000323 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
-- 3 '4 ć - ' v 1 CTJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI Za godinu SUJO 20S Adelctide St W Za pola godina S250 Za SDA $500 Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju S500 God 6 Broj 835 RADNICI ČELIČNE INDUSTRIJE PRE Zahvalno pismo Vladimira Nazora Vijeću Kanadskih Južnih Slavena VIJEĆE JUŽNIH SLAVENA PRIMILO JE SLIJEDEĆE PISMO OD VLADIMIRA NAZORA PREDSJEDNIKA SA- - BORA NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE: Vijeću Kanadskih Južnih Slavena Toronto Ontario (Canada) Čast mi je poslati Vam u ime Prezidiuma Sabora Narodne Republike Hrvatske i sviju Hrvata srdačan pozdrav i zahvalu za Vašu skrb i dobrovoljne doprinose u svrhu u ratu i obnove oštećene naše zemlje Va&a velikodušna pripomoć i Vaša saoejećanja ne samo što su nam od blagodati nego takodjer i od mo-ralne koristi za koju ćemo Vam uvijek biti harni Vladimir Nazor predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske Zagreb dne 9 svibnja 1946 Izdajnik Draža pred sudom POSLIJE DVIJE NEDJELJE ISPITIVANJA GRUPE IZDAJNIKA 1 RATNIH ZLOČINACA NA ČELU SA DRAŽOM MIHAJLOVI-ĆE- M VOJNO VIJEĆE VRHOVNOG SUDA FNRJ PRISTU-PILO JE DANAS DOKAZNOM POSTUPKU Pošto je usvojio predloge tužbe i odbrane o dokaznom postupku sud je prešae na ispitivanje svje-doka Prvi je saslušan svjedok Jovan Skavović Iz Zenice star 50 godi-na Na pitanje predsjednika Ska-vović je rekao da je najprije bio četnik pod komandom Koste I'e-ćan- ca koji mu je bio povjerio or-ganizaciju malih seoskih četa S optuženim Dražom Mihajlovicem sastao se više puta i od njega lič-no dobivao direktive a i jednom prilikom novac On izjavljuje da jedinice Draže Mihajlovića godine 1911 nisu vodile nikakve borbe pro-fite okupatora i da su se partiza-ni u to vrijeme sami tukli protiv okupatora u podru? ju rijeke Kolu-bar- e u Zapadnoj Srbiji Na pitanje predsjednika da li mu je nešto poznato o predaji 3C0 partizana Nijemcima od strane četnika svjedok Skavović kaže da su četnici dotjerali iz Mionice u Markovac 3C0 partizana koje su zatim predali Nijemcima Svjedok izjavljuje da je on lično kao pri-padnik četničke organizacije pri-sustvovao predaji ovih narodnih boraca Nijemcima i da mu Je na njegovo pitanje odgovoreno da se to radi po naredjenju vrhovne ko-mande Draže Mihajlovića Drugi svjedok koji je Jutros iza-šao pred sud je Todor Petrovič Mar 36 godina iz Trebinja u Her-cegovini 0 radu organizacije Dra-že Mihajlovića na području na ko-jem se on nalazio svjedok Ferović je izjavio izmedju ostalog slijede-će: "Prvi put sam došao u lični kon-takt sa Dražom Mihajlovicem u februaru 1943 u selu Lipovu kod Kolašina To je bilo onda kada je trebalo riješiti pitanje nasljednika umrlog četničkog komandanta Ili-je Birčanina" "Poznato ml je — izjavljuje da-lje ovaj svjedok — da je Draža Mihajlović dolazio u Hercegovinu u julu ili augustu 1942 i tamo se Eastajao sa Ilijom Birčaninom U to vrijeme suradnja četnika s tali-janskim okupatorom bila je svima nama poznata Uvjek nam je da-vano objašnjenje da je ta sarad-nj-a neophodna i da se ona sprovo-di po naredjenju sa najvišeg mje-sta tj vrhovne komande Draže Mihajlovića" Draža Mihajlović je posije toga u marču 1943 došao u Kalinovik Tada su partizani nadirali Tre-balo je da se to riješi naravno uz pomoć Talijana Tada su u grado-vima bili četnički komandanti koji su održavali vezu izmedju Talija-na i četničkih jedinica primali od njih hranu municiju i oružje Ta saradnja je trajala sve do kapitu-lacije Italije" ~l JEDINA KANADSKIH pomaganja po-stradali- ma materijalne Na pitanje predsjednika otkuda su mu poznate ove činjenice svje-dok Ferović odgovara: "Ja sam bio Član organizacije Draže Mihajlovića i sve do sep-tembra 1943 stalno sam bio kod četničkog komandanta Jevdjevića koji je bio politički delegat za Bo-snu i Hercegovinu" Jeste li se interesirali kod Jev-djevića kako može četnička orga-nizacija da tako otvoreno sara-djuj- e sa neprijateljem? Svjedok odgovara da se je inte-resirao i da su mnogi to predbaci-vali Jevdjeviću ali se je on prav-dao da je to "u interesu srpskog naroda" i da je tako naredila vr-hovna komanda Na pitanje predsjednika šta mu je poznato o situaciji na Dinari svjedok Ferović odgovara da je krajem decembra 1942 u to pod-ručje bilo upućeno oko "3000 čet-nika iz Hercegovine da pomognu četničkom komandantu Djujiću ko-ji je vodio borbu protiv partizana "U ovim četničkim odredima — izjavio je svjedok Ferović — bio sam i ja a upućeni smo po nare-djenju vrhovne komande Draže Mihajlovića Išli smo u tri trans-porta vozovima i brodovima" Čiji su bili ti vozovi i brodovi — pita ga predsjednik Transportna sredstva bila su sva talijanska odgovara svjedok Zatim svjedok priča kako su po-slije kapitulacije Italije Nijemci došli na teritorij koji su prije dr-žali Talijani "Nijemci su nas odmah pozva-li — nastavlja svjedok — i ka-zali da imaju naredjenje da su-radju- ju sa nama četnicima pod istim ustavima kao što su sara-djiva- li četnici i Talijani i da u tom pogledu imaju ugovor pot-pisan od strane Jevdjevića Ja sam o tome obavjestio koman-danta Bačevića i on mi je rekao da je to dobro i da treba da pro-dužim tu vezu izmedju četničke komande i Nijemaca Ja sam od toga vremena održavao vezu sa Nijemcima Imao sam za to pi-smeno ovlaštenje od komandan-ta Ilačevića Bio sam postavljen za poltičkog delegata kod Nije-maca s ovlaštenjem da vodim sve političke pregovore U tom svojstvu razgovarao sam u Du-brovniku sa generalom Nojhol-do- m a kad sam bio upućen u Beograd da razgovaram sa Noj-bahero- m sastao sam se i sa šterkerom O vodjenim razgo-vorima uvjek sam obavještavao komandanta Ilačevića Da li su Nijemci pretpostav-ljali da ste vi ovla'ćeni od četni-čke organizacije da pregovarate sa njima? Pita ga predsjednik (Prenos na str 4) HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TORONTO "Mi smo saveznička zemlja i nećemo se sma-trati obavezanim ni jednom odlukom na koju ne pristanemo" Izjava potpredsjednika jugsl vlade Kardelja nakon rješenja u Parizu Ljubljanja (Tanjug) — Na povratku iz Pariza podpredsjednik Savezne vlade FNRJ i šef jugoslavenske delegacije Edvard Kardelj dao je novinarima u Lljubljani slijedeću izja vu: "Konferencija četiri minista-ra u Parizu donijela je odluke koje narodi Jugoslavije nemogu da prime Ne mogu da ih prime zato što te odluke ponovno kao i godine 1919 u Verzal ju dijele slovenski i hrvatski narod me-dj- u različite države i time nano-se težak udarac nacionalnim pravima naših naroda S druge strane ove odluke naši narodi ne mogu da prime i zbog toga što su naši narodi u ovom pos-ljednjem ratu na strani naših saveznika dali ogromne žrtve za svoje oslobodjenje a prije sve-ga ga oslobodjenje onog dijela našeg naroda koji je poslije pr-vog svjetskog rata bio prepuš-ten jarmu tudjih osvajača i ug-njetača Pariške odluke s jedne stra-ne prepuštaju Italiji pojas teri-torija koji je kompaktno nase-ljen slovenskim stanovništvom U tom pojasu živi 60000 Slove-naca i oko 16000 Talijana od toga 14000 u Gorici Ove odluke prepuštaju Italiji Goricu staro kulturno i privredno središte Slovenaca prirodno središte Vi-pavs- ke i Sočke doline bez obz-ira na to što je u Goričkoj općini očigledna slovenska većina Ove odluke prepuštaju Italiji Tržić koji je privredno povezan s os-talim dijelom Julijske Krajine a naročito sa Trstom i čije sta-novništvo u ogromnoj većini ja-sno izražava svoju volju da se priključi Jugoslaviji Ove odlu-ke prepuštaju Italiji Kanalsku dolinu sa Trbižom u kojoj prije prvog svjetskog rata Talijana uopće nije bilo S druge strane ove odluke odvajaju Trst od Ju-goslavije i priključuju mu teri-torij koji je u glavnom naselje-na jugoslavenskim življem Od Jugoslavije oduzimaju dio Istre — Pariz — Na zasjedanju minis-tara velesila došlo je po-novno je do ili bolje razilaženja po pitanju budućih od-nosa prema Njemačkoj Dok ame-rički i francuski minis-tri inostranih poslova predlažu ko-madanje Njemačke sovjetski min-istar inostranih poslova Molotov tvrdo stoji na stanovištu da Nje-mačka treba ostati ekonomska i politička jedinica jer će to biti najbolja garancija da će se na taj način biti uklonjeni svi mogući povodi za oživljavanje njemačkih šovinističkih ambicija POLICIJA I VOJSKA PUCA Trst 12 July — Ogorčen narod Trsta nastavio je To silno ogorčenje naroda iza-zvano je i rješenjem ministara vanjskih poslova u po-gledu Trsta i sve drskijim izazo-vima stanovništva po fašističkim i policiji U obranu svoje časti na izazov fašističke rulje više od gradjana Trsta demonstriralo je jučer svoje U narod je klicao: "Očistite Trst od fašističkih zloči-naca! se Ml se s što rješenjem u Parizu! Trst je Jugo ONTARIO SATURDAY JULY koji je oslobodjen s tolikim žrt-vama samog istarskog naroda i žrtvama Jugoslavenske Armije Izmedju Trsta i Italije stvara-ju uzak koridor od nekoliko ki-lometara na potpuno sloven-skom teritoriju gdje živi jedva 5 posto Talijana Slovenskom narodu Nar Kep Sloveniji pot-puno se zatvara prilaz mora i to na 5-- 8 km od mora čija je obala stoljećima i sotljećima naseljena slovenskim življem 10 posto slovenskog naroda os-taje izvan granice Jugoslavije zapadno od Francuske linije medjutim samo 069 posto Tali-jana ostaje izvan granica Itali-je istočno od Francuske linije i u predloženim granicama inter-nacionaliziran- og Trsta Ovakvo riješenje naši zapad-ni saveznici nazivaju "praved-nim riješenjem" Jasno je da naši narodi sve to ne mogu da prime a pošto to ne mogu da prime naši narodi to neće primiti ni naša vlada Mi smo našim saveznicima objaš-njavali i iznosili našu argumen-taciju na konferenciji u Londo-nu i na dvije konferencije u Pa-rizu Učinili smo sve što je bilo To isto je učinio i na-rod Julijske Krajine i čitave Ju-goslavije koji je toliko puta ja-sno izrazio svoju volju Na ža-lost donijete su odluke koje su u suprotnosti sa najelementar-nijo- m pravednošću I koje Ju-goslavija s obzirom na njezinu ulogu u posljednjem ratu nije zaslužila Sovjetski Savez poka-zao je jasno razumijevanje za naše težnje i priznao opravda-nost naših zahtjeva I činjenica sto su posljednje odluke donije-te kao odluke od strane 4 mini-stra u Parizu nikako ne znači Ostavivši svoje kolege Molotov uporno stojao na stanovištu da Njemačka ne smije biti komada-na niti federativna država a joS manje srozana na jednu poljopri-vrednu zemlju bez industrije 1 mo-gućnosti za razvoj industrije Mo-lotov Je savezničke ministre ino-stranih poslova zamolio da ne bu-du rukovodjenl duhom osvete pri rije 5a van ju pitanja budućih odno-sa prema toj zemlji On je napro-tiv predložio da se neposredno iz-gradi jednu centralnu njemačku državnu upravu "kao prelaznu to-čku u pravcu uspostave jedne bu- - u Trstu NA DEMONSTRANTE slavenski!" Na ovakvu demonstraciju tršća-n- a policija i saveznička vojska ot-vorila je pušćanu vatru pak je prema nepotpunim izvještajima više od deset osoba i oko stotinu Dok u Trstu vlada uzbudljivo prema savezničkim vojnim vlastima i rjelenju u Pari-zu britanska i američka mornari-ca straiari tršćansku luku U luci danas nalazi više od dvadeset većih što manjih ratnih brou-v- a 13TH 1946 da je Sovjetski Savez promjenio svoje mišljenje u pogledu oprav-danosti naših zahtjeva Ali tež-nju dvaju malih naroda poslije oslobodjenja i ujedinjenja ttsko razumije svijet koji nikada nije razumio ni znao cijeniti slobo-du drugog naroda svijet koji je svojom egzistencijom vezan za ugnjetavanje drugih naroda I zato su rezultati takvi kakvi su Ali mi ćemo se boriti i dalje za naša prava Naši saveznici trebaju da znaju da smo mi bili oni koji su protiv ali krv u bor-bi sa fašističkom Italijom i u toj borbi dali veće žrtve nego svi ostali naši saveznici Jugo-slavija je dala u ratu protiv fa-šističke Italije 450000 žrtava pa zato tražimo od naših savez-nika da ne donose odluke bez nas jer mi nikakve takve odlu-ke nećemo priznati Još će ih manje priznati naš narod u Ju-lijsk- oj Krajini koji se kroz mno-ga stoljeća suprotstavljao tu-dje- m ugnjetaču i koji je bezbroj puta prolivao krv za svoju slo-bodu Pred nama je mirovna konferencija 21 države Jugo-slavija će ponovno iznjeti i pred tu konferenciju svoje zahtjeve i proteste protiv sadašnjih odluka Savjeta ministra Ali mi sma-tramo da se pravedni mir neće postići Sudbi-na naših naroda u prvom redu je stvar nas samih i našeg naro-da u Julijskoj Krajini Zato se nećemo smatrati obavezanim ni jednom odlukom na koju ne bu-demo pristali Mi smo naime saveznička država što u osta-lom neki naši saveznici katkada zaboravljaju pa zato smatramo da o miru izmedju Jugoslavije i Italije ne može nitko mimo nas i bez našeg pristanka odlučiv-ati" duće njemačke vlade sa kojom bi saveznici mogli potpisati pošteni mirovni ugovor" "Naša svrha nije uništiti Nje-mačku nego pretvoriti Njemačku u jednu demokratsku i slobodolju-bivu državu koja će pored svoje imati svoju indus-triju i vanjsku trgovinu ali Nje-mačku koja neće imati ekonomske i militame sposobnosti za ponov-na agresivna djela" Molotov je dalje predložio da se uspostavi jedan sistem nadzora četiriju velesila nad njemačkom industrijom a naročito nad tvor-nicama u ruhrskom području (Rursko područje je ovog časa pod isključivim nadzorom Britani-je) Dalje je Molotov tražio da se iz-radi jedan plan koji će osigurati isporuke ratne odštete saveznici-ma od strane Njemačke što će biti još jedno sredstvo za potpuno uti-litarno i ekonomsko razoružanje Njemačke Molotov je dalje pred-ložio da bi mirovni ugovor sa nje-mačkom trebao biti sklopljen ne na 25 godina kako je to predložio Bevin nego bar na 40 godina Ta-kodjer je oštro kritizirao politiku američkih i britanskih okupacionih vlasti u Njemačkoj da one pružaju moralnu i materijal-nu pomoć ostacima nacizma i da ne vrše raspodjelu zemlje kako je to zaključeno Potsdamskim ugo-vorom Naš cilj nije uništiti Njemačku U RIJESAVANJU NAŠIH ODNOSA PREMA NJEMAČKOJ NES-NUJ- E NAS RUKOVODITI 2ELJA ZA OSVETOM NAGLASIO JE MOLOTOV četiriju nesporazuma britanski Demonstracije demonstracija-ma nepravilnim bandama 30000 nezadovoljstvo de-monstracijama nezadovoljavamo moguće ranjeno zatvoreno nezadovoljstvo nadglasavanjem poljoprivredne navodeći TJEDNO v_ Federalna vlada je imenovala nadzornika u čeličnoj industriji tek da spriječi radnike od štrajka S33G0 MINIMALNE PLAĆE I 40 SATNI RADNI TJEDAN — ZAHTJEVI SU ČELIČNIH RADNIKA Hamilton 12 July — Radnici čelične industrije u Hamiltonu Sault Ste Marie i Sydney nalaze se pred štrajkovnim pokretom United Steel Workers unija (CIO) u kojoj su organizirani če-lični radnici podnijela je poslodav-cima zahtjeve radnika koji su: $3360 minimalne plaće i 40 satni radni tjedan Odmah po postavljanju zahtje-va federalna vlada je odredila po-sebnog nadzornika za čeličnu in-dustriju koji prema riječima C II Millarda kanadskog direktora United Steel Workers Unije ima za dužnost da spriječi radnike od štrajkovne akcije "Nitko neko se ne vara — rekao je Millard — čelične tvornice nisu preuzete po federalnoj vladi Vla-da je imenovala svog nadzornika i njegova tri pomoćnika tek na pa-piru Stvarno vlada ima malo mo JAVNI APEL I ČLANA ONTARIJSKOG PARLAMENTA NA SVE DEMOKRAT- - SKE ORGANIZACIJE ZA BORBU PROTIV ŠTRAJKOLOMA- - ČKE POLITIKE PREMIJERA DREVVA Poznati radnički vodja i član provincijalnog parlamenta u Onta-rio J B Salsberg uputio je javni apel "svim vodjama radničkog po-kreta pokreta za gradjanska pra-va i drugih demokratskih ustano-va provincije Ontario" za upornu borbu protiv štrajkolomačke poli-tike premijera Drevva i njegovih ortaka u provincijalnoj vladi Po ziv druga J B Salsberga MPP u cjelosti glasi: Dragi prijatelji: U provinciji Ontario razvila se jedna opasna situacija koja izis-kiv- a neposredno aktovanje od strane radničkog pokreta prista-ša gradjanskih prava i svih istin-skih prijatelja demokracije Ja govorim o postupku provincijalnog Attoreny-gener- al Blackvvell koji Je izveo pred sud štrajkaše Ana-con- da tvornice u New Toronto op-tuži- vši ih za kršenje zakona zato ito su izašli na Štrajk U svojoj optužbi protiv štrajkaša Blackvrell traži da se radnicima zakonom zabrani tradicionalno pravo štraj-kovan- ja Kao Član ontarijskog provincijalnog parlamenta Ja po-zivam sve slobodoljubitelje diljem provincije da podignu snažan val protesta protiv pokušaja Drew-ov- e vlade da baci van zakona pravo radništva na Strajkovanje Ovaj drski napad na radnička prava je vrhunac mnogih Itrajkolomačkih aktivnosti Drew-ov- e administraci-Je- - Sam daljnji opstanak Drew-ov- e torijevske vlade u našoj provinciji je osnovna smetnja i zapreka za svaku moguću nagodbu u radni-čkim sukobima Do mnogih štraj-kovn- ih pokreta uopće nebl ni doš-lo kad protu-unijs- ki poslodavci nebl računali na punu simpatiju i policijsku potporu od strane Drewa i Blackvvella Drugi pak štrajkovi koji su se zategli na nekoliko mje-seci mogli su biti davno sredjeni da u iste nije turila svoje prste provincijalna policija i vlada pre-mijera Drevva To se naročito od nosi na štrajk kod Forda na štrajk mornara a odnosi se i na niz sada u toku štrajkovnih akcija U svim tekućim štrajkovnim po-kretima na? provincijalni ministar rada Mr Dalev žuti kao zaliven ali vlada bez Ičijeg pitanja na sve strane šalje vagone i kamione do zublju naoružanih provincijalnih policajaca Upravitelji tvornice gume Goodyear su se morali pri- - tužiti Mr Blackvvellu zato Ito je pred njihovu tvornicu poslao od-red policije bez da je ikoga zato pitao čitava provincijalna vlada aktuje ovog časa protiv radništva Ovaj posljednji pokušaj medju tim sa kojime se nastoji unijama VoL G No 835 AJKOM ći iako da to je tek na papiru Medjutim činjenica je da kompa-nija još uvjek operiše tvornicom kompanija još uvjek grne ogrom-ne profite pogodovane povišicom od $500 po toni željeza Nadzor-nik je nadzornik gamo na papiru i po imenu Pitanje je još uvjek iz-medju čeličnih radnika i kompa-nije To pitanje treba da se rješi jamčenjem radnicima veće plaće 1 kraćeg radnog vremena" Kompanije su spremne pristati na deset centi povišice Ta kom-panijska ponuda je odbijena izja-vom predstavnika unije da se rad-nici neće zadovoljiti s ničim manje do postavljenim zahtjevima Ne dodje li do sporazuma izme-dju kompanije i unije štrajk če-ličnih radnika će otpočeti dolaze-će- g tjedna bez obzira na vladinu izjavu o preuzimanju kontrole nad čeličnom industrijom B SALSBERGA spriječiti da pred tvornice postave jake štrajkaške straže udara up-ravo posred srca radnička prava i ugrožava sam opstanak zanatskih unija i sindikalnog pokreta uopće Došlo je vrijeme kada bi demo-kratska javnost morala reći svoju riječ o toj Drew-Blackwe- ll ofenzi-vi protiv radništva Da bi se one-mogućilo tu urotu I)rewa potreb-no je podići u akciju ne samo or-ganizirano radništvo nego što ši-re moguće narodne slojeve u sva-kom gradu i selu naše velike pro-vincije Ja vas pozivam da ovu stvar postavite na dnevni red vaše orga-nizacije pred sve vodje radničkog pokreta gradjanskih sloboština I pred opći demokratski pokret u vašem naselju Pozivam vas da oko tog pitanja okupite što širo slojeve naroda za silan val Jedin-stvenog protesta koji će se tako gromko Čuti u Queens Parku da će Drew-ov- a administracija mora- ti odustati od svojih paklenih pla-nova za gušenje osnovnih radni-čkih i narodnih prava S poštovanjem vaš J B Salsberg MPP (Vidi uvodnik u vezi sa apelom) "Nalazimo se na rubu inflacije" - CIO $123 ZA JEDAN PAN MASLACA Philadelphia 13 July — Izvršni odbor industrijskih unija u ovom mjestu predstavnik 75 industrij-skih lokala sa 175000 članova za-tražio je od svog članstva i prija-telja da kupuju što manje i samo ono što im je najnužnije potrebno Pored ovog upućen je apel svim unijama u Sjedinjenim Državama da se slične mjere poduzmu i u os-talim gradovima Amerike "Ne učinimo li to — kaže se u izjavi — povišica plaće koju su radnici do-bili putem teških borba sa kom-panijama neće značiti ništa Štovi-še dopusti li se i dalje ukakanje cijena radnički pokret u Sjedinje-nim Državama nalazi se pred no-vim i zamašnijim štrajkovnim bor bama" Cijena hrani neprestano skače Mušterija nikad ne zna koliko će biti prisiljena da plati za stanovi-tu robu Maslac koji je prošli tje-dan bio 80 renti po funtu danas Fe prodaje po $125 U svim restau-racijama cijena hrani je podignu-ta za deset posto "Nalazimo se na ivici inflacije" — završava se u apelu Izvrnog odbora
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 13, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-07-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000835 |
Description
Title | 000323 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | -- 3 '4 ć - ' v 1 CTJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI Za godinu SUJO 20S Adelctide St W Za pola godina S250 Za SDA $500 Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju S500 God 6 Broj 835 RADNICI ČELIČNE INDUSTRIJE PRE Zahvalno pismo Vladimira Nazora Vijeću Kanadskih Južnih Slavena VIJEĆE JUŽNIH SLAVENA PRIMILO JE SLIJEDEĆE PISMO OD VLADIMIRA NAZORA PREDSJEDNIKA SA- - BORA NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE: Vijeću Kanadskih Južnih Slavena Toronto Ontario (Canada) Čast mi je poslati Vam u ime Prezidiuma Sabora Narodne Republike Hrvatske i sviju Hrvata srdačan pozdrav i zahvalu za Vašu skrb i dobrovoljne doprinose u svrhu u ratu i obnove oštećene naše zemlje Va&a velikodušna pripomoć i Vaša saoejećanja ne samo što su nam od blagodati nego takodjer i od mo-ralne koristi za koju ćemo Vam uvijek biti harni Vladimir Nazor predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske Zagreb dne 9 svibnja 1946 Izdajnik Draža pred sudom POSLIJE DVIJE NEDJELJE ISPITIVANJA GRUPE IZDAJNIKA 1 RATNIH ZLOČINACA NA ČELU SA DRAŽOM MIHAJLOVI-ĆE- M VOJNO VIJEĆE VRHOVNOG SUDA FNRJ PRISTU-PILO JE DANAS DOKAZNOM POSTUPKU Pošto je usvojio predloge tužbe i odbrane o dokaznom postupku sud je prešae na ispitivanje svje-doka Prvi je saslušan svjedok Jovan Skavović Iz Zenice star 50 godi-na Na pitanje predsjednika Ska-vović je rekao da je najprije bio četnik pod komandom Koste I'e-ćan- ca koji mu je bio povjerio or-ganizaciju malih seoskih četa S optuženim Dražom Mihajlovicem sastao se više puta i od njega lič-no dobivao direktive a i jednom prilikom novac On izjavljuje da jedinice Draže Mihajlovića godine 1911 nisu vodile nikakve borbe pro-fite okupatora i da su se partiza-ni u to vrijeme sami tukli protiv okupatora u podru? ju rijeke Kolu-bar- e u Zapadnoj Srbiji Na pitanje predsjednika da li mu je nešto poznato o predaji 3C0 partizana Nijemcima od strane četnika svjedok Skavović kaže da su četnici dotjerali iz Mionice u Markovac 3C0 partizana koje su zatim predali Nijemcima Svjedok izjavljuje da je on lično kao pri-padnik četničke organizacije pri-sustvovao predaji ovih narodnih boraca Nijemcima i da mu Je na njegovo pitanje odgovoreno da se to radi po naredjenju vrhovne ko-mande Draže Mihajlovića Drugi svjedok koji je Jutros iza-šao pred sud je Todor Petrovič Mar 36 godina iz Trebinja u Her-cegovini 0 radu organizacije Dra-že Mihajlovića na području na ko-jem se on nalazio svjedok Ferović je izjavio izmedju ostalog slijede-će: "Prvi put sam došao u lični kon-takt sa Dražom Mihajlovicem u februaru 1943 u selu Lipovu kod Kolašina To je bilo onda kada je trebalo riješiti pitanje nasljednika umrlog četničkog komandanta Ili-je Birčanina" "Poznato ml je — izjavljuje da-lje ovaj svjedok — da je Draža Mihajlović dolazio u Hercegovinu u julu ili augustu 1942 i tamo se Eastajao sa Ilijom Birčaninom U to vrijeme suradnja četnika s tali-janskim okupatorom bila je svima nama poznata Uvjek nam je da-vano objašnjenje da je ta sarad-nj-a neophodna i da se ona sprovo-di po naredjenju sa najvišeg mje-sta tj vrhovne komande Draže Mihajlovića" Draža Mihajlović je posije toga u marču 1943 došao u Kalinovik Tada su partizani nadirali Tre-balo je da se to riješi naravno uz pomoć Talijana Tada su u grado-vima bili četnički komandanti koji su održavali vezu izmedju Talija-na i četničkih jedinica primali od njih hranu municiju i oružje Ta saradnja je trajala sve do kapitu-lacije Italije" ~l JEDINA KANADSKIH pomaganja po-stradali- ma materijalne Na pitanje predsjednika otkuda su mu poznate ove činjenice svje-dok Ferović odgovara: "Ja sam bio Član organizacije Draže Mihajlovića i sve do sep-tembra 1943 stalno sam bio kod četničkog komandanta Jevdjevića koji je bio politički delegat za Bo-snu i Hercegovinu" Jeste li se interesirali kod Jev-djevića kako može četnička orga-nizacija da tako otvoreno sara-djuj- e sa neprijateljem? Svjedok odgovara da se je inte-resirao i da su mnogi to predbaci-vali Jevdjeviću ali se je on prav-dao da je to "u interesu srpskog naroda" i da je tako naredila vr-hovna komanda Na pitanje predsjednika šta mu je poznato o situaciji na Dinari svjedok Ferović odgovara da je krajem decembra 1942 u to pod-ručje bilo upućeno oko "3000 čet-nika iz Hercegovine da pomognu četničkom komandantu Djujiću ko-ji je vodio borbu protiv partizana "U ovim četničkim odredima — izjavio je svjedok Ferović — bio sam i ja a upućeni smo po nare-djenju vrhovne komande Draže Mihajlovića Išli smo u tri trans-porta vozovima i brodovima" Čiji su bili ti vozovi i brodovi — pita ga predsjednik Transportna sredstva bila su sva talijanska odgovara svjedok Zatim svjedok priča kako su po-slije kapitulacije Italije Nijemci došli na teritorij koji su prije dr-žali Talijani "Nijemci su nas odmah pozva-li — nastavlja svjedok — i ka-zali da imaju naredjenje da su-radju- ju sa nama četnicima pod istim ustavima kao što su sara-djiva- li četnici i Talijani i da u tom pogledu imaju ugovor pot-pisan od strane Jevdjevića Ja sam o tome obavjestio koman-danta Bačevića i on mi je rekao da je to dobro i da treba da pro-dužim tu vezu izmedju četničke komande i Nijemaca Ja sam od toga vremena održavao vezu sa Nijemcima Imao sam za to pi-smeno ovlaštenje od komandan-ta Ilačevića Bio sam postavljen za poltičkog delegata kod Nije-maca s ovlaštenjem da vodim sve političke pregovore U tom svojstvu razgovarao sam u Du-brovniku sa generalom Nojhol-do- m a kad sam bio upućen u Beograd da razgovaram sa Noj-bahero- m sastao sam se i sa šterkerom O vodjenim razgo-vorima uvjek sam obavještavao komandanta Ilačevića Da li su Nijemci pretpostav-ljali da ste vi ovla'ćeni od četni-čke organizacije da pregovarate sa njima? Pita ga predsjednik (Prenos na str 4) HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TORONTO "Mi smo saveznička zemlja i nećemo se sma-trati obavezanim ni jednom odlukom na koju ne pristanemo" Izjava potpredsjednika jugsl vlade Kardelja nakon rješenja u Parizu Ljubljanja (Tanjug) — Na povratku iz Pariza podpredsjednik Savezne vlade FNRJ i šef jugoslavenske delegacije Edvard Kardelj dao je novinarima u Lljubljani slijedeću izja vu: "Konferencija četiri minista-ra u Parizu donijela je odluke koje narodi Jugoslavije nemogu da prime Ne mogu da ih prime zato što te odluke ponovno kao i godine 1919 u Verzal ju dijele slovenski i hrvatski narod me-dj- u različite države i time nano-se težak udarac nacionalnim pravima naših naroda S druge strane ove odluke naši narodi ne mogu da prime i zbog toga što su naši narodi u ovom pos-ljednjem ratu na strani naših saveznika dali ogromne žrtve za svoje oslobodjenje a prije sve-ga ga oslobodjenje onog dijela našeg naroda koji je poslije pr-vog svjetskog rata bio prepuš-ten jarmu tudjih osvajača i ug-njetača Pariške odluke s jedne stra-ne prepuštaju Italiji pojas teri-torija koji je kompaktno nase-ljen slovenskim stanovništvom U tom pojasu živi 60000 Slove-naca i oko 16000 Talijana od toga 14000 u Gorici Ove odluke prepuštaju Italiji Goricu staro kulturno i privredno središte Slovenaca prirodno središte Vi-pavs- ke i Sočke doline bez obz-ira na to što je u Goričkoj općini očigledna slovenska većina Ove odluke prepuštaju Italiji Tržić koji je privredno povezan s os-talim dijelom Julijske Krajine a naročito sa Trstom i čije sta-novništvo u ogromnoj većini ja-sno izražava svoju volju da se priključi Jugoslaviji Ove odlu-ke prepuštaju Italiji Kanalsku dolinu sa Trbižom u kojoj prije prvog svjetskog rata Talijana uopće nije bilo S druge strane ove odluke odvajaju Trst od Ju-goslavije i priključuju mu teri-torij koji je u glavnom naselje-na jugoslavenskim življem Od Jugoslavije oduzimaju dio Istre — Pariz — Na zasjedanju minis-tara velesila došlo je po-novno je do ili bolje razilaženja po pitanju budućih od-nosa prema Njemačkoj Dok ame-rički i francuski minis-tri inostranih poslova predlažu ko-madanje Njemačke sovjetski min-istar inostranih poslova Molotov tvrdo stoji na stanovištu da Nje-mačka treba ostati ekonomska i politička jedinica jer će to biti najbolja garancija da će se na taj način biti uklonjeni svi mogući povodi za oživljavanje njemačkih šovinističkih ambicija POLICIJA I VOJSKA PUCA Trst 12 July — Ogorčen narod Trsta nastavio je To silno ogorčenje naroda iza-zvano je i rješenjem ministara vanjskih poslova u po-gledu Trsta i sve drskijim izazo-vima stanovništva po fašističkim i policiji U obranu svoje časti na izazov fašističke rulje više od gradjana Trsta demonstriralo je jučer svoje U narod je klicao: "Očistite Trst od fašističkih zloči-naca! se Ml se s što rješenjem u Parizu! Trst je Jugo ONTARIO SATURDAY JULY koji je oslobodjen s tolikim žrt-vama samog istarskog naroda i žrtvama Jugoslavenske Armije Izmedju Trsta i Italije stvara-ju uzak koridor od nekoliko ki-lometara na potpuno sloven-skom teritoriju gdje živi jedva 5 posto Talijana Slovenskom narodu Nar Kep Sloveniji pot-puno se zatvara prilaz mora i to na 5-- 8 km od mora čija je obala stoljećima i sotljećima naseljena slovenskim življem 10 posto slovenskog naroda os-taje izvan granice Jugoslavije zapadno od Francuske linije medjutim samo 069 posto Tali-jana ostaje izvan granica Itali-je istočno od Francuske linije i u predloženim granicama inter-nacionaliziran- og Trsta Ovakvo riješenje naši zapad-ni saveznici nazivaju "praved-nim riješenjem" Jasno je da naši narodi sve to ne mogu da prime a pošto to ne mogu da prime naši narodi to neće primiti ni naša vlada Mi smo našim saveznicima objaš-njavali i iznosili našu argumen-taciju na konferenciji u Londo-nu i na dvije konferencije u Pa-rizu Učinili smo sve što je bilo To isto je učinio i na-rod Julijske Krajine i čitave Ju-goslavije koji je toliko puta ja-sno izrazio svoju volju Na ža-lost donijete su odluke koje su u suprotnosti sa najelementar-nijo- m pravednošću I koje Ju-goslavija s obzirom na njezinu ulogu u posljednjem ratu nije zaslužila Sovjetski Savez poka-zao je jasno razumijevanje za naše težnje i priznao opravda-nost naših zahtjeva I činjenica sto su posljednje odluke donije-te kao odluke od strane 4 mini-stra u Parizu nikako ne znači Ostavivši svoje kolege Molotov uporno stojao na stanovištu da Njemačka ne smije biti komada-na niti federativna država a joS manje srozana na jednu poljopri-vrednu zemlju bez industrije 1 mo-gućnosti za razvoj industrije Mo-lotov Je savezničke ministre ino-stranih poslova zamolio da ne bu-du rukovodjenl duhom osvete pri rije 5a van ju pitanja budućih odno-sa prema toj zemlji On je napro-tiv predložio da se neposredno iz-gradi jednu centralnu njemačku državnu upravu "kao prelaznu to-čku u pravcu uspostave jedne bu- - u Trstu NA DEMONSTRANTE slavenski!" Na ovakvu demonstraciju tršća-n- a policija i saveznička vojska ot-vorila je pušćanu vatru pak je prema nepotpunim izvještajima više od deset osoba i oko stotinu Dok u Trstu vlada uzbudljivo prema savezničkim vojnim vlastima i rjelenju u Pari-zu britanska i američka mornari-ca straiari tršćansku luku U luci danas nalazi više od dvadeset većih što manjih ratnih brou-v- a 13TH 1946 da je Sovjetski Savez promjenio svoje mišljenje u pogledu oprav-danosti naših zahtjeva Ali tež-nju dvaju malih naroda poslije oslobodjenja i ujedinjenja ttsko razumije svijet koji nikada nije razumio ni znao cijeniti slobo-du drugog naroda svijet koji je svojom egzistencijom vezan za ugnjetavanje drugih naroda I zato su rezultati takvi kakvi su Ali mi ćemo se boriti i dalje za naša prava Naši saveznici trebaju da znaju da smo mi bili oni koji su protiv ali krv u bor-bi sa fašističkom Italijom i u toj borbi dali veće žrtve nego svi ostali naši saveznici Jugo-slavija je dala u ratu protiv fa-šističke Italije 450000 žrtava pa zato tražimo od naših savez-nika da ne donose odluke bez nas jer mi nikakve takve odlu-ke nećemo priznati Još će ih manje priznati naš narod u Ju-lijsk- oj Krajini koji se kroz mno-ga stoljeća suprotstavljao tu-dje- m ugnjetaču i koji je bezbroj puta prolivao krv za svoju slo-bodu Pred nama je mirovna konferencija 21 države Jugo-slavija će ponovno iznjeti i pred tu konferenciju svoje zahtjeve i proteste protiv sadašnjih odluka Savjeta ministra Ali mi sma-tramo da se pravedni mir neće postići Sudbi-na naših naroda u prvom redu je stvar nas samih i našeg naro-da u Julijskoj Krajini Zato se nećemo smatrati obavezanim ni jednom odlukom na koju ne bu-demo pristali Mi smo naime saveznička država što u osta-lom neki naši saveznici katkada zaboravljaju pa zato smatramo da o miru izmedju Jugoslavije i Italije ne može nitko mimo nas i bez našeg pristanka odlučiv-ati" duće njemačke vlade sa kojom bi saveznici mogli potpisati pošteni mirovni ugovor" "Naša svrha nije uništiti Nje-mačku nego pretvoriti Njemačku u jednu demokratsku i slobodolju-bivu državu koja će pored svoje imati svoju indus-triju i vanjsku trgovinu ali Nje-mačku koja neće imati ekonomske i militame sposobnosti za ponov-na agresivna djela" Molotov je dalje predložio da se uspostavi jedan sistem nadzora četiriju velesila nad njemačkom industrijom a naročito nad tvor-nicama u ruhrskom području (Rursko područje je ovog časa pod isključivim nadzorom Britani-je) Dalje je Molotov tražio da se iz-radi jedan plan koji će osigurati isporuke ratne odštete saveznici-ma od strane Njemačke što će biti još jedno sredstvo za potpuno uti-litarno i ekonomsko razoružanje Njemačke Molotov je dalje pred-ložio da bi mirovni ugovor sa nje-mačkom trebao biti sklopljen ne na 25 godina kako je to predložio Bevin nego bar na 40 godina Ta-kodjer je oštro kritizirao politiku američkih i britanskih okupacionih vlasti u Njemačkoj da one pružaju moralnu i materijal-nu pomoć ostacima nacizma i da ne vrše raspodjelu zemlje kako je to zaključeno Potsdamskim ugo-vorom Naš cilj nije uništiti Njemačku U RIJESAVANJU NAŠIH ODNOSA PREMA NJEMAČKOJ NES-NUJ- E NAS RUKOVODITI 2ELJA ZA OSVETOM NAGLASIO JE MOLOTOV četiriju nesporazuma britanski Demonstracije demonstracija-ma nepravilnim bandama 30000 nezadovoljstvo de-monstracijama nezadovoljavamo moguće ranjeno zatvoreno nezadovoljstvo nadglasavanjem poljoprivredne navodeći TJEDNO v_ Federalna vlada je imenovala nadzornika u čeličnoj industriji tek da spriječi radnike od štrajka S33G0 MINIMALNE PLAĆE I 40 SATNI RADNI TJEDAN — ZAHTJEVI SU ČELIČNIH RADNIKA Hamilton 12 July — Radnici čelične industrije u Hamiltonu Sault Ste Marie i Sydney nalaze se pred štrajkovnim pokretom United Steel Workers unija (CIO) u kojoj su organizirani če-lični radnici podnijela je poslodav-cima zahtjeve radnika koji su: $3360 minimalne plaće i 40 satni radni tjedan Odmah po postavljanju zahtje-va federalna vlada je odredila po-sebnog nadzornika za čeličnu in-dustriju koji prema riječima C II Millarda kanadskog direktora United Steel Workers Unije ima za dužnost da spriječi radnike od štrajkovne akcije "Nitko neko se ne vara — rekao je Millard — čelične tvornice nisu preuzete po federalnoj vladi Vla-da je imenovala svog nadzornika i njegova tri pomoćnika tek na pa-piru Stvarno vlada ima malo mo JAVNI APEL I ČLANA ONTARIJSKOG PARLAMENTA NA SVE DEMOKRAT- - SKE ORGANIZACIJE ZA BORBU PROTIV ŠTRAJKOLOMA- - ČKE POLITIKE PREMIJERA DREVVA Poznati radnički vodja i član provincijalnog parlamenta u Onta-rio J B Salsberg uputio je javni apel "svim vodjama radničkog po-kreta pokreta za gradjanska pra-va i drugih demokratskih ustano-va provincije Ontario" za upornu borbu protiv štrajkolomačke poli-tike premijera Drevva i njegovih ortaka u provincijalnoj vladi Po ziv druga J B Salsberga MPP u cjelosti glasi: Dragi prijatelji: U provinciji Ontario razvila se jedna opasna situacija koja izis-kiv- a neposredno aktovanje od strane radničkog pokreta prista-ša gradjanskih prava i svih istin-skih prijatelja demokracije Ja govorim o postupku provincijalnog Attoreny-gener- al Blackvvell koji Je izveo pred sud štrajkaše Ana-con- da tvornice u New Toronto op-tuži- vši ih za kršenje zakona zato ito su izašli na Štrajk U svojoj optužbi protiv štrajkaša Blackvrell traži da se radnicima zakonom zabrani tradicionalno pravo štraj-kovan- ja Kao Član ontarijskog provincijalnog parlamenta Ja po-zivam sve slobodoljubitelje diljem provincije da podignu snažan val protesta protiv pokušaja Drew-ov- e vlade da baci van zakona pravo radništva na Strajkovanje Ovaj drski napad na radnička prava je vrhunac mnogih Itrajkolomačkih aktivnosti Drew-ov- e administraci-Je- - Sam daljnji opstanak Drew-ov- e torijevske vlade u našoj provinciji je osnovna smetnja i zapreka za svaku moguću nagodbu u radni-čkim sukobima Do mnogih štraj-kovn- ih pokreta uopće nebl ni doš-lo kad protu-unijs- ki poslodavci nebl računali na punu simpatiju i policijsku potporu od strane Drewa i Blackvvella Drugi pak štrajkovi koji su se zategli na nekoliko mje-seci mogli su biti davno sredjeni da u iste nije turila svoje prste provincijalna policija i vlada pre-mijera Drevva To se naročito od nosi na štrajk kod Forda na štrajk mornara a odnosi se i na niz sada u toku štrajkovnih akcija U svim tekućim štrajkovnim po-kretima na? provincijalni ministar rada Mr Dalev žuti kao zaliven ali vlada bez Ičijeg pitanja na sve strane šalje vagone i kamione do zublju naoružanih provincijalnih policajaca Upravitelji tvornice gume Goodyear su se morali pri- - tužiti Mr Blackvvellu zato Ito je pred njihovu tvornicu poslao od-red policije bez da je ikoga zato pitao čitava provincijalna vlada aktuje ovog časa protiv radništva Ovaj posljednji pokušaj medju tim sa kojime se nastoji unijama VoL G No 835 AJKOM ći iako da to je tek na papiru Medjutim činjenica je da kompa-nija još uvjek operiše tvornicom kompanija još uvjek grne ogrom-ne profite pogodovane povišicom od $500 po toni željeza Nadzor-nik je nadzornik gamo na papiru i po imenu Pitanje je još uvjek iz-medju čeličnih radnika i kompa-nije To pitanje treba da se rješi jamčenjem radnicima veće plaće 1 kraćeg radnog vremena" Kompanije su spremne pristati na deset centi povišice Ta kom-panijska ponuda je odbijena izja-vom predstavnika unije da se rad-nici neće zadovoljiti s ničim manje do postavljenim zahtjevima Ne dodje li do sporazuma izme-dju kompanije i unije štrajk če-ličnih radnika će otpočeti dolaze-će- g tjedna bez obzira na vladinu izjavu o preuzimanju kontrole nad čeličnom industrijom B SALSBERGA spriječiti da pred tvornice postave jake štrajkaške straže udara up-ravo posred srca radnička prava i ugrožava sam opstanak zanatskih unija i sindikalnog pokreta uopće Došlo je vrijeme kada bi demo-kratska javnost morala reći svoju riječ o toj Drew-Blackwe- ll ofenzi-vi protiv radništva Da bi se one-mogućilo tu urotu I)rewa potreb-no je podići u akciju ne samo or-ganizirano radništvo nego što ši-re moguće narodne slojeve u sva-kom gradu i selu naše velike pro-vincije Ja vas pozivam da ovu stvar postavite na dnevni red vaše orga-nizacije pred sve vodje radničkog pokreta gradjanskih sloboština I pred opći demokratski pokret u vašem naselju Pozivam vas da oko tog pitanja okupite što širo slojeve naroda za silan val Jedin-stvenog protesta koji će se tako gromko Čuti u Queens Parku da će Drew-ov- a administracija mora- ti odustati od svojih paklenih pla-nova za gušenje osnovnih radni-čkih i narodnih prava S poštovanjem vaš J B Salsberg MPP (Vidi uvodnik u vezi sa apelom) "Nalazimo se na rubu inflacije" - CIO $123 ZA JEDAN PAN MASLACA Philadelphia 13 July — Izvršni odbor industrijskih unija u ovom mjestu predstavnik 75 industrij-skih lokala sa 175000 članova za-tražio je od svog članstva i prija-telja da kupuju što manje i samo ono što im je najnužnije potrebno Pored ovog upućen je apel svim unijama u Sjedinjenim Državama da se slične mjere poduzmu i u os-talim gradovima Amerike "Ne učinimo li to — kaže se u izjavi — povišica plaće koju su radnici do-bili putem teških borba sa kom-panijama neće značiti ništa Štovi-še dopusti li se i dalje ukakanje cijena radnički pokret u Sjedinje-nim Državama nalazi se pred no-vim i zamašnijim štrajkovnim bor bama" Cijena hrani neprestano skače Mušterija nikad ne zna koliko će biti prisiljena da plati za stanovi-tu robu Maslac koji je prošli tje-dan bio 80 renti po funtu danas Fe prodaje po $125 U svim restau-racijama cijena hrani je podignu-ta za deset posto "Nalazimo se na ivici inflacije" — završava se u apelu Izvrnog odbora |
Tags
Comments
Post a Comment for 000323