000313 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — ХО. 78 (700) Kanadski tredunionisti razmatraju politicku djelatnost U Torontu s' sastao poli-ticko-prosvje- tni komitet Ka-nadsk- og radnickog kongre-s-a da razmotri pitanje ибе-sc- a unija u politickom zivotu zemlje. Miting ce trajati dva da-n- a. Predsjeda Don Swailes iz Winnipega. Prisutno je 25 clanova odbora iz Sest pro-vincij- a. Xa proSloj konvenciji Kon-gres- a donijeta je odluka da ce unije suradjivati sa raz-ni- m radnickim i farmerskim organizacijama u promica-nj- u politidkog programato-meljeno- g na potrebama rad-nik- a i farmera. (Xaknadno je javljeno da je donesena odluka da so svim politickim partijama podnese zakonodnvni pro-gram Kanadskog radni6kog kongresa i trazi da se po njenu izjasne. Program je slijcdeci: zdravstveno osigu-ranj- e, izjodnaCenje provin-cijalni- h i fcderalnih zakona kako bi se stvorio jedinstveni sistcm socijalne zaJtite. -- 10-satna radna nedjelja, mini-maln- a nadnica od $1.00 na sat, placeni odmor i sluzbeni blagdnni, porez na principu mogucnosti plncnnja, podu-piranj- e kooperativa, izgrad-nj- a stnnova, plansko useljn-vanj- e, usvajanje zakona o pravima i unapredjenje &kolstva.) Konferencija za ljudska prava Proslog tjedna u Ottawi je zasjedao Nacionalni ko-mitet za ljudska prava pri Kanadskom radnidkom kon-grcs- u. Zakljufeno je da se pove-d- e nacionalna kampanja za osiguranje ljudskih prava. n u proljedu 1957. da se odrii nacionalna konferencija. Xa konferenciji ce se pre-tres- ti pitanje rasne i vjerske diskriminacije, problemi no-vi- h doseljenika, problem starih radnika, polozaj Indi-janac- a i pitanje gradjanskih sloboda. Xa konferenciju 5e biti pozvani predstavnici raznih nacionalnih organizacija, fe-deral-nih i provincijalnih vlasti, univerziteta itd. Xa zasjedanju su saslu-Sa- ni izvjestaji raznih mjes-ni-h unijskih komiteta o pri-mje- ni federalnog i provin cijalnih zakona o zabrani , diskriminacije pri uposliva- - : nju. I IzvjcStaji pokazuju da su i ovi zakoni, neposredno i po- - sredno utjecali na sistem u- - poslivanja u nekim granama J industriie. doprinjevsi ubla- - zenju ili potpunom ukidanju diskriminacije iz rasnih i vjerskih razloga. Mcdjutim, cetiri provin-cij- e uopce nemaju takvih zakona, a to su Quebec. Xewfoundland, Prince Ed-ward Island i Alberta. Xa-ciona- lni komitet za ljudska prava je pozvao radnicTce u-n- lje u tim provincijama da pojacaju napore za usvaja-nje takvih zakona. Prosjena auirada ProW tjedna шгЛж prTinci]i RG ImoH ST1.7X ЛПмИ M.90. n MBitbt ttl.49. a Oetaria 4T.0H, Qae-- TORONTO. FRIDAY. OCTOBER Kanada spremna sa OTTAWA. — Predstavnik vlade je izjavio novina-rim- a da bi Kanada sigurno pristala da jedna sovjetska delegacija posjeti Kanadu i promatra kanadske izbore, koji ce se po svoj prilici odrzati u junu 1957., i uputila bi svoju delegaciju u Sovjetski Savez da promatra sov-jets- ke izbore. 60 kanadskih pilota za Sueski kanal Xovine piu da se fiO ka-nadskih brodskih pilota pri-javi- lo egipatskoj amoasadi u Ottawi za sluzbu na Sue-sko-m kanalu. j Ambasada je trazila pilo- - i te kroz dnevnu stampu. ', Predstavnik ambasade je kazao da su molbenice upu-cen- e upravi Sueskog kanala u Kalro. Mcdjutim, kanadsko mi-nistarst- vo transporta jo upo-zori- lo pilote da ce nutomnt-sk- i izgubiti kanadsku dozvo-l- u ako podju u Egipat. JEDAN PROTEST "Canadian Tribune" u svom najnovijem broju pro-testir- a protiv izjave federal-no- g ministarstva transporta da ce kanadski piloti izgu-bi- ti dozvolu ako podju u Egipat. "To je neprijateljski po-stup- ak prcma Egiptu i us-kraciva- njo demokrntskih j prava Kanadjnnima da rade ' gdje zele i kada zele", pi5e "Tribune. , "Tribune" kaze da Kana-da nc ce imati nikakve Stote od u£c5ca kanadskih pilota ц provodjenju brodova Sue- - skim kanalom. Profiti rastu, pa rastu Dominion Bureau of Statistics saopcava da Je profit kanadskih korpora-cij- a u drugom tromjesecju (april, maj i juni) 1956., prije isplate poreia izno-si- o 884,000.000 dolara Ul 17 posto vise пецо u istom razdoblju prosle godine. Profcsor Hromodka u Kanadi U Kanadi boravi profesor Josip Hromodka, dekan teo-losk- o? fakulteta Praskog univerziteta. Hromodka ce odriati pet predavanja na Knox Collepe u Torontu — Crnp brilsnkih novinara i 1алотж parlamenta (taburUti) obila je NJrmakn Deniokrat-k- u lUpublikn 1 Trio pohTalno e iiraxita o njtinim nipjwlmi. — Anrnrin Иртжп, vodja lije-vp- g kril britaakih laburita izabran Je sa partijkoff blazai-nik- a i time dobio m]eto в It-Trin- om odbora partije. Teko je kazati nd koliko je to snataja ta politiku laburitWke partije. — nritanka vlada je dbila da povnfe eptnibu protir ovjet-k- e port a ice Nine Pononiare--f, koja je navodno "ikrala" nekolik malih irWa vrijednih $1.79. Го1а£епје optulbe tait-va- ra irotoT a britanka tam-p- a. UtUori da e radi o ep-ra- m ma a ne kradji. — Predfjednik' FIimI Kek-kon- en dopetfrrae je ш Stockholm na alnlbeni pojet Aed.kj. — Za preL}ednika fraarake narodae kapitiee iaabran je 5. 1956 Povod ovoj izjavi je jedno saopcenje da su Sjedinjene Drzave pozvale Sovjetski Savez da izasalje svoju de-legaciju da promatra ameri-£k- e izbore i da je SSSR pri-hvati- o poziv. Medjutim, vlada i dalje Suti o sovjetskom prijedlogu da se razmjene parlamen-tarn- e delegacije, naime, da knnndska parlamentarna delegacija pbsjeti SSSR, so-vjetska Kanadu. Jos jedan sovjetski ministar dolazi u Kanadu Ovih dana doputovat ce u Kanadu sovjetski ministar бита G. X. Orlov. Orlov dolazi na poziv Ca-nadf- an Lumbermen's Asso-ciation, £ijn je delepacija nedavno posjetila Sovjetski Savez. Za vrijeme svor boravka u Kanadi Orlov c"e obidi Sum-sk- e radnje, pilane i tvoraice pulpa i papira. Orlov dolazi kratko vrije-me po odlasku ministrn ribo-lov- a A. A. ISkova. Federalni izbori u junu 1957. Mnojri- - znakovi pokazuju da ce se federalni izbori odrzati u junu 1957. To uvjerenje pojacala je izjavn premijera St. Lauren-t- a na konferenciji za stam-pu, da se parlamenat ne ce sastati ove jeseni i da ce idu- - 6c zasjedanje (u januaru ili pocetkom februnra) biti ve- - oma kratko. Posljednji izbori odr±ani su 10. nuRUsta 1953. Pobjeda lilcrala u Ncwfoundlandu St. John's, — Rezultat provincijalnih izbora odria-ni- h 1. oktobra je ovaj: libe-ra-li 32, konzervativci Л, CCF niita. ocijalita Le Troquer. Pobijedio je bi podriku komanitta, koji u prije toita kritizirali vladina politiku prema Egiptii i a Al-iiru. (Itat a Aliira traje ft 23 mjeea; I ovdje e orniana ila pokazala nemocnom.) — Ameriki drzavnl ekretar Dalle na konferenciji ж Stam-pu a Wa-ohintrto-na ogradio ►e od britankoir i francatkoc ko-lonijaliz- ma. On je rekao da je kolonljalizam pozadi britankor i franevokoe tava prema Г rip-t-o. Izjara je izazvala ororcenje protete Londona 1 Tariza. — Prema novinvkim Izvjeita-jim- a ix txmdona i Pariza, bri-tans- ka I francaka vlada nzele knr na tvaranje jednir zapadno-erropk- oc bloka koji e ne bi onlanjao na Sjed. Driare. Proeatrai kaie da j to rat-1- C francovkoj odloci da Zapad-n- oj Njeeartoj povratl Saar. (Orl doradjaji хл1 Ublje- - PRICE 5 PER COPY razmjeniti delegacije Sovjetima Laburiti za zabranu atomskog oruzja Blockpool, Engleska. Godisnja konvencija La-buristi- cke partije je za-traii- la zabranu svakog a-toms- kog i nuklearnog oru-zja. Konvencija je izjavila da do postignuca medju-narodno- g sporazuma o za-brani trcba obustavit pro-be nuklearnog oruzja. Za rezoluciju je glasalo svih 1300 delegata. Konvencija je takodjer osudila politiku Edenove vladc u pitanju Sueza. Potreba radnika u Sjevernom Ontariu Zamoljeni smo od okruz-no- g uredn uposlivafke sluz-b- e (Xational Employment Service) da objavimo, dn postoji velika potreba radne snaKe u Sjevernom Ontariu — u podruCju izmedju North Bay i Sault Ste. Marie i sjeverno do Knpuskasinjra. Traze se radnici za rud-nik- e i Sumske radnje. Informncije o platama, radnom vremenu i stambe-ni- m uvjetima токи se dobiti u svim urcdima Xational Employment Service. Povratak poljskih cmiranata VarSava. — Radio Varsa-v- a saopcava dn se u toku po-sljedn- jih mjeseci u Poljsku vratilo oko 17.000 emigrana-ta- , koji su doputovali s raz-nih kontincnata. Oslobodjcn mctropolil Arscnijc Javlja se iz Beorada da je pu§ten iz zatvora metro-poli- t Arsenije, vladika crno-Korsk- i, ali ic biti poslan u jedan manastir. Arsenije je bio osudjen na 1 1 i pol podina zatvora zbog zavjere za obaranje vlade. Kazna mu je poslije sniienn na 5 i pol godina. nje NATO . . .) — Kinenki premijer (~u En La J je izjavio, da ce kineka narodna vlada natait da predlaie mir-n- o rjeienje problema Тајтапа (Formoze). — Noriiuki iivjeStaji iz Sjed. Driava pokaznja da opada licna popularnot predfjednika Eien-b- e era, (te je glarna nada re-pubtika- naca гж pobjeda. — Sovjetki Savez i Japan u potiitti porazam o mirovnont arororn. Japanvki premijer Ha-toja- ma odlari n Mokru Mai tjedan da potpiearovor. — Kanadki minitar vanjkih polova L. R. Peanon nalazi na Icelanda. Novine pta da on narovara Irelandka vlada da odaHane od zahtjeva za povla-cen- je amerikih tmpa. — U Јаскмпа. driava Mkhi-ga- n. USA, м-aiil- a e zgrada izrradjena Лл izdrii atomke ekrpkMije. Ubtjeno je 10 Ukratko iz svijeta Vazno za Toronto PRIJEM ZA "KOLO" ODRzAT 6E SE U VICTORIA AUDITORIUM, 53 QUEEN STREET EAST .Odbor za docek jugoslavenskog folklornog ansambla "KOLO" saopcava da se prijem u cast "KOLA" ne ce odrzati u Hrvatskom Xa-rodno- m Domu, kao sto je ranije javljeno, vec u Victoria Auditorium, 53 Queen Street East (izmedju Church i Victoria). Pnjem ce se odrzati u nedjelju 7. okt , pocetak u 7 sati uvecer. I Nastavljaju se sovjetsko-- jugoslavenski razgovori RADIO Sovjetsko - jugoslaven-ski pregovori јоб traju, ali se ocekiva da ce biti za-vrSe- ni krajem ovogatjed-na- . Kako javlja Radio Mo-skva (3. oktobra) prego-vori su plodni. U svom prvom izvje&ta-j- u od kad su pregovori po-ce- li prije 11 dana. Radio Moskva kaze da se Sovjet-ski Savez i Jugoslavia zblizavaju. Radio Moskva takodjer pozdravlja stav Jugosla-vij- e u pitanju Sueskog ka-nala. "Pravda" u svom izvjc-§taj- u napisala je ovo: "Xcdavna bojazan od ne-rijesen- ih i nejasnih pita-nj- a u odnosima izmedju Saveza komunista Jugo-slavi- je i drugih bratskih komunisti6kih i radn!5kih Kratko vrijeme prod do-lasko- m Hru5cova u Beo-gra- d, "Borba", glasilo jugo-slnvensk- ih komunista obja-vil- a je oJtar napadaj na ko-muni-stc u raznim zemljnma, koji osudjuju stav jugosla-venski- h vlasti prema jugo-slavenski- m politemigrantima koji se povracaju iz Sovjet-skog Saveza i zcmalja nnro-dn- e demokracije. U clanku se kaie dn su te osobe bile "irtve i orudje jedne politike, koja se do kraja kompromitirala i koja Jugoslavensko (Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Koca Po. povic je stigao u New York, da prtsustvuje za-sjedanju Vijeca sigurnosti koje ce razmatrati pitanje Sueskog kanala. On je re-kao da je moguc kompro-mi- s pod uvjetom da pos-toji dobra volja na jednoj I drugoj strani.) Beograd. — Xa konferen-ciji za stampu predstavnik Driavnog sekretarijata za vanjske poslove Branko Dra-Skovi- c" proitao je ovu izjavu vlade FXRJ: "Plan, koji je u britan-sko- m parlamentu najavio premijer Anthony Eden o osnivanju jednoga novog ti- - jela ili Udruzenja korisnika Sueskog kanala ne predsta-vlja- , po miSljenju jugosla venske vlade, prilog mirolju-bivo- m rjesenju sueskog pro-blema. Jugoslavenska vlada i da-lje stoji na stanoviitu, da spor oko Sueskog kanala tre-b- a rjesavati pregovorima svih zainteresiranih zemalja MOSKVA I "PRAVDA" ZADOVOLJN'l XAPREDKOM PREGOVORA pai-tij- a je suzena i stalno se umanjuje. U isto vrije-me povecava se surad-nja.- " Xa drugoj strani beo-gials- ki dopisnik "X. Y. Timcsa" javlja da vodeel komunisti6ki krugovi u Ju-goslav-iji ne ocekuju pot-pu- ni sporazum ideoloSkih razlika koje su izbilo na povrSinu, ali da njihov skepticizam no dijele zn-pad- ni diplomatski pred stavnici, naime, oni misloH da ce Tito popustiti. Prema jugoslaveixskim izvorima, osnovno pitanje je nczavisnost komunisti6-ki- h pnrtija izvan Sovjet-sko- g Saveza i njihovo pra-v- o da izgradjuju socijali-za- m svojim vlastitim pu-te- m. Jugoslaveni u "privat-ni- m razgovorima" — piso "Borba" o Hinformbirasiman je potpuno skrahirala." Jugoslavija je prema nji-m- a "vec dokazala takvu vc-likodusn- ost. kakva sv rijetko gdje moze naci u svijetu", piSe "Borba", ali osobe koje su "pofiinile teska kri-vien- n djela ne mogu i ne smiju proci bez kazne." Da-lje kaze da je "od bivsih informbirasa, koji su se od pocetka normalizacije od-no- sa sa SSSR i istocnoevrop-ski- m zemljama povratili u Jugoslaviju. osudjeno samo 16.5 posto." "Borba" piie da oni "kru u Sueza uzimajuci pritom u obzir su-vere- na prava Egipta i osigu-ranj- e slobodne plovidbe ka-nalom, a ne nametanjem bilo kakva jednostranog rjese-nj- a. Spomenuti plan o osniva-nju posebnog Udruienja ko-risnika Sueskog kanala, koje bi stupilo u funkciju protiv voljo Egipta i drugih zema lja korisnika kanala, znaci ustvari novo zaostravanje krize oko sueskog problema. Osim toga, on nije u skladu s Carigradskom konvenci-jo- m od 1888. godine. Takvo udrufenje ne bi bilo u sta-nj- u da na miroljubiv nacm osigura slobodnu plovidbu kanalom i funkcioniranje njegovih sluibi, vec bi se moglo realizirati samo po cijenu naruSavanja egipat- - ske nezavisnosti. stranog Indija odobrila Egiptu zajam od 70 milijuna dolara New Delhi — Indijska vlada odobrila je Epptu глјчп od 70 "Timesov" dopisnik — go-vor- o da je sovjetsko ruko-vodst- vo napustilo nekc principe deklaracije od 20. juna ove godine o od-nosima izmedju sovjetsko i jugoslavenske partije, naime, principe pune ne-zavisno- sti i jednakosti ko-munistic- kih partija izvan Sovjetskog Saveza, surad-nj- a partija i vladn ali ne na bazi "blokova". Podvln£i so da so ipak toe no no ce znati do Tito-v- a povratkn iz Jalte. U medjuvremenu, ame-ric- ki drzavnl sekretar John Foster Dulles na konferenciju zn Stampu u Washingtonu je izrazio zadovoljstvo sa Titovim stavom i dao znati da ce Sjed. Driavc nastavit da-vanj- em ekonomske pomo-- ci Jugoslaviji. stanovisie pitanju govi u inozemstvu koji i dalje uzimlju u znStitu biv.se informbiraso i pokuSavaju opravdati njihovo postup-k- o . . . indirektno nnpadaju i cjclokupnu politiku ruko-vodst- va Siveza komunista Jugoslavijo i time dokazuju da i daljo stoje na antijugo-slavenski- m pozicijama In-formbiro-a." Xa kraju 61anka se kaie da "pokuSaji pravdanja m-formbir- aSa no mogu znnfiti drugo do zaostajnnje za raz-voje- m dogadjaja." pritiska i intervencije su-prot- nc slovu i duhu Povelje Ujedinjenih naroda. Posto-jed-o teinje i napori za miro-Ijubivi- m rjoSenjom proble ma pregovaranjem i spora zumijcvanjom bili bi na taj nacin odbadeni na stetu svih zainteresiranih zemalja. Imajufi u vidu, da bi ova-ka- v razvoj dogadjaja, bez obzira na subjektivne na mjere, mogao dovesti do stvaranja situacije, u kojoj bi vojna intcrvenfiija izgle-da-la kao posljednji izlaz, naie je milljenje, da bi svi korisnici Sueskog kanala, koji zastupaju razne stavo-v- e, trebalo da ucine krajnje napore i da se za otvaranje noлih pregovora. kako bi se omoguilo miroljubivo rje-sen- je ovoga krupnog medju-narodn- og problema. вмКрни detail. Ovim zijmem ttc ba da e omogvO пеивеиа razvoj ttfovimkih odnota izmedfa te dri;e zemlje take м Wekiriae egipatsle sterltnlke rczerre od Чхлпе brittn-sl- e vlade podije nadonilizxdje Sunke lorr.panijt
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 05, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-10-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000178 |
Description
Title | 000313 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — ХО. 78 (700) Kanadski tredunionisti razmatraju politicku djelatnost U Torontu s' sastao poli-ticko-prosvje- tni komitet Ka-nadsk- og radnickog kongre-s-a da razmotri pitanje ибе-sc- a unija u politickom zivotu zemlje. Miting ce trajati dva da-n- a. Predsjeda Don Swailes iz Winnipega. Prisutno je 25 clanova odbora iz Sest pro-vincij- a. Xa proSloj konvenciji Kon-gres- a donijeta je odluka da ce unije suradjivati sa raz-ni- m radnickim i farmerskim organizacijama u promica-nj- u politidkog programato-meljeno- g na potrebama rad-nik- a i farmera. (Xaknadno je javljeno da je donesena odluka da so svim politickim partijama podnese zakonodnvni pro-gram Kanadskog radni6kog kongresa i trazi da se po njenu izjasne. Program je slijcdeci: zdravstveno osigu-ranj- e, izjodnaCenje provin-cijalni- h i fcderalnih zakona kako bi se stvorio jedinstveni sistcm socijalne zaJtite. -- 10-satna radna nedjelja, mini-maln- a nadnica od $1.00 na sat, placeni odmor i sluzbeni blagdnni, porez na principu mogucnosti plncnnja, podu-piranj- e kooperativa, izgrad-nj- a stnnova, plansko useljn-vanj- e, usvajanje zakona o pravima i unapredjenje &kolstva.) Konferencija za ljudska prava Proslog tjedna u Ottawi je zasjedao Nacionalni ko-mitet za ljudska prava pri Kanadskom radnidkom kon-grcs- u. Zakljufeno je da se pove-d- e nacionalna kampanja za osiguranje ljudskih prava. n u proljedu 1957. da se odrii nacionalna konferencija. Xa konferenciji ce se pre-tres- ti pitanje rasne i vjerske diskriminacije, problemi no-vi- h doseljenika, problem starih radnika, polozaj Indi-janac- a i pitanje gradjanskih sloboda. Xa konferenciju 5e biti pozvani predstavnici raznih nacionalnih organizacija, fe-deral-nih i provincijalnih vlasti, univerziteta itd. Xa zasjedanju su saslu-Sa- ni izvjestaji raznih mjes-ni-h unijskih komiteta o pri-mje- ni federalnog i provin cijalnih zakona o zabrani , diskriminacije pri uposliva- - : nju. I IzvjcStaji pokazuju da su i ovi zakoni, neposredno i po- - sredno utjecali na sistem u- - poslivanja u nekim granama J industriie. doprinjevsi ubla- - zenju ili potpunom ukidanju diskriminacije iz rasnih i vjerskih razloga. Mcdjutim, cetiri provin-cij- e uopce nemaju takvih zakona, a to su Quebec. Xewfoundland, Prince Ed-ward Island i Alberta. Xa-ciona- lni komitet za ljudska prava je pozvao radnicTce u-n- lje u tim provincijama da pojacaju napore za usvaja-nje takvih zakona. Prosjena auirada ProW tjedna шгЛж prTinci]i RG ImoH ST1.7X ЛПмИ M.90. n MBitbt ttl.49. a Oetaria 4T.0H, Qae-- TORONTO. FRIDAY. OCTOBER Kanada spremna sa OTTAWA. — Predstavnik vlade je izjavio novina-rim- a da bi Kanada sigurno pristala da jedna sovjetska delegacija posjeti Kanadu i promatra kanadske izbore, koji ce se po svoj prilici odrzati u junu 1957., i uputila bi svoju delegaciju u Sovjetski Savez da promatra sov-jets- ke izbore. 60 kanadskih pilota za Sueski kanal Xovine piu da se fiO ka-nadskih brodskih pilota pri-javi- lo egipatskoj amoasadi u Ottawi za sluzbu na Sue-sko-m kanalu. j Ambasada je trazila pilo- - i te kroz dnevnu stampu. ', Predstavnik ambasade je kazao da su molbenice upu-cen- e upravi Sueskog kanala u Kalro. Mcdjutim, kanadsko mi-nistarst- vo transporta jo upo-zori- lo pilote da ce nutomnt-sk- i izgubiti kanadsku dozvo-l- u ako podju u Egipat. JEDAN PROTEST "Canadian Tribune" u svom najnovijem broju pro-testir- a protiv izjave federal-no- g ministarstva transporta da ce kanadski piloti izgu-bi- ti dozvolu ako podju u Egipat. "To je neprijateljski po-stup- ak prcma Egiptu i us-kraciva- njo demokrntskih j prava Kanadjnnima da rade ' gdje zele i kada zele", pi5e "Tribune. , "Tribune" kaze da Kana-da nc ce imati nikakve Stote od u£c5ca kanadskih pilota ц provodjenju brodova Sue- - skim kanalom. Profiti rastu, pa rastu Dominion Bureau of Statistics saopcava da Je profit kanadskih korpora-cij- a u drugom tromjesecju (april, maj i juni) 1956., prije isplate poreia izno-si- o 884,000.000 dolara Ul 17 posto vise пецо u istom razdoblju prosle godine. Profcsor Hromodka u Kanadi U Kanadi boravi profesor Josip Hromodka, dekan teo-losk- o? fakulteta Praskog univerziteta. Hromodka ce odriati pet predavanja na Knox Collepe u Torontu — Crnp brilsnkih novinara i 1алотж parlamenta (taburUti) obila je NJrmakn Deniokrat-k- u lUpublikn 1 Trio pohTalno e iiraxita o njtinim nipjwlmi. — Anrnrin Иртжп, vodja lije-vp- g kril britaakih laburita izabran Je sa partijkoff blazai-nik- a i time dobio m]eto в It-Trin- om odbora partije. Teko je kazati nd koliko je to snataja ta politiku laburitWke partije. — nritanka vlada je dbila da povnfe eptnibu protir ovjet-k- e port a ice Nine Pononiare--f, koja je navodno "ikrala" nekolik malih irWa vrijednih $1.79. Го1а£епје optulbe tait-va- ra irotoT a britanka tam-p- a. UtUori da e radi o ep-ra- m ma a ne kradji. — Predfjednik' FIimI Kek-kon- en dopetfrrae je ш Stockholm na alnlbeni pojet Aed.kj. — Za preL}ednika fraarake narodae kapitiee iaabran je 5. 1956 Povod ovoj izjavi je jedno saopcenje da su Sjedinjene Drzave pozvale Sovjetski Savez da izasalje svoju de-legaciju da promatra ameri-£k- e izbore i da je SSSR pri-hvati- o poziv. Medjutim, vlada i dalje Suti o sovjetskom prijedlogu da se razmjene parlamen-tarn- e delegacije, naime, da knnndska parlamentarna delegacija pbsjeti SSSR, so-vjetska Kanadu. Jos jedan sovjetski ministar dolazi u Kanadu Ovih dana doputovat ce u Kanadu sovjetski ministar бита G. X. Orlov. Orlov dolazi na poziv Ca-nadf- an Lumbermen's Asso-ciation, £ijn je delepacija nedavno posjetila Sovjetski Savez. Za vrijeme svor boravka u Kanadi Orlov c"e obidi Sum-sk- e radnje, pilane i tvoraice pulpa i papira. Orlov dolazi kratko vrije-me po odlasku ministrn ribo-lov- a A. A. ISkova. Federalni izbori u junu 1957. Mnojri- - znakovi pokazuju da ce se federalni izbori odrzati u junu 1957. To uvjerenje pojacala je izjavn premijera St. Lauren-t- a na konferenciji za stam-pu, da se parlamenat ne ce sastati ove jeseni i da ce idu- - 6c zasjedanje (u januaru ili pocetkom februnra) biti ve- - oma kratko. Posljednji izbori odr±ani su 10. nuRUsta 1953. Pobjeda lilcrala u Ncwfoundlandu St. John's, — Rezultat provincijalnih izbora odria-ni- h 1. oktobra je ovaj: libe-ra-li 32, konzervativci Л, CCF niita. ocijalita Le Troquer. Pobijedio je bi podriku komanitta, koji u prije toita kritizirali vladina politiku prema Egiptii i a Al-iiru. (Itat a Aliira traje ft 23 mjeea; I ovdje e orniana ila pokazala nemocnom.) — Ameriki drzavnl ekretar Dalle na konferenciji ж Stam-pu a Wa-ohintrto-na ogradio ►e od britankoir i francatkoc ko-lonijaliz- ma. On je rekao da je kolonljalizam pozadi britankor i franevokoe tava prema Г rip-t-o. Izjara je izazvala ororcenje protete Londona 1 Tariza. — Prema novinvkim Izvjeita-jim- a ix txmdona i Pariza, bri-tans- ka I francaka vlada nzele knr na tvaranje jednir zapadno-erropk- oc bloka koji e ne bi onlanjao na Sjed. Driare. Proeatrai kaie da j to rat-1- C francovkoj odloci da Zapad-n- oj Njeeartoj povratl Saar. (Orl doradjaji хл1 Ublje- - PRICE 5 PER COPY razmjeniti delegacije Sovjetima Laburiti za zabranu atomskog oruzja Blockpool, Engleska. Godisnja konvencija La-buristi- cke partije je za-traii- la zabranu svakog a-toms- kog i nuklearnog oru-zja. Konvencija je izjavila da do postignuca medju-narodno- g sporazuma o za-brani trcba obustavit pro-be nuklearnog oruzja. Za rezoluciju je glasalo svih 1300 delegata. Konvencija je takodjer osudila politiku Edenove vladc u pitanju Sueza. Potreba radnika u Sjevernom Ontariu Zamoljeni smo od okruz-no- g uredn uposlivafke sluz-b- e (Xational Employment Service) da objavimo, dn postoji velika potreba radne snaKe u Sjevernom Ontariu — u podruCju izmedju North Bay i Sault Ste. Marie i sjeverno do Knpuskasinjra. Traze se radnici za rud-nik- e i Sumske radnje. Informncije o platama, radnom vremenu i stambe-ni- m uvjetima токи se dobiti u svim urcdima Xational Employment Service. Povratak poljskih cmiranata VarSava. — Radio Varsa-v- a saopcava dn se u toku po-sljedn- jih mjeseci u Poljsku vratilo oko 17.000 emigrana-ta- , koji su doputovali s raz-nih kontincnata. Oslobodjcn mctropolil Arscnijc Javlja se iz Beorada da je pu§ten iz zatvora metro-poli- t Arsenije, vladika crno-Korsk- i, ali ic biti poslan u jedan manastir. Arsenije je bio osudjen na 1 1 i pol podina zatvora zbog zavjere za obaranje vlade. Kazna mu je poslije sniienn na 5 i pol godina. nje NATO . . .) — Kinenki premijer (~u En La J je izjavio, da ce kineka narodna vlada natait da predlaie mir-n- o rjeienje problema Тајтапа (Formoze). — Noriiuki iivjeStaji iz Sjed. Driava pokaznja da opada licna popularnot predfjednika Eien-b- e era, (te je glarna nada re-pubtika- naca гж pobjeda. — Sovjetki Savez i Japan u potiitti porazam o mirovnont arororn. Japanvki premijer Ha-toja- ma odlari n Mokru Mai tjedan da potpiearovor. — Kanadki minitar vanjkih polova L. R. Peanon nalazi na Icelanda. Novine pta da on narovara Irelandka vlada da odaHane od zahtjeva za povla-cen- je amerikih tmpa. — U Јаскмпа. driava Mkhi-ga- n. USA, м-aiil- a e zgrada izrradjena Лл izdrii atomke ekrpkMije. Ubtjeno je 10 Ukratko iz svijeta Vazno za Toronto PRIJEM ZA "KOLO" ODRzAT 6E SE U VICTORIA AUDITORIUM, 53 QUEEN STREET EAST .Odbor za docek jugoslavenskog folklornog ansambla "KOLO" saopcava da se prijem u cast "KOLA" ne ce odrzati u Hrvatskom Xa-rodno- m Domu, kao sto je ranije javljeno, vec u Victoria Auditorium, 53 Queen Street East (izmedju Church i Victoria). Pnjem ce se odrzati u nedjelju 7. okt , pocetak u 7 sati uvecer. I Nastavljaju se sovjetsko-- jugoslavenski razgovori RADIO Sovjetsko - jugoslaven-ski pregovori јоб traju, ali se ocekiva da ce biti za-vrSe- ni krajem ovogatjed-na- . Kako javlja Radio Mo-skva (3. oktobra) prego-vori su plodni. U svom prvom izvje&ta-j- u od kad su pregovori po-ce- li prije 11 dana. Radio Moskva kaze da se Sovjet-ski Savez i Jugoslavia zblizavaju. Radio Moskva takodjer pozdravlja stav Jugosla-vij- e u pitanju Sueskog ka-nala. "Pravda" u svom izvjc-§taj- u napisala je ovo: "Xcdavna bojazan od ne-rijesen- ih i nejasnih pita-nj- a u odnosima izmedju Saveza komunista Jugo-slavi- je i drugih bratskih komunisti6kih i radn!5kih Kratko vrijeme prod do-lasko- m Hru5cova u Beo-gra- d, "Borba", glasilo jugo-slnvensk- ih komunista obja-vil- a je oJtar napadaj na ko-muni-stc u raznim zemljnma, koji osudjuju stav jugosla-venski- h vlasti prema jugo-slavenski- m politemigrantima koji se povracaju iz Sovjet-skog Saveza i zcmalja nnro-dn- e demokracije. U clanku se kaie dn su te osobe bile "irtve i orudje jedne politike, koja se do kraja kompromitirala i koja Jugoslavensko (Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Koca Po. povic je stigao u New York, da prtsustvuje za-sjedanju Vijeca sigurnosti koje ce razmatrati pitanje Sueskog kanala. On je re-kao da je moguc kompro-mi- s pod uvjetom da pos-toji dobra volja na jednoj I drugoj strani.) Beograd. — Xa konferen-ciji za stampu predstavnik Driavnog sekretarijata za vanjske poslove Branko Dra-Skovi- c" proitao je ovu izjavu vlade FXRJ: "Plan, koji je u britan-sko- m parlamentu najavio premijer Anthony Eden o osnivanju jednoga novog ti- - jela ili Udruzenja korisnika Sueskog kanala ne predsta-vlja- , po miSljenju jugosla venske vlade, prilog mirolju-bivo- m rjesenju sueskog pro-blema. Jugoslavenska vlada i da-lje stoji na stanoviitu, da spor oko Sueskog kanala tre-b- a rjesavati pregovorima svih zainteresiranih zemalja MOSKVA I "PRAVDA" ZADOVOLJN'l XAPREDKOM PREGOVORA pai-tij- a je suzena i stalno se umanjuje. U isto vrije-me povecava se surad-nja.- " Xa drugoj strani beo-gials- ki dopisnik "X. Y. Timcsa" javlja da vodeel komunisti6ki krugovi u Ju-goslav-iji ne ocekuju pot-pu- ni sporazum ideoloSkih razlika koje su izbilo na povrSinu, ali da njihov skepticizam no dijele zn-pad- ni diplomatski pred stavnici, naime, oni misloH da ce Tito popustiti. Prema jugoslaveixskim izvorima, osnovno pitanje je nczavisnost komunisti6-ki- h pnrtija izvan Sovjet-sko- g Saveza i njihovo pra-v- o da izgradjuju socijali-za- m svojim vlastitim pu-te- m. Jugoslaveni u "privat-ni- m razgovorima" — piso "Borba" o Hinformbirasiman je potpuno skrahirala." Jugoslavija je prema nji-m- a "vec dokazala takvu vc-likodusn- ost. kakva sv rijetko gdje moze naci u svijetu", piSe "Borba", ali osobe koje su "pofiinile teska kri-vien- n djela ne mogu i ne smiju proci bez kazne." Da-lje kaze da je "od bivsih informbirasa, koji su se od pocetka normalizacije od-no- sa sa SSSR i istocnoevrop-ski- m zemljama povratili u Jugoslaviju. osudjeno samo 16.5 posto." "Borba" piie da oni "kru u Sueza uzimajuci pritom u obzir su-vere- na prava Egipta i osigu-ranj- e slobodne plovidbe ka-nalom, a ne nametanjem bilo kakva jednostranog rjese-nj- a. Spomenuti plan o osniva-nju posebnog Udruienja ko-risnika Sueskog kanala, koje bi stupilo u funkciju protiv voljo Egipta i drugih zema lja korisnika kanala, znaci ustvari novo zaostravanje krize oko sueskog problema. Osim toga, on nije u skladu s Carigradskom konvenci-jo- m od 1888. godine. Takvo udrufenje ne bi bilo u sta-nj- u da na miroljubiv nacm osigura slobodnu plovidbu kanalom i funkcioniranje njegovih sluibi, vec bi se moglo realizirati samo po cijenu naruSavanja egipat- - ske nezavisnosti. stranog Indija odobrila Egiptu zajam od 70 milijuna dolara New Delhi — Indijska vlada odobrila je Epptu глјчп od 70 "Timesov" dopisnik — go-vor- o da je sovjetsko ruko-vodst- vo napustilo nekc principe deklaracije od 20. juna ove godine o od-nosima izmedju sovjetsko i jugoslavenske partije, naime, principe pune ne-zavisno- sti i jednakosti ko-munistic- kih partija izvan Sovjetskog Saveza, surad-nj- a partija i vladn ali ne na bazi "blokova". Podvln£i so da so ipak toe no no ce znati do Tito-v- a povratkn iz Jalte. U medjuvremenu, ame-ric- ki drzavnl sekretar John Foster Dulles na konferenciju zn Stampu u Washingtonu je izrazio zadovoljstvo sa Titovim stavom i dao znati da ce Sjed. Driavc nastavit da-vanj- em ekonomske pomo-- ci Jugoslaviji. stanovisie pitanju govi u inozemstvu koji i dalje uzimlju u znStitu biv.se informbiraso i pokuSavaju opravdati njihovo postup-k- o . . . indirektno nnpadaju i cjclokupnu politiku ruko-vodst- va Siveza komunista Jugoslavijo i time dokazuju da i daljo stoje na antijugo-slavenski- m pozicijama In-formbiro-a." Xa kraju 61anka se kaie da "pokuSaji pravdanja m-formbir- aSa no mogu znnfiti drugo do zaostajnnje za raz-voje- m dogadjaja." pritiska i intervencije su-prot- nc slovu i duhu Povelje Ujedinjenih naroda. Posto-jed-o teinje i napori za miro-Ijubivi- m rjoSenjom proble ma pregovaranjem i spora zumijcvanjom bili bi na taj nacin odbadeni na stetu svih zainteresiranih zemalja. Imajufi u vidu, da bi ova-ka- v razvoj dogadjaja, bez obzira na subjektivne na mjere, mogao dovesti do stvaranja situacije, u kojoj bi vojna intcrvenfiija izgle-da-la kao posljednji izlaz, naie je milljenje, da bi svi korisnici Sueskog kanala, koji zastupaju razne stavo-v- e, trebalo da ucine krajnje napore i da se za otvaranje noлih pregovora. kako bi se omoguilo miroljubivo rje-sen- je ovoga krupnog medju-narodn- og problema. вмКрни detail. Ovim zijmem ttc ba da e omogvO пеивеиа razvoj ttfovimkih odnota izmedfa te dri;e zemlje take м Wekiriae egipatsle sterltnlke rczerre od Чхлпе brittn-sl- e vlade podije nadonilizxdje Sunke lorr.panijt |
Tags
Comments
Post a Comment for 000313