovo razgovor. On pokazuje da Green vi-se nije moguc da uvjeri ni politicke pristalice vlade u pravilnost njezina sta-novista prema Kini. O kanadskom priznava nju Kine bilo je govora i na konvenciji Libcralnc partije, koja je ovih dana odrzana u Ottawi — i ta-mo su mladji clanovi ove partije trazili da se s Ki-nom normaliziraju odnosi, stavivsi u nezgodan polo-za- j "staru gardu", koja puze prcd americkim im-pcrijalisti-ma u svim pita-njim- a, pa i u tome. monstracije policija je izvr sila velika hapsenja. Americki prckid odnosa sa Kubom izazvao jo zgra-?an- je dak i u burzoaskim kiugovima Latinske Ameri-ke. Tako utjccajni brazilski list "Journal de Brasil" osu-dju- je ameridki postupak i podvladi da Sjedinjene Dr-zavc ne shvacaju da Itin- - ska Amerika zeli razumije- - vanje kubanskog revolucio-narno- g procesa. List kazc da ce ameridka primjena politi kc sile prema Kubi donijeti samo gubljcnje ameridkog prestiza. Dalje kaze da Sje-dinjene DrzaVe sada preii-vljuj- u najteu krizu u me-- djunarodnim odnosima i po-zi- va novog predsjednika Kennedy da ne poduzme ni jednu mjcru koja ce fu situ-acij- u pogorSati. List pod vladi da u nastaloj situaciji zemlje Iitinske Amerike treba da postupe samostal-n- o i ne ponove korak Wash ingtona. Dosad je samo Peru slije dio Washington u prpkida nju odnosa sa Kubom. Istov-reme-no s tim zabranjena jc Komunistidka partija i sve progresivne organizacijc i. Peru. i1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000009