Novosti, May 25, 1946

              #W ""
STRANA 4 NOVOSTI Subota 25 maja 1946 Bez straha
(SVRŠETAK)
Dugailu četnik koji je govorio
ispred ostalih vjerovatno neki
komandir bespomoćno zamaha
ruLanuu
— Ali mi vama ništa ne ćemo!
Ništa samo eto uzgred da
dnesete poruku komandantu še-grta
da mu kažete da ne ubija
aše komandante koje je noćas
a Obiju zarobio! Mi se sa
partizanima vile ne ćemo biti to
am je naredjeno od kralja
Dakle tako! — laknu koman-dantu
Noćašnja akcija je uspjela
četnički Štab je tamo zarobljen!
To može olakšati njegov položaj
jer oni ne uvidjaju — u kolikom
tu ovdje preimućstvu Samo sa
mo da se ne trgnu da ne dodju
sebi prokletnici!
I prkosno pobjednički on im
re& predstavi im se:
— E-h- ej budalo! Ta ja sam
Šegrt ja — glavom! A ti koji
si?
Rijeci su porazno djelovale čet-nici
se stresoie — kao da ih mu-nja
oJinu Dugački bradonja u
fkirekoj uniformi sa krupnom
klćankom na jagnjećoj iubari ne-odluč- no
obori svoj Smajser i ko-rak- nu
nehotice nazad To ime on
je vrlo dobro znao Ono je njemu
i njegovoj braći ledilo srciku u
kostima I sada je to ime iskr-l- o
tako neočekivano neposredno
tako ga zbunilo — da nekoliko
trenutaka nije znao — Ita da ra-di
Kao da je nešto gutao Kri-lom
pogledom je oko sebe neito
tražio
Ti Šegrt? — pripita s nevjeri-co- m
— Da ja Kad U kalem!
Sta se plalil?
— Ja sam komandant Kovače-vih
Radovan Kovacević ie korpu-sa
brata Popovića — promuca
smeteno čelnik
— Pa Ita hoćete? Kuda ste
reče polli? — pitao jo Ijatito ko-mandant
Bradonja koji se predstavljao
kao komandant Kovacević ne od-govori
odmah On je teiko priku-pljao
rijeci teiko ih je vezivao
Sekundi su bili napeti napeti do
krajnjih granica — svaki čas je
on mogao promjeniti drlanje trg-nuti
se
Nekoliko trenutaka stajali su
oni — nepomirljivi neprijatelji —
tako Šutke Stajali su lice u lice
— partizanski komandant koji je
dvije godine već vodio svoje bata-Ijon- e
kroz bojeve za oslobodjenje
rodjene zemlje i četnički koman
dant koji se pročuo po zlu po
uništavanju srpskih sela u Her-cegovini
i muslimanskih u Istoč-noj
Rosni i koji je sada lopovski
krio pogled sklanjao ga u stra-nu
Njihovi pratioci takodjer su
stajali šutke nepomično I gora je
Sutila blistajući u kapljicama
zaostalim iza obilne lipanjske kl-S- e
Jedino je odnekle izdaleka
odnekle od Jaharine ili Romanije
Jopirao potmuli tutanj artilerije
grohot a vijonskih bomba huka že-stoke
bitke izmedju njemačkih di-vii- ija
i partizanske glavnine koja
je izmicala prema sjeveru prema
Istočnoj Rosni
— Brate komandante Druie
— poče Kovacević zapinjući
zbunjeno — Molim te brate
Mi imamo naredjenje da obustavi-mo
borbu s partizanima da se vl-S- o
ne bijemo protiv vas A tvoji
su zarobili nal štab Tantića Mu-sakali- ća
pa da narediš da se
puste Od tebe zavisi
— Nisam ti ja brat! — prekinu
ga Šegrt koji je napregnuto na
brtinu razmatrao situaciju traiio
rj£enje smišljao — pobjedu Vje-rovao
je da bi još uvijek jedan
jedini njegov pokret ili neki po-kušaj
njegovih drugova izazvao
četnike koji su se nalazili u zak-lonu
Nu njegovi pratioci bili su
savršeno ravnodušni nezaintere-sirani
u svemu što se zbivalo To-liko
su bili odrvenill od napora
od gladi i bolesti od protekle
ofenzive
— Ne ne zovi me bratom! —
ponovi komandant — Ako ćeS da
pustim tvoje ljude podji samnom
Putit ću ih — budu li pravi! —
I mirno hladnokrvno koraknu na-prijed
Bradonja ustuknu I njegovi
pratioci mrdnuše prestravljeni
— Neboj se budalo! Sta se pla-ki- i?
Evo ti moj pištolj ako misliš
da ću ti nešto Podji slobodno
samnom
Nato Kovacević premjesti ma-sin- ku
u lijevu ruku i Jaku desni-ce
stavi na gradi trepčući živo
trtima
— Ne ću brat druie ne ću
s tobom Fala ti ovo je moj pra-vac
— I pokasa sa stranu
prema šumi
— Kukavica si ti Sto se ne smi-ješ
samnom? Mi smo partizani —
ljudi od rije znaš t
— Znam brate vjerujem AH
ero je moj pravac! — poniznim
giaaom ponovi četnički starješina
pokazujujći opet prema Treska-vK- H
neodredjeno lijevo od puta
Medjtttim bitka još uvijek nije
bita završena Šegrt je bojažljivo
pogledavao na šumarak iza četvo-rice
četnika na glave koje su se
tamo micale Nema Sta neprija-telj
je i dalje bio u boljem polo-žaju
neprijatelj je čak imao i boj-ne
rezerve I on se sjeti lukav-stva
— žto mu je često puta u
ratu pomagalo
— A nipošto ne idi gori! Jesi
lud! Tamo je moja vojska Evo
ti pravac — ovuda je slobodno Ja
ti želim da glavu izneseš!
— Ne ne fala ti Fala —
odbi odmah pomalo stidljivo čet-nik
Odmahnu rukom kao da kaže
— "Samo ti mene pusti — ja već
znam pravac!" i predloži: — Haj-de
da se rastanemo kao braća!
Sta drugo on je već znao gdje
se nalaze partizanske jedinice
Znao je očigledno da se upravo
tamo kuda ga šegrt upućuje na-laze
partizanski bataljoni i tuda
mu se nije išlo On se okrenu svo-jim
ljudima nije se moglo raza-brati
— ita im je promrsio Onda
doviknu onima sto su čekali po-dalje:
— Naprijed braćo !
Bio je to ipak najkritičniji
trenutak Komandant s nekom
prikrivenom zebnjom baci letimi-čan
pogled oko sebe: nigdje trav-ke
da padnei na nju da uzmeš
zaklon Prokleta ledina gdje se
baš tu za teče! Nu pored svega
toga željezno naredjenje vlada-lo
je sviješću: "Bez straha pri-sebno
prisebno" I on je mir-no
ne trepčući gledao kako se
dvojica četnika zaklanjaju iza ne-kog
kamena dok njihov koman-dant
s jednim pratiocem s osta-lim
— koji su se izvlačili iz šu-marka
skreće uz brdo osvrćući
se poslije svakog koraka
— EJ Kovačeviću kuda? — po-zv- a
ga Šegrt Ali Kovacević ne
odgovori Više se nije ni oavrtao
sve brže je grabio uza stranu
Onda se šegrt obrati onoj dvo-jici
ito su se krili iza kamenja
desetak koraka pred njim Jedan
je imao kratku svijetlu bradu i
šajkaču dobro nabijenu na čelo
drugi je bio golobrad s običnim
kačketom zgužvanog štita na
glavi
— A ita vi hoćete? — zavika
šegrt — Ko ste vi
— Mi eto vidiš četnici! — od-govori
golobradi stidljivo
— četnici? žalosna vam majka
nije vas stid Protiv koga se bo-rite
znadete li? — napade ih ko-mandant
prijetećim glasom —
Borite se protiv naroda svoga da
Služite uljezu izdajete A ko ste
vi žta ste po zanimanju?
— Ja sam Perić radnik po za
nimanju iz Stolačkog sreza
reče onaj sa kačketom
— Ja sam iz Nevesinja — pro-mrmlja
drugi bradonja
Njihov komandant već je bio
izašao na kosu I ostali su izlazili
jedan po jedan okrećući se 1 dalje
prema puteljku na kome su se
nalazila trojica partizana i njiho-va
zaštitnica Da ova dvojica
predstavljali su njihovu zaštitni-cu
jer se odmah digoše čim ko-mandant
odozgo zviznu
— Mi odosmo — reče bra-donja
dižući se
— Kuda? — viknu šegrt Nje
gov strogi surovi glas ulijevao je
rospekt — Stoj kuda ćete? Zar
s neprijateljima narodnim?
— Moramo zaklell smo se
— Ne smijete 1 — naredi ko-mandant
— Ne ćete protiv svog
narodal
Medjutim su obadvojica već žu-rila
uz strminu
Sad Je konačno trebalo riješiti
"Ako se sad izvučemo pobjedili
smo" — osjećao je komandant
Prisebno odsječno on komandira
svojim pratiocima:
— Desno hvataj zaklon izvlači
sel
Kad su se našli u mrtvom uglu
van domašaja nepnjateljevog zrna
kad su zastali da odahnu iznena-da
iza njih se pojavio četnik Vi-kao
je mašući puškom:
— Ne pucajte ne pucajte! Ja
se predajem ja ću s vama
Primite me
Bio je to onaj golobradi Kovace-vić
pratilac sa kačketom na gla-vi
opasan uprijeko po gradjan-sko- m
kaputu redenikom Polako
se približio trojici partizana Obo-rene
glave šutke pružio je ko-mandantu
svoju pušku
— Ako ćeš se boriti s nama za-jedno
zadrii je! — reče mu ko-mandant
drugarski toplo kuenu-v- ii
ga rukom po ramenu — Mi
te primamo samo ako dolaziš s
iskrenim namjerama
— Vjeruj mi druie — pro-šapta
čovjek na čijoj je kapi bio
prikopčan dvoglavi orao izrezan
od aluminijuma — Sad vidim s
kim sam bio vidim kakvi ste vi
kako se borite Vidim da po-bjeđujete
jer je pravda na vašoj
strani Eto prije nisam dolazio k
sebi nisam to znao
Negdje oko podneva u logori Ke
brigade stigao Je komandant s
dvojicom pratilaca i s jednim no-vim
borcem Taj novi borac bio je
radnik Perić dopučerašoji četnik
neprijatelj koga je partizanska
neustrašivo natjerala da razmi--
Narodna demokracija
za Jugoslaviju
(Prcnos sa strl)
90 posto od naeg stanovništva
To je narodna demokracija jer je
socijalna Mi skeptički gledamo na
demokracije sa više formalnih ka-raktera
koje nemaju onaj pravi
kontakt s narodom kakav je po-treban
za demokraciju tj široki
unutarnji socijalni odonos Zato
mi ne smatramo demokraciju for-mom
nego narodnom ustanovom
U tome se razilazimo sa zapadnim
demokracijama Evo jedan slučaj
a takvih ima mnogo: mi se brine-mo
za najšire radne mase za rad-nike
U državama formalne demo-kracije
radniku je dobro dok radi
a kad ne radi ostaje bez zarade
Kod nas je svaki gradjanin čuvar
PISMO IZ VALJEVA
ROBU IZ S
Drug i drugarica Katovčić iz S
S Marie Ont primili su ovaj za-hvalni
list od Desanke i Nikole
Rajnović iz Valjeva
Valjevo 25 februara 194G —
Cijenjena gospodjo i gospodine
Katovčić kod raspakivanja pake-ta
poslatih od naših zemljaka iz
Kanade došla nam u posjed va-ša
adresa te želim da vam se i ja
zahvalim na svemu što činite za
naš napaćeni narod Velika pomoć
naše braće iz sviju krajeva a na-pose
iz Kanade već se u mnogom
osjeća u našoj domovini I ako naš
narod mnogo radi i sa velikim ela-nom
i požrtvovanjem nastoji da
obnovi svoju razorenu zemlju
ipak bi to tele išlo bez vaše obilne
pomoći Zato je zahvalnost svih
naa neizmjerna svakom pojedincu
koji barem sa najmanjim doprino-som
želi pomoći braći u starom
kraju
Po vašem prezimenu vidim da
ste rodom iz Hrvatske te smo ta-ko
u pravom smi4u zemljaci po-što
sam i ja kao i moj suprug uči-telj
i naša djeca Aleksa učenik 7
razreda gimnazije i kćerka Milena
učenica zubotehnike rodjenl ta
The NFLV delegation in
which tvo B C delegates
is nov officially over
There was a total of scventy-si- x
delegates from coast to coast and
we the South-Slai- c youth of Van-couv- er
are proud that Mike Canic
a member of the Canadian South-Slavi- c
Vouth Fedration vvas one
of the tvo delegates from B C
Alan Anderson ehairman of the
B C Federation of Labor Youth
1
(l'renos sa str 3)
kraju? Pa onda bi li mogao rastu-mačiti
riječi Resteka prigodom sa-kupljanja
pomoći ruskom narodu
kad je rekao: "Ruima ne pomoći
ni sa jednom centom" itd
Da ništa više nego samo ovo bi-lo
bi dovoljno i najvećem slijepcu
da vidi da je to protivno nauci
braće Radića I baš ljudi kao ti i
slični tebi kaiete da samo vi ra-dite
po programu braće Radića i
nitko drugi To su obične fraze
koje mogu vjerovati samo malo-dušn- ki
Mi smo ponosni što smo Radi-ćo- ri
i što branimo Radićevu nau-ku
i misao A vi mačekovci ste
orudje reakcije —
klike u Londonu
Kairu itd
Mi želimo dobro slavenskim na-rodima
koji nikada u prošlosti ni-su
tudjeg želili niti grabili Do-či- m
naši susjedi Talijani i Njem-c- i
stoljećima su radili u glavnom
protiv nas Slavena — da nas uni-šte
da nam zavladaju zemljom
To se Je pokazalo i u prošlom ra-tu
gdje su Švabe uni-štiti
čitave slavenske nacije da
mogu živjeti udob-nim
životom I ne samo to nego
su zavladati čitavim
svijetom To su činjenice
I pored svega toga još se da-nas
medju nama nadje ljudi koji
kaiu da bi bilo bolje da smo mi
Hrvati potpali pod Austriju nego
ito imamo svoju slobodnu Jugosla-viju
Zar je onda čudo da se osni
vaju nove IIRSS ko-je
su vam najveći trn u oku
M VlaSić
sli — ko je na pravom putu ko
se beri za pravednu stvar ko mo
ra pobjediti
(Iz knjige "Za bratstvo")
M ŠOIRA
cijelog naroda i zemlje Ovakva
demokracija je najbolji zaštitnik
tekovina koje zapadne demokraci-je
ističu a koje ćemo mi kasnije
oživotvoriti"
Poslije toga poveo se razgovor
o vanjskim pitanjima o Trstu Bu-garskoj
i Albaniji Maršal Tito je
rekao:
"Jugoslavija želi imati najbolje
odnose sa Bugarskom i Albanijom
CANADA WITH MINISTRY FOR FISH -N-O
MINISTRY FOR Y0UTH
parti-cipate- d
SESTRI RESTEK
KUNIĆU
medjunarodne
Vahingtonu
namjeravali
"superiorni"
namjeravali
organizacije
Pitanje priključenja se nije posta-vilo
jer ne zavisi od nas Neka
Bugari i Albanci odluče da li će
nam se priključiti Jugoslavija želi
sa ovim zemljama podržavati pri-jateljske
odnose a želi takodjer da
one budu nezavisne što se tiče Tr-sta
mi smo naše zahtjeve jasno
SRBIJA NA POSLANU
S MARIE
mo Pred užasnim terorom nepri-jatelja
1041 god Izbjegli smo u
Valjevo gdje smo dočekali i slo-bodu
koju nam je donio naš veliki
čovjek drug maršal Tito čitala
sam u novinama da je kolonija na-ših
zemljaka u Kanadi aktivna u
pomaganju nas u domovini I ako
u mislima živimo sa vama kao na-šim
dragim zemljacima u tom da-lekom
kraju malo nam je poznat
vaš tamošnji život pa nam ga
malo opišite
Prije više godina bila je ukaza-na
prilika mome suprugu da isto
ide tamo gdje bi bio učitelj a is-todobno
i sveštenik (pravoslavni)
ali tadanji nenarodni režimi bili
su tome na putu nedozvoljavaju-- ć
čovjeku da se slobodno i po volji
razvija Budući danas dočekavši
toliko žudjenu potpunu slobodu
bavimo se mišlju i željom da svoje
snage stavimo na raspolaganje dr-žavi
na obnovi i izgradnji narodne
privrede
Primite mnogo naših pozdrava
i još vam jedanput mnogo zahva
ljujemo na pomoći našem narodu
Dcsanka i Nikola Rajnouć
and a very active member of the
Seamen's union vvas the other
The reception received from the
Members of Parliament vvas very
cordial and the majority endorsed
the brief which the NFLY pre-sent- ed
to them The highlights
of the brief were: Employment at
decent wages housing veterans'
rehabilitation health education
recreation and others In the
section dealing with Veterans' Re-habilitation
the National Federa-tion
recommended the raising of
the maintenance grants for univer-sit- y
and tutorial school studenta
— twenty dollars for single men
and forty dollars for married men
The physical fitness and health
programme for youth oceupies a
prominent part of the NFLY
brief since 50 per cent of young
people applying for services vere
rejected on the grounds of malnu-tritio- n
This is a critical situation
hich must be remedied immedi-atel- y
We have a ministry for fish but
no ministry for youth
The B C delegates interviewed i Lt Col Merritt ho criticized
the delegates as being communis-ti- c
He retracted ali such state-ment- s
hen the social issues of
youth were put before him
Hon George Black when con-front- ed with the emplovment mies-tio- n
stated that no one had even
told him that there vas any un- -
employment in Canada and he
proceeded to offer one thousand
jobs in the Yukon which are only
open from four to five months
yearly
In the Railways Committee
Room the delegates met Minister
of Labor Mr Mitchell and when
the brief was presented to him he
said that it was written on very
fine pa per He vas soon lost in
the story of his family and how
he valked five miles to school and
ten miles to vork He vas in the
meantime evading the brief The
delegates considered this last in-tervie- vv
very unsatisfactory but
the rest endorsed the brief making
the vvhole delegation successful
Ve the vouth of Canada have
made up our minds to surmount
our post-w- ar problema and unless
we see some action on the part of
the members of Parliament we
are ready to send another delega-tion
to Ottavra whkh vill be tviee
a stnmg as the first one
Correspondrnt for the
Vancouver branch CSVF
A Polich
izložili Sasvim je prirodno Sto
tražimo Istru i Julijsku Krajinu
Ma kako se rješilo pitanje Trsta
Jugoslavija ima pravo suverenite
ta nad njim"
Upao sam s pitanjem zašto Ju
goslavija traži Trst? Prije nego
mi je odgovorio maršal me je do-veo
do velike etničke i ekonomske
kirte Pokazao mi je gdje se pro
stire slavensko stanovništvo i po
čeo izlagati:
"Prvo geografski položaj Trsta
je takav da sačinjava jedinstvo sa
Slovenijom koja je slaenska i
potpuno ga uklapa Etničke grani-ce
Jugoslavije leže zapadno od Tr-sta
"Drugo Trst je za nas važan i
iz privrednih razloga Jugoslavija
nema take luke a treba je čita-va
pozadina Trsta je jugoslaven-ska
"Treće svako drugo rješenje za
Trst donjelo bi neprilike za buduć
nost Bilo bi izvor novih nespora
zuma i opasnost za mir Kad bi
Trst postao slobodne luka po uzo
ru Danciga ponovile bi se trzavi
ce iz stare Lige Naroda
"četvrto kad bi Trst pao pod
Italiju Jugoslavija se nebi mogla
pomiriti tim rješenjem Jugoslavi
ja je manja od Italije Ona je bila
žrtva napada u prošlom ratu i za-to
smatra da ima pravo kad pos-tavlja
zahtjeve protiv poraženog
neprijatelja"
Bez ikakvog oklijevanja maršal
Tito mi je odgovorio na pitanje o
odnosu Jugoslavije prema Sjedi-njenim
Državama On je rekao:
"Jugoslavija želi podržavati naj-bolje
odnose sa Sjedinjenim Drža-vama
Ona je to već odavna traži-la
ne samo radi ratnih veza nego
i radi pomoći koju je primila u
toku rata i poslije i radi velikih
privrednih mogućnosti koje se mo-gu
iz te suradnje izroditi Ne tre-ba
naročito isticati da će toplina
tih odnosa dobrim dijelom zavisiti
od američkog držanja prema op-ravdanim
jugoslavenskim zahtje
vima po pitanju ratne štete i na-cionalnih
prava u Julijskoj Kraji
ni Sa jugoslavenskog gledišta ne-ma
nikakvog razloga zašto veze s
Amerikom nebi bile veoma dobre
privredno kulturno i općenito"
Govorili smo i o UNRRI pa je
Tito nešto i u tome imao kazati
Amerikancima:
"UNRRA ustanova u kojoj Sje
dinjene Države igraju tako važnu
ulogu uradila je mnogo za Jugo-slaviju
U najtežim časovima rata
i poslije rata pomagala nam je
izbjeći najveću opasnost UNRRA
nam je do sada davala ižta i odje-će
za najteže pogodjene predjele
Like Bosne Dalmacije i Crne Go-re
Naš narod je duboko zahvalan
Sjedinjenim Državama za ovu po- -
"Dani i Noći" novi sovjetski
film o junačkom Staljingradu čiji
autor je glasoviti Eovjetski noveli-sta
i Konstantin
C3yspjpjsi Vf SBBBBBBBC£w
Iz filma "Dani i noći"
U filmu se prikazuju junaštva
vojnika i bolničarka Crvene Armi-je
za vrijeme borbi u Staljingradu
r
3GG ST
i —~~O~~ — ——BJAiiiViiiEii
TORONTO ONT
Omladinski klub Radničke Pro-gresivne
održavati će ča-janku
u subotu 1 juna u 8 sati na
večer u Macedonsko-bugarsko- m
Domu na 386 Ontario St
Posjetioci biti će posluženi sa
kavom i kolačima Ulaznina 35c
Hamilton Ont
Sve hrvatske organizacije za-jedno
priredjuju plesnu zabavu na
1 juna u Hrvatskom Narodnom
Domu 171 Beach Rd Početak u 8
sati na večer
čisti prihod od zabave ide za
potroške oko proslave stogodišnji-ce
grada Hamiltona na kojoj će
uzeti učešća i hamfltoneki Hrvati
Na zabavi za ples će svirati do-bro
poznati tamburaški zbor "Za-greb"
Pozivaju se svi Hrvati i Hrva-tice
da posjete zabavu
Kirkland Lake Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u nedjelju 2 juna točno
u 2 sata poslije podne u saveznim
prostorijama na 40 A Label Ave
moć Sa ovo točke mislim da nebi
trebalo biti zapreke za zdrave po-litičke
i privredne odnose izmedju
Amerike i Jugoslavije S naše
strane nema zapreke"
Intervju je trajao gotovo jedan
sat i pol Pri koncu sam se dota-kao
misterije koja okruiava lič-nost
maršala Tita On je radio
podzemno Govorilo se da nije Hr-vat
nego Ukrajinac Tito je smi
ješeći se odgovorio:
"Trebali ste biti ovdje prije ne
koliko dana kad su me posjetili
moji zemljaci iz Klanjca Razgo
varali smo o prošlosti i o našem
selu Oni bi vam roogll dati odgo-vor
o tome tko sam Imam nekoli
ko tetki u Sjedinjenim Državama
One se sjećaju moje mladosti Ako
vas zanima one bi vam mogle po-moći
da utvrdite moj identitet"
Oprostio sam se s maršalom os-jećajući
da sam bio u društvu s
jednom historijskom ličnošću On
upravlja sa organiziranom gru-pom
ljudi u cijeloj zemlji Južne
Slavene je revolucionirao Izbacio
je kralja i ne može se vjerovati
da će ga itko povratiti U prošloj
Jugoslaviji bilo je klasne borbe i
mnogo izgreda a u sadanjem pre-lazno- m
stanju komunistički vodje
izgradjuju zemlju tako da mogu
mirno ostati na upravi
gdje je stvoren zaokret u ratu i
gdje se rješavala sudbina cijelog
čovječanstva
Kada će se film prikazivati vri-jeme
još nije odredjeno Svakako
prikazivati će se u vrijeme kad u
Kanadu dodju sovjetski pisci Ilija
Ercnburg Konstantin Simonov i
major-gener- al Galaktinov koji se
sada nalaze na posjetu u Sjedi-njenim
Državama Sovjetski pisci
dolaze u Kanadu na poziv Vijeća
Kanadsko - sovjetskog Prijatelj-stva
a posjetiti će Toronto Mon-treal
i Ottavvu gdje se u njiliovu
počast priredjuju sastanci
Stanovnici ovih gradova mnogo
se zahvaljuju Vijeću Kanadsko-sovjetsko- g
Prijateljstva ito su u
Kanadu pozvali sovjetske pisce i
£to će imati priliku vidjeti ovako
rijetke goste iz naše savezničke
zemlje Sovjetskog Saveza sa ko-jim
je kanadski demokratski na-rod
za vrijeme ovoga rata posta-i- o
čvrsto prijateljstvo
— SUDBURY ONT
AUTOR SOVJETSKOG FILMA "DANI I NOĆI"
DOLAZI U KANADU
TORONTO MONTREAL I OTTAVVA IMATI ĆE PRILIKU VIDJETI
GLASOVITE SOVJETSKE PISCE ILIJU ERENBURGA KON- -
STANTINA SIMONOVA (AUTORA FILMA "DANI I
NOĆI") I MAJOR-GENERAL- A GALAKTINOVA
je
pjesnik Simonov
Partije
DOBRA ROBA
Prodajemo mulku žensku i dječju robu uz vrlo umjereno
cijene Na skladištu imamo svih vrsta tkanina za pošilja-nj- e
u stari kraj Susretaji prijazni a podvorba brza i točna
MINERS BARGAIN STORE
MONTAGUE
Toronto Ont
Djeca hrvatske škole polagati će
svoj ispit u srijedu 29 maja u 73
u večer u Macedonsko-bugarsko- m
Domu na 38G Ontario St
Uprava škole poziva sve rodi-telje
da posjete ispit te da se lič-no
osvjedoče što su i kako su im
djeca učila prošle školske sezone
Djeca i roditelji će biti poslužena
voćem i mekim pićem
Montreal Que
Zajednički izlet svih Jugoslare-n-a
održati će se na 2 juna a u
slučaju kiše na 8 juna na dobro
poznatom mjestu Ville LaSalle
Poziva se naš narod grada i oko-lice
da posjete zajednički izlet
Toronto Ont
Klub "Tito" Radničke Progre-sivne
Partije održavati će svoju
izvanrednu sjednicu a ponedjeljak
27 maja u 8 sati a večer u Maced-onsko-
bugarskom doma na 88$
Ontario St
Montreal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će čajanku u su-botu
1 juna u 8 sati na večer u Ju-goslavenskom
domu na 3447 St
Lavrence Blvd
Pored ostalog na čajanki će biti
domaćih svježih kolača o čemu
drugarice vode brigu čisti prihod
ide u Saveznu blagajnu
Pozivamo naš narod Montreala
i okolice da posjete našu priredbu
Montreal Que
Mjesno Vijeće Kanadskih Juž
nih Slavena na 30 maja u 8 sati
u večer prikazivati će slijedeće
jugoslavenske filmove: "Oslobo-djenj- o
Beograda i Ljubljane"
"Zvijezda na pijesku" i "Devet
Stotina"
Filmovi će se prikazivati u če-hoslovač- koj
Dvorani u 8 sati na
večer 415 St Catharines E
U filmovima se prikazuje bor-ba
našeg naroda zbrinjavanje
ranjenika i život naših izbjeglica
u Africi
Greighton Mine Ont
Mjesni odbor Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena održavati će svoj
izlet na 14 jula za pomoć narodi-ma
Jugoslavije Mjesto izleta biti
će naknadno objavljeno
Umoljavamo naše organizacije
u Sudbury da rečenog dana ne
priredjuju svojih priredaba već
da posjete naš izlet
RUPNIK PRED SUDOM
U LJUBLJANI
Ljubljana — U Ljubljani zapo
čela rasprava protiv generala
Leona Rupnika koji je za vrijeme
okupacije bio na položaju tako-zvanog
prezidenta Slovenije i ge-neralnog
inspektora Slovenskog
Domobranstva Za prvo sasluša-nje
ovog najvećeg izdajnika Slo-venskog
naroda vladalo je ogrom-no
interesovanje u cjeloj Sloveniji
Ovo saslušanje preneseno je pre-ko
svih radio stanica Slovenije
Rupnik nije ni pokušavao da
negira svoje teške zločine On j
nizao priznanje za primanjem i
iznesao podatke o svom izdajnič-kom
radu
B&M
KROJAČMCA I ČISTIONA
ODIJELA
čitimo popravljamo i prekra-jamo
muika i Icnka odijela
IVuai dobar i garantiran Cije-ne
umjerene Toplo se preporu-čam- o
Jugoslavenima
Vlanici su Slaveni
47 ONTARIO Rl
Tel 4270 — Cronland Ont t
t
§