000187 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ч№4 4tVlipgPP Ore godine lavimo 25-Rodiin-jhm Jagtt&IaTeneko-kanadck- e projresirne Itampe. Prvi broj "BORBE" — lists radnika i eljaka iz Jagoolavije u Kanadi — iiaSaoje 2. novembra 1931. codme a Toronto. "BORBUnj 1936. naalijedila "SLOBODXA MISAO- "- lit progreeiTnih knadkih Hrvala — i "PRAVDA", li&t prturreeirnih kanadkih Srba. "SLOBOD-SA- " 31 1 SAO" i "PRAVDA- - u bile zabranjene u julu 1940. zboe antiratnog ManoviSta. U decembra 1940. poeo je izlazit progreeimi lint kanadtJdh Hrvata "X O V O S T I a maju 1941. list progreciTnih kanadkih Srba "SRPSKI G LAS NIK", a u Julu 1942. list progreiTnih kanad&kih Slcrenaea "EDINOS T". JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST LT janu 1948. ".VOVOSTI", "SRPSKI CLASXIK" i "EDI-XOS- r su e ujedinjli — otada izlazi --J E D I N S T V O". VOL. VIII. — NO. 47 (6G9) TORONTO, FRIDAY, JUNE 15, 19S6 PRICE 5c PER COPY Radarski lanac kostao Kanadu 200 miliona sada bezuredan Washington. — Radarski lanci na koje je utro§eno stotinc miliona dolara sma-traj- u se bezvrijednim. Us-prk- os toga gradnja se na-stavl- ja. Dosad su izgradjena dva radanska lanca, a trecl je u izgradnji — jednog od njih podigla je sama Kanada uz cijenu od 200 miliona dola-ra (tako je saopdio premi-je- p St Laurent 1951.). Senatski odbor za oruza-л- с sile objavio je izvjestaj (7. juna) u kome se kaze da je taj lanac bez svake vri-jedno- sti. Za iuveni DEW lanac koji podizu Sjed. Driave u kanadskom Arktiku i Alaski uz cijenu od 500 miliona do-lara, jo3 nijc gotov i zato nije efektivan, a kada bude gotov bit ce obezvredjen no-vi- m vrstama oruzja. Usprkos toga Kanada de ove godine utroSit joS 10 miliona dolara na svoj lanac koji se nalazi izmedju ame-ridko-kanad- ske granice i Arktika. Sjed. Drzave sada traie da Kanada odobri novo mi-Ho- ne za projekat SAGE — jednu visoko kompliciranu elektronsku spravu koja ce se upotrebljavat skupa sa radarom. Saznaje se da Sjed. Dria-ve namjeravaju da podignu jedan DEW lanac uz ame-rifko-meksikan- sku granicu. 1 to je protiv moguceg sov-jetsk- og "napadaja". (Knnadski general W. H. S. Macklin je nedavno upo- - rediosjevernj DEW lanac sa vclikim kineskim zidom koji nije sprije6io invaziju Na-rod- ne Republike Kine.) MllltariSta lDISYU OmlIa- - dinu strpao o vojne logore i kasarne Vancouver. — General Guy Simonds, biv§i na£clnik generaUtaba nastavlja kam-pan- ju za uvodjenje obave-zatn- e vojne sluzbc. GovoretJi na godiSnjoj skupStini Kanadske Legijc u prisustvu 1.200 delegata Simonds je kazao, da voj-ni- m treniranjcm mladih lju-di treba po£eti dim navrfe 1G godina, koji bi bill strpa-n- i u narofite vojne logore. Poslije bi bili premjeJte-- i u kasarne gdje bi dobili potpunu vojnu obuku. Simonds je takodjer za-govar- ao sveopdu rejristraci-j- u puanstva kao u doba rata. - i prisutne legionare da radei na tome da "postanu popu- - larni". Zbog ovakvih prijedloga Simonds je dolao u sukob a vladom Tijeme dok je bio naielnik generalstaba. pa se vjeruje da je zbog toga i penzionisan. Za zabranu svakog prisilnopr rada 2encva. — Sovjetski delegat na konferenciji Medjunarodne radni-£k- e organizacije (ILO) je predlo-zi- o da sc zabrani prisilni rad u svakom obliku. Prijestolonasljednik Jcmcna u Moskvi Moskva. — U Sovjetiki Savcz je stigao prijestolonasljednik Jc- - i mena. Umro dr. Josip Smodlaka Split. — Umro je dr. Jo-si- p Smodlaka, istnknuti po-litick! i druStvcni radnik i minlstar savezne vlade u penziji. Sahranjen je 2. ju-na KILsu. TITO U S OV JETS KOM SAVEZJJ sa se - Moskva. — Vjeruje se da nijcdan strani driavnik nije bio doiekan u Savezu k a o FNRJ Tito. Milioni ljudi do-2ck- ali su i jugo-- slavcnskc goste u Moskvi, i drugim Nisu to HCno Titu, vec Titu naroda: sovjetski narod je pokazao svoje is-kre- ne osjedaje prema brat-ski- m narodima j svoje iskrene ielje za i Za vrijeme svog boravka u Moskvi pored mnogih sa- - stanaka i rnzgovora sa sov-- jetskim Tito je obiSao iz-loz- bu, moskovski univerzi- - tot Bdc Ka Jc d°2ekalo 15.- - 000 tvornicu auxomoDiia Koja uposluje 50.000 ljudi, prvu na svijetu elektri6nu centra-l- u na atomski pogon i druge U govoru na sveCanom rucku u Kremlju sovjetski premijer Bulga-njin je medju ostalim re-kao: "Prvi dani vafeg boravka u Mo. ski ct! ш dokazali da se sovjetski ljudi sa eIikom IjubaIju odnose prema narodima Oni se oJnoc prema njima kao brati, kao prema suradnicima, kao prema drujnima iz borbe za najsvjetliju buJuifnost — Jta ko-muniza-m. ' VaJ dolazak. dragi dmle Tite, J predstailja vcliki dopadjaj u odnoskxu tzmcdjii SoAjet- - skep Saveza i FNRJ '"Za ralicdnia rodinu kao te- - zut naJih sastanaka i razgovora { koje smo mi imali za vriicme rule j dju niltfi naroda, koji imiju mno-- go zajedni&ih ciljeva i zadataka.' Mi smo u BeocraJu rotptsali i Deklarariju kojom su odredjeni ) putevi daljnje£ rarroji soijetsko--' kiceslavenskih оЈпоча. U torn ma. fajnom dokuroentu iznijeti sa naj- - j Tainiji prinopi na kojima vbde I паХШ zemalja тггглјлја u sadainje j 1ЈШШШ If i №4P?4aw№ ' Sovjetski ljudi velikom Ijubavlju odnose prema narodima Jugoslavije Bulganjin Sovjetskom prcdsjednik pozdravili Lenjingradu, Staljingradu gradovima. bilemanifcstacije predstavniku jugo-slavensk- ih Jugoslavije pri-jatcljst- vo suradnju. rukovodiocima poljoprivrednu studenata. moskoysku znamenitosti. pozdravnom Jugoslavije. fovje£anstva prija-te4jskt- m V "VI niete pat riot I, tl Me ne-Amrrik- anci 1 treba da van je lid, rekao je Paul Itobeon jednom копкгекпот intraiivac'-ko- m komitetu u Waehingtonu. kome je n rln poznati "vi(-hunte- r" konerenman Harry Walter. Kobeaon je poztan na preelu Sanje u veil njegova pao£a koji tnu je oduzet prije 6 godina. Kobefton je tako mjclo na tupio protiv "vKhuntera da je Walter bio priniljen zatvorit jrdnicu. "Tako treba", rekao je Kobe on. "Treba da ju zattortf za uijek- -. vrijeme svoje odnose. U torn do-kumen- tu iznijeti su takodjer staxovi Sovjetskog Saeza i socijalistidke Jugoslavije o najvainijim medju narodnim pitanjima i odredjen je nil konkretnih zadataka u oblasti dalje saradnje izmedju naiih dviju zemalja. "Danas mi moicmo ci sasvim odredjeno da kaiemo da se, zab-valjuju- li naJim zajedniim napo-rim- a, mjcre koje je odrcdila De klaracija uspjcJno ostvaruju. NaJi odnoti znatno su se razvili i oja-dal- i. To prcdstaIja dobru osno-- u za daljt razvoj politidkc suradnje, ckonomskih kulturnih i naunih veza. NaJi bratski narodi imaju sad sve osnove da budu duboko zadovoljni s tim dobrim odnosima koji su uspostaljeni izmedju naiili naroda. To bczuslovno odgovara dubokim interesima sovjetskog i jugoilivcnikog naroda. "Zajedno $ tim ne fe biti prcu-eIi6in- o ako se kale da je norma-lizacij- a odnosa izmedju Sovjctskog Saveza i Jugoslavije imala ne samo vaini znaaj za suradnju i uspo-staljan- je prijateljstva medja na-Ji- m zcmljama, ei je ta normal iza-d- ja tmala znatan utjecaj na sav medjunarodni iiot. NaJi sadatnji odnosi s Jucosta%ijom potr100 proizlaze iz elikih Icnjinistikih principa. Ti principi jesu nemje Sanje u unutarnje poslo%e drugih driava, poitovan je su% ereniteta i teritorijalnog integriteta tih zema Ija. Trtba podvofi da je stav Jugo-slavije prema mnogtm medjuna-ro- d nun problcmima sWan stan Sovjetskog Saveza. Postoje $ле os поле da y smatra da tc nam ilH' nost stix)va dozAiti da ]oi viie proiiruTo naSu suradnju u medju-narodni- m akcijama. a to €e bezu- - slovno doprinjeti faanfu mira i gumosti svih naroda. Godina koa e protekla od Am potpisivanja serietsko-jugo-- 1 izvanrednA djcta. ajriinqe i nafdragocienie a ' nalkn odnosima jeste ro da mi meiemo огчтпо reS jedni dru-- , F? ° cashmo. znayua da bhl ihxilcno pravilno kae medfu ( dobrim i vjernim dragovima. A ie to ul:0. °° meiemo bit! (N'artavak na ctr. 3) сшсемрасј vp&Z op&tfustft Atomsko oruzje ugrozava ljudski rod Atomska radijacija pred-stavl- ja veliku opasnost za covjecanstvo, upozorile su ovih dana dvije grupe nau-бепјак- а, jedna атепбка, druga britanska. Amerifki nau£enjaci su kazali da bi rat sa nuklear-ni- m (hidrogenskim) oruz-je- m mogao da uniSti sav ii-v- ot na zemlji. Oni su kazali da su i ma-le doze atomske radijacije opasne za Covjedji organi-za- m. StaviSe, Stetne poslje-dic- e prenose se i na potom-stv- o. Na drugoj strani, atomska i nuklearna energija, ako bi se pravilno upotrebljavala, donijela bi veliku korist i napredak. Атембка Akademija na-u- ka svojevremeno je uspo-stavi- la §est komiteta za pro-uSavan- je znaienja atomske i nuklearnc energije za bu- - j dudnost 5ovje2anstva. Ovih dana komiteti su podnijeli svoje izvjestaje Najvedi intcres pobudio je izvjeStaj komiteta gene-tik- e (genetika je nauka o pojavama i zakonima na-sljcdno- sti) kojoj je na 2elu bio Dr. Warden Weaver. Ovaj komitet jc utvrdio da i obi2ni X-ra- y ostavlja izvjesne posljedice na ljud-ski organizam te je prepo-ru2i- o da se ne upotrebljava vi5e nego je potrebno. Komitet je preporuSio da KNJIGA London. — Nedavno je u Lon-doni- a izdana knjiga japanskog lije-fnik- a Miilo Haiaje o Hiroiimi u jesen 19-4- 5. godine. To je pn-- a knjiga na engleskom jeziku, koja donosi opis jednog ofevica atom-sko- g bombardiranja Hiroiime. Casopis Horizons objavio je odgovore nekolicine rad- - niikih (tredunijskih) prva- - ka na pitanje kako oni gle-- daju na razoruianje i po- - sljedice istog za radnistvo. д. j Mother, pocasni jecilo da uradimo nesto ko- - On je priznao da su nje--I pofee bilo je usposuljeno tra- - j kyenske deklaradje ufi ft u hs-- predsjed nik Kanadskog ra-go- vj prijed lozi Mneto nepo--' dkionaloo pnjatelfstto izroediH j terifsa oJnosa izmedju naiih zema-- 1 dnickog kongresa je odgo-pular-no pa je apelirao na i naJih socijalistkUh driava, izme-;-M kaogodma bistenjskth promje- - j vorio : "NiSta nas ne bi spri-- хл na j. sredstva koja stavljamo I upotrebimo podizanje sredstva koja stavljamo naoruiavanje upotrebimo ra podizanje standarda livota Kanadi I £itavom svijetu. Strasno orudjc Montreal. — Atomnko oruije je polalo tako slraino da je njeRoa primjena iskljuena, irjavio je profeeor Jimci T. Shotwell na konferenciji Kanad-ко- к inMituta medjunarodnih afera. Shot ell je rekao da eve veli broj ljudi trail kontrolu atom nkojf oruija i driavniri e biti prioiljenl da nadju гјемепје. Laburiti traze da sc obustavc pokusi London. — Ioodom izvjeS. taja britannkih naufenjaka o opannoittima atomnke radijacije laburiti u u parlamentu zatra-ii- li obustavljanje daljnih po-kun- a. Tremijer Eden je odbio. sc stvori jedan sistcm regi-striran- ja radijacije kod sva-ke osobe. Komitet za proucavanje patoloskih (bo I esti) po-sljcd- ica sc slozio sa prvim komitctom (genetika) da radijacija, bez razlike koli-k- o malcna doza bila, skra-cuj- e zivot do izvjesnog ste-pen- a, Komitet za meteriologiju je doSno do znkljuCkn da nema izgleda da nuklcarne eksplozije prouzrokuju pro-mje- ne vrcmenu. Komitet za oceanografiju i ribarstvo je pronaSao da se atomski pokusi mogu praviti mora i nad norom bez JAPANSKOG LIJECXIKA U svojoj knjizi dr. Ilasaja, koji jc crtf pnog dana bombardiranja, 6. augusta 1943. godine, bio teiko ranjen, donosi dnervnik svojih za-nimlji- vih zipalanja o iivotu ljudi i grada od toga dana pa do kraja septembra istc godine. Claude Jodoin, predsjed- - nik Kanadskog radnickog kongresa : "Ja liino vjeru- - jem da je puno zaposlenje moguce vrijeme mira isto kao vrijeme rata. Ekonom- - lokala'mnogo Hsna za narod. Ja volio,378 internacionalne unije u u naoruiavanje za u u u u u u osoblja (Vancou ver) : Od smanjivanja nao-ruian-ja bi imalo isto korist svi drugi. I Sadainja medjunarodna J situacija takova da je znatnije §tete za ribu. Ko-mitet nije mogao da dodje do odredjenog zaklju5ka kakve su posljedice radiak-tivno- g materijala koji se baca u more. Preporuiio je vecu suradnju raznih me-djunarod- nfh r,eencija u pro-uCavan- ju vog problema. Komitet za poljoprivredu i hranu je utvrdio da radijacija moze da se uspje-Sn- o koristi u uzgoju bilja, ali da nema izgleda da cc se moci koristit za uzgoj stoke. Ovaj komitet je utvrdio povecanje radijacije u hra-n- i. Komitet je kazao da oso-bit- u zabrinutost izazivlje c-lem- enat Strontium 90 koji se gomila u kosti i mo2c da prouzrokuje tumore. Za sa-da se ne moie redi knd hra-n- a postaje Skodljivn uslijed radijacije pa je preporucc-n- o daljno istraiivanje. U isto vrijeme grupa od 17 britanskih naudenjaka je objavila izvjeStaj o po-sljedica- ma radiaktivne pra-§in- c (fallout) koja pada po-slije nuklcarnih eksplozija. Komitet kafe da je opas-nost izvanjskih ozicda vrlo malena, ali postoji opasnost unutraSnje povredc organi-zm- a. Hritanski nauScnjaci ta-kodjer upozoravaju n a Strontium 90 koji prouzro-kuje poremccenjc u ljudskoj kosti te poremedenje krnih celija 5to prouzrokuje ane-mij- u i lukemiju. O HIROsIMI Iako se nalazio u smrtnoj opas-nost- i, jer je atomskih zraenja imao vise od -- 40 rana na tijelu, dr. Haiaja je stalno radio u bolnici i tako imao prilike da %idi i lijcfi mnoge zanimlji-- e o tt-m- u takodjer piSe u svom djclti. vladama, a osobito demo-- kratskih zemalja, tesko od- - rcditi koji dio nacionalnog dohodka trebaju troSitt na oruije. Ako bi popustila nape- - Sada svi dijelovi zemlje! trpe od toga Jto je veci dio driavnog dohodka skrenutj od normalnih kanala na 5te--' tu provincija i municipali- - f teta. Ako bi naoruianje bilo smanjeno driava bi mogla subvencionirati Skolstvo I t ska struktura moie i treba tost, koja bi uslijedila, ako biti tako uredjena da se mo-- bi dpSlo do sporazuma o ra- le imati puno zaposlenje u zorulanju, kontrola nacio-vrije- me mira." nalnog dohodka bila bi E. Kinp, upravitelj lakla. bi redskog radniltvo toliku fcoliko je od sluajeve, gar 49k Minietar vanjttkih poitlova Геатоп je bio u WaohinRtonu da pronadje kako Dulle xleda na rrorganizaciju NATO. Pear-son je jedan od "trojice mudra-r- a koji ma je pojereno prou-fatan- je toca problema. On bi htjeo da NATO proSiri oju djelatnot "a ojnojf na politi-ck- o i ekonontnko polje. Vijesti iz WahinKtona kaiu da nije narotito oduSe%ljen I)uIlc-.ol- m odRoorima. Gcncralni sckretar UN prihvaca kanadske i francuskc piijedlojjc o omoci nerazvije- - nim zcmljama Montreal. — Generalni sc kretar UN Hnmarseld sugla-si- o se s kanadskim i francu-ski- m prijedlozima za osni-van- je medjunarodne sluibo UN, koja bi raspolagala strugnjacima spccijalno po-uCe- nim za rad u ncdovoljno razvijenim zcmljama, i za formiranjo novog organa UN za pruzanjc pomodi tim zemljama. U govoru odrzanom prcd Jlanovima Udruienja za me-djunaro- dno pravo na Uni-verzite- tu u Montrealu, Ha-mars- eld jc rekao, da cilj UN mora da bude "izravna-vanj- e opasnih i ncprihvatlji-vi- h razlika izmedju zivotnog razvoja razliditih zemalja". Grcka prolcstira protiv izgona predstavnika grckc crkvc u Englcskoj Atcna. — Grika vlada je uputila protest britanskoj vladi protiv izgona arhima-dpit- a Killinikos Macheriotis, poglavice grfike pravoslav-n- e crkvc u Englcskoj. (Prema posljednjim vije-stim- a, na Cipru su ubijena јоб tri britanska vojnika). Nacislickc mctodc New York. — Grfka je zatra-iil- a da se pitanje O'pra stavi na dnevni red Gcneralne skupitine UN. СгЛа Iada kale da se Iiritanija sluii nacisttkim mctodama na, Gpru. druge stvari. Na taj na£in olakSalo bi se breme provin- - cijama i gradovima. Ako bi se smanjilo pre-tjera- ne vojne izdatke, a da su pretjerani nema sumnje. moglo bi se smanjiti fede-ral-ni porez na Ii£ni dchodak, stimulirati biznis i jo? bi ostalo vilka za predaju pro-vincija- ma. W. Snider, od lokala 19 od internacionalne unije me-- talaca (Toronto) : "Izvjesno poremedenje bilo bi neizbje-- iivo za neko vrijeme. S vre- - menom radnistvo bi zaista. koristilo. (Nastavak na str 4) Misljenja radnickih prvaka o razoruzanju i posljedicama istog za radnistvo
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 15, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000147 |
Description
Title | 000187 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Ч№4 4tVlipgPP Ore godine lavimo 25-Rodiin-jhm Jagtt&IaTeneko-kanadck- e projresirne Itampe. Prvi broj "BORBE" — lists radnika i eljaka iz Jagoolavije u Kanadi — iiaSaoje 2. novembra 1931. codme a Toronto. "BORBUnj 1936. naalijedila "SLOBODXA MISAO- "- lit progreeiTnih knadkih Hrvala — i "PRAVDA", li&t prturreeirnih kanadkih Srba. "SLOBOD-SA- " 31 1 SAO" i "PRAVDA- - u bile zabranjene u julu 1940. zboe antiratnog ManoviSta. U decembra 1940. poeo je izlazit progreeimi lint kanadtJdh Hrvata "X O V O S T I a maju 1941. list progreciTnih kanadkih Srba "SRPSKI G LAS NIK", a u Julu 1942. list progreiTnih kanad&kih Slcrenaea "EDINOS T". JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST LT janu 1948. ".VOVOSTI", "SRPSKI CLASXIK" i "EDI-XOS- r su e ujedinjli — otada izlazi --J E D I N S T V O". VOL. VIII. — NO. 47 (6G9) TORONTO, FRIDAY, JUNE 15, 19S6 PRICE 5c PER COPY Radarski lanac kostao Kanadu 200 miliona sada bezuredan Washington. — Radarski lanci na koje je utro§eno stotinc miliona dolara sma-traj- u se bezvrijednim. Us-prk- os toga gradnja se na-stavl- ja. Dosad su izgradjena dva radanska lanca, a trecl je u izgradnji — jednog od njih podigla je sama Kanada uz cijenu od 200 miliona dola-ra (tako je saopdio premi-je- p St Laurent 1951.). Senatski odbor za oruza-л- с sile objavio je izvjestaj (7. juna) u kome se kaze da je taj lanac bez svake vri-jedno- sti. Za iuveni DEW lanac koji podizu Sjed. Driave u kanadskom Arktiku i Alaski uz cijenu od 500 miliona do-lara, jo3 nijc gotov i zato nije efektivan, a kada bude gotov bit ce obezvredjen no-vi- m vrstama oruzja. Usprkos toga Kanada de ove godine utroSit joS 10 miliona dolara na svoj lanac koji se nalazi izmedju ame-ridko-kanad- ske granice i Arktika. Sjed. Drzave sada traie da Kanada odobri novo mi-Ho- ne za projekat SAGE — jednu visoko kompliciranu elektronsku spravu koja ce se upotrebljavat skupa sa radarom. Saznaje se da Sjed. Dria-ve namjeravaju da podignu jedan DEW lanac uz ame-rifko-meksikan- sku granicu. 1 to je protiv moguceg sov-jetsk- og "napadaja". (Knnadski general W. H. S. Macklin je nedavno upo- - rediosjevernj DEW lanac sa vclikim kineskim zidom koji nije sprije6io invaziju Na-rod- ne Republike Kine.) MllltariSta lDISYU OmlIa- - dinu strpao o vojne logore i kasarne Vancouver. — General Guy Simonds, biv§i na£clnik generaUtaba nastavlja kam-pan- ju za uvodjenje obave-zatn- e vojne sluzbc. GovoretJi na godiSnjoj skupStini Kanadske Legijc u prisustvu 1.200 delegata Simonds je kazao, da voj-ni- m treniranjcm mladih lju-di treba po£eti dim navrfe 1G godina, koji bi bill strpa-n- i u narofite vojne logore. Poslije bi bili premjeJte-- i u kasarne gdje bi dobili potpunu vojnu obuku. Simonds je takodjer za-govar- ao sveopdu rejristraci-j- u puanstva kao u doba rata. - i prisutne legionare da radei na tome da "postanu popu- - larni". Zbog ovakvih prijedloga Simonds je dolao u sukob a vladom Tijeme dok je bio naielnik generalstaba. pa se vjeruje da je zbog toga i penzionisan. Za zabranu svakog prisilnopr rada 2encva. — Sovjetski delegat na konferenciji Medjunarodne radni-£k- e organizacije (ILO) je predlo-zi- o da sc zabrani prisilni rad u svakom obliku. Prijestolonasljednik Jcmcna u Moskvi Moskva. — U Sovjetiki Savcz je stigao prijestolonasljednik Jc- - i mena. Umro dr. Josip Smodlaka Split. — Umro je dr. Jo-si- p Smodlaka, istnknuti po-litick! i druStvcni radnik i minlstar savezne vlade u penziji. Sahranjen je 2. ju-na KILsu. TITO U S OV JETS KOM SAVEZJJ sa se - Moskva. — Vjeruje se da nijcdan strani driavnik nije bio doiekan u Savezu k a o FNRJ Tito. Milioni ljudi do-2ck- ali su i jugo-- slavcnskc goste u Moskvi, i drugim Nisu to HCno Titu, vec Titu naroda: sovjetski narod je pokazao svoje is-kre- ne osjedaje prema brat-ski- m narodima j svoje iskrene ielje za i Za vrijeme svog boravka u Moskvi pored mnogih sa- - stanaka i rnzgovora sa sov-- jetskim Tito je obiSao iz-loz- bu, moskovski univerzi- - tot Bdc Ka Jc d°2ekalo 15.- - 000 tvornicu auxomoDiia Koja uposluje 50.000 ljudi, prvu na svijetu elektri6nu centra-l- u na atomski pogon i druge U govoru na sveCanom rucku u Kremlju sovjetski premijer Bulga-njin je medju ostalim re-kao: "Prvi dani vafeg boravka u Mo. ski ct! ш dokazali da se sovjetski ljudi sa eIikom IjubaIju odnose prema narodima Oni se oJnoc prema njima kao brati, kao prema suradnicima, kao prema drujnima iz borbe za najsvjetliju buJuifnost — Jta ko-muniza-m. ' VaJ dolazak. dragi dmle Tite, J predstailja vcliki dopadjaj u odnoskxu tzmcdjii SoAjet- - skep Saveza i FNRJ '"Za ralicdnia rodinu kao te- - zut naJih sastanaka i razgovora { koje smo mi imali za vriicme rule j dju niltfi naroda, koji imiju mno-- go zajedni&ih ciljeva i zadataka.' Mi smo u BeocraJu rotptsali i Deklarariju kojom su odredjeni ) putevi daljnje£ rarroji soijetsko--' kiceslavenskih оЈпоча. U torn ma. fajnom dokuroentu iznijeti sa naj- - j Tainiji prinopi na kojima vbde I паХШ zemalja тггглјлја u sadainje j 1ЈШШШ If i №4P?4aw№ ' Sovjetski ljudi velikom Ijubavlju odnose prema narodima Jugoslavije Bulganjin Sovjetskom prcdsjednik pozdravili Lenjingradu, Staljingradu gradovima. bilemanifcstacije predstavniku jugo-slavensk- ih Jugoslavije pri-jatcljst- vo suradnju. rukovodiocima poljoprivrednu studenata. moskoysku znamenitosti. pozdravnom Jugoslavije. fovje£anstva prija-te4jskt- m V "VI niete pat riot I, tl Me ne-Amrrik- anci 1 treba da van je lid, rekao je Paul Itobeon jednom копкгекпот intraiivac'-ko- m komitetu u Waehingtonu. kome je n rln poznati "vi(-hunte- r" konerenman Harry Walter. Kobeaon je poztan na preelu Sanje u veil njegova pao£a koji tnu je oduzet prije 6 godina. Kobefton je tako mjclo na tupio protiv "vKhuntera da je Walter bio priniljen zatvorit jrdnicu. "Tako treba", rekao je Kobe on. "Treba da ju zattortf za uijek- -. vrijeme svoje odnose. U torn do-kumen- tu iznijeti su takodjer staxovi Sovjetskog Saeza i socijalistidke Jugoslavije o najvainijim medju narodnim pitanjima i odredjen je nil konkretnih zadataka u oblasti dalje saradnje izmedju naiih dviju zemalja. "Danas mi moicmo ci sasvim odredjeno da kaiemo da se, zab-valjuju- li naJim zajedniim napo-rim- a, mjcre koje je odrcdila De klaracija uspjcJno ostvaruju. NaJi odnoti znatno su se razvili i oja-dal- i. To prcdstaIja dobru osno-- u za daljt razvoj politidkc suradnje, ckonomskih kulturnih i naunih veza. NaJi bratski narodi imaju sad sve osnove da budu duboko zadovoljni s tim dobrim odnosima koji su uspostaljeni izmedju naiili naroda. To bczuslovno odgovara dubokim interesima sovjetskog i jugoilivcnikog naroda. "Zajedno $ tim ne fe biti prcu-eIi6in- o ako se kale da je norma-lizacij- a odnosa izmedju Sovjctskog Saveza i Jugoslavije imala ne samo vaini znaaj za suradnju i uspo-staljan- je prijateljstva medja na-Ji- m zcmljama, ei je ta normal iza-d- ja tmala znatan utjecaj na sav medjunarodni iiot. NaJi sadatnji odnosi s Jucosta%ijom potr100 proizlaze iz elikih Icnjinistikih principa. Ti principi jesu nemje Sanje u unutarnje poslo%e drugih driava, poitovan je su% ereniteta i teritorijalnog integriteta tih zema Ija. Trtba podvofi da je stav Jugo-slavije prema mnogtm medjuna-ro- d nun problcmima sWan stan Sovjetskog Saveza. Postoje $ле os поле da y smatra da tc nam ilH' nost stix)va dozAiti da ]oi viie proiiruTo naSu suradnju u medju-narodni- m akcijama. a to €e bezu- - slovno doprinjeti faanfu mira i gumosti svih naroda. Godina koa e protekla od Am potpisivanja serietsko-jugo-- 1 izvanrednA djcta. ajriinqe i nafdragocienie a ' nalkn odnosima jeste ro da mi meiemo огчтпо reS jedni dru-- , F? ° cashmo. znayua da bhl ihxilcno pravilno kae medfu ( dobrim i vjernim dragovima. A ie to ul:0. °° meiemo bit! (N'artavak na ctr. 3) сшсемрасј vp&Z op&tfustft Atomsko oruzje ugrozava ljudski rod Atomska radijacija pred-stavl- ja veliku opasnost za covjecanstvo, upozorile su ovih dana dvije grupe nau-бепјак- а, jedna атепбка, druga britanska. Amerifki nau£enjaci su kazali da bi rat sa nuklear-ni- m (hidrogenskim) oruz-je- m mogao da uniSti sav ii-v- ot na zemlji. Oni su kazali da su i ma-le doze atomske radijacije opasne za Covjedji organi-za- m. StaviSe, Stetne poslje-dic- e prenose se i na potom-stv- o. Na drugoj strani, atomska i nuklearna energija, ako bi se pravilno upotrebljavala, donijela bi veliku korist i napredak. Атембка Akademija na-u- ka svojevremeno je uspo-stavi- la §est komiteta za pro-uSavan- je znaienja atomske i nuklearnc energije za bu- - j dudnost 5ovje2anstva. Ovih dana komiteti su podnijeli svoje izvjestaje Najvedi intcres pobudio je izvjeStaj komiteta gene-tik- e (genetika je nauka o pojavama i zakonima na-sljcdno- sti) kojoj je na 2elu bio Dr. Warden Weaver. Ovaj komitet jc utvrdio da i obi2ni X-ra- y ostavlja izvjesne posljedice na ljud-ski organizam te je prepo-ru2i- o da se ne upotrebljava vi5e nego je potrebno. Komitet je preporuSio da KNJIGA London. — Nedavno je u Lon-doni- a izdana knjiga japanskog lije-fnik- a Miilo Haiaje o Hiroiimi u jesen 19-4- 5. godine. To je pn-- a knjiga na engleskom jeziku, koja donosi opis jednog ofevica atom-sko- g bombardiranja Hiroiime. Casopis Horizons objavio je odgovore nekolicine rad- - niikih (tredunijskih) prva- - ka na pitanje kako oni gle-- daju na razoruianje i po- - sljedice istog za radnistvo. д. j Mother, pocasni jecilo da uradimo nesto ko- - On je priznao da su nje--I pofee bilo je usposuljeno tra- - j kyenske deklaradje ufi ft u hs-- predsjed nik Kanadskog ra-go- vj prijed lozi Mneto nepo--' dkionaloo pnjatelfstto izroediH j terifsa oJnosa izmedju naiih zema-- 1 dnickog kongresa je odgo-pular-no pa je apelirao na i naJih socijalistkUh driava, izme-;-M kaogodma bistenjskth promje- - j vorio : "NiSta nas ne bi spri-- хл na j. sredstva koja stavljamo I upotrebimo podizanje sredstva koja stavljamo naoruiavanje upotrebimo ra podizanje standarda livota Kanadi I £itavom svijetu. Strasno orudjc Montreal. — Atomnko oruije je polalo tako slraino da je njeRoa primjena iskljuena, irjavio je profeeor Jimci T. Shotwell na konferenciji Kanad-ко- к inMituta medjunarodnih afera. Shot ell je rekao da eve veli broj ljudi trail kontrolu atom nkojf oruija i driavniri e biti prioiljenl da nadju гјемепје. Laburiti traze da sc obustavc pokusi London. — Ioodom izvjeS. taja britannkih naufenjaka o opannoittima atomnke radijacije laburiti u u parlamentu zatra-ii- li obustavljanje daljnih po-kun- a. Tremijer Eden je odbio. sc stvori jedan sistcm regi-striran- ja radijacije kod sva-ke osobe. Komitet za proucavanje patoloskih (bo I esti) po-sljcd- ica sc slozio sa prvim komitctom (genetika) da radijacija, bez razlike koli-k- o malcna doza bila, skra-cuj- e zivot do izvjesnog ste-pen- a, Komitet za meteriologiju je doSno do znkljuCkn da nema izgleda da nuklcarne eksplozije prouzrokuju pro-mje- ne vrcmenu. Komitet za oceanografiju i ribarstvo je pronaSao da se atomski pokusi mogu praviti mora i nad norom bez JAPANSKOG LIJECXIKA U svojoj knjizi dr. Ilasaja, koji jc crtf pnog dana bombardiranja, 6. augusta 1943. godine, bio teiko ranjen, donosi dnervnik svojih za-nimlji- vih zipalanja o iivotu ljudi i grada od toga dana pa do kraja septembra istc godine. Claude Jodoin, predsjed- - nik Kanadskog radnickog kongresa : "Ja liino vjeru- - jem da je puno zaposlenje moguce vrijeme mira isto kao vrijeme rata. Ekonom- - lokala'mnogo Hsna za narod. Ja volio,378 internacionalne unije u u naoruiavanje za u u u u u u osoblja (Vancou ver) : Od smanjivanja nao-ruian-ja bi imalo isto korist svi drugi. I Sadainja medjunarodna J situacija takova da je znatnije §tete za ribu. Ko-mitet nije mogao da dodje do odredjenog zaklju5ka kakve su posljedice radiak-tivno- g materijala koji se baca u more. Preporuiio je vecu suradnju raznih me-djunarod- nfh r,eencija u pro-uCavan- ju vog problema. Komitet za poljoprivredu i hranu je utvrdio da radijacija moze da se uspje-Sn- o koristi u uzgoju bilja, ali da nema izgleda da cc se moci koristit za uzgoj stoke. Ovaj komitet je utvrdio povecanje radijacije u hra-n- i. Komitet je kazao da oso-bit- u zabrinutost izazivlje c-lem- enat Strontium 90 koji se gomila u kosti i mo2c da prouzrokuje tumore. Za sa-da se ne moie redi knd hra-n- a postaje Skodljivn uslijed radijacije pa je preporucc-n- o daljno istraiivanje. U isto vrijeme grupa od 17 britanskih naudenjaka je objavila izvjeStaj o po-sljedica- ma radiaktivne pra-§in- c (fallout) koja pada po-slije nuklcarnih eksplozija. Komitet kafe da je opas-nost izvanjskih ozicda vrlo malena, ali postoji opasnost unutraSnje povredc organi-zm- a. Hritanski nauScnjaci ta-kodjer upozoravaju n a Strontium 90 koji prouzro-kuje poremccenjc u ljudskoj kosti te poremedenje krnih celija 5to prouzrokuje ane-mij- u i lukemiju. O HIROsIMI Iako se nalazio u smrtnoj opas-nost- i, jer je atomskih zraenja imao vise od -- 40 rana na tijelu, dr. Haiaja je stalno radio u bolnici i tako imao prilike da %idi i lijcfi mnoge zanimlji-- e o tt-m- u takodjer piSe u svom djclti. vladama, a osobito demo-- kratskih zemalja, tesko od- - rcditi koji dio nacionalnog dohodka trebaju troSitt na oruije. Ako bi popustila nape- - Sada svi dijelovi zemlje! trpe od toga Jto je veci dio driavnog dohodka skrenutj od normalnih kanala na 5te--' tu provincija i municipali- - f teta. Ako bi naoruianje bilo smanjeno driava bi mogla subvencionirati Skolstvo I t ska struktura moie i treba tost, koja bi uslijedila, ako biti tako uredjena da se mo-- bi dpSlo do sporazuma o ra- le imati puno zaposlenje u zorulanju, kontrola nacio-vrije- me mira." nalnog dohodka bila bi E. Kinp, upravitelj lakla. bi redskog radniltvo toliku fcoliko je od sluajeve, gar 49k Minietar vanjttkih poitlova Геатоп je bio u WaohinRtonu da pronadje kako Dulle xleda na rrorganizaciju NATO. Pear-son je jedan od "trojice mudra-r- a koji ma je pojereno prou-fatan- je toca problema. On bi htjeo da NATO proSiri oju djelatnot "a ojnojf na politi-ck- o i ekonontnko polje. Vijesti iz WahinKtona kaiu da nije narotito oduSe%ljen I)uIlc-.ol- m odRoorima. Gcncralni sckretar UN prihvaca kanadske i francuskc piijedlojjc o omoci nerazvije- - nim zcmljama Montreal. — Generalni sc kretar UN Hnmarseld sugla-si- o se s kanadskim i francu-ski- m prijedlozima za osni-van- je medjunarodne sluibo UN, koja bi raspolagala strugnjacima spccijalno po-uCe- nim za rad u ncdovoljno razvijenim zcmljama, i za formiranjo novog organa UN za pruzanjc pomodi tim zemljama. U govoru odrzanom prcd Jlanovima Udruienja za me-djunaro- dno pravo na Uni-verzite- tu u Montrealu, Ha-mars- eld jc rekao, da cilj UN mora da bude "izravna-vanj- e opasnih i ncprihvatlji-vi- h razlika izmedju zivotnog razvoja razliditih zemalja". Grcka prolcstira protiv izgona predstavnika grckc crkvc u Englcskoj Atcna. — Grika vlada je uputila protest britanskoj vladi protiv izgona arhima-dpit- a Killinikos Macheriotis, poglavice grfike pravoslav-n- e crkvc u Englcskoj. (Prema posljednjim vije-stim- a, na Cipru su ubijena јоб tri britanska vojnika). Nacislickc mctodc New York. — Grfka je zatra-iil- a da se pitanje O'pra stavi na dnevni red Gcneralne skupitine UN. СгЛа Iada kale da se Iiritanija sluii nacisttkim mctodama na, Gpru. druge stvari. Na taj na£in olakSalo bi se breme provin- - cijama i gradovima. Ako bi se smanjilo pre-tjera- ne vojne izdatke, a da su pretjerani nema sumnje. moglo bi se smanjiti fede-ral-ni porez na Ii£ni dchodak, stimulirati biznis i jo? bi ostalo vilka za predaju pro-vincija- ma. W. Snider, od lokala 19 od internacionalne unije me-- talaca (Toronto) : "Izvjesno poremedenje bilo bi neizbje-- iivo za neko vrijeme. S vre- - menom radnistvo bi zaista. koristilo. (Nastavak na str 4) Misljenja radnickih prvaka o razoruzanju i posljedicama istog za radnistvo |
Tags
Comments
Post a Comment for 000187