000208 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4 NOVOSTI Subota 4 maja 1946 Naučni značaj
razbijanja atoma
Svjetski naučenjački krugovi
mnogo se zanimaju o pronalasku
i razvijanju atomske energije Je-dan
dio svjetske štampe na prilič-no
senzacionalan način piše kako
je time pronadjena i "atomska
bomba"
Nije važnost otkrića u tome sto
je atomska energija upotrebljena
sa bombu nego u tome Sto je uči-nie- n
ogroman korak naprijed u
©slobadjanju i praktičnom iskoriš-tavanju
atomske energije općeni-to
Ovaj pronalazak je uslijedio kao
prirodan nastavak cijelog niza
naučnih ispitavanja na polju atom-sko
fizike od ttezerforda (1919 go-dine)
preko porodice Žolio-Ki- ri
Dom I Ćcdvika do najnovijih ot-krića
potpomognutih sa strane
mnogobrojnih radnika na tom pla-nu
u kojeg mošemo ubrojiti i na-te- g
naučenjaka u Jugoslaviji Pav-l- a
Savića
Evo Sto je u tim Upitivanjima
rekao wm profesor Savić dopisni-ka
Borbe:
Sve pojave u prirodi Javljaju se
u dva osnovna vida: kao materija
I kao energija Današnja nauka
sna da su to dva vida materije u
Mrem smislu tako da izmedju ma-terije
i energije postoji stalan i
odredjeni odnos — takav odnos da
svaka id mijena količina materije
predstavlja Izvjesnu u materiji
sadržinu i točno odredjenu količi-nu
energije Sve pojave u prirodi
su amo prelazi iz materije u ener-giju
I obratno kao i prelazi Iz jed-ne
vrste energije u drugu Srediste
Uh promjena je atom — krajnji
dljelić do kojeg se dolazi pri diobi
ma kog kemijskog elementa a ko-ji
joS Ima sve osebine tog elemen-ta
Nauka danas zna za izvjesne
pojave koje se odigravaju u samim
atomima i koje ona naziva "radio-aktivnim"
pojavama Evo jednog
primjera: elemenat uran tokom
mnogih milijuna vjekova I preko
niza uzastopnih pojava prelazi u
jedan drugi elemenat različit od
njega u radium Ovaj pak opet
preko niza promjena prelazi ko-načno
u olovo Ove promjene su
praćene karakterističnim zrače
njem i zbog toga se zovu radio-aktivne
pojave
Da bismo to lak'e shvatili mo-ramo
se upoznati donekle grubo
sa samim atomom Njegove su di-menzije
vrlo male (odredjene su
rnilijunitim dijelovima milijunskog
dijela milimetra) Ipak on pred-stavlja
neku vrstu sunčanog siste-ma
sa jezgrom koja sadrži skoro
svu materiju atoma sve sustast-ven- e
osebine njegove Ulogu pla-neta
u ovom sistemu Igraju tako
zvani elektroni — po svojoj masi
oko dvije hiljade puta manji od
iozere najlakšega atoma — atoma
vodonika I jezgro atoma je sas- - j tavljeno Te dijelove nauka naziva
protonima i neutronima Protom
Je nabijen pozitivnim elektricite '
toni i to jednom odredjenom koli
Mnom Neutron je električki neu
tralan tJ nije nabijen elektricite
lom Elektroni su negativno nabi
jenl
Is atomskog jezgra pod odre
djenim utiovima itliću rasne rto
festica t pri lome se oslobadja og
ramna količina energije Da bi se
ItvriMIo ispitivanje samog atm- - '
tkog Jezgra potrebno je prodrije-ti
u njegovu unutrašnjost — po- -
trebno je razbiti ga Fizičar Rezer- - '
foni Je uspio 1919 godine da raz- - '
bije jezgro asotovog atoma (azot
Je na primjer sastavni dio zraka)
"bombardirajući" ga tako zvanom
alfa česticom koja predstavlja dio i jezgra radioaktivnih elemenata i I
koju ti elementi izbacuju sami od i
bc (alfa zraci) Iz azotovog jez-gra
alfa čestica je izbacila jedan
proton a okrnjeno jeigro azota je
bilo u stvari jezgro atoma jednog
drugog elemenata — kisionika
U 1932 godini supruzi Kiri
bombardirajući istim alfa čestica-ma
razne druge elemente doHi su
da otkrića da elementi izloženi ] aračonju alfa čestica postaju I sa-mi
radioaktivni (vjeitačka radio- -
aktivnost) tJ oni oslobadjaju e- -'
like količine energije u obliku
aračenja
Pronalaskom vježtačkog radin- - j
akliviteta utvrdjeno Je da svi ele- - i
metili koliko god ih ima u priro-- 1
(H mogu putem bombardiranja po--'
gedt itabranim cesticama odgo-- j
varaj energije da se dovedu u
radioaktivno stanje tJ da se vra-ćaj
u svnj tari oblik (u kojem
ra MH prije nego It sa bili Wo-fe-ni
imčenjv) tek )oHje Upušta-nja
primljene energije u obliku
arafenja
Da bi ovo bilo jasnije potrebno I
Je navesti jedan primjer To je hi- -'
storijski ogled kojeg su izvršili
supruzi 2olio-Ki- ri Oni su izložili
jedan listić aluminiuma udarcima
alfa čestica koje je ispuštao pri-rodno
radioaktivni elemenat polo-niu- m
Polonium je poslije izvjes-nog
vremena bio uklonjen Ali
aluminium je došao u takvo stanje
da je sam zračio energiju tako da
je ispuštao iz sebe gore pomenute
elektrone
Kada se preSlo na razbijanje
težih elemenata alfa čestice su se
pokazale nemogućim za to Uzrok
jo taj Sto teži elementi imaju i te-že
atomske jezgre sa većim bro-jem
protona koji su kako smo re-kli
pozitivno naelektričani Kako
je i alfa čestica pozitivno naelek-trizirana
to su se u tim slučajevi-ma
usred odvojene sile pozitivnog
elektriciteta u jezgri i na alfa če-stici
jezgro i čestica odbili Pro-nalaskom
neutrona koji nije na-električ- an
rjeJcno je I ovo pita-nje
Preduzetl su pokuJaji da se
razbije jezgro najteže poznatog
elementa urana Gospodja Zollo i
njezin suradnik Pavle Savić us
pjeli su u tome godine 1937( tako
da su odredili mjesto produkata
raspadanja urana u periodnom si-stemu
elemenata Oni su pronašli
još jedan elemenat to je elemenat
reziuma a prije toga elemenat ko-ji
se ni po čemu ne razlikuje od
običnog elementa Iantan Na taj
način uranovo jezgro je razbijeno
neutronima Poslije toga od ener-gije
koju oslobadja eksplozija ura-novo- g
jezgra učinjena je I prva
praktična upotreba
Vijesti koje je donjela svjetska
štampa kako kaže profesor Savić
pokazuje da su ratne potrebe i
zalaganje ogromnih materijalnih
sredstava I svih raspoloživih sna-ga
omogućile našim saveznicima
da dodju do praktičnog Iskorl'ća-vanj- a
ovoga pronalaska za kojeg
su gospodja fcolio 5 Savić raspola-gali
Izvorima koji su bili jedva do-voljni
za laboratorijske potrebe
Tako se donekle može dobiti pred-stava
o izvorima one energije koja
je upotrebljena za eksploziju
atomske bombe silne po svojoj
razornoj snazi
Borba
Beograd — Sve veća i neusmi-ljenij- a ta
borba vodi se danas u Ju-goslaviji
protiv crnoburzijanaca
Crnoburzijanci su često podupirani
po vanjskim neprijateljima Jugo-slavije
koji najprije potiču na
takav nedopušteni rad i onda svi-jetu
prikazuju kako je "nezdravo"
stanje u Jugoslaviji je
Spekulanata i narodnih neprija-telja
bilo je i prije za vrijeme sta
re Jugoslavije all razni anti-na-rod- ni
režimi nisu protiv toga niV
9jSSb f[jjf?J?W%
u 1JI
+
zy p
COPT
i KiKLE
nggf
Narudžbe za ovu knjigu šaljite
U toku eetveromjesečnog takmičenja u Hrvatskoj
je premašen plan obnove i izgradnje
Zagreb — Ministarstvo gradje-- Još prije svršetka takmičenja sve
vina narodne vlade Hrvatske ob- - oštećene ceste u glavnom su ospo-javil- o
je rezultate četvoromjeseč- - sobljene za promet Najbolji re-no- g
plana gradjevinskog takmiče- - zultati postignuti su u okruzima
nja na području Hrvatske Tak- -' Lika Karlovac Banija i Gorski
mičenje je započelo 10 jula 1945 Kotar U okrugu Lika gdje su
god sa zadatkom da se ubrza rad I prilike najteže a narod vrlo siro- -
protiv crnoburzijanaca u Jugoslaviji
vv
na obnovi i izgradnji zemlje U
toku takmičenja trebalo je izgra-diti
oko 25000 privremenih na-stan- bi
i osposobiti najnužnije
zgrade izgraditi oko 150 mostova
odstraniti porušene mostove kon-strukcije
i osposobiti za promet
najvažnije ceste Ovi predvidjeni
zadaci mogli su se samo uz po-moć
širokih narodnih masa koje
su svojim dobrovoljnim radom i
radnim poletom mnogo doprinije-le
uspjehu takmičenja Takmičili
su se medjusobno pojedini okruži
a za najbolje bile su predvidjene
diplome i nagrade svim rado
vima učestvovale su i jedinice Ju-goslavenske
vojske koje su se oso
bito istakle kod izgradnje mosto
va U izgradnji nastanbi plan je
premašen za 57 posto Popravlje-no
je ili podignuto 27830 nastan-bi
10134 gospodarskih i 1271
javna zgrada Narodna vlada Hr-vatske
dala je za ove radove 150
milijuna dinara što znači pro- -
sječno za svaku nastanbu oko
4000 dinara Ako se uzme u ob-zir
da je vrijednost svake zgrade
15000 do 30000 dinara vidi se
da je dobrovoljno besplatno učes- -
tvovanje naroda u izgradnji bilo
ogromno t j trebalo bi 900 mi -
lijuna dinara za izvodjenje tih
radova da se je plaćala sva radna
snaga i gradjevni materijal
Udio naroda u izgradnji mosto-va
bio je veći nego kod izgradnje
nastanbi Tako je 114 metara du-gački
most u Karlovcu izgradjen
za 45 radnih dana i na njega je
utrošeno svega 100000 dinara
dok mu je vrijednost proračunata
na 5 milijuna dinara U toku tak-mičenja
osposobljeno je i podig-nuto
219 mostova raznih veličina
u ukupnoj dužini od 5352 meta-ra
Tako je od oslobodjenja do
kraja takmičenja podignuto 586
mostova u ukupnoj dužini od
17422 metara
Uspjeh čitavog takmičenja za
visio je mnogo do dobrih promet-nih
veza i radi toga bila je posve
ćena velika briga izgradnji cesta
poduzimali jer su mnogi člano-vi
tadanji ministri bili u glav-nom
šverceri i crnoburzijanci
Medjutim narodna vlast nedopu-št- a
toga Borba protiv crnoburzi-janaca
je proširena na cijelu zem-lju
Vlasti strogo paze i jos stro-žij- e
kažnjavaju te narodne šteto-čine
Samo beogradski narodni sud
u zadnje vrijeme presudio 180
slučajeva od kojih je 140 strogo
kažnjeno - 350 prekršitelja za-kona
dolazi na red V svakom ve-ćem
mjestu zasjedava takav jedan
HKS '2S 21
na Saeznu knjižaru LCC 206
7H&&fe&ty$k
J'tiu
iMoed AMIRICAN SLAV CONGRZSSt
w
mašan i opljačkan proizvedeno je
više tučenca nego u ostalim okru-zima
' osposobljen je veliki broj
pilana Osim ova četiri okruga
naročito se istaklo 20 gradjevin-ski- h
odjeljenja kotarskih narod-nih
odbora
Svim okruzima i kotarima koji
su se istakli u toku takmi-čenja
biti će podjeljene od strane
Ministarstva gradjevina diplome
i darovi a pojedinim rukovodioci-ma
radnicima i rukovodiocima
masovnih antifašističkih organi-zacija
koji su se istakli i u mobi-liziranju
radne snage biti će isto
tako podjelje'ni darovi i diplome
I) Čulić (Iz "Borbe")
Vancouver uvjek prvi
Vancouver U C — Kako nebi
pismo bilo prazno Šaljem $sJuo
za obnove na Novosti a ujedno
vam mogu javiti da se u Vancou
veru rad uvjek dobro po
svim pitanjima koja se tiču našeg
! svakidanjeg života
j jja$ ovjn dana je sve kod
[ nas jer se naiazi u Vancouveru
J član Jugoslavenske Ambasade iz
! Washingtona DC drug B Vuke- -
I j vjerujte mi da će ostati u
naml dugotrajna uspomena njego-va
dolaska u Vancouveru Iz
u dan se održavaju sastanci
raznih organizacija a na 14-o- g
aprila održali smo masovnu skup
ftinu koja je bila sjajno posjeće- -
na a takodjer je sakupljeno
$340000 za pomoć našem naro-du
u Jugoslaviju
Kod našega naroda postoji ne-izmjerno
interesovanje za odlazak
u stari kraj i to ne samo kod sa-maca
već i kod familijarnih To
Interesovanje za starom domovi-nom
ima i svoga razloga
U Vancouveru kao i u BC u
opće Novosti masovno dolaze
Ako se nekada dogodi da Novosti
dodju sa malim zakašnjenjem e
narodni sud — izabran po samom
narodu Kažnjava se oštro za svaki
pa i najmanji prekršaj jer to je
jedini način da se sa tim štetočin-ski- m
radom prestane
U većim prekršajima crnobur-zijanci
se kažnjavaju sa pet de-set
dvadeset doživotnom robijom
ili smrću Do sada je nekoliko tak-vih
osudjeno na kaznu smrti Za-kon
je neusmiljen i narodni sud
nepristran
PREPLATNIČE OBNOVI
PREPLATU
Slov Congress — how ond for what
purpose it wat orgoniied what role
it ployed in uniting miHions ol Ameri-can
of Sta deicent in Ih balile for
victory ohol ihe new lojVi ore be-for- e
Slavic Americant in the bollle
for a people'i peoce ond whot the
meontng of Slov umtjr ij
I
In oddtion lo the 62 poget of reod-mm- j i
materici Ihe pampMet centoint 1
1 6 pagei of iHuitrationi shoving the
octivitiet of the American Sla Con-gre- si
during the entrre wor period
Artiilicoll detigned and prepored
vith greot care Ihii booVlet it a
ipftfldid docvment of the KOnifant
contnbution mode by mittrom of
Ston Americont to the w 'miting of
the wor But nt cml thol — Ihe
pomphttl ii affo o cotf to oefion in
Ihe Tgfil fof f he wrnm"ng f jhe peoce
AMtllCAN $uv C0N4tK$
Mi lt i Shlt Tt t N T
Pita fpln t Ka!
fa rta # aM fa# yvrf a ftata laf
a tkati aiaaaf a4ar ta !- -'
aatlaMd
Zaaa Na -- a
Adelaide Si West Toronto Ont
THlS pomphlel onjwen proclicoll
v ' ' oll auettions obout Ihe American
ih
T_j#
U
by
ovog
kreće
živo
da-na
„đf te
UMRO IVAN BILIĆ
Brantford Ont — Ovim javlja-mo
znancima i rodbini i našem
ostalom narodu da je nedavno
umro Ivan Bilić Rodjen je u selu
Studenci kod Splita Dalmacija
Star je bio oko 55 godina
Koliko imamo podataka o po-kojnom
on ima u starom kraju
suprugu Matiju i tri sina: Antu
Marijana I Ivana U ovu zemlju je
došao 1921 godine
Kako se nije dopisivao sa obi-telji
iz starog kraja to ovim jav-ljamo
njegovoj obitelji i znanci-ma
Nije bio u ni jednom našem
potpornom ili drugom društvu ili
organizaciji Ako tko želi više po-tankosti
o pokojnom neka se obra-te
pismeno na: Mr John Busija
P O Box 255 Brantford Ont
Canada
J Buija
j onda se odmah pretplatnici pita
ju što je danas sa Novostima ?-- a
napose naše drugarice se mnogo
interesiraju za čitanje Novosti
jer one kažu pa to nam je jedi-no
vrelo od kuda možemo dozna-ti
pravu istinu svega što nas za-nima
i što nam treba
Kod naših pretplatnika u šum-skim
kempama se nekada dogodi
da Novosti zakasne Onda oni o-pl- etu
po nama jer da njim mi ne
šaljemo odmah novinu pošto mno-gima
Novosti dolaze na Dom a
ponekada se dotaknu i uredništva
Ovo interesovanje čitaoca jasno
dokazuje da su Novosti istinske
radničke novine i baš zato nema-mo
poteškoća za obnavljanje is-tih
a raditi ćemo već po našemu
običaju na njihovom proširenju
I MalateMinić
Francuski komunisti za
pripojenje Trsta
Jugoslaviji
Pariz — Jack Duclose pred-sjednik
komunističke parlamentar
ne grupe u Francuskoj podnio je
politički referat na zasjedanju
centralnog odbora svoje partije
Govoreći o vanjskoj politici Ko-munističke
Partije Francuske
Duclose naglasuje potrebno ob-navljanje
srdačnih odnosa sa zem-ljama
srednje Europe naročito sa
Ćehoslovačkom Poljskom I Jugo-slavijom
On je takodjer istakao da fran-cuski
komunisti smatraju da je po- vratak Trsta Jugoslaviji u suglas-nosti
sa etnografskim i gospodar-stvenim
stanjem samoga grada
Na konferenciji je naročito is-taknuto
da Trst i Julijska Kraji-na
predstavlja opasnost miru u
Kuropi i onda se zaključuje: "Ne
povrati li se Trst i čitava Julijska
Krajina Jugoslaviji matici kojoj
pripada mira u onom dijelu Eu-rope
neće biti Radi toga francu-ski
komunisti smatraju samo pra-'- "
da e to pitanje rješi u in-te- rr
-- u mira ne u interesu ambi-cija
nve ili one političke skupine
TURNEJI
Naši iseljenici u Sjevernom On-tari- o
i Quebec imati skoro pri-liku
da vide četiri filma borbe '
našeg junačkog naroda u staroj I
domovini To '
(1) Zvijetde i Pijgak (Stara
and the Sand)
(2) Devet Stotina (Nine Hund-red- )
(8) Osiobodjenj Ljubljane (Li-beration
of Ljubljana)
(4) Osiobodjenj Beograda (Li-beration
of Belgrade)
(Postoji mogućnost da dobije-mo
I film "Vrba")
Filmovi pokazivati Vojwt
GrMc"
Raspored njegove turneje
slijedeći:
Sault S(e Marie maja
Sudbury ~~ ~~ maja
Levack maja
Creighton Mine 1 maja
Timmin maja
Schumacher maja
South Porcupine maja
Kirktand Lake maja
tarder Lake maja
Noranda — maja
I)uparquet maja
Malartic maja
OBJAVE
Detroit Mirti
U nedelju 12 svibnja u 5 sati
poslije podne u Rubinić dvorani
236 Victor Ave N P održavati
se proslava rodjendana mar-šala
Josipa Brozd — Tita
Proslava se održati sa boga-tom
večerom
TuJasni gosti i govornici biti
će: Stanko Vuić jedan uredni-ka
"Slobodne Reci" i Steve Nel-so- n
Amerikanac jugoslavenskog
porijekla koji godinama u rad-ničkom
pokretu Amerike Za vri-jeme
napada Frankovih fašista na
španjolsku republiku Stevo je bio
prvi koj je pohrlio u pomoć špa-njolskom
narodu Za svoju orga-nizaciju
sposobnost i junaštvo bio
promaknut za komesara Me-djunarod- ne
brigade
Za večeru nema ulaznlne već će
se primati dobrovoljni prilozi
Chicago l!l„ USA
Centralni Odbor Južnih Slave-na-Amerikana- ca
priredjuje veliku
narodnu skupštinu u petak ma-ja
na večer u Narodnoj dvorani
1802 South Račine Ave
Uprava Centralnog odbora po-brinula
se je za dobre govornike
koji sakupljenom narodu ras-tumačiti
najnovije dogodjaje u
svijetu a napose u Jugoslaviji i
pravo našeg naroda na Trst i Ju-lijs- ku
Krajinu Za jednog od tih
govornika pozvan inžinjir Ni-kola
Petrović minister vanjske tr-govine
nove Jugoslavije kao i La-zar
Denda član Jugoslavenske
ambasade u Vashingtonu
Na skupštinu poziva se
na? narod iz Chicaga i okolice
Đetroit IM USA
Detroit tamburica simfonija da-je
na znanje našoj publici u De-troi- tu
i okolici da Duquesne tam-burica
orkestra dolazi u Detroit
maja
Koncert će se održati u Detroit
Art Institute Auditorium Wood-vvar- d
and Kirby Sts u 230 posli-je
podne
Ulaznice unaprijed možete do-biti
kod svih članova simfonije u
Hrvatskom Domu 1329 E Eirby
kod Jugoslavenskog Srpskog
I Hrvatskog radio kluba i kod Jim
Latin grosery store Tomas Bese-ni- ć
store Blue Danube Inn Alex
Bar Mali Mita i Jde Brovn Ben
Brovet te od pjevačkih zborova
Mladost i Slavu! J
POTRAGE
Stojan Turajlić rodom iz Crkve- - [ ni — Bok sada žive u Kanadi
ima list Marice Turajlić iz sta-ro- g
kraja kod uredništvaNovosti '
Neka se javi
Želio da ml se javi brat Fer-d- a
Ivančah jer imam vrlo važnih
vijesti za njega iz starog kraja
Takodjer molim čitaoce Novosti
ako znaju njegovu adresu da
Jave Unapred se zahvaljujem
Tomo Ivančah 29-5t- h Wel-lan- d
Ont
FILMOVI 0 JUGOSLAVIJI
OBAVJEST O GRBIĆEVOJ S FILMOVIMA
će
iz
su:
će
je
10
11
13
16
17
18
19
20
22
23
25
će
će
od
je
Je 15
10
će
je
ovu sav
na 19
St
od
bi
mi
St
Val d'Or 26 maja
Arida 28 maja
Montreai __ 30 maja 0haa 1 juna
Moguće da u ovom rasporedu
bude izvjesnih promjena Tako na
primjer Larder Lake želi da kod
njih pokazivanje bude na 19 maja
poslije podne mjesto 20 maja na
večer So Porcupine bi opet htjec
10 maja a Timmins da uzme 18
maja Točan datum kao rijemo i
mjeto pokazivanja filmova biti će
objavljen posebnim plakatima u
svakoj pojedinoj koloniji a even-tualno
i preko naših novina Zato
pripazile na te oglase i plakate
Iz ureda VKJS
9 mi aji "
368 MONTAGUE ST
SI Gatharines Ont
(I'REDOBJAVA)
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoj prvi izlet
na 19 maja U slučaju kišovitog
ili hladnog vremena izlet će se
održavati na 26 maja
Umoljavamo naše lokalne orga-nizacije
bratske i drugarske or-ganizacije
iz susjednih mjesta da
rečenih dana ne priredjuju svojih
izleta već da nas posjete
Mjesto i sve ostalo biti će ob-javljeno
tjedan dana prije izleta
Wellad Ont
(PRKI)OBJAVA)
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoj prvi izlet
dolazećeg ljeta na 23 juna Rani-je
smo objavili da ćemo imati
svoj prvi piknik na 16 juna bu-dući
će toga dana imati Radnička
Progresivna Partija svoj okružni
izlet u Niagara Falls mi smo od-godili
naš izlet za tjedan dana
Umoljavaju se sve naše orga-nizacije
da za 23 juna ne uricu
svojih izleta jer će nanijeti štetu
sebi i našoj organizaciji
Mjesto gdje će se održavati iz-let
i druge informacije biti će ob-javljene
na vrijeme u našoj štam-pi
Toronto Ont
"Tito" klub Radničke Progre-sivne
Partije održavati će svoju
redovitu sjednicu u ponedjeljak C
maja točno u 8 sati u večer u
Macedonsko-bugarsko- m Domu na
386 Ontario St
Chicago i okolica
Kao svake godine u prošlosti
Hreljani Chicago i okolice održa-vaju
Jurjevski ples pa tako isto i
ove godine samo ove godine biti
će priredba mnogo značajnija po-što
prihod je namjenjen za fond
gradnje škole u Hreljinu
Stoga pozivamo sve naše prija-telje
i znance da nas posjete u Sto
većem broju 11 maja u Sokolskom
Domu na 1907 R Račine Ave
POZOR pozor :
Evo napokon možete
nabaviti
„„ lujAtjnttkAM
BRONČANO POPRSJU
MARŠALA TITA
(Veličina 3" x 71")
CIJENA JE SAMO $593
Vrlo fina izradba IzirMan ukras
za stanote naprednjaka i prijate-lja
note Jugoslavije 10 posto
utroška ide za djecu poginulih
jugoslavenskih boraca
šaljem COD — Naručile čim
prije Organizacijama za veće na-rudžbe
specijalne cijene
Adresa:
ANI1V OIJOZ
39-28t- h Str
Ixing Island Citv
New York
_ SUDBURY ONT
DOBRA ROBA
Prodajemo muSku žensku i dječju robu uz vrlo umjerene
cijene Na skladištu imemo svih vrsta tkan'na xa pošUja-nj- e
u stari kraj Susretaji prijazni a podvorba brz i točno
MINERS BARGAIH STORE
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, May 04, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-05-04 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000805 |
Description
| Title | 000208 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | STRANA 4 NOVOSTI Subota 4 maja 1946 Naučni značaj razbijanja atoma Svjetski naučenjački krugovi mnogo se zanimaju o pronalasku i razvijanju atomske energije Je-dan dio svjetske štampe na prilič-no senzacionalan način piše kako je time pronadjena i "atomska bomba" Nije važnost otkrića u tome sto je atomska energija upotrebljena sa bombu nego u tome Sto je uči-nie- n ogroman korak naprijed u ©slobadjanju i praktičnom iskoriš-tavanju atomske energije općeni-to Ovaj pronalazak je uslijedio kao prirodan nastavak cijelog niza naučnih ispitavanja na polju atom-sko fizike od ttezerforda (1919 go-dine) preko porodice Žolio-Ki- ri Dom I Ćcdvika do najnovijih ot-krića potpomognutih sa strane mnogobrojnih radnika na tom pla-nu u kojeg mošemo ubrojiti i na-te- g naučenjaka u Jugoslaviji Pav-l- a Savića Evo Sto je u tim Upitivanjima rekao wm profesor Savić dopisni-ka Borbe: Sve pojave u prirodi Javljaju se u dva osnovna vida: kao materija I kao energija Današnja nauka sna da su to dva vida materije u Mrem smislu tako da izmedju ma-terije i energije postoji stalan i odredjeni odnos — takav odnos da svaka id mijena količina materije predstavlja Izvjesnu u materiji sadržinu i točno odredjenu količi-nu energije Sve pojave u prirodi su amo prelazi iz materije u ener-giju I obratno kao i prelazi Iz jed-ne vrste energije u drugu Srediste Uh promjena je atom — krajnji dljelić do kojeg se dolazi pri diobi ma kog kemijskog elementa a ko-ji joS Ima sve osebine tog elemen-ta Nauka danas zna za izvjesne pojave koje se odigravaju u samim atomima i koje ona naziva "radio-aktivnim" pojavama Evo jednog primjera: elemenat uran tokom mnogih milijuna vjekova I preko niza uzastopnih pojava prelazi u jedan drugi elemenat različit od njega u radium Ovaj pak opet preko niza promjena prelazi ko-načno u olovo Ove promjene su praćene karakterističnim zrače njem i zbog toga se zovu radio-aktivne pojave Da bismo to lak'e shvatili mo-ramo se upoznati donekle grubo sa samim atomom Njegove su di-menzije vrlo male (odredjene su rnilijunitim dijelovima milijunskog dijela milimetra) Ipak on pred-stavlja neku vrstu sunčanog siste-ma sa jezgrom koja sadrži skoro svu materiju atoma sve sustast-ven- e osebine njegove Ulogu pla-neta u ovom sistemu Igraju tako zvani elektroni — po svojoj masi oko dvije hiljade puta manji od iozere najlakšega atoma — atoma vodonika I jezgro atoma je sas- - j tavljeno Te dijelove nauka naziva protonima i neutronima Protom Je nabijen pozitivnim elektricite ' toni i to jednom odredjenom koli Mnom Neutron je električki neu tralan tJ nije nabijen elektricite lom Elektroni su negativno nabi jenl Is atomskog jezgra pod odre djenim utiovima itliću rasne rto festica t pri lome se oslobadja og ramna količina energije Da bi se ItvriMIo ispitivanje samog atm- - ' tkog Jezgra potrebno je prodrije-ti u njegovu unutrašnjost — po- - trebno je razbiti ga Fizičar Rezer- - ' foni Je uspio 1919 godine da raz- - ' bije jezgro asotovog atoma (azot Je na primjer sastavni dio zraka) "bombardirajući" ga tako zvanom alfa česticom koja predstavlja dio i jezgra radioaktivnih elemenata i I koju ti elementi izbacuju sami od i bc (alfa zraci) Iz azotovog jez-gra alfa čestica je izbacila jedan proton a okrnjeno jeigro azota je bilo u stvari jezgro atoma jednog drugog elemenata — kisionika U 1932 godini supruzi Kiri bombardirajući istim alfa čestica-ma razne druge elemente doHi su da otkrića da elementi izloženi ] aračonju alfa čestica postaju I sa-mi radioaktivni (vjeitačka radio- - aktivnost) tJ oni oslobadjaju e- -' like količine energije u obliku aračenja Pronalaskom vježtačkog radin- - j akliviteta utvrdjeno Je da svi ele- - i metili koliko god ih ima u priro-- 1 (H mogu putem bombardiranja po--' gedt itabranim cesticama odgo-- j varaj energije da se dovedu u radioaktivno stanje tJ da se vra-ćaj u svnj tari oblik (u kojem ra MH prije nego It sa bili Wo-fe-ni imčenjv) tek )oHje Upušta-nja primljene energije u obliku arafenja Da bi ovo bilo jasnije potrebno I Je navesti jedan primjer To je hi- -' storijski ogled kojeg su izvršili supruzi 2olio-Ki- ri Oni su izložili jedan listić aluminiuma udarcima alfa čestica koje je ispuštao pri-rodno radioaktivni elemenat polo-niu- m Polonium je poslije izvjes-nog vremena bio uklonjen Ali aluminium je došao u takvo stanje da je sam zračio energiju tako da je ispuštao iz sebe gore pomenute elektrone Kada se preSlo na razbijanje težih elemenata alfa čestice su se pokazale nemogućim za to Uzrok jo taj Sto teži elementi imaju i te-že atomske jezgre sa većim bro-jem protona koji su kako smo re-kli pozitivno naelektričani Kako je i alfa čestica pozitivno naelek-trizirana to su se u tim slučajevi-ma usred odvojene sile pozitivnog elektriciteta u jezgri i na alfa če-stici jezgro i čestica odbili Pro-nalaskom neutrona koji nije na-električ- an rjeJcno je I ovo pita-nje Preduzetl su pokuJaji da se razbije jezgro najteže poznatog elementa urana Gospodja Zollo i njezin suradnik Pavle Savić us pjeli su u tome godine 1937( tako da su odredili mjesto produkata raspadanja urana u periodnom si-stemu elemenata Oni su pronašli još jedan elemenat to je elemenat reziuma a prije toga elemenat ko-ji se ni po čemu ne razlikuje od običnog elementa Iantan Na taj način uranovo jezgro je razbijeno neutronima Poslije toga od ener-gije koju oslobadja eksplozija ura-novo- g jezgra učinjena je I prva praktična upotreba Vijesti koje je donjela svjetska štampa kako kaže profesor Savić pokazuje da su ratne potrebe i zalaganje ogromnih materijalnih sredstava I svih raspoloživih sna-ga omogućile našim saveznicima da dodju do praktičnog Iskorl'ća-vanj- a ovoga pronalaska za kojeg su gospodja fcolio 5 Savić raspola-gali Izvorima koji su bili jedva do-voljni za laboratorijske potrebe Tako se donekle može dobiti pred-stava o izvorima one energije koja je upotrebljena za eksploziju atomske bombe silne po svojoj razornoj snazi Borba Beograd — Sve veća i neusmi-ljenij- a ta borba vodi se danas u Ju-goslaviji protiv crnoburzijanaca Crnoburzijanci su često podupirani po vanjskim neprijateljima Jugo-slavije koji najprije potiču na takav nedopušteni rad i onda svi-jetu prikazuju kako je "nezdravo" stanje u Jugoslaviji je Spekulanata i narodnih neprija-telja bilo je i prije za vrijeme sta re Jugoslavije all razni anti-na-rod- ni režimi nisu protiv toga niV 9jSSb f[jjf?J?W% u 1JI + zy p COPT i KiKLE nggf Narudžbe za ovu knjigu šaljite U toku eetveromjesečnog takmičenja u Hrvatskoj je premašen plan obnove i izgradnje Zagreb — Ministarstvo gradje-- Još prije svršetka takmičenja sve vina narodne vlade Hrvatske ob- - oštećene ceste u glavnom su ospo-javil- o je rezultate četvoromjeseč- - sobljene za promet Najbolji re-no- g plana gradjevinskog takmiče- - zultati postignuti su u okruzima nja na području Hrvatske Tak- -' Lika Karlovac Banija i Gorski mičenje je započelo 10 jula 1945 Kotar U okrugu Lika gdje su god sa zadatkom da se ubrza rad I prilike najteže a narod vrlo siro- - protiv crnoburzijanaca u Jugoslaviji vv na obnovi i izgradnji zemlje U toku takmičenja trebalo je izgra-diti oko 25000 privremenih na-stan- bi i osposobiti najnužnije zgrade izgraditi oko 150 mostova odstraniti porušene mostove kon-strukcije i osposobiti za promet najvažnije ceste Ovi predvidjeni zadaci mogli su se samo uz po-moć širokih narodnih masa koje su svojim dobrovoljnim radom i radnim poletom mnogo doprinije-le uspjehu takmičenja Takmičili su se medjusobno pojedini okruži a za najbolje bile su predvidjene diplome i nagrade svim rado vima učestvovale su i jedinice Ju-goslavenske vojske koje su se oso bito istakle kod izgradnje mosto va U izgradnji nastanbi plan je premašen za 57 posto Popravlje-no je ili podignuto 27830 nastan-bi 10134 gospodarskih i 1271 javna zgrada Narodna vlada Hr-vatske dala je za ove radove 150 milijuna dinara što znači pro- - sječno za svaku nastanbu oko 4000 dinara Ako se uzme u ob-zir da je vrijednost svake zgrade 15000 do 30000 dinara vidi se da je dobrovoljno besplatno učes- - tvovanje naroda u izgradnji bilo ogromno t j trebalo bi 900 mi - lijuna dinara za izvodjenje tih radova da se je plaćala sva radna snaga i gradjevni materijal Udio naroda u izgradnji mosto-va bio je veći nego kod izgradnje nastanbi Tako je 114 metara du-gački most u Karlovcu izgradjen za 45 radnih dana i na njega je utrošeno svega 100000 dinara dok mu je vrijednost proračunata na 5 milijuna dinara U toku tak-mičenja osposobljeno je i podig-nuto 219 mostova raznih veličina u ukupnoj dužini od 5352 meta-ra Tako je od oslobodjenja do kraja takmičenja podignuto 586 mostova u ukupnoj dužini od 17422 metara Uspjeh čitavog takmičenja za visio je mnogo do dobrih promet-nih veza i radi toga bila je posve ćena velika briga izgradnji cesta poduzimali jer su mnogi člano-vi tadanji ministri bili u glav-nom šverceri i crnoburzijanci Medjutim narodna vlast nedopu-št- a toga Borba protiv crnoburzi-janaca je proširena na cijelu zem-lju Vlasti strogo paze i jos stro-žij- e kažnjavaju te narodne šteto-čine Samo beogradski narodni sud u zadnje vrijeme presudio 180 slučajeva od kojih je 140 strogo kažnjeno - 350 prekršitelja za-kona dolazi na red V svakom ve-ćem mjestu zasjedava takav jedan HKS '2S 21 na Saeznu knjižaru LCC 206 7H&&fe&ty$k J'tiu iMoed AMIRICAN SLAV CONGRZSSt w mašan i opljačkan proizvedeno je više tučenca nego u ostalim okru-zima ' osposobljen je veliki broj pilana Osim ova četiri okruga naročito se istaklo 20 gradjevin-ski- h odjeljenja kotarskih narod-nih odbora Svim okruzima i kotarima koji su se istakli u toku takmi-čenja biti će podjeljene od strane Ministarstva gradjevina diplome i darovi a pojedinim rukovodioci-ma radnicima i rukovodiocima masovnih antifašističkih organi-zacija koji su se istakli i u mobi-liziranju radne snage biti će isto tako podjelje'ni darovi i diplome I) Čulić (Iz "Borbe") Vancouver uvjek prvi Vancouver U C — Kako nebi pismo bilo prazno Šaljem $sJuo za obnove na Novosti a ujedno vam mogu javiti da se u Vancou veru rad uvjek dobro po svim pitanjima koja se tiču našeg ! svakidanjeg života j jja$ ovjn dana je sve kod [ nas jer se naiazi u Vancouveru J član Jugoslavenske Ambasade iz ! Washingtona DC drug B Vuke- - I j vjerujte mi da će ostati u naml dugotrajna uspomena njego-va dolaska u Vancouveru Iz u dan se održavaju sastanci raznih organizacija a na 14-o- g aprila održali smo masovnu skup ftinu koja je bila sjajno posjeće- - na a takodjer je sakupljeno $340000 za pomoć našem naro-du u Jugoslaviju Kod našega naroda postoji ne-izmjerno interesovanje za odlazak u stari kraj i to ne samo kod sa-maca već i kod familijarnih To Interesovanje za starom domovi-nom ima i svoga razloga U Vancouveru kao i u BC u opće Novosti masovno dolaze Ako se nekada dogodi da Novosti dodju sa malim zakašnjenjem e narodni sud — izabran po samom narodu Kažnjava se oštro za svaki pa i najmanji prekršaj jer to je jedini način da se sa tim štetočin-ski- m radom prestane U većim prekršajima crnobur-zijanci se kažnjavaju sa pet de-set dvadeset doživotnom robijom ili smrću Do sada je nekoliko tak-vih osudjeno na kaznu smrti Za-kon je neusmiljen i narodni sud nepristran PREPLATNIČE OBNOVI PREPLATU Slov Congress — how ond for what purpose it wat orgoniied what role it ployed in uniting miHions ol Ameri-can of Sta deicent in Ih balile for victory ohol ihe new lojVi ore be-for- e Slavic Americant in the bollle for a people'i peoce ond whot the meontng of Slov umtjr ij I In oddtion lo the 62 poget of reod-mm- j i materici Ihe pampMet centoint 1 1 6 pagei of iHuitrationi shoving the octivitiet of the American Sla Con-gre- si during the entrre wor period Artiilicoll detigned and prepored vith greot care Ihii booVlet it a ipftfldid docvment of the KOnifant contnbution mode by mittrom of Ston Americont to the w 'miting of the wor But nt cml thol — Ihe pomphttl ii affo o cotf to oefion in Ihe Tgfil fof f he wrnm"ng f jhe peoce AMtllCAN $uv C0N4tK$ Mi lt i Shlt Tt t N T Pita fpln t Ka! fa rta # aM fa# yvrf a ftata laf a tkati aiaaaf a4ar ta !- -' aatlaMd Zaaa Na -- a Adelaide Si West Toronto Ont THlS pomphlel onjwen proclicoll v ' ' oll auettions obout Ihe American ih T_j# U by ovog kreće živo da-na „đf te UMRO IVAN BILIĆ Brantford Ont — Ovim javlja-mo znancima i rodbini i našem ostalom narodu da je nedavno umro Ivan Bilić Rodjen je u selu Studenci kod Splita Dalmacija Star je bio oko 55 godina Koliko imamo podataka o po-kojnom on ima u starom kraju suprugu Matiju i tri sina: Antu Marijana I Ivana U ovu zemlju je došao 1921 godine Kako se nije dopisivao sa obi-telji iz starog kraja to ovim jav-ljamo njegovoj obitelji i znanci-ma Nije bio u ni jednom našem potpornom ili drugom društvu ili organizaciji Ako tko želi više po-tankosti o pokojnom neka se obra-te pismeno na: Mr John Busija P O Box 255 Brantford Ont Canada J Buija j onda se odmah pretplatnici pita ju što je danas sa Novostima ?-- a napose naše drugarice se mnogo interesiraju za čitanje Novosti jer one kažu pa to nam je jedi-no vrelo od kuda možemo dozna-ti pravu istinu svega što nas za-nima i što nam treba Kod naših pretplatnika u šum-skim kempama se nekada dogodi da Novosti zakasne Onda oni o-pl- etu po nama jer da njim mi ne šaljemo odmah novinu pošto mno-gima Novosti dolaze na Dom a ponekada se dotaknu i uredništva Ovo interesovanje čitaoca jasno dokazuje da su Novosti istinske radničke novine i baš zato nema-mo poteškoća za obnavljanje is-tih a raditi ćemo već po našemu običaju na njihovom proširenju I MalateMinić Francuski komunisti za pripojenje Trsta Jugoslaviji Pariz — Jack Duclose pred-sjednik komunističke parlamentar ne grupe u Francuskoj podnio je politički referat na zasjedanju centralnog odbora svoje partije Govoreći o vanjskoj politici Ko-munističke Partije Francuske Duclose naglasuje potrebno ob-navljanje srdačnih odnosa sa zem-ljama srednje Europe naročito sa Ćehoslovačkom Poljskom I Jugo-slavijom On je takodjer istakao da fran-cuski komunisti smatraju da je po- vratak Trsta Jugoslaviji u suglas-nosti sa etnografskim i gospodar-stvenim stanjem samoga grada Na konferenciji je naročito is-taknuto da Trst i Julijska Kraji-na predstavlja opasnost miru u Kuropi i onda se zaključuje: "Ne povrati li se Trst i čitava Julijska Krajina Jugoslaviji matici kojoj pripada mira u onom dijelu Eu-rope neće biti Radi toga francu-ski komunisti smatraju samo pra-'- " da e to pitanje rješi u in-te- rr -- u mira ne u interesu ambi-cija nve ili one političke skupine TURNEJI Naši iseljenici u Sjevernom On-tari- o i Quebec imati skoro pri-liku da vide četiri filma borbe ' našeg junačkog naroda u staroj I domovini To ' (1) Zvijetde i Pijgak (Stara and the Sand) (2) Devet Stotina (Nine Hund-red- ) (8) Osiobodjenj Ljubljane (Li-beration of Ljubljana) (4) Osiobodjenj Beograda (Li-beration of Belgrade) (Postoji mogućnost da dobije-mo I film "Vrba") Filmovi pokazivati Vojwt GrMc" Raspored njegove turneje slijedeći: Sault S(e Marie maja Sudbury ~~ ~~ maja Levack maja Creighton Mine 1 maja Timmin maja Schumacher maja South Porcupine maja Kirktand Lake maja tarder Lake maja Noranda — maja I)uparquet maja Malartic maja OBJAVE Detroit Mirti U nedelju 12 svibnja u 5 sati poslije podne u Rubinić dvorani 236 Victor Ave N P održavati se proslava rodjendana mar-šala Josipa Brozd — Tita Proslava se održati sa boga-tom večerom TuJasni gosti i govornici biti će: Stanko Vuić jedan uredni-ka "Slobodne Reci" i Steve Nel-so- n Amerikanac jugoslavenskog porijekla koji godinama u rad-ničkom pokretu Amerike Za vri-jeme napada Frankovih fašista na španjolsku republiku Stevo je bio prvi koj je pohrlio u pomoć špa-njolskom narodu Za svoju orga-nizaciju sposobnost i junaštvo bio promaknut za komesara Me-djunarod- ne brigade Za večeru nema ulaznlne već će se primati dobrovoljni prilozi Chicago l!l„ USA Centralni Odbor Južnih Slave-na-Amerikana- ca priredjuje veliku narodnu skupštinu u petak ma-ja na večer u Narodnoj dvorani 1802 South Račine Ave Uprava Centralnog odbora po-brinula se je za dobre govornike koji sakupljenom narodu ras-tumačiti najnovije dogodjaje u svijetu a napose u Jugoslaviji i pravo našeg naroda na Trst i Ju-lijs- ku Krajinu Za jednog od tih govornika pozvan inžinjir Ni-kola Petrović minister vanjske tr-govine nove Jugoslavije kao i La-zar Denda član Jugoslavenske ambasade u Vashingtonu Na skupštinu poziva se na? narod iz Chicaga i okolice Đetroit IM USA Detroit tamburica simfonija da-je na znanje našoj publici u De-troi- tu i okolici da Duquesne tam-burica orkestra dolazi u Detroit maja Koncert će se održati u Detroit Art Institute Auditorium Wood-vvar- d and Kirby Sts u 230 posli-je podne Ulaznice unaprijed možete do-biti kod svih članova simfonije u Hrvatskom Domu 1329 E Eirby kod Jugoslavenskog Srpskog I Hrvatskog radio kluba i kod Jim Latin grosery store Tomas Bese-ni- ć store Blue Danube Inn Alex Bar Mali Mita i Jde Brovn Ben Brovet te od pjevačkih zborova Mladost i Slavu! J POTRAGE Stojan Turajlić rodom iz Crkve- - [ ni — Bok sada žive u Kanadi ima list Marice Turajlić iz sta-ro- g kraja kod uredništvaNovosti ' Neka se javi Želio da ml se javi brat Fer-d- a Ivančah jer imam vrlo važnih vijesti za njega iz starog kraja Takodjer molim čitaoce Novosti ako znaju njegovu adresu da Jave Unapred se zahvaljujem Tomo Ivančah 29-5t- h Wel-lan- d Ont FILMOVI 0 JUGOSLAVIJI OBAVJEST O GRBIĆEVOJ S FILMOVIMA će iz su: će je 10 11 13 16 17 18 19 20 22 23 25 će će od je Je 15 10 će je ovu sav na 19 St od bi mi St Val d'Or 26 maja Arida 28 maja Montreai __ 30 maja 0haa 1 juna Moguće da u ovom rasporedu bude izvjesnih promjena Tako na primjer Larder Lake želi da kod njih pokazivanje bude na 19 maja poslije podne mjesto 20 maja na večer So Porcupine bi opet htjec 10 maja a Timmins da uzme 18 maja Točan datum kao rijemo i mjeto pokazivanja filmova biti će objavljen posebnim plakatima u svakoj pojedinoj koloniji a even-tualno i preko naših novina Zato pripazile na te oglase i plakate Iz ureda VKJS 9 mi aji " 368 MONTAGUE ST SI Gatharines Ont (I'REDOBJAVA) Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održavati će svoj prvi izlet na 19 maja U slučaju kišovitog ili hladnog vremena izlet će se održavati na 26 maja Umoljavamo naše lokalne orga-nizacije bratske i drugarske or-ganizacije iz susjednih mjesta da rečenih dana ne priredjuju svojih izleta već da nas posjete Mjesto i sve ostalo biti će ob-javljeno tjedan dana prije izleta Wellad Ont (PRKI)OBJAVA) Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održavati će svoj prvi izlet dolazećeg ljeta na 23 juna Rani-je smo objavili da ćemo imati svoj prvi piknik na 16 juna bu-dući će toga dana imati Radnička Progresivna Partija svoj okružni izlet u Niagara Falls mi smo od-godili naš izlet za tjedan dana Umoljavaju se sve naše orga-nizacije da za 23 juna ne uricu svojih izleta jer će nanijeti štetu sebi i našoj organizaciji Mjesto gdje će se održavati iz-let i druge informacije biti će ob-javljene na vrijeme u našoj štam-pi Toronto Ont "Tito" klub Radničke Progre-sivne Partije održavati će svoju redovitu sjednicu u ponedjeljak C maja točno u 8 sati u večer u Macedonsko-bugarsko- m Domu na 386 Ontario St Chicago i okolica Kao svake godine u prošlosti Hreljani Chicago i okolice održa-vaju Jurjevski ples pa tako isto i ove godine samo ove godine biti će priredba mnogo značajnija po-što prihod je namjenjen za fond gradnje škole u Hreljinu Stoga pozivamo sve naše prija-telje i znance da nas posjete u Sto većem broju 11 maja u Sokolskom Domu na 1907 R Račine Ave POZOR pozor : Evo napokon možete nabaviti „„ lujAtjnttkAM BRONČANO POPRSJU MARŠALA TITA (Veličina 3" x 71") CIJENA JE SAMO $593 Vrlo fina izradba IzirMan ukras za stanote naprednjaka i prijate-lja note Jugoslavije 10 posto utroška ide za djecu poginulih jugoslavenskih boraca šaljem COD — Naručile čim prije Organizacijama za veće na-rudžbe specijalne cijene Adresa: ANI1V OIJOZ 39-28t- h Str Ixing Island Citv New York _ SUDBURY ONT DOBRA ROBA Prodajemo muSku žensku i dječju robu uz vrlo umjerene cijene Na skladištu imemo svih vrsta tkan'na xa pošUja-nj- e u stari kraj Susretaji prijazni a podvorba brz i točno MINERS BARGAIH STORE |
Tags
Comments
Post a Comment for 000208
