000013 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL. VIII. N. 4 CG2G 3'' JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST a£j&dlatj,e s VLADINA POLITIKA NA STAROM OTTAWA. — U "govoru sa prijestolja", koji je proditao generalni guvernor Massey, objavljen je vladin zakonodavni program za ovo zasjedanje parlamenta. Po&Iijc toga otpodcla je. debata, koja. de trajati dcsetak dana. Vladin zakonodavni program iznesen je u jednoj opcoj formi i dosta je maglovit ("Globe and Mail" u uvodniku kaze da "izaziva zijevanje"). Ipak neke stvari su prilicno jasne. Na prvom mjestu jasno je to da se vlada strogo drzi NATO i da de nastavit nao-ruzavanje- m, Sto zna£i visok poreze. Vlada priznaje da je medjunarodna napetost neSto popustila, ali iako jc to postignuto pregovorima i izvjcsnim ustupcima s jedne i drugo strane, ona ostaje kod stanoviSta da je naoru- - zanje glavna zapreka ratu. Ni rijc£i o Kini U "govoru" nema ni slova o priznanju NR Kino, prem-d- a je prije dcsetak dana mi-- n is tar vanjskih poslova Pearson u ameridkom caso-pis- u "Look" napisao da to trcba udiniti. No nema sumnje da de o-- vo pitatnjc biti diskusirano na sadaSnjem zasjcdanju, jer u svim krugovima se sa-d- a priznaje da jo potrebno podi na taj korak. Glavnu zapreku priznanju predsta-vlj- a vladina ielja da se ne zamjori Washingtonu. 2itna kriza U "govoru sa prijestolja" se konstantira "visoki stepen prosperiteta", ali se prizna-j- u da "prosperitet" nije 7a- - hvatio sve "sektore pnvre-de- ". Jedan od nczahvadcnih "sektora" je poljoprivreda, gdje postoje "viiak' pSeni-c- e. Dok se opcenito smatra da je do "viskova" doSlo zbog pomanjkanja triista, a to znadi loSa trgovinska po-litik- a, u "govoru sa prije-stolja" se kaze, da je to po-sljedi- ca "bogate zetve". Sta vlada namjerava udi-ni- ti u pogledu likvidacije iakova"? Ona je spremna dii snosi dio troskova ( iznad ""normalnih") za drzanje рмпкч u skladLstima. Ona ce takodjer omoguciti far-men- ma da podizu bankovne iajmove na svoju pSenicu. "Govor s prijestolja" u-op- ce ne spominje trgovin-ski- h mjera koje bi osigurale prodaju pSenice, bez dega nema rjeSenja. Dapade, mnogi smatraju da ce. ako se ne poduzme nepoaredno doct do ozbiljnc krize. koja de zahvatit sve grane priv-red- e. Vlada je ignorisala za htjeve farmerskih organiza-cij- a da se dozvoli prodaja pSenice za sterling, Sto bi otvorilo btitansko triiSte. I Vladino insistiranje da se pSenica moic prodati samo za ameridke dolare je jo5 jedan dokaz poddinjenosti Washingtonu, koji diktira takvu politiku, u svom a ne kanadskom intercsu. i "Govor a prijestolja" ignoriSe porast neza- - jjnic-.iVK4- i i ucesiaiai TORONTO, FRIDAY. JANUARY 13, 195G lasnesiti liiberalni poslanih predlozio priz-nan- je Kine, trgouinu Rzijom KOLOSIJEKU opca otpuStanja u n e k i m in-dustrija- ma. Dalje konstan-tira izmjene zakona o osigu-ranj- u nezaposlenih, dime je povidena pomoc, ali priznaje da jo& n&ta nije udinjeno u pogledu onih nezaposlenih radnika, koji nisu obuhvade-n-i osiguranjem te onih koji su iscrpili sve Sto ih pripada iz osiguranja. O zdravstvenom osigura-nj- u "govor sa prijestolja" kaze samo to da se ono raz- - matra po komitctu kojega je uspostavila federalno-pro-vincijsk- a konfercncija pro-Slo- g oktobra. Plinovod O plinovodu se takodjer ne ide dalje od onoga sto je ved poznato : da ce drzava izgraditi jedan dio plinovo-d- a u sjcvernom Ontariu. Vlada nema namjere da preuzme ditavu izgradnju, kako to zagovaraju radnidkc unije, izvjesni listovi itd. Najavljeno jc pospjeSenje izgradnja Trans-- C a n a d a Highway. Vlada ce podnijeti prijed-lo- g za povecanje pomodi gradovima u izgradnji sta-nov- a u starim predjelima. To je pohvalan korak, ali je pitanje kolika ce ta pomod biti. Vlada de predloziti zakon koji treba osigurati jednaku platu za jednaki rad 2ena-m- a. Ali zakon ce vaziti sa-mo za ona poduzeca koju spadaju pod federalnu nad-leino- st, a to proma prora-dun- u strudnjaka znadi oko 70.000 zena. 5. januara zna-caja- n protiv Sjed. Dr-zavam- a, su zrtve. J Clerelandu os-lobo- dio optuibe otpuienih po David predstavnik WorkexV u Drzava a Ottawa, 11 januara. Elmore Philpott, liberalni poslanik iz Vancouvera za priznanje R. Kine trgovinu izmedju Kanade t Azije. Javnost odobrava "Canadian Tribune" u broju januara piSe se odekuje da de priznanje N.R. Kine postati glavnim pitanjem dolazede parla-mentar- ne debate o kanad-sk- oj vanjskoj politici. kale da kanadsko ja-vn- o misljenje odobrava ta-ka- v korak i svoju tvrdnju potkrepljuje nizom izjava iz dnevne Stampe, par-lamenta, radnidkih vodja, crkava snizena vrijednost Javlja se iz Beograda je vlada donijela odluku da placa jos dinara za dolar ill ukupno 400. Sluzbcni kurs dinara dalje ostaje za dolar, a dinara ce se radunati premija. dolare koje iseljenici ealju svojoj rodbini placa se premija od dinara t. j. dinara za jedan dolar. Iako ovaj korak devaluaciju, predstavnik ministarstva vanjskih jc odbio da ju tako je kazao de o-bjaSn- jenje izadi u "Sluzbe-no- m listu". Xacionalni konprcs naroda Peking. — javlja Kina. u Pekingu je odrzan zajednidki sastanak stalnog komiteta Nacional- - Mogudc je da ovaj korak nog kongresa kineskog na-pris- ili proincijalne vlade na jroda i Svekineskog komiteta usvajanje slidnog zakona u l politidke konzultativne kon-oni- m poduzecima koja Terencije. Referat o tekucoj daju pod njihou nadleinost ( politidkoj situaciji podnio je i u kojima radi vi3e od mili- - , predsjednik vlade i pred-ju- n iena. jsjednik Sfekineskog komi- - Najavljcne su i manje iz- - politidke konzultativne mjene raznih drugih zako- - konferencije Cu En Laj. Po-n- a. ukljudiv zakon o driav- - slije citanjn referata vodje-ljanst- u. na je diskusija. Nove pobjede nad makartizmom u USA U JEDNOM DANU OSLOBODJENJE TRI , Dan Je dan u borbi malcartizma u naime, oslobodje-n- e tri njegove sud je jednog od jedanaestorice komu-nisticlc- ih vodja Smithovu zakona. Os-lobodj- eni e zove Katz. On je "Daily Cle-velan- du. Vrhovni apelacioni sud Sjed. je poniitio — podnio je rezoluciju N. i do 16. da List dlanova itd. Opet da 100 ame-rid- ki i 300 1 100 kao Na 300 GOO predstav-Ij- a poslo-va na-zov- e. On da kincskoff Kako Nova spa-- tcta 2RTVE presudu nad tredunijskim vodjom Louis Weinstock, koji je bio osudjen na 1 do 5 godtna zatvora za kri-vokletst-vo. U Bostonu je rijesen krivnje za "uvredu Kon-gresa William Kamin, koji jesada uposlen na Queen's univerzitetu u Kingston, Ontario. Kamin je bio op tuien za sto je odbio da kaze McCarthy imena poznatih mu komunista na Harward univerzitetu, gdje Je bio uposlen. (Nastavak na st 4) PRICE 5c PER COPY VIJESTI IZ SVIJETA U jordanu jc formirana nova vlada, koja se obatezala da nc ie pristupiti u Bagdad$!ci pakt. U zc-ml- ji i dalje vlada opsadno stanje. Predsjcdnik FNRJ Tito, prcd odlaskom iz Egipta, osudio jc Bag-dads- ki pakt. On jc rckao da taj pakt "nc sluii intcrcsima" narcxla Srcdnjcg Istoka i da ih "razjcdi-njava"- . 'Tew York Times" je napao Tita zbog istupa protiv BagdaJ skog pakta. "Times" ukazuje na Oullesovu osudu demonstracija protiv Oagdadskog pakta kao dokaz da ga Sjed. Drzave podupim, pa pita, "koliko jeTito ncutralan". U drugom uvodniku Times"osudjuje l ito-Nassero- vu izja-- u protiv voj-ni- h blokova i trke u naoruianju. m џ џ Francuski komunisti su dobili 3,426.803 glasa u nedavnim izbo-rim- a, Jto predstavlja 25.6 posto od ukupnog broja. To je 414.351 glas viJc nego u izborirna 1931. U Cile jc odrzan generalni Jtrajk protiv vladine odluke o "zamrza-vanju- " nadnica, rijena i penzija. Predsjcdnik Vidella jc proglasio opsadno stanje i mobilizirao voj- - sku. Saxno u Santiago, glavnom gradu Cile, bi' je mobilizarno J0.000 vojniu. IzvrJena su velika hapSenja. U Moskvu je stigao pni zapad no-njema- ki ambasador William Haas. U indijskoj drzavi Zapadni Bengal provedena je ankcta o ame-- п'Лој politici. 51% ucesnika an-ket- e je izjavilo da vjeruju da se "Sjed. Driaxe namjerno priprc-maj- u za agresivni rat", a samo 2 posto da SSSR ima takvc namjere U Cehoslovaclcoj je puiteno na slobodu viic stotina politiclcih ka. injenika. akthnih pristalica starih reiima. Vijcsti kalu da su puiteni i ncki koji su bili zattoreni radi uccsVa u grupi Slanskoga. Indijski premijer Nehru je izja- - vio, da je neistinito pisanje amen-Л- с Stampe. da je on negodovao protiv nekih izjava sovjetskih уо-- ; dja Bulganjina i HruKova. Sovjet- - ! ski vodje dobro govore. refcao je ' Nehru. "Djctinjato je misli da ja ! ih ma tko od nas ne voli te izjave". rckao jc Nehru. Tjlandska vlada jc upozorila Amcrikance koji liu u toj zemlji da se pametnije %ladaju i drukSjc postupaju ako ne iele da sc u ze-mlji proJiri anti-amerivT- co raspolo-zenj- c, koje je ved zauzelo veliki mah. U novim sukobima izmedju fran-cusk- e okupacione %ojskc t aliirskih borta za nadonalnu slobodu ubije-n-o jc 39 Aliiraca i 25 francuskui vojnika. [ 9. januara americki avioni su po-vred- ili kinesku granicu u Maniu-riji- . Kineska vlada je uputila ottar protest. Britamka vlada je skubeno pri- - znala da su Cane Kaj-Jeko- vi ajnti ' podmetnuli bombu koja je uniitila tndijski putniki avijon koji je vo-zi-o kineske predstavnike na Ban dunpiku konferendju u aprita 19)9. Bomba je podmctnula u Hong Koopa. koji je pod britan- - кош upravom. I Moskva je srda£no docekala a-- J mericke umjetnike. Дапоге operrte I "Porgy and Bess" Od Centralnogr Izvrsnog-- Odbora S. J. K. Poziv na predkovencijsku diskusiju Saveza Na sednici Centralnog iz- - Ктбпог odbora Saveza Jugo- - i slovenskih Ivanadjana od 27 decembra 1955. god., done-- scna je odluka da se savezna Konvencija oarzi i i o marta 195G. godine u Toron-t- u. Stoga Centialni iz-rs- ni odbor poziva sve ogranke, grupe i pojedince dlanove Saveza da odmah pristupe pripremanju konvencije i podnu sa pretkonvenciskom diskusijom na sednicama organizacija i kroz паби Stampu. U пабет pokretu odav-n- o postoji obidaj da se u svim organizacijama i kroz na§u Stampu pred svaki va- - 2niji sastanak i konvenciju povede fiiroka i objektivna dlskusija po sim osnovnim pitanjima i problemima po-kret- a. Ovaj veoma dobar o-bi- daj treba i dalje ne samo oduvati i driati, nego ga jo§ vi5c pro§iriti i produbiti za vreme priprema i diskuije za dolazedu konvenciju. Ogranci i pojedinci treba da se svestrano i na sedni-cama i kroz naSu Stampu pozabave sa svim osnovnim pitanjima i problemima, da jasno izrazc svoje mi§ljenje o ulozi Saveza u danasnjoj borbi naroda za mir; za bo-l- ji zivot i napredak radnih ljudi; za kolcktivniji rad naAih organizacija i pokre-t- a kao ecline, na razvijanju kulturno-prosvetni- h, organi-zacioni- h i drugih aktivnosti. Treba iznositi sve пабе us-pe- he i rczultate u javnom radu i 2ivotu Kanade, ali u isto vreme i otkrivati пабе nedostatke kako bl se budu-d- e zadadc mogle sa vi§e us-- pcha izvoditi. Moskva. — Komentiraju-d- i odluke zasjedanja Vijcca ministara Atlantskog pakta. list "Prnvdn" piSe da planovi o povedanju snaga ove organizacije poknzuju : zaSto USA i njeni saveznici "tTdoglavo odbijaju da po-duz- mu konkretne mjerf za smanjenje cfektivn i naoru-2anja- ". List istide, da su so- - vjetski prijedlozi u UN otvo- - rili put rjeSavanju pitanja'smislu. Rezultati kampanje do 11 januara jesu : 66 novih pretplata, 337 obnova i 1.564 dolara fonda. Polovica opdc fonda je ispunjena, ali u prctplatama — i obnovama — jo5 nismo stigli do polovicc. Vancouver Toronto — VTindsor — Hamilton VTcIIand --. Sudbury Schumacher . Kirkland Lake Port Arthur — Thorold , Port Colborne ~—. Quebec Ontario Alberta British Columbia U. S. A. Ukupno: TAB ' ",РШШР1Р Treba takodje imati u i-- du da se mi pnbhzujemo konvenciji Saveza Jugoslo-venski- h Kanadjana u novoj situaciji i u novim uslovima stvorenih zenevskim duhom. novo uslove, okarakteri- - ' Saveza ozbiljno i objekti-n- o sam zenevskim duhom, tre-ba shvatiti kao odlucan ko rak za reSavanje svih pita-nj- a i problema sa kojima su svet i drzave suodeni u me-djunarod- noj i domacoj poli-tici. Jasno je, dakle, da ti uslovi u isto vreme zahteva-j- u i od nas novi, §iri i odlu-dni- ji korak za resavanje problema naseg pokreta i 1 njegovih organizacija. 1 Treba imati na umu da ti uslovi otvaraju Sire moguc-nos- ti za nas na svim poljimr. naSih aktivnosti — u izgrad-nji na£ih organizacija, na£e Stampe, promicanje kultur-no-prosvetn- e, organizacione i druge aktivnosti. Bilo bi pogre&no zanositi se mislima da ce sa tim novim uslovi-ma biti uklonjenl svi naSi problem! i poteSkode koji su nam na putu danas, ali isto tako bilo bi pogresno ako mi ne bi videli da oni zalsta ot-varaju 6irokc perspektive za izgradnju i §iru aktivnost nasih organizacija i stampe. Tome je mnogo doprineo i poset sovjetskih rukovodi-- laca Jugoslaviji i Beograd-sk- a deklaraclja o sovjetsko-jugoslovenski- m odnosima. Pridr2avajuci se politike medjunarodne saradnje, prijateljstva i mira medju narodima i dr2avama, sov-jetsko-jugoslove- nski odnosi su za паб pokret od narodi-to- g znadaja i zbog toga tre-ba da to koristimo u tiaSem radu za daljnje jadanjc na- - I SSSR cc produziti naporc u naoruzanju kvotc razoruianja i da rijesenjc ovog problema ne bi bilo daleko da USA nisu "izne-nad- a izmijenile stav, ncgira-juc- i svoje vlastite prijedlo-gc- ". "Pravda" na kraju ukazuje, da de Sovjetski Sa-ve- z produziti s naporima u razoruzanju, ali ne jedno-stran- o. nego utoliko, ukoliko i Zapad bude radio u ustom 1 U toku proSlog tiedna najvedi napredak je uci-nje- n u fondu; dobiveno jc 771 dolar ili skoro toliko koliko u pet tjedana ra-nij- e. Obnova je dobiveno 70. I to je veliki korak napri-je- d. L I Nove 21 13 2 6 1 10 3 1 66 A Obnovc Fond 61 5502.OO 41 334.00 18 7.00 13 69.00 16 ie9.ee 7 7.00 17 85.0O 12 lee.oo o7 36.0Q 2 10 4.0O 39 73 00 28 37 00 27 30.00 28 3100 337 1.364.00 -- - ovtjruAi oe. sih red ova i ujedinjavanje sih demokratskih Jugoslo-vena-Kanadja- na oko na5eg demokratskog pokreta i nase Stampe. Stoga potrebno je da na dolazecoj konvenciji Te uisKutujemo o svim ovim perspektivama. Moramo takodje imati u-vi- du i to da vlada naSe nove domovine, Kanade, jo5 uvek troSi milijarde dolnra na t. zv. "odbranu zemlje", dok provincijalne i mesne u pro-ve manjkaju sa sredstvima da bi se obezbedilo zdravlje i naobrazba nase dece i om-ladin- e. I to je jedno od ve-- I oma vaznih pitanja koje nam se namece i mi moramo . da o njemu vodimo raduna, I jer nas interesuje da li de nasa zemlja podi putem me-djunarodne saradnje, prija-teljstva i mira, ili de podi putem daljeg podrzavanja politiku "hladnog rata" i po-litike sile. Sva pitanja koja stoje prcd kanadskim naro-do- m kao celine, ona su i na-б- а pitanj i na5i problemi. Cinjcnica postoji da je naS pokret zajedno sa milionima kanadskog naroda i naroda drugih zcmalja zauzco stav za oduvanje mira u svetu, i da ba& zbog toga toplo poz-dravl- ja i podupirc svaki ko rak koji ide ka re§avanju svih medjunarodnih proble-ma u duhu koji je izrazen na konferenciji detvorice u iencvi. Mi se zbog toga na-5e- g stava sa opravdanjem ponosimo da je паб pokret udinio i dalje de diniti svoj skroman doprinos. Ako samo malo Sire i du-bl- je zavirimo u sva ova pita-nja, mi demo dodi do znklju-dk- a, da se u ovim novim us-lovima zadade i obavczc, kao ni uloga i odgovornost nascg pokreta ne umnnjuju, nego sa povecavaju. Zbog toga treba imati u vidu da su prcd namn ne samo vede zadade, obavczc I odgovor-nost za udesdc u javnom ii-vo- tu Kanade, nego i vece za-dadc i odgovornost da za taj rad predobijemo veliki broj drugih naSih iseljenikn, bez obzira na njihova razlidita mi-sljen-ja po mnogim pita-- ( Nastavak na st 2) Sesti tjedan kampanje REZULTATI: 66 NOVIH, 337 OBNOVA 1.564 DOLARA FONDA novim Nov.h je dobiveno 13. t torn su se istakli Schu-macher i Kirkland Lake, koji su poslali po 3 nove. Ovom posiljkom Kirkland I.ake se stavio u prve re-dov- e. Niz kolonija jol uvijek zaostaje u radu za nove pretplate. To je najvedi nedostatak kampanje. Vancouver jc prcSao kvotu novih i fonda te i dalje stoji na dclu kam-panje. Nove pretplate I dalje ostaju glavnim zadatkom. Na to treba koncentri-sat- i. Rezultati utakmicc za nove Toml Tenovic —_________ 9 Boljkovac —_—.—. 8 Kruiic —__-_-______- __ 5 Kovacic _______________ 5 Stimac _________________ 5 Pribanic 3 Stevanov __________________ 1 eija un.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, January 13, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-01-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000104 |
Description
Title | 000013 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | VOL. VIII. N. 4 CG2G 3'' JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST a£j&dlatj,e s VLADINA POLITIKA NA STAROM OTTAWA. — U "govoru sa prijestolja", koji je proditao generalni guvernor Massey, objavljen je vladin zakonodavni program za ovo zasjedanje parlamenta. Po&Iijc toga otpodcla je. debata, koja. de trajati dcsetak dana. Vladin zakonodavni program iznesen je u jednoj opcoj formi i dosta je maglovit ("Globe and Mail" u uvodniku kaze da "izaziva zijevanje"). Ipak neke stvari su prilicno jasne. Na prvom mjestu jasno je to da se vlada strogo drzi NATO i da de nastavit nao-ruzavanje- m, Sto zna£i visok poreze. Vlada priznaje da je medjunarodna napetost neSto popustila, ali iako jc to postignuto pregovorima i izvjcsnim ustupcima s jedne i drugo strane, ona ostaje kod stanoviSta da je naoru- - zanje glavna zapreka ratu. Ni rijc£i o Kini U "govoru" nema ni slova o priznanju NR Kino, prem-d- a je prije dcsetak dana mi-- n is tar vanjskih poslova Pearson u ameridkom caso-pis- u "Look" napisao da to trcba udiniti. No nema sumnje da de o-- vo pitatnjc biti diskusirano na sadaSnjem zasjcdanju, jer u svim krugovima se sa-d- a priznaje da jo potrebno podi na taj korak. Glavnu zapreku priznanju predsta-vlj- a vladina ielja da se ne zamjori Washingtonu. 2itna kriza U "govoru sa prijestolja" se konstantira "visoki stepen prosperiteta", ali se prizna-j- u da "prosperitet" nije 7a- - hvatio sve "sektore pnvre-de- ". Jedan od nczahvadcnih "sektora" je poljoprivreda, gdje postoje "viiak' pSeni-c- e. Dok se opcenito smatra da je do "viskova" doSlo zbog pomanjkanja triista, a to znadi loSa trgovinska po-litik- a, u "govoru sa prije-stolja" se kaze, da je to po-sljedi- ca "bogate zetve". Sta vlada namjerava udi-ni- ti u pogledu likvidacije iakova"? Ona je spremna dii snosi dio troskova ( iznad ""normalnih") za drzanje рмпкч u skladLstima. Ona ce takodjer omoguciti far-men- ma da podizu bankovne iajmove na svoju pSenicu. "Govor s prijestolja" u-op- ce ne spominje trgovin-ski- h mjera koje bi osigurale prodaju pSenice, bez dega nema rjeSenja. Dapade, mnogi smatraju da ce. ako se ne poduzme nepoaredno doct do ozbiljnc krize. koja de zahvatit sve grane priv-red- e. Vlada je ignorisala za htjeve farmerskih organiza-cij- a da se dozvoli prodaja pSenice za sterling, Sto bi otvorilo btitansko triiSte. I Vladino insistiranje da se pSenica moic prodati samo za ameridke dolare je jo5 jedan dokaz poddinjenosti Washingtonu, koji diktira takvu politiku, u svom a ne kanadskom intercsu. i "Govor a prijestolja" ignoriSe porast neza- - jjnic-.iVK4- i i ucesiaiai TORONTO, FRIDAY. JANUARY 13, 195G lasnesiti liiberalni poslanih predlozio priz-nan- je Kine, trgouinu Rzijom KOLOSIJEKU opca otpuStanja u n e k i m in-dustrija- ma. Dalje konstan-tira izmjene zakona o osigu-ranj- u nezaposlenih, dime je povidena pomoc, ali priznaje da jo& n&ta nije udinjeno u pogledu onih nezaposlenih radnika, koji nisu obuhvade-n-i osiguranjem te onih koji su iscrpili sve Sto ih pripada iz osiguranja. O zdravstvenom osigura-nj- u "govor sa prijestolja" kaze samo to da se ono raz- - matra po komitctu kojega je uspostavila federalno-pro-vincijsk- a konfercncija pro-Slo- g oktobra. Plinovod O plinovodu se takodjer ne ide dalje od onoga sto je ved poznato : da ce drzava izgraditi jedan dio plinovo-d- a u sjcvernom Ontariu. Vlada nema namjere da preuzme ditavu izgradnju, kako to zagovaraju radnidkc unije, izvjesni listovi itd. Najavljeno jc pospjeSenje izgradnja Trans-- C a n a d a Highway. Vlada ce podnijeti prijed-lo- g za povecanje pomodi gradovima u izgradnji sta-nov- a u starim predjelima. To je pohvalan korak, ali je pitanje kolika ce ta pomod biti. Vlada de predloziti zakon koji treba osigurati jednaku platu za jednaki rad 2ena-m- a. Ali zakon ce vaziti sa-mo za ona poduzeca koju spadaju pod federalnu nad-leino- st, a to proma prora-dun- u strudnjaka znadi oko 70.000 zena. 5. januara zna-caja- n protiv Sjed. Dr-zavam- a, su zrtve. J Clerelandu os-lobo- dio optuibe otpuienih po David predstavnik WorkexV u Drzava a Ottawa, 11 januara. Elmore Philpott, liberalni poslanik iz Vancouvera za priznanje R. Kine trgovinu izmedju Kanade t Azije. Javnost odobrava "Canadian Tribune" u broju januara piSe se odekuje da de priznanje N.R. Kine postati glavnim pitanjem dolazede parla-mentar- ne debate o kanad-sk- oj vanjskoj politici. kale da kanadsko ja-vn- o misljenje odobrava ta-ka- v korak i svoju tvrdnju potkrepljuje nizom izjava iz dnevne Stampe, par-lamenta, radnidkih vodja, crkava snizena vrijednost Javlja se iz Beograda je vlada donijela odluku da placa jos dinara za dolar ill ukupno 400. Sluzbcni kurs dinara dalje ostaje za dolar, a dinara ce se radunati premija. dolare koje iseljenici ealju svojoj rodbini placa se premija od dinara t. j. dinara za jedan dolar. Iako ovaj korak devaluaciju, predstavnik ministarstva vanjskih jc odbio da ju tako je kazao de o-bjaSn- jenje izadi u "Sluzbe-no- m listu". Xacionalni konprcs naroda Peking. — javlja Kina. u Pekingu je odrzan zajednidki sastanak stalnog komiteta Nacional- - Mogudc je da ovaj korak nog kongresa kineskog na-pris- ili proincijalne vlade na jroda i Svekineskog komiteta usvajanje slidnog zakona u l politidke konzultativne kon-oni- m poduzecima koja Terencije. Referat o tekucoj daju pod njihou nadleinost ( politidkoj situaciji podnio je i u kojima radi vi3e od mili- - , predsjednik vlade i pred-ju- n iena. jsjednik Sfekineskog komi- - Najavljcne su i manje iz- - politidke konzultativne mjene raznih drugih zako- - konferencije Cu En Laj. Po-n- a. ukljudiv zakon o driav- - slije citanjn referata vodje-ljanst- u. na je diskusija. Nove pobjede nad makartizmom u USA U JEDNOM DANU OSLOBODJENJE TRI , Dan Je dan u borbi malcartizma u naime, oslobodje-n- e tri njegove sud je jednog od jedanaestorice komu-nisticlc- ih vodja Smithovu zakona. Os-lobodj- eni e zove Katz. On je "Daily Cle-velan- du. Vrhovni apelacioni sud Sjed. je poniitio — podnio je rezoluciju N. i do 16. da List dlanova itd. Opet da 100 ame-rid- ki i 300 1 100 kao Na 300 GOO predstav-Ij- a poslo-va na-zov- e. On da kincskoff Kako Nova spa-- tcta 2RTVE presudu nad tredunijskim vodjom Louis Weinstock, koji je bio osudjen na 1 do 5 godtna zatvora za kri-vokletst-vo. U Bostonu je rijesen krivnje za "uvredu Kon-gresa William Kamin, koji jesada uposlen na Queen's univerzitetu u Kingston, Ontario. Kamin je bio op tuien za sto je odbio da kaze McCarthy imena poznatih mu komunista na Harward univerzitetu, gdje Je bio uposlen. (Nastavak na st 4) PRICE 5c PER COPY VIJESTI IZ SVIJETA U jordanu jc formirana nova vlada, koja se obatezala da nc ie pristupiti u Bagdad$!ci pakt. U zc-ml- ji i dalje vlada opsadno stanje. Predsjcdnik FNRJ Tito, prcd odlaskom iz Egipta, osudio jc Bag-dads- ki pakt. On jc rckao da taj pakt "nc sluii intcrcsima" narcxla Srcdnjcg Istoka i da ih "razjcdi-njava"- . 'Tew York Times" je napao Tita zbog istupa protiv BagdaJ skog pakta. "Times" ukazuje na Oullesovu osudu demonstracija protiv Oagdadskog pakta kao dokaz da ga Sjed. Drzave podupim, pa pita, "koliko jeTito ncutralan". U drugom uvodniku Times"osudjuje l ito-Nassero- vu izja-- u protiv voj-ni- h blokova i trke u naoruianju. m џ џ Francuski komunisti su dobili 3,426.803 glasa u nedavnim izbo-rim- a, Jto predstavlja 25.6 posto od ukupnog broja. To je 414.351 glas viJc nego u izborirna 1931. U Cile jc odrzan generalni Jtrajk protiv vladine odluke o "zamrza-vanju- " nadnica, rijena i penzija. Predsjcdnik Vidella jc proglasio opsadno stanje i mobilizirao voj- - sku. Saxno u Santiago, glavnom gradu Cile, bi' je mobilizarno J0.000 vojniu. IzvrJena su velika hapSenja. U Moskvu je stigao pni zapad no-njema- ki ambasador William Haas. U indijskoj drzavi Zapadni Bengal provedena je ankcta o ame-- п'Лој politici. 51% ucesnika an-ket- e je izjavilo da vjeruju da se "Sjed. Driaxe namjerno priprc-maj- u za agresivni rat", a samo 2 posto da SSSR ima takvc namjere U Cehoslovaclcoj je puiteno na slobodu viic stotina politiclcih ka. injenika. akthnih pristalica starih reiima. Vijcsti kalu da su puiteni i ncki koji su bili zattoreni radi uccsVa u grupi Slanskoga. Indijski premijer Nehru je izja- - vio, da je neistinito pisanje amen-Л- с Stampe. da je on negodovao protiv nekih izjava sovjetskih уо-- ; dja Bulganjina i HruKova. Sovjet- - ! ski vodje dobro govore. refcao je ' Nehru. "Djctinjato je misli da ja ! ih ma tko od nas ne voli te izjave". rckao jc Nehru. Tjlandska vlada jc upozorila Amcrikance koji liu u toj zemlji da se pametnije %ladaju i drukSjc postupaju ako ne iele da sc u ze-mlji proJiri anti-amerivT- co raspolo-zenj- c, koje je ved zauzelo veliki mah. U novim sukobima izmedju fran-cusk- e okupacione %ojskc t aliirskih borta za nadonalnu slobodu ubije-n-o jc 39 Aliiraca i 25 francuskui vojnika. [ 9. januara americki avioni su po-vred- ili kinesku granicu u Maniu-riji- . Kineska vlada je uputila ottar protest. Britamka vlada je skubeno pri- - znala da su Cane Kaj-Jeko- vi ajnti ' podmetnuli bombu koja je uniitila tndijski putniki avijon koji je vo-zi-o kineske predstavnike na Ban dunpiku konferendju u aprita 19)9. Bomba je podmctnula u Hong Koopa. koji je pod britan- - кош upravom. I Moskva je srda£no docekala a-- J mericke umjetnike. Дапоге operrte I "Porgy and Bess" Od Centralnogr Izvrsnog-- Odbora S. J. K. Poziv na predkovencijsku diskusiju Saveza Na sednici Centralnog iz- - Ктбпог odbora Saveza Jugo- - i slovenskih Ivanadjana od 27 decembra 1955. god., done-- scna je odluka da se savezna Konvencija oarzi i i o marta 195G. godine u Toron-t- u. Stoga Centialni iz-rs- ni odbor poziva sve ogranke, grupe i pojedince dlanove Saveza da odmah pristupe pripremanju konvencije i podnu sa pretkonvenciskom diskusijom na sednicama organizacija i kroz паби Stampu. U пабет pokretu odav-n- o postoji obidaj da se u svim organizacijama i kroz na§u Stampu pred svaki va- - 2niji sastanak i konvenciju povede fiiroka i objektivna dlskusija po sim osnovnim pitanjima i problemima po-kret- a. Ovaj veoma dobar o-bi- daj treba i dalje ne samo oduvati i driati, nego ga jo§ vi5c pro§iriti i produbiti za vreme priprema i diskuije za dolazedu konvenciju. Ogranci i pojedinci treba da se svestrano i na sedni-cama i kroz naSu Stampu pozabave sa svim osnovnim pitanjima i problemima, da jasno izrazc svoje mi§ljenje o ulozi Saveza u danasnjoj borbi naroda za mir; za bo-l- ji zivot i napredak radnih ljudi; za kolcktivniji rad naAih organizacija i pokre-t- a kao ecline, na razvijanju kulturno-prosvetni- h, organi-zacioni- h i drugih aktivnosti. Treba iznositi sve пабе us-pe- he i rczultate u javnom radu i 2ivotu Kanade, ali u isto vreme i otkrivati пабе nedostatke kako bl se budu-d- e zadadc mogle sa vi§e us-- pcha izvoditi. Moskva. — Komentiraju-d- i odluke zasjedanja Vijcca ministara Atlantskog pakta. list "Prnvdn" piSe da planovi o povedanju snaga ove organizacije poknzuju : zaSto USA i njeni saveznici "tTdoglavo odbijaju da po-duz- mu konkretne mjerf za smanjenje cfektivn i naoru-2anja- ". List istide, da su so- - vjetski prijedlozi u UN otvo- - rili put rjeSavanju pitanja'smislu. Rezultati kampanje do 11 januara jesu : 66 novih pretplata, 337 obnova i 1.564 dolara fonda. Polovica opdc fonda je ispunjena, ali u prctplatama — i obnovama — jo5 nismo stigli do polovicc. Vancouver Toronto — VTindsor — Hamilton VTcIIand --. Sudbury Schumacher . Kirkland Lake Port Arthur — Thorold , Port Colborne ~—. Quebec Ontario Alberta British Columbia U. S. A. Ukupno: TAB ' ",РШШР1Р Treba takodje imati u i-- du da se mi pnbhzujemo konvenciji Saveza Jugoslo-venski- h Kanadjana u novoj situaciji i u novim uslovima stvorenih zenevskim duhom. novo uslove, okarakteri- - ' Saveza ozbiljno i objekti-n- o sam zenevskim duhom, tre-ba shvatiti kao odlucan ko rak za reSavanje svih pita-nj- a i problema sa kojima su svet i drzave suodeni u me-djunarod- noj i domacoj poli-tici. Jasno je, dakle, da ti uslovi u isto vreme zahteva-j- u i od nas novi, §iri i odlu-dni- ji korak za resavanje problema naseg pokreta i 1 njegovih organizacija. 1 Treba imati na umu da ti uslovi otvaraju Sire moguc-nos- ti za nas na svim poljimr. naSih aktivnosti — u izgrad-nji na£ih organizacija, na£e Stampe, promicanje kultur-no-prosvetn- e, organizacione i druge aktivnosti. Bilo bi pogre&no zanositi se mislima da ce sa tim novim uslovi-ma biti uklonjenl svi naSi problem! i poteSkode koji su nam na putu danas, ali isto tako bilo bi pogresno ako mi ne bi videli da oni zalsta ot-varaju 6irokc perspektive za izgradnju i §iru aktivnost nasih organizacija i stampe. Tome je mnogo doprineo i poset sovjetskih rukovodi-- laca Jugoslaviji i Beograd-sk- a deklaraclja o sovjetsko-jugoslovenski- m odnosima. Pridr2avajuci se politike medjunarodne saradnje, prijateljstva i mira medju narodima i dr2avama, sov-jetsko-jugoslove- nski odnosi su za паб pokret od narodi-to- g znadaja i zbog toga tre-ba da to koristimo u tiaSem radu za daljnje jadanjc na- - I SSSR cc produziti naporc u naoruzanju kvotc razoruianja i da rijesenjc ovog problema ne bi bilo daleko da USA nisu "izne-nad- a izmijenile stav, ncgira-juc- i svoje vlastite prijedlo-gc- ". "Pravda" na kraju ukazuje, da de Sovjetski Sa-ve- z produziti s naporima u razoruzanju, ali ne jedno-stran- o. nego utoliko, ukoliko i Zapad bude radio u ustom 1 U toku proSlog tiedna najvedi napredak je uci-nje- n u fondu; dobiveno jc 771 dolar ili skoro toliko koliko u pet tjedana ra-nij- e. Obnova je dobiveno 70. I to je veliki korak napri-je- d. L I Nove 21 13 2 6 1 10 3 1 66 A Obnovc Fond 61 5502.OO 41 334.00 18 7.00 13 69.00 16 ie9.ee 7 7.00 17 85.0O 12 lee.oo o7 36.0Q 2 10 4.0O 39 73 00 28 37 00 27 30.00 28 3100 337 1.364.00 -- - ovtjruAi oe. sih red ova i ujedinjavanje sih demokratskih Jugoslo-vena-Kanadja- na oko na5eg demokratskog pokreta i nase Stampe. Stoga potrebno je da na dolazecoj konvenciji Te uisKutujemo o svim ovim perspektivama. Moramo takodje imati u-vi- du i to da vlada naSe nove domovine, Kanade, jo5 uvek troSi milijarde dolnra na t. zv. "odbranu zemlje", dok provincijalne i mesne u pro-ve manjkaju sa sredstvima da bi se obezbedilo zdravlje i naobrazba nase dece i om-ladin- e. I to je jedno od ve-- I oma vaznih pitanja koje nam se namece i mi moramo . da o njemu vodimo raduna, I jer nas interesuje da li de nasa zemlja podi putem me-djunarodne saradnje, prija-teljstva i mira, ili de podi putem daljeg podrzavanja politiku "hladnog rata" i po-litike sile. Sva pitanja koja stoje prcd kanadskim naro-do- m kao celine, ona su i na-б- а pitanj i na5i problemi. Cinjcnica postoji da je naS pokret zajedno sa milionima kanadskog naroda i naroda drugih zcmalja zauzco stav za oduvanje mira u svetu, i da ba& zbog toga toplo poz-dravl- ja i podupirc svaki ko rak koji ide ka re§avanju svih medjunarodnih proble-ma u duhu koji je izrazen na konferenciji detvorice u iencvi. Mi se zbog toga na-5e- g stava sa opravdanjem ponosimo da je паб pokret udinio i dalje de diniti svoj skroman doprinos. Ako samo malo Sire i du-bl- je zavirimo u sva ova pita-nja, mi demo dodi do znklju-dk- a, da se u ovim novim us-lovima zadade i obavczc, kao ni uloga i odgovornost nascg pokreta ne umnnjuju, nego sa povecavaju. Zbog toga treba imati u vidu da su prcd namn ne samo vede zadade, obavczc I odgovor-nost za udesdc u javnom ii-vo- tu Kanade, nego i vece za-dadc i odgovornost da za taj rad predobijemo veliki broj drugih naSih iseljenikn, bez obzira na njihova razlidita mi-sljen-ja po mnogim pita-- ( Nastavak na st 2) Sesti tjedan kampanje REZULTATI: 66 NOVIH, 337 OBNOVA 1.564 DOLARA FONDA novim Nov.h je dobiveno 13. t torn su se istakli Schu-macher i Kirkland Lake, koji su poslali po 3 nove. Ovom posiljkom Kirkland I.ake se stavio u prve re-dov- e. Niz kolonija jol uvijek zaostaje u radu za nove pretplate. To je najvedi nedostatak kampanje. Vancouver jc prcSao kvotu novih i fonda te i dalje stoji na dclu kam-panje. Nove pretplate I dalje ostaju glavnim zadatkom. Na to treba koncentri-sat- i. Rezultati utakmicc za nove Toml Tenovic —_________ 9 Boljkovac —_—.—. 8 Kruiic —__-_-______- __ 5 Kovacic _______________ 5 Stimac _________________ 5 Pribanic 3 Stevanov __________________ 1 eija un. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000013