Jedinstvo, November 30, 1956

              __ вшшшшМШМНаавааМвШ 4 4тШ .w
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 93 (715)
Z A S J L U A J L PARLAMESTA
PREMIJER ST. LAURENT OsTRO ISTUPIO PROTIV POUTIKE
VELIKIH SILA; DA SE PRIMIcE KQNAG GOSPODSTVA
EVROPSKIH "SUPERMANA" NAD SVIJETOM
MINISTAR POSLOVA PEARSON KAzE DA KANADA
NIJE N1 BRITANSKI N1 AMERICKI "PODVORNIK"
VEC VODI NEZAVISNU POLITIKU
U ponedjeljak 2G. no em-br- a
otpoielo je izvanredno
zasjedanjo kanadskog par-lamen- ta, sazvano da odobri
vladinu politiku u odnosu na
Srednji Istok, ukljuCiv less-ee
kanadskih oruzanih sila u
medjunarodnoj vojnoj sili,
te pomoc Madjarskoj.
Promijcr St. Laurent i mi-nistar
Vanjskih poslova I. B.
Pearson su odludno ustali u
obranu svoje politike nepo-dupiran- ja
britansko-francu-sk- e
i izraelske agresije na
Egipat i trazenje mirnog
гјобспја. Konzervativci su
pak oStro napali vladu zbog
toboznje "izdaje" Britanije.
Kritiku su stavili i socijal-krediter- i.
Sisieferi su podu-prl- i
vladu.
U svom dosta znacajnom
govoru premijer St. Laurent
je rckao da je "doba kad su
ovropski supermani (nad-ljud- i) vladali svijetom pros-l- o
ili vrlo bltsko kraju".
Premijer jo osudio sve vc-li- ke sile veledi da se sluzc
Povcljom Ujedinjcnih nncija
kao sredstvom zn obuzdava-nj- e
malih zemalja, ali da
Povclja ne zna£i nista kad
su u pitnnju "njihovi tako-zva- ni
zlvotni interesi".
St. Laurent je rekao da su
"ilanovi malih zemalja ljud-sk- a
bica isto kao i oni u ve--
likim driavama".
On jo dnlje rekao da "iz-gle- da da se Sesto zaboravlja
da su driave svijeta potpisa-l- e
Povelju UN I time preu-zel- e
obavezu da ce se sluiiti
miroljubivim sredstvima u
rjeSavanju sporova i da ne
ce upotrcbljavati nasilja".
Kritizirajudi zapadne dr-iave
zbog zloupotrebljava-nj- a
Povelje UN St. Laurent
je rekao, da vjcruje da "kad
Rusi ne bi insistirali na pra-v- o
vcta, da bito uradile Sje-dinjc- nc Driave i Velika Bri
PAR REDAKA
Opasnost za Siriju. —
Sovjetski ministar vanjskih
poslova Sepilov je izjavio da
Velika Britanija, Francuska
i Izrael namjeravaju napasti
arapske zemlje koje podr-iava- ju Epipat. Na Kranica-m- a
Jordana i Sirije koncen-triS- e
se vojska, a Lebanom
se nastoji neutralizirati. Ra-spire- na je velika propa&an-distidk- a hajka protiv Sirije.
Jugoslavenski pogledi.
— Коба Popovid izjavio je
na Generalne
skupitine UN da su se dva
velika bloka — istoini i za-padni
— poceli rasipati. On
je rekao da ie nastojanja t
veltkih driava da sprijeie
rasulo ostati uzaludna. Po-dje- la sijeta u dva suprotna
tabora ce biti uklonjena po
nezavi&nim drzavama koje
stoje za koetrzistenciju i su-radn- ju.
Britanija i USA. U
britanskoj Jtampi poja%ila
e oitra kritika Sjedinjenih
Drzava. Napada se i samo£
Eisenhowcra. Ministar vanj- skih poslova Lloyd ca po-vrat- ku u London sa zasjeda- -
TORONTO, FRIDAY, NOVEMBER 30. 1956
KAzE
VANJSKIH
zasjedanju
tanija".
("Veto" je originalno pre-dloz- io ameri5ki predsjednik
Roosevelt. — Urcd.).
Ministar vanjskih poslova
Pearson je dao opSiran pri-ka- z
dogadjaja koji su pred-hodi- li
invaziji Egipta i pot-hva- ta
koji su poduzeti da se
obustavi.
On je rekao da je kanad-sk- a
politika u torn poglcdu
bila "objektivna, kanndska
i nezavisna".
Odgovarajuci na optuibc
konzervativaca da je Knnn-d- a
postala "podvornik" Sje- -
dinjenih 'Drzava, Pearson je 1
rekao, da "Kanada ne ce
igrat] ulogu amerifikog pod-vornik- a", ali da je "isto tako
loSe Igrati ulogu kolonijnl-no- g
podvornika za Ujedi-njen- u Kaljcvinu (Britani-ju- ),
treed! naokolo sa uzvi-ko- m 'spreman, uvijek spre-ma- n' kad pod Britanija zn-trai- l".
TIC—'.iirSUI~l~. J2Uгш n1 uiiтiшшiuj- - чJиa Ji j- -JI 12ГД2С napadaj na Egipat pocljepao vjajj
Britanski Komonvelt l na-stav- ak rata bio bi jra doveo
do rasula. Jedan od clljeva
vladinc politike je da o6uva
Komonvelt.
Rat je takodjer prouzro-Ci- o
opasni pocijep izmedju
Londona i Pariza, na jcdnoj
strani, i Washlngtona na
druROJ. On mnogo zall da je
do toga doJlo i nastoji da
oSuva zapadni savez.
Pearson je rekao da je
Kanada savjetovala Veliku
Britaniju protiv poduzima-nj- a
mjcra u Suezu koje ne
bi bile u skladu sa Poveljom
Ujedinjenih nacija.
Pored kritlke St. Laurcn-tov- e
vlade konzervativci su
takodjer ostro napali Sjedi-njen- e
Driave. Jedan od njih
je rekao da je za krizu na
Srednjem Istoku kriv Wash-ington,
koji ide za tim da
U
nja Generalne skupstine UN
je izjavio, da razlike u bri-tansk- oj
i ameriikoj politici
prema Srednjem Istoku os-taj-u.
NR Klna J Indija. — U
glavni grad Indije, New
Delhi, doputovao je kineski
premijer i ministar vanjskih
poslova Cu En Laj. Priredjen
mu je veliki doiek, slicno
kao prosle podine Нгибболш
i Bulpanjinu.
Rat u Aliiru se rasm- -
plamsava U 6etvrtak 28.
novembra doslo je do-sukob-a
izmedju francuskih trupa i
ustanika u blizini pranice
Tunisa. Ubijeno je 11 fran-cuskih
vojnika, 30 ranjeno.
Francuska avijacija je bom-bardira- la
mnopa ustanicka
mjesta. UniJteno je nekoliko
francuskih vojnih vlakova.
Prema izvjeitajlma iz fran-cuskih
izvora, ustanici su
"veoma aktivni" na cjtavom
teritoriju.
Egipat je zatralio od
UN da odredi toan dan do
kopa se moraju povuci bri-tans- ke, francuske i izraelske
trupe.
(Nastavak na strani 4)
istisne Veliku Britaniju sa
Bliskog i Srednjeg Istoka i
prigrabi rezerve ulja.
Premijer St. Laurent je
predlozio da se odobri jedan
milijun dolara za madjar-sk- u
pomoc. Izjavio je da jo
povodom sovjetske interven-cij-e
u Madjarskoj pisao so-vjetsk- om prcmijeru Bulga-njin- u. Invazija Egiptnje o-nemog- ucila da se mobiliznra
svjofako javno mnijenje u
osudi "onoga sto se uprnvo
u torn Cnsu dogadjalo u Ma-djarskoj",
kazao je pro- -
Francuski socijalisti istupaju protiv
politike Molletove vlade
ParJz. — Rar(xarenjc i pomctnja
koji su u pvim dan i ma agrcsije na
Egipat karakterizirali raspoloienje
ilanitva Socijalistiikc partije prc-laz- c
sada u otorcno nczadovo!jsto
ncpovjcrenja Molictovoj
Grupa istaknutih socijaltsti&ih
pnaka pariske oblasti zatraiila je
httan sazii' izvanrcdnog konpresa
partije, kako bi se "sa&ivao Jivot
naSoj partiji, toliko kompromito-va- n
akcijom foIletove vlade".
Zahtje% je ufinjcn u otvorcnom
pismu pencralnom sckretaru partije
Pjeru Komcnu.
U pismu se kale da sadafaja
vlada takozvano£ "rcpublikanjkog
ronta" predstaxlja " bcsprincipi-jcln- u
koalidju, koja je. odanjajuli
se na desniai, postala njcn zarotv
Ijenlk".
Dorctfj se za xlast Socijalistidka
partija je obnfavala rjeicnje pro-ble-ma
koji suoavaju zemlju. Jedan
od tih je rat u Aliiru. Molletova
hdx ne samo da nije zavriila rat,
пДо £ je proiirila i dospjela u
jednu bczizlaznu situaciju. Ona se
upustila u egipatsku avanturu. koja
je zavriila krahom. Posljedice topa
Slaveci 25-godisnj- icu n a s e
Stampe . . . prisjetimo se nekih
dogadjaja koji su se odigrali u
toku protekllh 25 godina . . .
U vrijeme kad se pojavila
"Borba" u Kanadi 1 svim kapita-listiiki- m
zemljama, vladala je
ekonomska kriza . . . Milijuni su
bili bez posla . . . Ma koliko to
danas zvu£ilo, i u Ka-nadi
su ljudi umirali od glad! . . .
Nezaposleni su se organizirali i
borili; ,organizirali su se i upo-sle- nl
— јабао je tredunijski ili
pokret . . . Nala stara
domovina — Jugoslavija, stenja-l- a
je pod dikta-turo- m
. . . Godine 1933. Hitler je
do£ao na vlast u NjemaSkoj . . .
1936. u Spaniji su faiisticki ele-ment!
poditrli oruzani ustanak
protiv narodne i demokratske
republike, i uz pomoc" faisticke
NjemaJke i Ita4je polijcd::! .
Svijetu je zaprijetila opasnost
PRICE 5 PER COPY
Шш ч јЗ
PREMIJER ST L4LRET
mijer.
Vlada nastoji da dopremi
Sto viSe madjarskih izbjcgli-c- a
u Kanadu. Ministar imi-graci- je Pickersgill je obavi-jesti- o parlamcnnt da ce svim
izbjeglicama koji zelo doci
biti placen put. U vczi totra
Pickcrspill odlazi u Веб.
su ne samo slabfjenje mcdjururod-no- p
poloiaja Francuske, --rf i po-gorjava-nje
unutraSnje ckonomske
situacije, izazh-ajut'- i u radnJAoj
klasi strah od bcsposlice, koja jc
ci na pomolu u automobilskoj
industriji. MoIIctoa Iada je po-driava- la
i antikomunistiYke ispade
povodom dogadjaja u Madjarskoj,
Jto je zategnulo odnose izmedju
dviju radmYkih partija. Zato jedan
broj socijalitta smatra --da je jedini
izlaz iz ovc situacije saziv izvan-redno- g
kongresa partije, koji bi
izmjcnio sadatnju politiku.
Konstatirajui da je agrcsija
protiv Egipta imala porazne po-sljedice
po francuske sccijalistc,
potpunici otvorenog pisma zaklju-ifuju- :
"Mi hocemo spasiti partiju
od kompromitiranja, koje njcn ii-v- ot doodi u opasnost. To je nata
duinost! Jer spasiti partiju znafi
spasiti instrument borbe za radnic'-k-u
klasu i za slobodu. Sadainja si-tuac- ija
se ne moie oteziti u nedo-gle- d.
Treba se odluflti".
Pn-- a je progovorila Andre Vie-no- a,
bivfi poslanik i stari lan So-cijalisti-cle
partije. Ona smatra da
(Nastavak na strani s)
29. novembra praznik
naroda Jugoslavije
Dvadeset i deveti no-vembra
je praznik naroda
Jugoslavije. Na taj dan
1945. proglaiena je Fede-rativn- a Narodna Repub-Ilk- a Jugoslavia, a isti dan
1943. na drugom zasjcda-nj- u
Antifasistickog vijeca
narodnog oslobodjenja
Jugoslavije (AVNOJ) u
Jajcu donijeta je odluka
da se to tijelo pretvori u
najvLii organ drzavne vla-s- ti
u zemlji, u njenu vla-du.
Tako je Federativna
Narodna Republika Ju-goslavia
plod narodne
Jugoslavensko-sovjetsl- ii odnosi
Posljednjih dana doslo je
do izvjesnog zaoStrenja so-vjetsko-juposlave- nskih
od-nos- a,
kao rczultat dojradjaja
u Madjarskoj.
Pomelo je sa Titovim govo-ro- m
u Puli, u kome je odiro-vorno- st
za madjarsku pobu-n- a
pripisana Rako§iju i Go-r- u, bivsim vodjama madjar-skih
komunistn. Tito je tako-djer
osudio upotrebu sovjet-ski- h trupa u Madjarskoj,
premdn jo priznao da je dru-K- a
sovjetska intervencija ( 1.
novembra) bila opravdann,
jer inaie bili pobijedili re-akciona- rni elementi. Tito je
ostro nnpao "staljiniste" i
"staljinisti6ke metode" u
svim zemljama, itd.
Sovjetska affcncijn TASS
je stnvila izvjesne kriti6ne
primjedbe na adresu Tita.
TASS je kazao da je.iz Ti-to- va
Kovora i pisanja juro-slavens- ke
§tampc probija
misao da je "put Jujroslavijc
u socijalizam jedino vjeran
i jedino mogud put socijali-sti2ko{- ?
razvoja Kotovo za
sve zomlje". Takvo stanovi-5t-e "u korijenu protivrijeel
marksisti5ko - lenjinisti5kom
stavu", izjavio jo TASS.
Zatim jc "Borba" lavila
opsiran komentar na pisanjc
TASS-- a tvrdedi da "na6in
na koji TASS polcmizira s
ovim Rovorom (Titovim)
nije u skladu sa normama
slobodnc, poStene, otvorene
i rnvnopravne diskusije . "Borba" dalje tTdi da jc
TASS uCinio "vrlo teske op- -
tuibe protiv Saveza komu- -
nista Jugoslavije i protiv
drupa Tita lidno", ali da ih
"nije potkrepio nikakvim Sjecpaongjlaedni a pbruodsuocsntos
na
fasizma . . . Slijedili su
na Kinu, Albaniju,
Cehoslovafku i копабпо
na Poljsku . . . Otpoico je Drugi
svjetski rat ... U aprilu 1941.
narodi Jguoslaije svrgli su
vladu . . . Zatim je Ju-goslavia
napadnuta; dva mje-se- ca
kasnije Izblo je oruiani na-rod- ni
ustanak . . . IstoTemeno je
Hitler napao Sovjetski Savez,
Japanci Sjedinjene Driave . . .
Krvavi rat traje ietiri' godine,
zavrsava pobjedom antifaSisti6-ki- h
saveznika . . . Mnogi narodi
dobivaju slobodu . . .V Jugosla-viji
je uspostavljena narodna
vlast . . . U augustu 1945. godine
je atomska bomba
Hiremom — vjesnik nove
epehe . . . Onda "hladni rat . .
1950. izbija rat u Koreji . . I
tako dalje do naiih dar.a .
Sjecamo se svega taa? Kako
se ne bi sjecati! SjeCmo se tako
borbe za slobodu I neza-visnos- t.
Dvadeset i deveti no-vembra
jc svecano prosla-vlje- n
u Jugoslaviji. Pred-sjednik
FNRJ J. B. Tito
primio je cestitke od po-clavi- ca drugih drzava.
U diplomatskim pred-stavniitvi- ma Jugoslavije u
priredjeni su
prijemi, kojima su prisu-stvov- al' diplomatski i dru-g- i
pred.tavnlci.
Kako saopcava Jugo-pre- s, prigodom dana repu-blik- e
pomilovano je 2.000
cinjenicama".
"Borba" je predbacila
TASS-- u da se sluii "starim
nafinom polemike", nalme
da nije prenio cijeli tekst
povora, vec pa samo prepri-5a- o,
a neke je stavke krivo
prikazao i protumadio.
"Borba" kaie da nije tod-n- o
da jujjoslavenski komu-nis- ti
stojc na stanovistu da
jc njihov put u socija-lizam
ispravan. Dalje opord-pav- a
tvrdnju TASS--a da je
Tito podriao tezu reakcio-narn- o propasande, da kori
jeni kulta H6nosti leie u so-vjetsk- om drustvenom ure-djenj- u.
"Borba" TASS
zbojc izjave da Titovo dije-ljen- je partija
na "staljinisti6ke" i "antista-IjinistiSk- e" moie "nanijeti
samo Itctu komunistiSkom
pokretu, jer zivot danas, kao
nikada ranije, zahtijeva zbi-jeno- st komunisti6kih pnrtljn
u iitavom svijetu".
"Jugoslavcnski komunisti
uvijek su davali otrromho
хпабепје jedinstvu radnifi-ko- ff pokreta uopce, kao i
jedinstvu u redovima komu-nistiSk- ih partija i njihovoj
medjusobnoj suradnji", pise
"Borba". "Ali oni su — a
iivot je potvrdio ispravnost
njihovoj; stava — inzistirali
na tome, da se jedinstvo u
medjunarodnom radniikom
pokretu mora temeljiti na
zdravim temeljima, a ne na
osnovama silo, heifemoniz-m- a
i diktata".
Zatim se javila "Pravda"
sa opJir.im Slankom, u ko-me
potanko analizira ma-djars- ke dopadjaje. i Titov
jjovor. "Pravdi" jc ponovno
i u
(Govor urcdnika "Jedinstva" Stjcpana MioSica proslavi
25-godibnj- icc btampc u Torontu, 21. novembra 1936.)
£udnovato
stndikalni
vojno-falistidko- m
napadaji
Etiopiju,
Austriju,
iz-dajni- tku
ekspledirala
nad
inozemstvu
samo
kritikuje
komunistifikih
djer sto je naSa stampa pisala o
svim tim dogadjajima, kakav je
stav zauzimala, Sto je zagovara-l- a,
sto je preporucala svojim 2ita-oci- ma
i cJtavom nasem narodu u
ovoj zemlji . . . Ima li toga tko
moie da kaie da smo mi zastu-pa- li
i radili nesto Sto nije bilo u
skladu sa interesima naSeg naro-da
ovdje, naSe nove i stare do-movi-ne,
radnog naroda opcenito
i svega 2ovje2anstva ? Moie li
tko da kaie da nismo postupali
kao pravi rodoljubi, kao borci za
mir, slobodu i napredak?
Nepobitna je iinjenica da smo
uvijek, u svim slucajevima stajali
na strani obespravljenih, ugnje-teni- h,
napadnutih . . . Branili
smo narodna prava i interese . . .
Borili smo se za mir . . . Za brat-stv-o
ljudi. NaS cilj je stvaranje
takvog drultvenog uredjenja u
kome ce svi ljudi ilx' V udebnim
(Nastavak na strani 2)
kaznjenika, od kojih ce
1.400 odmah biti puiteni
na slobodu, a ostalima su
snizene kazne.
Na 26. novembra otpo-cel- o jc zasjedanje Narod-ne
skupitine. Najavljen je
ekonomski plan za iducu
godinu, koji predvidja po-veca- nje iivotnog standar-d- a
pucanstva i usporenje
industrijalizacije. Na 1.
januara povecat ce se na-dni- ce kvalifikovanih rad-nik- a
za 12 posto, nekvali-fikovan- ih
7 posto. Penzije
ce se povecati za 8 posto.
odgovorila "Borba" i izglc-d- a
da ce se diskusija nasta-vi- t.
U medjuvremenu izbio jc
slufaj bivJep madjarskop
premijera Imre Nadja.
Kao Sto je poznato, Nadj
se poilije rasturanja njepo-v- o vlade 4. novembra sklo-ni- o
u jupolavensku nmbn-sad- u
u Budimpesti Zajedno
sa nckim drupim clnnovima
njepove-vlnd- e. Kad se borba
stisala Jugoslavia je posti-gl- a
sporazum sa madjar-sko- m vladom da se Nadju
i njtgovim suradnicima omo-gu- ci da odu iz ambasadc.
Medjutim, poslije napuSta-nj- a ambasadc Nadj i njego--vi suradnici su nestali. Ma-djars- ka vlada jc poslije iz- -
javila da se Nadj privrcme
no sklonio u Rumunjsku, jer
je zasad nepogodno da bu-d- c
u Madjarskoj. Jugosla-via
je tvrdila da Nadj nije
otisao dobre volje u Nil Ru-munjsku,
vec je prisiljcn.
Ona je ulozila protest kod
madjarsko i sovjetske vlade.
Ovaj sukob izmedju Ju-goslavije
i Sovjctskog Save-za
bio jc izazvao veliku ra-do- st
u reakcionarnim krugo-vim- a,
koji su otvoreno pri-icljkiv- ali povratak odnovi
kakvih su izmedju Jugosla-vije
i Sovjetskog Saveza vla-dali
poslije 1918., n poSto so
to nije" dogodilo робеН su
napadati i Jugoslaviju vele-c- i,
da je "izdala" Nadja.
Jugos'avcnski odnosi
sa Albanijom
Ima izgleda da je do§lo I
do pogorSanja odnosa izme-dju
Jugoslavije I Albanijc.
Moskovska "Pravda" jc
nedavno objavila clanak
Envera Ilodie, u kome se
kritizira jugoslavenski soci
jalizam. Potom je javljeno
da je Albanija dala strije-Ija- ti
dvojicu Albanaca i jed-n- og Jugoslavcna pod optuZ-bo- m da su vrsili Spijuna2u
za ncku stranu zemlju. Ime-strijeljano- g Jugoslavcna je
Petar Bulatovid, koji je u
Albaniju do§ao kao izbje-glic- a.
Jugoslavenska Stampa So
osudila ta strijeljanja. "Bor-ba"
javlja da su u Albaniji
izvrSena velika hapSenja
"titovaca".
Bilans cctvorogodi.njih
borbi u Kcniji
Nairobi. — Objavljen
Je bilans cetvorogodiinjih
borbi u Kenlji izmedju
britanskih oruianih sila i
nacionalnog pokreta Mau-Ma- u. U ovom period u je
poginulo 13.000 lie od
kojih 10.519 pripadnika
pokreta Miu-Ma- u, zatim
1.880 civila —- Evropljana
i 590 pripadnika britan-skih
vojnika.
U sadasnjem momentu
se nalazi u "pritvoru
34.000 pristalica pokreta
Mau-Ma- u, a 8.400 pripad-nika
OTog pokreta nalazi
se po zatvorima.