000305 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO 76 (G98) TITO l'ft'sij_.. ЧЈК- - 05P flRZ 77Г0, prcJsjeJmk FXRJ u pitanju ptHitemigranata U smo pre- - knji-nije- li izvjeStaj "New York j ga, filmova, povodom Hrusdov-- 1 kih dostignuda doprinosi Ijeva boravka u vecem Siro- - u kome je u glavnom izne-scn- o sa dime su Jugoslaveni nezadovoljni, prema infor-macija- ma 'Timesova dopis-nik- a. Sada isti list javlja iz VarSave da, prema nekim informacijama, Centralni komitet sovjetske komunisti-dk- e partije nije posve zado-volja- n sa stavom i radom jugoslavenskih komunista. Izmedju ostalog, kaze sc u £Ianku, Moskva je nezado-voljn- a sa stavom jURosla-venski- h vlasti prema jupo-slavenski- m koji se povracaju iz So-vjetskog Saveza i zemnlja narodnc demokracije. Kako je ranije javljeno, neki od njih su osudjeni na zatvor kao "izdajnici'. Izracl dobiva kanadskc avionc, Egipat pscnicu vijest iz Ottave kn-i- c da je kanadska vlada od-ludil- a da Izraclu proda 25 aviona na mlazni pogon tipa F—86, za koji 6c Izrael pla-ti- ti 6 milijuna dolara. To je uJinjeno uz odobrc-nj- e Washinstona. Istog dana (21. septem-bra- ) je saopdeno da je izme-dju Effipta i Kanade postip-nu- t sporazum o prodaji 250.000 tona kanadske p5e-nic- e Egiptu za 20 milijuna dolara. konipanijc trazc poviSenjc tarifa 2с1јпЛс котрдтје u opct ?atrililc povijenje naplau гх pfc-vo- z tcrcta — гх 7 poto. Predsjednik CPR-- i je izivio da niepwa kompanija mora imati 65 milijuna dolara profita poJiJnjc. da hi dioni£arima mocla opjrati &4 71 po dionki. Proilc podine je mala "amo" 549.99 OOO profka ill 13.75 х dionia. I 1 Zavrcn Jtrajk kod Fcrranti Electric 1 Toroirto. — Znrien C ferajk Jtrajk 320 raJnila koJ poduzeda Fcrranti EJctnc Straik trajae 140 dana. Skraccno radno vrijeme u Prag. — Сћо1огаЉа vlada e u$vopta nert nVooa oaa se frcdvidj герЛгnfc radno: тге-nx- nt a zeraJji Tkn nacTtom se prcdridfa u-rodjen-ie кгаЛпор rad-no: vrancna od 1. oktobra 196. i to na 46 sati tiedno. Prrd-vidirn- o ie da podawda za inTerti-ooc- u izgradnpi mopa i peto-dncr-nu radnu nrdjelja. Ш — — Шл . TORONTO. FRIDAY, OPET TITO, I PUCAR SKUPA Prema radio ijestima iz Beograda, Nikita Hrusdov, pri sekretar Komunisticke partije Sovjetskog Saveza je zavrSio svoj posjet u Jugoslaviji i povraca se natrag u Moskvu. Zajedno s njim putuje predsjednik FNRJ J B. Tito sa suprugom Jovankom, podpredsjednik vlade Aleksan-da- r Rankovid i Djuro Pucar. proSlom broju umjotnidkih kolektiva, naudno-tehnid-Timesa- " Jugoslaviji, zblizavanju politemifrranti-ma-, viSejro-di§n- ji Jedna ieljeznicarske Ccholovackoj godine RANKOVIC PUTUJU Pismo iz "Jedinstvo" je prinjilo iz Moskve slijedeci dopis: Iz dan a u dan rastu i ja-da- ju veze izmedju sovjet-skog i jugoslavenskog naro-d- a. Rnzmjena delegacija. kih radnih masa obiju zema-lj- a. U toku posljednjeg vremena u Jugoslaviji su bo-rav- ili sovjetski sindikalni radnici, тпок predstavnici nauke, kulture, umjetnosti, uitelji, novinari, sportisti. I svaki od njih je kod Jugosla-ven- a nailazio na najsrdaS-nij- i i prijateljski prijem. — Mi nemamo blizcg i rodnije naroda nego §to je va§. Sovjetski Savez je паб brat, — tako je govorio stari crnogorski seljak Nikola Vukcevic jednom 21anu sov-jetske delegacije koja je bi-l- a u JuKoslaviji. Sa isto takvom toplinom docckuju sovjetski ljudi iza-slani- ke bratskih jugoslaven-ski- h naroda. U jafanju prijateljskih odnosa izmedju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza veliku je ulogu odigralo uspostavlja-nj- e liinih kontakta izmedju driavnika obiju zcmalja. Vaian dogadjaj u historiji sovjetsko-juoKslavensk- ih od-nosa bila je posjeta koju je Federativnoj Narodnoj Re-publ- ici Jugoslaviji u£inila delegacija sovjetske vlade na 6elu sa N. S. HruSovom i N. A. Bulganjinom u pro- - ljece 1955. eodine. Dolazak ' Jugoslavije Josipa Broza ' Tita i drugih driavnika, nji-ho- vi pregovori , sovjetske vlade i Ko-munistid- ke partije otvorili su noNm etapu u razvitku prija-teljskih odnosa izmedju obje drzave. odno-sa i razvitak suradnje i pri-jateljst- va izmedju SSSR i Jugoslavije koji je zatim us-lijed- io doprinjeli popu- - i stanju medjunarodne zateg- - i nut0sti Pozitivne rezultate dala I_ i ..ninm"nn f4Tminna nar. 'lamentamih delegacija. Ju- - goslavenskim poslanicima Гb":i,lesu date iiroke mogud-- , nosti za a - ] st,gnudima levjeUWM. roda. Oni su posjetih mnoge i ..Г .~~1П. gradove sovjetsKe zemlje. ,I bГi.l.i. su u tvornicama i zavo-- , dima. kolhozima. u naucnim i kulturn m ustanovama. u Jkolama. Njih su vii da I srdadno pozdravljali sovjet- i ski ,l'judi. Oni su govorili Ja- - ' goslavenskim prijateljima o djeltma. 2ivo su se. sa svoje j strane. interesovali za iivot Г.' ", I ielili dalje uspjehe u socija- -' SEPTEMBER 28, 1956 U MOSKVI SUPRUGA, S HRUscOVifri joS trvesti listi6kom preobrazaju do-movin- e. Takodjer je u JuKoslaviji toplo bila do2ckana sovjet-sk- a parlamcntarna delega-cij- a. Clanovima delegacije je bila data mogudnost da posjete mnoge krajeve zem-Ij- e, poduzeda, da se blisko upoznaju sa zivotom jugo-slavensk- ih naroda. ЛгеНк гпабај za razvitak politidkih, ekonomskih i kul-turni- h veza izmedju SSSR i Jugoslavije ima poznata Be-ograd- ska deklaracija, u £i-j- oj osnovi leie slijededi prin-cip- i: poStovanje suverenite-ta-, nczavisnosti i teritorijal-no- g intcgritcta, ravnoprav-no- st i nemjeSanje u unutraS-nj- e stvari jedan drugog. Za kratko vrijeme, uz uzimanje u obzir uzajamnih interesa, rjesen je niz vrlo vainih pitanja: regulisane su uzajamne pretenzije; ostvaruje se sporazum o dugoroCnim uzajamnim is-poruk-ama robe; obje zemlje su se dogovorile o tehniCkoj surndnji i razmjeni isku-stv- n, izmedju ostalog i o su-radn- ji u oblasti iskorUcava-nj- a atomske energije za mime svrhe; postignut jc sporazum da Sovjetski Sa vez da Jugoslaviji kredite i zajatn; zakljudena je kon-venci- ja o Sirokoj kulturnoj suradnji; potpisani su spo-razu- mi o zradnom saobrada-ju- , o po§tanskoj telegraf-sko- j i telefonskoj vezi izme-dju obje zemlje i drugi. Ve6 su udareni Cvrsti te-me- lji za plodnu sovjetsko- - _ . 2 _ шш. -- _ 1 a. .A kk 1 k % X 4 ♦ % ♦ 1 CKU SUritUIIJU. J ui-niii- ui u 1955. godine izmedju dvije zemlje je bio zakljuden spo-razum koji predvidja uza-jam- nu razmjenu iskustva I tchnidkih dostignuda u obla-sti industrije i poljoprivrede. Sasvim neda-n- o je izme-dju vlada SSSR. Njemadkc Demokratske Republike i Jugoslavije potpisan spora-- , zum o izgradnji u Jugosla-viji aluminijevog kombinata koji de godiSnje proizvoditi 100 hiljada tona aluminiju- - ma a porazum, kao i drugi, zasnovan je na prmci- - p"imai puoztapjuanmeneravnKoopnrsanvonsot-i.- Jugoslavenskoj strani de bcz __. _ . u .. ., tehnidka dokumen- - J „eophodne za izgrad- - nju kombinata i organizova-- ; mje proizvodnje. Taj sporaz„u"mV c,лe odigrau vainu ulogu u ucvrscenju , „ ujs,ej=.. . uv vesn: Tc~e a, o -o- aijeg jacanj „.v i prija 'teljskih veza izmedju sov-- jetskog i jugoslavenskih na--4 roda. On prcdstavlja plodni nastavak intenzivnih eko-- onuk ,d„o iIm.dJa Jo (Nastavak na str. 4) u SSSR predsjednika FSn™™™ V ,"ГГС sa rukovodio-cim- a Normalizacija sov-jetsko-jugoslavens- kih su LSS5Sf. '.".Sr."", Moskve PRICE he PER COPY Х1К1ТЛ S HRVSCOV, prtt sekretar CK KPSS. Vijece sigurnosti ce razmotrlt Sueski problem New York. — Vijece si-gurnosti UN je zakljudilo da sasluSa britansko-francusk- u optuzbu protiv egipatske na-cionaliza- cije Sueskog kanala i egipatsku optuibu da Veli-k- a Britanija i Francuska ugroiavaju svjetski mir i sigurnost i gaze Povclju UN. Za to da se sasluSa egipat-sk- a optuiba glasao je i amc- - ricKi cielegat, premda su Sjed. Drzave saveznik Bri-tanij- e i Francuske. Za prijedlog su jos glasali Sovjetski Savez, Jugoslavia, Kuba, Peru, Cang Kaj-seko- v "kineski" delegat i Iran. Diskusija de podeti 1. ili 5. oktobra. Odekujc se da ce na zasjedanje dodi britanski, francuski, egipatski i jugo- - slavcnski ministri vanjskih poslova, a moguce i sovjet-ski. IZRAELSKI NAPADAJ NA JORDAN Izraelska vojska je upala u Jordan i izvr£ila napadaj na jordanske pogranidne po-staj- e. U napadaju je sudje-loval- o 1.800 vojnika. Borba je trajala oko 9 sati. Mnogo je mrtvih na jednoj i drugoj strani. Izraelski predstavnici ka-z- u da su napadaj izvr&ili da sprijede jordanske napadaje na Izrael. Borba je prekinuta po na-Io- gu UN komisije, na celu koje stoji kanadski general Burns. Noma sumnje da je izrael-ski napadaj na Jordan pove-za- n sa situacijom oko Sueza. N a p a d a j 'Narod U srijedu 12 septembra, podela je parnica pred civil-ni- m sudom Federalnog Ok-ruin- og Suda u Chicago pro-tiv Antona upravi-telj- a "Narodnog Glasnika". Parnicu je diglo Odjeljenje Pravdc, za oduzimanje ame-ricko- g gradjanstva na tulbi, koja je morala idi preko 28 god. nazad da nadje neSto na osnovu dega bi se mogla spakirati neka "svjedoian-stva- " da Minerid nije pra-viln- o dobio svoje americke gradjanske papire. Anton Minerid — ili kako ga obid-n- o zovu "Tonjr — dosao je u Ameriku, ili todnije, bio je Kazc da ce Kanada morati da izmjeni sta prema Kini Associated Press javlja da na kongresu kineske ko-- J munistidke partije prisu-- I stvuju predstavnici kanad-ske Radnidke progresivne f partije Leslie Morris, Tom McEwen I A. A. MacLeod. U svom pozdravnom go-vo- ru Morris je rekao : "Odbijanje kanadske vla-de da uspostavi diplomatske odnose sa NR KJnom, ukinc embargo na trgovinu i podu-pr- e primanje Kine u UN je u suprotnosti sa zcljama ka-nadsk- og naroda. Javno mni-jenj- e de prisilit vladu da iz-mjeni svoje stanovi§te". Kanadski masinisti trazc vecu autonomiju San Francisco. — Kanad-ski delcgati na konvenciji Medjunarodnog udruzenja maSinista (International As-sociation of Machinists), trazili su vedu autonomiju kanadskih lokala ovc unije. Predloieno je da so iza-ber- e okruJni direktor za Kanadu i poveda broj orga-nizator- a, kako bi sc moglo lakSe i bolje vrSiti duinosti u interesu dlanstva. U Kanadi se osjeda nejednakost unij-sko- g predstavniStva, pa je delegat Iz Toronta, Harold Graham, istakao, da kanad-sk- o dlanstvo trail pravo na predstavniStvo srazmjerno svome broju. Konvencija je povisila dla-nari- nu na Л dolara mjesed-no- , pladu predsjedniku na 25 hiljada dolara, podpred-sjednik- u na 22.500 i tajniku-blagajnik- u na 20.000 dola-ra. Duznost je radnika da podupiru Ej:ipat, kazc Svjctska federacija sindikata Svjetska federacija sind-ikata, koja broji vi3e od 80 milijuna dlanova uputila jc poziv svojim dlanovima i radnicima opecnito da podu-piru opravdanu borbu Egip-t- a u pitanju Sueskog kanala. To je intemacionalna dui-no- st svih radnika, kaie sc u izjavi. n I G 1 a n i doveden po svojim roditelji- - ma, kad mu je bilo tek dvije j godine. 1928 godine, kad bio 24 godine star, dobio je svoje gradjanske papire. Danas, 28 godina nakon to-ga, Odjeljenje Pravde mu hoce oduzeti gradjanstvo na podlozi optuzbe da je "krivo izvjestio" vladu za vrijeme kad se je ugradjanio. Ova tuiba o "krivom iz-vjesciva-nju" se temelji na dvostrukoj podlozi. Prvo, da nije rekao examineru (ispi-tivad- u) da je bio uhapsen prije nego je postao gradja- - nm, a dingo, da nije rekao bpitivadu da je bio dlan FOLKLORNI ANSAMBL "KOLO Kakvi su to Srbi koje ne raduje dolazak srpskog kulturnog drustva? (U v o d n i k) Dolazak beogradskog folklornog a n s a m b 1 a "Kolo" je znadajan kulturni dogadjaj i raduje sve rodo-ljubiv- e Srbe, Ilrvatc, Slovence i Makedonce u Kanadi, posebno Srbe, po§to je "Kolo" srpska umjetnidka sku-pin- a, sastojeci sc od mladih Srba i Srpkinja i izvodcdi uglavnom srpske narodnc igre i pjesme. Pa ipak ima Srba koje dolazak "Kola" ne veseli; oni su uznemireni i ljuti, odrzavaju protestnc sastankc i Salju rezolucijc kanadskoj vladi da "Kolo" ne pusti u Kanadu . . . Cudni Srbi, nema £tn . . . Jedan od protestnih sastanaka odrian jc u Torontu prosli pctak uveder u prostorijama crkve Sv. Save. To nije bio obidair miting. Na prvom mjestu priredile su ga "srpske folklorne grupe", koje su takodjer pokazalc svoju umjetnost. Namjera je bila, pi5e Leon Kossar u "Telegramu", da se dokaze da se srpska folklorna umjetnost u Kanadi Siri i bez "kulturnih delegacija" iz Jugoslavije. Drugim rijedima, Sto de tu "Kolo". Nema kanadskog Srbina koga nc de obradovati na-pred- ak srpske narodne umjetnosti u ovoj zemlji, a nji-ho- vu radost dijelit ce i ostali Jugoslaveni. AH je dud no §to srpski kulturni radnici u Kanadi ustaju protiv srpskih kulturnih radnika iz Jugoslavije. Covjck bi mislio da dc oni prvi pozdravit dolazak "Kola", sigurno jednc od najspromnijih srpskih folklornih skupina do danas, od koga ovdaSnji srpski folkloristi mogu mnogo nauditi. Njima bi takodjer koristilo uspostavljanje veza sa "Ko-lom- ", koje bi im moglo pruziti pomod u njihovom radu. Umjesto toga, oni su ustali protiv "Kola". Branko Sta-nojev- ic, predsjednik Srpskog omladinskog kulturnog kluba je dapade izjavio, da "Kolo" "nema pravo da pri-kazu- je kulturu Jugoslavenn, posto oni nemnju nita za-jednid- kog sa jugoslavenskim narodima". Covjck zaista mora imati dosta snage — ali i praznu glavu ! — da ne-S-ta takova kaze. Zasto se Stanojevid i njegovo druStvo protivi "Ko-lu"- ? Mogude smatraju da umjetnost "Kola" nije na visini? To bi svakako bio opravdan razlog za protest. Ali kako ne&to takova kazati grupi umjetnika koji su stekli svjetsku slavu? Sve Sto je Stanojevic mogao da iznese protiv "Kola" jeste to da ih ovamo "Salju komunisti". Netko bi mogao redi: Ilvala komunistima! Da se to ne dogodi Stanojevid odmah dodaje da "jugoslavenski narodi mrze komuni-ste"- . I zato Sto netko (ne sav narod, jer i komunisti su dio naroda) u Jugoslaviji mrzi komuniste, ovdasnji Srbi i ostali Jugoslaveni treba da mrze "Kolo", da protiv njega protestiraju i demonstriraju odnosno da pravc benu od sebe, kao Sto radi Stanojevid i njegova "kultur-na-" grupa. Iza ove akcije "srpskih folklornih umjetnika" u Torontu stoji politidka organizacija, Srpska narodna obrana. Ova organizacija je takodjer bojkotirala kon-(Nastav- ak nastr. 2) Sudjenje Antonu Minericu Minerida, munistidke partije USA. Minerid ne poride da Je bio uhapSen za vrijeme ru-darsk- og Strajka 192S. godi-ne po driavnoj policiji u Pennsylvaniji, koja je onda bila poznata kao "Coal and Iron Police, i koja je na-knad- no bila ukinuta radi ve-- likog protesta radnidkog po-- ' bilo.) Prema tome, on "krivo Izvjestio" ispiU-vanj- a. Drugo, u pogledu novanja u Komunistidkoj partiji, dinjenica se pitalo Ijude H su dlanovi Komunistidke partije ili ne. ih se pi- talo li su anarhisti. kreta i demokratskog J fakti jasno dokazuju se rabila za [ Odjeljenje Pravde Strajkolomadke svrhe . imalo ni Iegalne pod-Mine- rid uhapSen na- - za protiv Mine-ko- n, a ne prije, ispitivanja , navodno "krivo po eximaneru, pa informiranje vlade tivania 79 nm fa — — . . mogao da toga nije nije vladu kod dla-- j jeste da onda nije da nego da ito naro- - Ovi da, jer ista da nije Ali mrvu je bio loge tuibu rida, niti je niie niila kkroiod. isnpii-ti- loer tnVrn biotnrKaz-a-je reci je bio kad Minerid sigurno nije bio. - ~ — — -- -, а.г j ч_ w.. iz anti-demokr-at- (Nastavak na str. 4)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 28, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-09-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000176 |
Description
Title | 000305 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO 76 (G98) TITO l'ft'sij_.. ЧЈК- - 05P flRZ 77Г0, prcJsjeJmk FXRJ u pitanju ptHitemigranata U smo pre- - knji-nije- li izvjeStaj "New York j ga, filmova, povodom Hrusdov-- 1 kih dostignuda doprinosi Ijeva boravka u vecem Siro- - u kome je u glavnom izne-scn- o sa dime su Jugoslaveni nezadovoljni, prema infor-macija- ma 'Timesova dopis-nik- a. Sada isti list javlja iz VarSave da, prema nekim informacijama, Centralni komitet sovjetske komunisti-dk- e partije nije posve zado-volja- n sa stavom i radom jugoslavenskih komunista. Izmedju ostalog, kaze sc u £Ianku, Moskva je nezado-voljn- a sa stavom jURosla-venski- h vlasti prema jupo-slavenski- m koji se povracaju iz So-vjetskog Saveza i zemnlja narodnc demokracije. Kako je ranije javljeno, neki od njih su osudjeni na zatvor kao "izdajnici'. Izracl dobiva kanadskc avionc, Egipat pscnicu vijest iz Ottave kn-i- c da je kanadska vlada od-ludil- a da Izraclu proda 25 aviona na mlazni pogon tipa F—86, za koji 6c Izrael pla-ti- ti 6 milijuna dolara. To je uJinjeno uz odobrc-nj- e Washinstona. Istog dana (21. septem-bra- ) je saopdeno da je izme-dju Effipta i Kanade postip-nu- t sporazum o prodaji 250.000 tona kanadske p5e-nic- e Egiptu za 20 milijuna dolara. konipanijc trazc poviSenjc tarifa 2с1јпЛс котрдтје u opct ?atrililc povijenje naplau гх pfc-vo- z tcrcta — гх 7 poto. Predsjednik CPR-- i je izivio da niepwa kompanija mora imati 65 milijuna dolara profita poJiJnjc. da hi dioni£arima mocla opjrati &4 71 po dionki. Proilc podine je mala "amo" 549.99 OOO profka ill 13.75 х dionia. I 1 Zavrcn Jtrajk kod Fcrranti Electric 1 Toroirto. — Znrien C ferajk Jtrajk 320 raJnila koJ poduzeda Fcrranti EJctnc Straik trajae 140 dana. Skraccno radno vrijeme u Prag. — Сћо1огаЉа vlada e u$vopta nert nVooa oaa se frcdvidj герЛгnfc radno: тге-nx- nt a zeraJji Tkn nacTtom se prcdridfa u-rodjen-ie кгаЛпор rad-no: vrancna od 1. oktobra 196. i to na 46 sati tiedno. Prrd-vidirn- o ie da podawda za inTerti-ooc- u izgradnpi mopa i peto-dncr-nu radnu nrdjelja. Ш — — Шл . TORONTO. FRIDAY, OPET TITO, I PUCAR SKUPA Prema radio ijestima iz Beograda, Nikita Hrusdov, pri sekretar Komunisticke partije Sovjetskog Saveza je zavrSio svoj posjet u Jugoslaviji i povraca se natrag u Moskvu. Zajedno s njim putuje predsjednik FNRJ J B. Tito sa suprugom Jovankom, podpredsjednik vlade Aleksan-da- r Rankovid i Djuro Pucar. proSlom broju umjotnidkih kolektiva, naudno-tehnid-Timesa- " Jugoslaviji, zblizavanju politemifrranti-ma-, viSejro-di§n- ji Jedna ieljeznicarske Ccholovackoj godine RANKOVIC PUTUJU Pismo iz "Jedinstvo" je prinjilo iz Moskve slijedeci dopis: Iz dan a u dan rastu i ja-da- ju veze izmedju sovjet-skog i jugoslavenskog naro-d- a. Rnzmjena delegacija. kih radnih masa obiju zema-lj- a. U toku posljednjeg vremena u Jugoslaviji su bo-rav- ili sovjetski sindikalni radnici, тпок predstavnici nauke, kulture, umjetnosti, uitelji, novinari, sportisti. I svaki od njih je kod Jugosla-ven- a nailazio na najsrdaS-nij- i i prijateljski prijem. — Mi nemamo blizcg i rodnije naroda nego §to je va§. Sovjetski Savez je паб brat, — tako je govorio stari crnogorski seljak Nikola Vukcevic jednom 21anu sov-jetske delegacije koja je bi-l- a u JuKoslaviji. Sa isto takvom toplinom docckuju sovjetski ljudi iza-slani- ke bratskih jugoslaven-ski- h naroda. U jafanju prijateljskih odnosa izmedju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza veliku je ulogu odigralo uspostavlja-nj- e liinih kontakta izmedju driavnika obiju zcmalja. Vaian dogadjaj u historiji sovjetsko-juoKslavensk- ih od-nosa bila je posjeta koju je Federativnoj Narodnoj Re-publ- ici Jugoslaviji u£inila delegacija sovjetske vlade na 6elu sa N. S. HruSovom i N. A. Bulganjinom u pro- - ljece 1955. eodine. Dolazak ' Jugoslavije Josipa Broza ' Tita i drugih driavnika, nji-ho- vi pregovori , sovjetske vlade i Ko-munistid- ke partije otvorili su noNm etapu u razvitku prija-teljskih odnosa izmedju obje drzave. odno-sa i razvitak suradnje i pri-jateljst- va izmedju SSSR i Jugoslavije koji je zatim us-lijed- io doprinjeli popu- - i stanju medjunarodne zateg- - i nut0sti Pozitivne rezultate dala I_ i ..ninm"nn f4Tminna nar. 'lamentamih delegacija. Ju- - goslavenskim poslanicima Гb":i,lesu date iiroke mogud-- , nosti za a - ] st,gnudima levjeUWM. roda. Oni su posjetih mnoge i ..Г .~~1П. gradove sovjetsKe zemlje. ,I bГi.l.i. su u tvornicama i zavo-- , dima. kolhozima. u naucnim i kulturn m ustanovama. u Jkolama. Njih su vii da I srdadno pozdravljali sovjet- i ski ,l'judi. Oni su govorili Ja- - ' goslavenskim prijateljima o djeltma. 2ivo su se. sa svoje j strane. interesovali za iivot Г.' ", I ielili dalje uspjehe u socija- -' SEPTEMBER 28, 1956 U MOSKVI SUPRUGA, S HRUscOVifri joS trvesti listi6kom preobrazaju do-movin- e. Takodjer je u JuKoslaviji toplo bila do2ckana sovjet-sk- a parlamcntarna delega-cij- a. Clanovima delegacije je bila data mogudnost da posjete mnoge krajeve zem-Ij- e, poduzeda, da se blisko upoznaju sa zivotom jugo-slavensk- ih naroda. ЛгеНк гпабај za razvitak politidkih, ekonomskih i kul-turni- h veza izmedju SSSR i Jugoslavije ima poznata Be-ograd- ska deklaracija, u £i-j- oj osnovi leie slijededi prin-cip- i: poStovanje suverenite-ta-, nczavisnosti i teritorijal-no- g intcgritcta, ravnoprav-no- st i nemjeSanje u unutraS-nj- e stvari jedan drugog. Za kratko vrijeme, uz uzimanje u obzir uzajamnih interesa, rjesen je niz vrlo vainih pitanja: regulisane su uzajamne pretenzije; ostvaruje se sporazum o dugoroCnim uzajamnim is-poruk-ama robe; obje zemlje su se dogovorile o tehniCkoj surndnji i razmjeni isku-stv- n, izmedju ostalog i o su-radn- ji u oblasti iskorUcava-nj- a atomske energije za mime svrhe; postignut jc sporazum da Sovjetski Sa vez da Jugoslaviji kredite i zajatn; zakljudena je kon-venci- ja o Sirokoj kulturnoj suradnji; potpisani su spo-razu- mi o zradnom saobrada-ju- , o po§tanskoj telegraf-sko- j i telefonskoj vezi izme-dju obje zemlje i drugi. Ve6 su udareni Cvrsti te-me- lji za plodnu sovjetsko- - _ . 2 _ шш. -- _ 1 a. .A kk 1 k % X 4 ♦ % ♦ 1 CKU SUritUIIJU. J ui-niii- ui u 1955. godine izmedju dvije zemlje je bio zakljuden spo-razum koji predvidja uza-jam- nu razmjenu iskustva I tchnidkih dostignuda u obla-sti industrije i poljoprivrede. Sasvim neda-n- o je izme-dju vlada SSSR. Njemadkc Demokratske Republike i Jugoslavije potpisan spora-- , zum o izgradnji u Jugosla-viji aluminijevog kombinata koji de godiSnje proizvoditi 100 hiljada tona aluminiju- - ma a porazum, kao i drugi, zasnovan je na prmci- - p"imai puoztapjuanmeneravnKoopnrsanvonsot-i.- Jugoslavenskoj strani de bcz __. _ . u .. ., tehnidka dokumen- - J „eophodne za izgrad- - nju kombinata i organizova-- ; mje proizvodnje. Taj sporaz„u"mV c,лe odigrau vainu ulogu u ucvrscenju , „ ujs,ej=.. . uv vesn: Tc~e a, o -o- aijeg jacanj „.v i prija 'teljskih veza izmedju sov-- jetskog i jugoslavenskih na--4 roda. On prcdstavlja plodni nastavak intenzivnih eko-- onuk ,d„o iIm.dJa Jo (Nastavak na str. 4) u SSSR predsjednika FSn™™™ V ,"ГГС sa rukovodio-cim- a Normalizacija sov-jetsko-jugoslavens- kih su LSS5Sf. '.".Sr."", Moskve PRICE he PER COPY Х1К1ТЛ S HRVSCOV, prtt sekretar CK KPSS. Vijece sigurnosti ce razmotrlt Sueski problem New York. — Vijece si-gurnosti UN je zakljudilo da sasluSa britansko-francusk- u optuzbu protiv egipatske na-cionaliza- cije Sueskog kanala i egipatsku optuibu da Veli-k- a Britanija i Francuska ugroiavaju svjetski mir i sigurnost i gaze Povclju UN. Za to da se sasluSa egipat-sk- a optuiba glasao je i amc- - ricKi cielegat, premda su Sjed. Drzave saveznik Bri-tanij- e i Francuske. Za prijedlog su jos glasali Sovjetski Savez, Jugoslavia, Kuba, Peru, Cang Kaj-seko- v "kineski" delegat i Iran. Diskusija de podeti 1. ili 5. oktobra. Odekujc se da ce na zasjedanje dodi britanski, francuski, egipatski i jugo- - slavcnski ministri vanjskih poslova, a moguce i sovjet-ski. IZRAELSKI NAPADAJ NA JORDAN Izraelska vojska je upala u Jordan i izvr£ila napadaj na jordanske pogranidne po-staj- e. U napadaju je sudje-loval- o 1.800 vojnika. Borba je trajala oko 9 sati. Mnogo je mrtvih na jednoj i drugoj strani. Izraelski predstavnici ka-z- u da su napadaj izvr&ili da sprijede jordanske napadaje na Izrael. Borba je prekinuta po na-Io- gu UN komisije, na celu koje stoji kanadski general Burns. Noma sumnje da je izrael-ski napadaj na Jordan pove-za- n sa situacijom oko Sueza. N a p a d a j 'Narod U srijedu 12 septembra, podela je parnica pred civil-ni- m sudom Federalnog Ok-ruin- og Suda u Chicago pro-tiv Antona upravi-telj- a "Narodnog Glasnika". Parnicu je diglo Odjeljenje Pravdc, za oduzimanje ame-ricko- g gradjanstva na tulbi, koja je morala idi preko 28 god. nazad da nadje neSto na osnovu dega bi se mogla spakirati neka "svjedoian-stva- " da Minerid nije pra-viln- o dobio svoje americke gradjanske papire. Anton Minerid — ili kako ga obid-n- o zovu "Tonjr — dosao je u Ameriku, ili todnije, bio je Kazc da ce Kanada morati da izmjeni sta prema Kini Associated Press javlja da na kongresu kineske ko-- J munistidke partije prisu-- I stvuju predstavnici kanad-ske Radnidke progresivne f partije Leslie Morris, Tom McEwen I A. A. MacLeod. U svom pozdravnom go-vo- ru Morris je rekao : "Odbijanje kanadske vla-de da uspostavi diplomatske odnose sa NR KJnom, ukinc embargo na trgovinu i podu-pr- e primanje Kine u UN je u suprotnosti sa zcljama ka-nadsk- og naroda. Javno mni-jenj- e de prisilit vladu da iz-mjeni svoje stanovi§te". Kanadski masinisti trazc vecu autonomiju San Francisco. — Kanad-ski delcgati na konvenciji Medjunarodnog udruzenja maSinista (International As-sociation of Machinists), trazili su vedu autonomiju kanadskih lokala ovc unije. Predloieno je da so iza-ber- e okruJni direktor za Kanadu i poveda broj orga-nizator- a, kako bi sc moglo lakSe i bolje vrSiti duinosti u interesu dlanstva. U Kanadi se osjeda nejednakost unij-sko- g predstavniStva, pa je delegat Iz Toronta, Harold Graham, istakao, da kanad-sk- o dlanstvo trail pravo na predstavniStvo srazmjerno svome broju. Konvencija je povisila dla-nari- nu na Л dolara mjesed-no- , pladu predsjedniku na 25 hiljada dolara, podpred-sjednik- u na 22.500 i tajniku-blagajnik- u na 20.000 dola-ra. Duznost je radnika da podupiru Ej:ipat, kazc Svjctska federacija sindikata Svjetska federacija sind-ikata, koja broji vi3e od 80 milijuna dlanova uputila jc poziv svojim dlanovima i radnicima opecnito da podu-piru opravdanu borbu Egip-t- a u pitanju Sueskog kanala. To je intemacionalna dui-no- st svih radnika, kaie sc u izjavi. n I G 1 a n i doveden po svojim roditelji- - ma, kad mu je bilo tek dvije j godine. 1928 godine, kad bio 24 godine star, dobio je svoje gradjanske papire. Danas, 28 godina nakon to-ga, Odjeljenje Pravde mu hoce oduzeti gradjanstvo na podlozi optuzbe da je "krivo izvjestio" vladu za vrijeme kad se je ugradjanio. Ova tuiba o "krivom iz-vjesciva-nju" se temelji na dvostrukoj podlozi. Prvo, da nije rekao examineru (ispi-tivad- u) da je bio uhapsen prije nego je postao gradja- - nm, a dingo, da nije rekao bpitivadu da je bio dlan FOLKLORNI ANSAMBL "KOLO Kakvi su to Srbi koje ne raduje dolazak srpskog kulturnog drustva? (U v o d n i k) Dolazak beogradskog folklornog a n s a m b 1 a "Kolo" je znadajan kulturni dogadjaj i raduje sve rodo-ljubiv- e Srbe, Ilrvatc, Slovence i Makedonce u Kanadi, posebno Srbe, po§to je "Kolo" srpska umjetnidka sku-pin- a, sastojeci sc od mladih Srba i Srpkinja i izvodcdi uglavnom srpske narodnc igre i pjesme. Pa ipak ima Srba koje dolazak "Kola" ne veseli; oni su uznemireni i ljuti, odrzavaju protestnc sastankc i Salju rezolucijc kanadskoj vladi da "Kolo" ne pusti u Kanadu . . . Cudni Srbi, nema £tn . . . Jedan od protestnih sastanaka odrian jc u Torontu prosli pctak uveder u prostorijama crkve Sv. Save. To nije bio obidair miting. Na prvom mjestu priredile su ga "srpske folklorne grupe", koje su takodjer pokazalc svoju umjetnost. Namjera je bila, pi5e Leon Kossar u "Telegramu", da se dokaze da se srpska folklorna umjetnost u Kanadi Siri i bez "kulturnih delegacija" iz Jugoslavije. Drugim rijedima, Sto de tu "Kolo". Nema kanadskog Srbina koga nc de obradovati na-pred- ak srpske narodne umjetnosti u ovoj zemlji, a nji-ho- vu radost dijelit ce i ostali Jugoslaveni. AH je dud no §to srpski kulturni radnici u Kanadi ustaju protiv srpskih kulturnih radnika iz Jugoslavije. Covjck bi mislio da dc oni prvi pozdravit dolazak "Kola", sigurno jednc od najspromnijih srpskih folklornih skupina do danas, od koga ovdaSnji srpski folkloristi mogu mnogo nauditi. Njima bi takodjer koristilo uspostavljanje veza sa "Ko-lom- ", koje bi im moglo pruziti pomod u njihovom radu. Umjesto toga, oni su ustali protiv "Kola". Branko Sta-nojev- ic, predsjednik Srpskog omladinskog kulturnog kluba je dapade izjavio, da "Kolo" "nema pravo da pri-kazu- je kulturu Jugoslavenn, posto oni nemnju nita za-jednid- kog sa jugoslavenskim narodima". Covjck zaista mora imati dosta snage — ali i praznu glavu ! — da ne-S-ta takova kaze. Zasto se Stanojevid i njegovo druStvo protivi "Ko-lu"- ? Mogude smatraju da umjetnost "Kola" nije na visini? To bi svakako bio opravdan razlog za protest. Ali kako ne&to takova kazati grupi umjetnika koji su stekli svjetsku slavu? Sve Sto je Stanojevic mogao da iznese protiv "Kola" jeste to da ih ovamo "Salju komunisti". Netko bi mogao redi: Ilvala komunistima! Da se to ne dogodi Stanojevid odmah dodaje da "jugoslavenski narodi mrze komuni-ste"- . I zato Sto netko (ne sav narod, jer i komunisti su dio naroda) u Jugoslaviji mrzi komuniste, ovdasnji Srbi i ostali Jugoslaveni treba da mrze "Kolo", da protiv njega protestiraju i demonstriraju odnosno da pravc benu od sebe, kao Sto radi Stanojevid i njegova "kultur-na-" grupa. Iza ove akcije "srpskih folklornih umjetnika" u Torontu stoji politidka organizacija, Srpska narodna obrana. Ova organizacija je takodjer bojkotirala kon-(Nastav- ak nastr. 2) Sudjenje Antonu Minericu Minerida, munistidke partije USA. Minerid ne poride da Je bio uhapSen za vrijeme ru-darsk- og Strajka 192S. godi-ne po driavnoj policiji u Pennsylvaniji, koja je onda bila poznata kao "Coal and Iron Police, i koja je na-knad- no bila ukinuta radi ve-- likog protesta radnidkog po-- ' bilo.) Prema tome, on "krivo Izvjestio" ispiU-vanj- a. Drugo, u pogledu novanja u Komunistidkoj partiji, dinjenica se pitalo Ijude H su dlanovi Komunistidke partije ili ne. ih se pi- talo li su anarhisti. kreta i demokratskog J fakti jasno dokazuju se rabila za [ Odjeljenje Pravde Strajkolomadke svrhe . imalo ni Iegalne pod-Mine- rid uhapSen na- - za protiv Mine-ko- n, a ne prije, ispitivanja , navodno "krivo po eximaneru, pa informiranje vlade tivania 79 nm fa — — . . mogao da toga nije nije vladu kod dla-- j jeste da onda nije da nego da ito naro- - Ovi da, jer ista da nije Ali mrvu je bio loge tuibu rida, niti je niie niila kkroiod. isnpii-ti- loer tnVrn biotnrKaz-a-je reci je bio kad Minerid sigurno nije bio. - ~ — — -- -, а.г j ч_ w.. iz anti-demokr-at- (Nastavak na str. 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000305