000167 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
193 1. — 2 5 godina jugoslavensko-kanadsk- e progresivne Stampe — 195 6. Ш UJvCt4_____ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 42 (664) TORONTO, TUESDAY, MAY 29, 1956 DOGADJAJI U PARLAMENTU Vjeruje se da kanadski narod nikada prije nije bio tako uzbudjen dogadjajima u parlamentu kao ovih dana povodom borbc oko plinovoda. Negodovanje je zahvatilo i redove vladinih prista-lic- a, koji ne mogu da odobre Howeovih diktatorskih metoda. Narocito vcllku uzbunu i protesto izazvalo je isklju-c"ivan- je konzervativnog poslanika Fleminga, zato §to Je insistirao na pravo govora. Opcenito se smatra da vise nije u pitanju samo plinovod, vec i uloga parlamenta : da li on ima pravo da diskusira vladine prijedloge i podhvate ili ne. Konzerativni i sisieferski poslanici sadasnje do-gadj- aje u parlamentu uporedjuju sa dogadjajima u njemafikom Rajhstagu prigodom Hitlerova dolaska na vlast. To bi znadilo da je viada preSla na put faSizma. To je sigurno pretjerano tvrditi, ali da je viada te§ko povredila prava parlamenta, da se posluzila diktator-ski- m metodama, to je oCevidno. I mora se osuditi. Stvar je u toliko zalosnija to se sve to radi u korist Sacice ameri6kih miljardera. Liberalna viada im je ne samo predala plinovod, vec" na sUu hoce da im dade i 200 miliona dolara narodnog novca. To je bez primjera u historiji Kanade, a mozda i svijeta Viada hoce da proturi svoj prijcdlog do 7. juna. Mnogi su se pitali zaato ona sad najednom toliko iuri. Iz diskusije u parlamentu proizlazi da je taj datum odredio teksaski multimiljuner Clint Murchinson, koji gospodari sa Trans-Canad- a Pipelines Ltd. Drugim rije-6im- a, Howe, St. Laurent, Harris i ostali gaze prava kanadskog parlamenta da bi ispunili zahtjev jednog amcriSkog miljardera. Pita se tko odlu£uje o kanadskim stvarima: parlamenat ili tcksaSki multimiljuner Mur-chinson? Kako viada postupa? Ved smo pisali o tome kako je vladin prijedlog prosao prve dvije faze. Viada jo sprijccila diskusiju odmah u po6ctku primjenom odred-b- e zvane "closure". Onda je trebalo preci na razmatra-nj- e prijedloga po dijelovima, kojih ima sedam. Cim je to do&lo na red, ustao je ministar Howe, progovorio neko- - liko rijcci i predlozio da se daljna diskusija po tim tockama prckine. Predsjedatelj parlamenta je odmah proglasio da daljna diskusija prestaje. Tako je postu-pljcn- o sa prve tri to6ke. Konzervativci i sjsieferi, poSto im je uskraccno pravo da kaiu i jedne rijeii, oduprli eu se i raznim metodama pokusali da zaustavc Howca u provodjcnju svojih namjera. To je dovelo do isklju-ccnj- a konzervativnog poslanika Fleminga. I oni koji kaiu da je opozicija pretjerala priznaju da joj poslije Howeova istupa niSta cTrugo nije preostalo, Zaista je tako. Sporedno je da li su mctodi opozicijc pra-vil- ni ili ne, dinjcnica Je da ona brani pravo parlamenta iia odlucuje o nacionalnim poslovima. I u tome ona za-elni- uje punu podrsku. Borba je sada prenesena u narod . . . Organizovane su mnogobrojnc protestne akcije . . . Nacionalni odbor Saveza Jugoslavenskih Kana-Jjan- a uputio je pismo premijeru St. Laurentu, vodji pozicije Drewu i vodji CCF Coldwellu (vidl tekst). Mi apeliramo na sve nase organizacije, kako ogran-k- e Saveza tako i sve druge, da se registriraju u ovoj tvari. Treba se kategoridki opredjeliti protiv predaje prirodnih bogatstava americkim miljarderima i za pravo parlamenta da odlucuje o nacionalnim poslovimi:. Poplava pornografije iz USA Toronto. — Driavni od- - njena za mladei od 14 do vjetnik Ontaria Leslie Ro-- 18 godina. berls je izjaio da ee glavni { Roberta je rekao da vlasti izvor pornografije u ovoj I imaj'U 1?111 P°.tc5ko5f da zemlji nalaziT u New Wku izau(sAtamveericJkirlensjeenattoagkai odbor i u jednom velikom gradu _a .f„„,,.,„ w... americke driave Teksas. To je jedan od "kmpnih ameriikih izvoza", rekao je Roberta. On je kazao da narocito cvate pornografija namije-- — ov a.aj ЏЈЖ C4 CIU~ sti mladeii je ovih dana nje.) tt PER To tise Rl. Hon. Louis St. Laurent, Prime Minister of Canada; To the Hon. George Drew, Leader of Opposition; Tm Mr. M. . ColJuell, MP. Gentlemen:— The National Committee of the Federation of Yugoslav Cana-dians wishes to inform you that our organization is opposed to the proposal to hand over our natural gas to an U.S. owned company, and also to the loan of Canadian public funds to such a company. The development of natural gas should be a great national project: financed by public funds, built on Canadian territory by Cana-dian workers and engineers, controlled by Canadians for the benefit of the Canadian people. Respectfully Yours, May 25, 1956 Kina pozvala kanadsku trgovinsku delegaciju Ottawa. — Kineska viada je pozvala delegaciju ka-nndsk- ih biznismena da po- sjet i Kinu. Poziv je ucinjen preko A. V. Scotta iz Victoria, B.C., koji ga je dostavio federal-n- o j vladi. Scott je Izjavio da Kana-d- a treba uspostavit diplo-mats- ke odnose sa Kinom i razviti trgovinu. Istovremeno se saznaje da je Kina izjavila spremnost da zakljuci trgovinski ugo-v- or sa Kanadom. O tome je vladu obavijc-sti- o Marshall Johnson iz Vancouvera, koji se nalazi u Pekingu kao prcdstavnik East-We- st Export-Impo- rt korporacije. Ministar trgovine Howe je odbio ove ponudc. On je grubo napao East-We- st Export-Impo- ct korporaciju, otpuzujuci da je pokuSa-val- a i pokusava da potkopa ameridku ckonomsku politi-ku prema socijalistickim ze-mljama. Howe je kazao da on ne 6c nikad nista uraditi Sto bi bilo Stotno za tu amcricku politiku. Sovjctsko - jiiposlavcnski Uffovor o izgradnji rcaktora Beograd. — Potpisan je sovjetsko-jugoslavens- ki u-go- vor o izgradnji prvog jugoslavenskog nuklear-no-g reaktora uz sovjetsku pomoc. Reaktor ce biti gotov 1958. godine. je izlazit "Hnatski Svijet" 1 iz New Yorka. koga je po- slije smrti don Nike Gr3ko-vid- a izdavao i uredjivao An-ton Tanaskovid. "Hrvatski Svijet"se spojio sa "Нгл-atski-m Glasom" iz Winnipega, odnosno ure- - djeno je da pretplatnki I jentisan PRICE 5 COPY U — francuskih voj-ni- k opkolilo je aliirski Casbah od 50.000 stanovni-ka- , a potom su policija i zandari otpoceli premeta6i-no- m kuca sa namjerom da pohvataju toboznje terori- - ste i nacionalistidke agitato-r- e (iitaj: borce za nezavis-no- st Alzira). je velika zemlja, ali ovo joj ne valja. — Na Cipru je doilo do oStrih sukoba izmedju Grka i pripadnika turske manjine poslije ubijstva jednog poli-caj- ca turske narodnosti. Bri-tans- ki guvernor Harding si sigurno trljn ruke od zado-voljstv- a. — Grckt ministar vanj. skih poslova Spiros Theoto- - kis je podnio ostavku. On je bio strahovito pritikovan zbog "umjerenosti" u cipar-sk- oj situaciji, odnosno da je pred Britancima. — Iz Tokija javljaju tin su Amcrikanci cksplodirali joS jcdnu hidrogcnsku bom-b- u na Bikinima. Japanci su silno uzbudjcni ovim cksplo-zijam- a. — Iz Washingtona e ja-vl- ja da ce kanadski ministar vanjskih poslova Pearson dodi u Washington da pre-gova- ra sa Dullcsom o cnosti NATO. Pearson je je-d-an od 'tri mudraca" koji-m- a je na ncdavnom zasje-danj- u Vijeda NATO povje-- reno izradjivanje pro-gra-ma NATO (da ne bude samo militaristicka organl-Jzacija- ). Pcarsonov sastanak sa Dullesom pokazuje da se ne ce idi dalje ncgo hoce Dullee. Poslije 47 godina prestao sa, kaie Tanaskovic. Cudno jc da se "Hrvatski Svijet" ujedinio sa "Hrvat-skim Glasom", bilo bi, nai-me, logicnije da se ujedinio sa nekim hrvatskim listom u Sjed. Driavama. Onda, ito znadi proSirenje "Hrvatekog Glasa" su Sjed. Driave. gdje vec" postoji je-- "Hrvatskog SvijeU" dobiva- - (dan list iste politidke orijen- - f.. UII_..i.1.! "!__♦ ,. .- - . . _ _ k-- uu jaio da je pornografija u I "Нгл-iatsi- kii jmSvjiijaeat" . Je ubilo i cиiсjaне'A;mлeиriеekioim10 Hкrоvпaкtиskгеoпm- - JSjed. Driavama pretvorena I povUenje izdavakih tros-- Glasniku'? u veiiki Dlzms koji donosi kova, koje nije m o g a o Jo5 jedna Interesantnost je imao.od pretplata ogla- - 5.000 grad Francuska popuStao budu- - novog Tito odlazi u Moskvu 2 juna Letter ce ga i M. B. — Savez je poz-va- o Sefove britan-sk- e i vojne avija cije da velikoj smotri na 24. juna u Moskvi. Oni su poziv. Ranije vi-je- sti da su pozvani 5efovi Stabova nisu — viada je iz-da- la ulaznu vizu crkava koju de Niko-la- j. dolazi iduccg —— U vladi je doSlo do vrlo oz-biljn- ih oko politikc, ali kazu da je kancclar uspio da sprijeci krizu. — vojne baze u Maroku su doSIe u pitanjc. Naime, ovih dann u go-vor da Maroko nije priznao ugovor o a- - meridkih vojnih baza na te-rito- riji Mnroka. — U su koji da Fish sa u u 1910. godine da poprimi pro-gram. — U Japanu ima 1.060.-00- 0 ili skoro jedan milion viSe nego u o-- vo doba proSle godine. — od-lazi u posjet Kini 2. juna. (Ostale vijesti na 3 stra-ni- ). Hrvatski Svijet" prestao izlazit, spojen "Hrvatskim Glasom" prvu godisnjicu potpisa Beogradske deklaracije Pratit Edvard Kardelj Koca Popovic Grubich, President, Stevanov, Secretary. KRATKI PREGLED DOGADJAJA SVIJETU Sovjetski amerifike, francuske prisustvuju sovjetske avijacije prihvatili a-meri- Skih generalnih potvrdjene. Americka delegaciji sovjetskih predvodit metropolit elegaciji mjcseca. zapadno.njemackoj razilazenja eko-noms- ke Adenauer Americke objavljeni francusko-marokans- ki pokazuje francusko-ame-rid- ki izgradnji Washingtonu o-bjav- ljeni dokumcnti po-kazu- ju republikanski kongrcsman suradjivao njemadkim ambasadorom Washingtonu pokuSaju predobivanja republikanskc konvcncije izolacionLsticki ncznposlcnih Premijer Pakistana sa jugoslavenskoj vladi i njezi-n- oj politic!', dok je "Hrvat-ski Glas" stajao na pozici-jam- a Мабека i Krnjevida, dakle suprotnoj strani. Koji pravac ce u buduce zastupa-t- i "Hrvatski Glas" — onaj koga je zastupao dosad, i ako da, kako 6e to primiti pobornici jugoslavenske vla-de i njezine politike, a ako „A. U J1 --'ji A.4ILIUJ ' " Trm'mi)p0mfFmmv~ BEOGRAD. — Predsjednik FNRJ marial Tito odlazi u posjet Sovjetskom Savezu u ubotu 2. juna, godisnjicu potpisa Beogradske deklaracije. Tita ce pratiti podpredsjednik vlade Edvard Kar-del- j, i ministar vanjskih poslova Koca Popovic. Izjava Tita prcd odlaskom u Moskvu BEOGRAD. — U op§irnom intervjuu sa dopisnikom agencije United Press predsjednik FNRJ mar£al Tito je kazao da ce Jugoslnvija poja£ati vezc i suradnju sa So-vjetsk- im Savezom, osobito u borbi za koegzistenctju i osiguranje svjetskog mira, ali ce nastavit politiku prija-teljst- va sa zapadnim zemljama. U Washingtonu traze ukidanje vojne pomoci Jugoslaviji i Indiji Washington. — Odbor za vanjske poslove Predstavni-6ko- g doma se izjasnio za smanjivanje vojnih posilja-k- a zemljama kojc odbijaju punu "suradnju" u nmeric- - kom programu naoruzanja. To je prvenstveno upercno protiv zapadno-evropski- h zemalja. Dva £lana odbora, Alvin M. Bentley iz Michigana i A. I. Selden i Alabamc su posebno zatrazili da se Ju-goslaviji i Indiji obustavi svaka vojna pomoc zbog nji-ho- vc politikc neutralnosti. Oni su kazali da se "Tito sve vi5e i vi5c pribliiava So-vjetskom Savezu" i da ne-m- a garancije da ce se on u sludaju novog rata priklju- - citi Zapadu ili cak ostati ne utral an. Sjed. Drzave su, kaiu ovi kongresmani, Indiji dale 600 miliona dolara, ali time nisu "dobili njezinu zahval-nos- t, prijateljstvo, suradnju pa cak ni pravu neutral-nost- ". Togliatti u HeoRradu Rim, 28. maja. — Palmi-r- o Togliatti, vodja talijan-ski- h komunista otputovao je u Beograd na sastanak sa marsalom Titom. U saopcenju Komunisti6-k- c partije Italijc je receno da Togliattiev posjet ima za cilj uspostavu "redovitih od-no- sa sa jugoslavenskim ko-munisti- ma poslije prekida prouzrokovanog nepravil-ni- m odlukama Informacio-no- g biroa 1918. godine." IUipari otkazali posjet Jugoslaviji Beograd. — Bugarska parlamentarna dclegacija je odustala od nosiete Jugosla tttampu — viada u buduce davati oglasa takozvanoj jezi-cno- j, antikomunisti£koj je ministar Catheart. ce biti stvarno biti rsta subvencioniranja ove Stampe, koja o svemu vodi vi§e racuna trn n TvahaHI. nrinmnn nnvar In liffllf. (2. juna navriava se ' prva godina od potpisa historijske Beogradske deklaracije, kojom su ob-novlj-eni prijateljski od-no- si i suradnja izmedju SSSR-- л i Jugoslavije.) Tito je kazao da doga-dja- ji u Sovjets.kom Savezu poslije Staljinoye smrti predstavljaju "historijsku promjenu" i da ce "daljni razvitak u istom pravcu biti od velikc vaznosti za ubln-zen- je napctosti u svijetu i za ocuvaujc i medjuna-rodn- u suradnju". (Ko£a Popovic jo izjavio dopisniku "Manches t e r Guardiana" da ce posjet Moskvi "postidi јоб bolje medjusobno razumijevanjo I proSirenje svestrane surad-nj- e na osnovu otvorene raz-mjen- je miSljenjn o pro-blcmi- ma interesiraju obje zemlje"). Predsjednik Tito je izra-zi- o uvjerenjc da 6c Atlant-s- ki pakt (NATO) — pre-sta- ti da opstoji kad se nje-go- vi clanovi uvjere da je ne-potrcb- an, isto kao i VarSav-s- ki pakt. On je knzao da Jutfoslavija no ce pristupiti ni jednom drugom. Po njcKovom miSljenju koegzistencija je stalno tra-ien- jc гјебепја svjetskih pro-blc- ma bez upotrebe Predsjednik Tito jo izra-zi- o nezndovoljstvo zbog to-ga Sto se u Sjed. DrZavama stalno kritikuje davanje c-kono- mske pomodi Jugosla-viji. On je zatrazio da Sjed. Drzave dava-nje-m pomoci u formi "da-rov- a" i da ju pretvore u dugorocne zajmove, ka-kv- e je Jugoslaviji dao So-vjetski Savez. Predsjednik Tito jc rekao da razoruianjc treba bit! slijededi korak u ublaziva-nj- u medjunarodne zatcgnu- - viji nakon je Jugoslavia ! tosti i d naorulavanjc ne izrazila protivljenjc dvojici ' treba Povczivati sa пјетаб- - clanova delegacije. , Klrn prooiemom. JJclcgacija jc trcbala doci I Qn se izjasnfo protiv nove u Beograd 26. maja. medjunarodne organizacije , komunistidkih partija koja Ontarijska viada sul- - bi zamijenila Informacioni vcncionirali rcakcionarnu ;biro (Kominform). ali da ce Toronto. Ontarijska ce iie stampi, izjavio an jed na ne-- ni oruzja. prestanu cc Savez komunista Jugosla-vije suradjivati sa Komuni-stiko- m partijom SSSR u unapredjenju odnosa izme-dfr- x Jugoslavije i SSSR. Tito je kazao da ce sa so-- putovanja I publiciteta Urt- - vjetskim rukovodiocima To pregovarati o daljnim mje-ram-a za osiguranje mira. Razgovarati ce i o nekim manjim "razilaienjima" i u tvrditi buduci sovjetsko-- kanadskog naroda troSit ce'jUKosIavenski odnosi. koji se na antikanadske svrhe. QC. P'" n suraanji za l9rfiri9 nrlltiVn mira svim koji , ocuvanje mira f "aktivnu . ..'.... w.. ...... л, ..a...— f . - ._..._ poposti i pokula zadovoljit J no rezulUt apela koga je na j K°e""encJJu driara. Uoce "Hn,atskog SvijeU. posljednjem zasjedanju on- - On je kazao da ne oceki-kak- o се to primiti njegovi Urijskog parlamenta ufcinio va da 6e biti potpisan neki 500 miliona dolara godiS- - podmirivati od prihoda koje , "Hrvatski SWjet" Je bio ori-- 1 kako 6e to rijeiiti veiiki W je izbor pomagala ta' traiiti novu SnrfiSE,X2 prema sadainjoj j majstor iz mnipega. [itampa. nomsku pomod.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 29, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-05-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000142 |
Description
Title | 000167 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 193 1. — 2 5 godina jugoslavensko-kanadsk- e progresivne Stampe — 195 6. Ш UJvCt4_____ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 42 (664) TORONTO, TUESDAY, MAY 29, 1956 DOGADJAJI U PARLAMENTU Vjeruje se da kanadski narod nikada prije nije bio tako uzbudjen dogadjajima u parlamentu kao ovih dana povodom borbc oko plinovoda. Negodovanje je zahvatilo i redove vladinih prista-lic- a, koji ne mogu da odobre Howeovih diktatorskih metoda. Narocito vcllku uzbunu i protesto izazvalo je isklju-c"ivan- je konzervativnog poslanika Fleminga, zato §to Je insistirao na pravo govora. Opcenito se smatra da vise nije u pitanju samo plinovod, vec i uloga parlamenta : da li on ima pravo da diskusira vladine prijedloge i podhvate ili ne. Konzerativni i sisieferski poslanici sadasnje do-gadj- aje u parlamentu uporedjuju sa dogadjajima u njemafikom Rajhstagu prigodom Hitlerova dolaska na vlast. To bi znadilo da je viada preSla na put faSizma. To je sigurno pretjerano tvrditi, ali da je viada te§ko povredila prava parlamenta, da se posluzila diktator-ski- m metodama, to je oCevidno. I mora se osuditi. Stvar je u toliko zalosnija to se sve to radi u korist Sacice ameri6kih miljardera. Liberalna viada im je ne samo predala plinovod, vec" na sUu hoce da im dade i 200 miliona dolara narodnog novca. To je bez primjera u historiji Kanade, a mozda i svijeta Viada hoce da proturi svoj prijcdlog do 7. juna. Mnogi su se pitali zaato ona sad najednom toliko iuri. Iz diskusije u parlamentu proizlazi da je taj datum odredio teksaski multimiljuner Clint Murchinson, koji gospodari sa Trans-Canad- a Pipelines Ltd. Drugim rije-6im- a, Howe, St. Laurent, Harris i ostali gaze prava kanadskog parlamenta da bi ispunili zahtjev jednog amcriSkog miljardera. Pita se tko odlu£uje o kanadskim stvarima: parlamenat ili tcksaSki multimiljuner Mur-chinson? Kako viada postupa? Ved smo pisali o tome kako je vladin prijedlog prosao prve dvije faze. Viada jo sprijccila diskusiju odmah u po6ctku primjenom odred-b- e zvane "closure". Onda je trebalo preci na razmatra-nj- e prijedloga po dijelovima, kojih ima sedam. Cim je to do&lo na red, ustao je ministar Howe, progovorio neko- - liko rijcci i predlozio da se daljna diskusija po tim tockama prckine. Predsjedatelj parlamenta je odmah proglasio da daljna diskusija prestaje. Tako je postu-pljcn- o sa prve tri to6ke. Konzervativci i sjsieferi, poSto im je uskraccno pravo da kaiu i jedne rijeii, oduprli eu se i raznim metodama pokusali da zaustavc Howca u provodjcnju svojih namjera. To je dovelo do isklju-ccnj- a konzervativnog poslanika Fleminga. I oni koji kaiu da je opozicija pretjerala priznaju da joj poslije Howeova istupa niSta cTrugo nije preostalo, Zaista je tako. Sporedno je da li su mctodi opozicijc pra-vil- ni ili ne, dinjcnica Je da ona brani pravo parlamenta iia odlucuje o nacionalnim poslovima. I u tome ona za-elni- uje punu podrsku. Borba je sada prenesena u narod . . . Organizovane su mnogobrojnc protestne akcije . . . Nacionalni odbor Saveza Jugoslavenskih Kana-Jjan- a uputio je pismo premijeru St. Laurentu, vodji pozicije Drewu i vodji CCF Coldwellu (vidl tekst). Mi apeliramo na sve nase organizacije, kako ogran-k- e Saveza tako i sve druge, da se registriraju u ovoj tvari. Treba se kategoridki opredjeliti protiv predaje prirodnih bogatstava americkim miljarderima i za pravo parlamenta da odlucuje o nacionalnim poslovimi:. Poplava pornografije iz USA Toronto. — Driavni od- - njena za mladei od 14 do vjetnik Ontaria Leslie Ro-- 18 godina. berls je izjaio da ee glavni { Roberta je rekao da vlasti izvor pornografije u ovoj I imaj'U 1?111 P°.tc5ko5f da zemlji nalaziT u New Wku izau(sAtamveericJkirlensjeenattoagkai odbor i u jednom velikom gradu _a .f„„,,.,„ w... americke driave Teksas. To je jedan od "kmpnih ameriikih izvoza", rekao je Roberta. On je kazao da narocito cvate pornografija namije-- — ov a.aj ЏЈЖ C4 CIU~ sti mladeii je ovih dana nje.) tt PER To tise Rl. Hon. Louis St. Laurent, Prime Minister of Canada; To the Hon. George Drew, Leader of Opposition; Tm Mr. M. . ColJuell, MP. Gentlemen:— The National Committee of the Federation of Yugoslav Cana-dians wishes to inform you that our organization is opposed to the proposal to hand over our natural gas to an U.S. owned company, and also to the loan of Canadian public funds to such a company. The development of natural gas should be a great national project: financed by public funds, built on Canadian territory by Cana-dian workers and engineers, controlled by Canadians for the benefit of the Canadian people. Respectfully Yours, May 25, 1956 Kina pozvala kanadsku trgovinsku delegaciju Ottawa. — Kineska viada je pozvala delegaciju ka-nndsk- ih biznismena da po- sjet i Kinu. Poziv je ucinjen preko A. V. Scotta iz Victoria, B.C., koji ga je dostavio federal-n- o j vladi. Scott je Izjavio da Kana-d- a treba uspostavit diplo-mats- ke odnose sa Kinom i razviti trgovinu. Istovremeno se saznaje da je Kina izjavila spremnost da zakljuci trgovinski ugo-v- or sa Kanadom. O tome je vladu obavijc-sti- o Marshall Johnson iz Vancouvera, koji se nalazi u Pekingu kao prcdstavnik East-We- st Export-Impo- rt korporacije. Ministar trgovine Howe je odbio ove ponudc. On je grubo napao East-We- st Export-Impo- ct korporaciju, otpuzujuci da je pokuSa-val- a i pokusava da potkopa ameridku ckonomsku politi-ku prema socijalistickim ze-mljama. Howe je kazao da on ne 6c nikad nista uraditi Sto bi bilo Stotno za tu amcricku politiku. Sovjctsko - jiiposlavcnski Uffovor o izgradnji rcaktora Beograd. — Potpisan je sovjetsko-jugoslavens- ki u-go- vor o izgradnji prvog jugoslavenskog nuklear-no-g reaktora uz sovjetsku pomoc. Reaktor ce biti gotov 1958. godine. je izlazit "Hnatski Svijet" 1 iz New Yorka. koga je po- slije smrti don Nike Gr3ko-vid- a izdavao i uredjivao An-ton Tanaskovid. "Hrvatski Svijet"se spojio sa "Нгл-atski-m Glasom" iz Winnipega, odnosno ure- - djeno je da pretplatnki I jentisan PRICE 5 COPY U — francuskih voj-ni- k opkolilo je aliirski Casbah od 50.000 stanovni-ka- , a potom su policija i zandari otpoceli premeta6i-no- m kuca sa namjerom da pohvataju toboznje terori- - ste i nacionalistidke agitato-r- e (iitaj: borce za nezavis-no- st Alzira). je velika zemlja, ali ovo joj ne valja. — Na Cipru je doilo do oStrih sukoba izmedju Grka i pripadnika turske manjine poslije ubijstva jednog poli-caj- ca turske narodnosti. Bri-tans- ki guvernor Harding si sigurno trljn ruke od zado-voljstv- a. — Grckt ministar vanj. skih poslova Spiros Theoto- - kis je podnio ostavku. On je bio strahovito pritikovan zbog "umjerenosti" u cipar-sk- oj situaciji, odnosno da je pred Britancima. — Iz Tokija javljaju tin su Amcrikanci cksplodirali joS jcdnu hidrogcnsku bom-b- u na Bikinima. Japanci su silno uzbudjcni ovim cksplo-zijam- a. — Iz Washingtona e ja-vl- ja da ce kanadski ministar vanjskih poslova Pearson dodi u Washington da pre-gova- ra sa Dullcsom o cnosti NATO. Pearson je je-d-an od 'tri mudraca" koji-m- a je na ncdavnom zasje-danj- u Vijeda NATO povje-- reno izradjivanje pro-gra-ma NATO (da ne bude samo militaristicka organl-Jzacija- ). Pcarsonov sastanak sa Dullesom pokazuje da se ne ce idi dalje ncgo hoce Dullee. Poslije 47 godina prestao sa, kaie Tanaskovic. Cudno jc da se "Hrvatski Svijet" ujedinio sa "Hrvat-skim Glasom", bilo bi, nai-me, logicnije da se ujedinio sa nekim hrvatskim listom u Sjed. Driavama. Onda, ito znadi proSirenje "Hrvatekog Glasa" su Sjed. Driave. gdje vec" postoji je-- "Hrvatskog SvijeU" dobiva- - (dan list iste politidke orijen- - f.. UII_..i.1.! "!__♦ ,. .- - . . _ _ k-- uu jaio da je pornografija u I "Нгл-iatsi- kii jmSvjiijaeat" . Je ubilo i cиiсjaне'A;mлeиriеekioim10 Hкrоvпaкtиskгеoпm- - JSjed. Driavama pretvorena I povUenje izdavakih tros-- Glasniku'? u veiiki Dlzms koji donosi kova, koje nije m o g a o Jo5 jedna Interesantnost je imao.od pretplata ogla- - 5.000 grad Francuska popuStao budu- - novog Tito odlazi u Moskvu 2 juna Letter ce ga i M. B. — Savez je poz-va- o Sefove britan-sk- e i vojne avija cije da velikoj smotri na 24. juna u Moskvi. Oni su poziv. Ranije vi-je- sti da su pozvani 5efovi Stabova nisu — viada je iz-da- la ulaznu vizu crkava koju de Niko-la- j. dolazi iduccg —— U vladi je doSlo do vrlo oz-biljn- ih oko politikc, ali kazu da je kancclar uspio da sprijeci krizu. — vojne baze u Maroku su doSIe u pitanjc. Naime, ovih dann u go-vor da Maroko nije priznao ugovor o a- - meridkih vojnih baza na te-rito- riji Mnroka. — U su koji da Fish sa u u 1910. godine da poprimi pro-gram. — U Japanu ima 1.060.-00- 0 ili skoro jedan milion viSe nego u o-- vo doba proSle godine. — od-lazi u posjet Kini 2. juna. (Ostale vijesti na 3 stra-ni- ). Hrvatski Svijet" prestao izlazit, spojen "Hrvatskim Glasom" prvu godisnjicu potpisa Beogradske deklaracije Pratit Edvard Kardelj Koca Popovic Grubich, President, Stevanov, Secretary. KRATKI PREGLED DOGADJAJA SVIJETU Sovjetski amerifike, francuske prisustvuju sovjetske avijacije prihvatili a-meri- Skih generalnih potvrdjene. Americka delegaciji sovjetskih predvodit metropolit elegaciji mjcseca. zapadno.njemackoj razilazenja eko-noms- ke Adenauer Americke objavljeni francusko-marokans- ki pokazuje francusko-ame-rid- ki izgradnji Washingtonu o-bjav- ljeni dokumcnti po-kazu- ju republikanski kongrcsman suradjivao njemadkim ambasadorom Washingtonu pokuSaju predobivanja republikanskc konvcncije izolacionLsticki ncznposlcnih Premijer Pakistana sa jugoslavenskoj vladi i njezi-n- oj politic!', dok je "Hrvat-ski Glas" stajao na pozici-jam- a Мабека i Krnjevida, dakle suprotnoj strani. Koji pravac ce u buduce zastupa-t- i "Hrvatski Glas" — onaj koga je zastupao dosad, i ako da, kako 6e to primiti pobornici jugoslavenske vla-de i njezine politike, a ako „A. U J1 --'ji A.4ILIUJ ' " Trm'mi)p0mfFmmv~ BEOGRAD. — Predsjednik FNRJ marial Tito odlazi u posjet Sovjetskom Savezu u ubotu 2. juna, godisnjicu potpisa Beogradske deklaracije. Tita ce pratiti podpredsjednik vlade Edvard Kar-del- j, i ministar vanjskih poslova Koca Popovic. Izjava Tita prcd odlaskom u Moskvu BEOGRAD. — U op§irnom intervjuu sa dopisnikom agencije United Press predsjednik FNRJ mar£al Tito je kazao da ce Jugoslnvija poja£ati vezc i suradnju sa So-vjetsk- im Savezom, osobito u borbi za koegzistenctju i osiguranje svjetskog mira, ali ce nastavit politiku prija-teljst- va sa zapadnim zemljama. U Washingtonu traze ukidanje vojne pomoci Jugoslaviji i Indiji Washington. — Odbor za vanjske poslove Predstavni-6ko- g doma se izjasnio za smanjivanje vojnih posilja-k- a zemljama kojc odbijaju punu "suradnju" u nmeric- - kom programu naoruzanja. To je prvenstveno upercno protiv zapadno-evropski- h zemalja. Dva £lana odbora, Alvin M. Bentley iz Michigana i A. I. Selden i Alabamc su posebno zatrazili da se Ju-goslaviji i Indiji obustavi svaka vojna pomoc zbog nji-ho- vc politikc neutralnosti. Oni su kazali da se "Tito sve vi5e i vi5c pribliiava So-vjetskom Savezu" i da ne-m- a garancije da ce se on u sludaju novog rata priklju- - citi Zapadu ili cak ostati ne utral an. Sjed. Drzave su, kaiu ovi kongresmani, Indiji dale 600 miliona dolara, ali time nisu "dobili njezinu zahval-nos- t, prijateljstvo, suradnju pa cak ni pravu neutral-nost- ". Togliatti u HeoRradu Rim, 28. maja. — Palmi-r- o Togliatti, vodja talijan-ski- h komunista otputovao je u Beograd na sastanak sa marsalom Titom. U saopcenju Komunisti6-k- c partije Italijc je receno da Togliattiev posjet ima za cilj uspostavu "redovitih od-no- sa sa jugoslavenskim ko-munisti- ma poslije prekida prouzrokovanog nepravil-ni- m odlukama Informacio-no- g biroa 1918. godine." IUipari otkazali posjet Jugoslaviji Beograd. — Bugarska parlamentarna dclegacija je odustala od nosiete Jugosla tttampu — viada u buduce davati oglasa takozvanoj jezi-cno- j, antikomunisti£koj je ministar Catheart. ce biti stvarno biti rsta subvencioniranja ove Stampe, koja o svemu vodi vi§e racuna trn n TvahaHI. nrinmnn nnvar In liffllf. (2. juna navriava se ' prva godina od potpisa historijske Beogradske deklaracije, kojom su ob-novlj-eni prijateljski od-no- si i suradnja izmedju SSSR-- л i Jugoslavije.) Tito je kazao da doga-dja- ji u Sovjets.kom Savezu poslije Staljinoye smrti predstavljaju "historijsku promjenu" i da ce "daljni razvitak u istom pravcu biti od velikc vaznosti za ubln-zen- je napctosti u svijetu i za ocuvaujc i medjuna-rodn- u suradnju". (Ko£a Popovic jo izjavio dopisniku "Manches t e r Guardiana" da ce posjet Moskvi "postidi јоб bolje medjusobno razumijevanjo I proSirenje svestrane surad-nj- e na osnovu otvorene raz-mjen- je miSljenjn o pro-blcmi- ma interesiraju obje zemlje"). Predsjednik Tito je izra-zi- o uvjerenjc da 6c Atlant-s- ki pakt (NATO) — pre-sta- ti da opstoji kad se nje-go- vi clanovi uvjere da je ne-potrcb- an, isto kao i VarSav-s- ki pakt. On je knzao da Jutfoslavija no ce pristupiti ni jednom drugom. Po njcKovom miSljenju koegzistencija je stalno tra-ien- jc гјебепја svjetskih pro-blc- ma bez upotrebe Predsjednik Tito jo izra-zi- o nezndovoljstvo zbog to-ga Sto se u Sjed. DrZavama stalno kritikuje davanje c-kono- mske pomodi Jugosla-viji. On je zatrazio da Sjed. Drzave dava-nje-m pomoci u formi "da-rov- a" i da ju pretvore u dugorocne zajmove, ka-kv- e je Jugoslaviji dao So-vjetski Savez. Predsjednik Tito jc rekao da razoruianjc treba bit! slijededi korak u ublaziva-nj- u medjunarodne zatcgnu- - viji nakon je Jugoslavia ! tosti i d naorulavanjc ne izrazila protivljenjc dvojici ' treba Povczivati sa пјетаб- - clanova delegacije. , Klrn prooiemom. JJclcgacija jc trcbala doci I Qn se izjasnfo protiv nove u Beograd 26. maja. medjunarodne organizacije , komunistidkih partija koja Ontarijska viada sul- - bi zamijenila Informacioni vcncionirali rcakcionarnu ;biro (Kominform). ali da ce Toronto. Ontarijska ce iie stampi, izjavio an jed na ne-- ni oruzja. prestanu cc Savez komunista Jugosla-vije suradjivati sa Komuni-stiko- m partijom SSSR u unapredjenju odnosa izme-dfr- x Jugoslavije i SSSR. Tito je kazao da ce sa so-- putovanja I publiciteta Urt- - vjetskim rukovodiocima To pregovarati o daljnim mje-ram-a za osiguranje mira. Razgovarati ce i o nekim manjim "razilaienjima" i u tvrditi buduci sovjetsko-- kanadskog naroda troSit ce'jUKosIavenski odnosi. koji se na antikanadske svrhe. QC. P'" n suraanji za l9rfiri9 nrlltiVn mira svim koji , ocuvanje mira f "aktivnu . ..'.... w.. ...... л, ..a...— f . - ._..._ poposti i pokula zadovoljit J no rezulUt apela koga je na j K°e""encJJu driara. Uoce "Hn,atskog SvijeU. posljednjem zasjedanju on- - On je kazao da ne oceki-kak- o се to primiti njegovi Urijskog parlamenta ufcinio va da 6e biti potpisan neki 500 miliona dolara godiS- - podmirivati od prihoda koje , "Hrvatski SWjet" Je bio ori-- 1 kako 6e to rijeiiti veiiki W je izbor pomagala ta' traiiti novu SnrfiSE,X2 prema sadainjoj j majstor iz mnipega. [itampa. nomsku pomod. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000167