Novosti, January 04, 1944

              4
!53iWJJ9'!!JffiffBft3li
pT£gEIWUtp'ltMkuuhV w
(f5 f?rBv~ MvJ5?lvi &lw jm im?'-sl''- 1 ''VljPPs" T'""!
STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 4 jan 1944
'NOVOSTI sć&rr Jedno drugarsko
Published every Tuesdav Tbursdav and Saturdav by the
Novosti Publisbing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcdde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADeladde 1642
Jugoslavija će biti onakva kakvu
njeni narodi žele
Danas je već svakom jasno da je Mihajlovićva bcrto
slava u Jugoslaviji bila jedna od najvećih ncfjpocflijih i r:
skijih obmana svjetskog javnog mijenja u drugom svje irr
ratu To je točno i sa time se danog lažu i oni svjetski drcv
nici pisci i radio komentatori koji su sve do nedavno v
vali jugoslavenskoj izbjegloj vladi pod čijim pokrovitelj-"- - --
se je ta prevara vršila
Medjutim od kad je Mihajlovićeva "zvijezda" zašt -
obzorju se pojavila Titina zapaža se briga i bojazam kakva
će biti Jugoslavija poslije rata da li će se kralju Petru i osta-lim
članovima izbjegle vlade dopustiti povratak u zemlju ili ne
U glavnom io jsu dva najvažnija pitanja radi kojih ne r
spavati ni kralj Petar ni članovi njegove Omražene i d ic-c-tira-ne
vlade kao ni oni koji su godinama vjerno služ - -
nenarodnim režimima počam
godine
Na jedno i drugo pitanje
od 1920 pa do 27 mar a
odgovoreno je službeno cd
1
TO
ne privremene narodne vlade u zemlji Ta odluka glas
"Na osnovu prava svih naroda na samoodredjenje uklju-čujući
i pravo njihovog odcjepljenja ili ujedinjenja sa drugim
narodima kao i u skladu slobodne volje svih naroda Jugosla-vije
koja je prokušana u trogodišnjoj oslobodilačkoj borbi na-roda
i koja jo cementirana u nerazdvojivom bratstvu izmedju
naroda Jugoslavije Anti-fašističk- o Vijeće Narodnog Oslobo-djenj- a
Jugoslavije donosi slijedeću odluku:
PRVO: Narodi Jugoslavije nikada nisu i neće priznati ko-madanje
Jugoslavije u dijelove koji su pogodovali fašističkim
imperijalistima Oni su pokazali tokom zajedničke oružane
borbe svoju čvrstu volju da ostanu ujedinjeni u Jugoslaviju
DRUGO: Da bi se sprovelo principe suvereniteta za naro-de
Jugoslavije i da bi Jugoslavija bila stvarni dom za sve nje-ne
narode te da ne postane poprište bilo koje reakcionarne
klike u Jugoslaviji federalistička načela će osigurati potpunu
jednakopravnost za narode Srbije Hrvatske Slovenije Ma-kedonije
Crne Gore Bosne i Hercegovine
TREĆE: Na osnovu toga federativna organizacija Jugo-slavije
zasnivati će se na potpunim demokratskim pravimo
Nužno je istaći činjenicu da su već sada za vrijeme narodnog
oslobodilačkog rata uspostavljeni organi narodne vlasti u po-jedinim
pokrajinama Jugoslavije u obliku Narodnih Oslobodi-lačkih
Odbora i pokrajinskih Anti-fašističk- ih Vijeća Narod-nog
Oslobodjenja
ČETVRTO: Nacionalnim manjinama u Jugoslaviji biti će
zagarantovana sva prava
U jednoj drugoj odluci koju je nedavno izdala privreme-na
narodna vlada poništava sva prava vladi kralja Petra i za-branjuje
njegov povratak u zemlju prije nego narod oslobodi
zemlju od neprijatelja i svojim slobodnim izborom odluči kak-vu
formu vladavine želi poslije rata
Kako vidimo pitanje buduće Jugoslavije je riješeno skupa
sa pitanjem povratka kralja Petra i njegovih doglavnika Ri-ješili
su ga oni koji na to najviše prava imaju oni koji već
dvije godine i pol vode nadčovječnu borbu za oslobodjenje
svoje zemlje ispod fašističkog jarma
Pa kako se moglo i očekivati sa tom odlukom narodne
vlade u zemlji nisu zadovoljni ni kralj Petar ni njegova sa-mozvana
vlada Zakukali su kao crna kukavica u ruševinama
staroga grada Oni bi radje vidjeli Jugoslaviju u rukama Hit-ler- a
Pavelića i Nedića nego Jugoslaviju u rukama rarcda
Radje bi doznali da Jugoslavije i njenih naroda posve nes'a-n- e
nego da tamo vlada sloboda radi koje danas narod u hi-ljadama
pada Upravo 2a to oni su spremni da vode borbu
sa svih pozicija pa i neprijateljskih rrotiv te prave narodne
vlade Kao najglavnije oružje smatraju svakako ono da je
narodna vlada i vojska u zemlji prsdvodjena po komunistima
— as komunistima "neće" kralj Petar "niti bilo koji čkrn vla-de"
S komunistima navodno neće ni Mihajlović koji radi to-ga
protiv njih vodi borbu u zemlji
No nije komunizam glavni razlog Oni znaju da danas
mje borba protiv komunizma nego protiv fafisma Oni 2naju
da premijer Churcbill i predsjednik Roosevelt podržavaju re-dovite
veze i sastaju se sa najvećim živućim komunistom Sta-ljinom
Oni znaju da je naš najveći saveznik u ovom ratu
Sovjetski Savez koji je opet predvodjen po komurustima Oni
znaju da u savezničkim zemljama ima i vojnica i oficira koji
su komunisti itd Razlog da je ta nenarodna čeljad otpočela
hajkom nije komunizam nego korito iz kojeg su sada po na-rodu
istjerani Njihov motto je bio i ostaje povratiti se u zem-lju
na stare položaje nastaviti pljačkom i terorom upravo
onako kako su to radili kioz posljednjih 20 godina
Jasno je dakle: hrvatski srpski i slovenski narodi u Jugo-slaviji
okupljeni pod barjakom narodnog oslobodjenja vode
junačku berbu za oslobodjenje svoje zemlje i za pobjedu Sa-veznika
nad zvjerskim fašizmom — a jugoslavenska vlada
skupa sa Hitlerom Pavelićem Nedićem i ihajlovićem pod
geslom "berbe protiv komunizma" hoće da uguši tu oslobodi-lačku
berbu naroda Jugoslavije i organizira Jugoslaviju ne za
narode nego za sebe i svoje fašističke partnere
Jesf ima u njihovoj vladi i vojsci komunista Oni su na če-lu
skupa sa ostaKrn demokratskim narodnim predstavnicima i
to njim neka na čast sluzi Oni svi skupa će se postareti da se
više nikada Jugoslavija ne povrati u ono životno stanje u koje
su ju bili pretvorili članovi Petrove vlade skupa sa svojim pred-žasnici- ma
Svi oni tamo rade složno i jedna'ro za nerodno os-lobodjenje
bili komunisti članovi Seljačke Stranke demokra-te
zemljoradnici ih radikali Pa kako su složni u berbi cni so
se već složili i po pitanju budućeg uredjenja Jugoslavije
To pravo njim više neće nitko oduzeti Oni ne traže od ni-koga
milostinje nego pomoći Oni ne traže od nikoga savje-ta
a najmanje od vlade kralja Petra
jrst-ssj&m- &r mi L r - __ ssaHBPrvusaHE- -
A MIHAJLOV
U drugom svjetskom ratu im-perijalizam
je nerazdvojno vezan
sa borbenom kontra-revolucijo- m
Fašistička Njemačka nije se sa-mo
borila za sirovine i za tržište
nego i za svjetsku prevlast politi-čkog
režima za svjetski fašizam
Novinarka A MaCormick nazvala
je neda-n- o njemačko-sovjets- ki rat
smrtnim hrvanjem dvaju revolu-cija
Tako karakterišu veliki rat
na istoku Europe i ideolozi nje
mačkog fašizma Bez dojbe nje
mačko-sovjets- ki rat u političkom
pogledu nije produljivanje rusko- -
njemačkog rata 1914-191- 7 godine
nego produljivanje intervencije
1918-192- 0 godine Politički rat
protiv ruske revolucije bio je tek
zaključak prvog svjetskog rata i
postao je barom drugog svjetskog
rata Ali to je intervencija koja
pokušava na hiljadu načina i ko
ja se vodi ogromnim ekonomskim
i vojničkim zalihama Po jačini i
žestini to je rat jedinstven i koji
se neće više ponoviti Takvih ra-tova
jednakih po cjelokupnosti i
omjeru političkih objekata niti je
bilo niti će vije biti
Glavna politička stvar njema-čkog
fašizma u drugom svjetskom
ratu bila je bez dvojbe anti-boljše-viza- m
Ne može biti sumnje da je
Hitler anti-boljšev- ik broj jedan
Kat protiv Engleske nije želio Hit-ler
Rat protiv Francuske bio je
za njega od lokalnog značaja Pra-vi
rat potpuni rat sa svim silama
i svim rizikom Hitler je okrenuo
protiv Sovjetskog Saveza Sovjet-ski
Savez primio je na sebe glav-ni
udar europske kontra-revolaci-- je
U početnom dobu svjetskog ra-ta
njemački fašizam je bio anti-boljševiz- am
naoružan do zuba i
mobilizirao sve zalihe europske
kontra-revolucij- e
I hod toga rata rijeiava sudbi-nu
sviju anti-boljševiz- ma
Anti-boljševič- ke
sile koja će biti rav-na
hitlerovskoj Njemačkoj viie
reče biti i nju se neda kojom dru-gom
silom nadoknaditi Radi toga
i taj anti-boljševiz- am koji postoji
u logoru an ti -- hitlerovske koalicije
nema budućnosti Borbeni anti-boljševiza- m
demokratskog porjt
kla biti ce potresen do osnove po-razom
fašističkog anti-boljševiz-- ma
Negtedajuči na sve razlike
oba ta untl-boljfeviz- ma imaju za-jednička
strast i zajedničke zada-će
Zanimljive su zadnje preinake
toga anti-boljtt-viz- ma broj dva
naročito anti-boljševiz- ma europ-skih
i bivMh ruskih socijalista
Anli-boljsevita- m tog logora danas
- zabačen strahom od pobjede
Sovjetskog Saveza Moie se reći
da su oni pokazali herojsku hlad-nokrvn- ost
Vad je Hitler bio pred
Moskvom i Staljingradom Ali oni
su jako uznemireni i to baš kako
treba kad Crvena Armija ide pre--
i ma granicama Poljske i Njemačke
„evefi iHlr
"OSVAJAČI" SVIJETA I NJIHOVA SUDBINA
DVA ANTI--
BOLJ5EVIZMA
Njihov je panični usklik sada
"Staljin je pred vratima!" — I
oni se staraju da sada igraju na
tome kako se izrazio jedan ame-rički
novinar Žto se zove "dinami-čki
strah od posljeratnih ciljeva
Kremljina" Ti anti-boljlevi- ci još
nedavno su korili Staljina da
rlabo vodi rat protiv Njemačke
A danas ga kude da i suviše do-bro
ratuje
Orijentacija tog demokratskog
anti-boljševiz- ma mijenjala se u
toku rata ali su ciljevi ostali isti
Taj anti-boljševiza- m 1930 i 1940
godine smatrao je rat anglo-fran-cus- ke
koalicije kao rat protiv dik-tatora
očekujući da će demokrat-ska
koalicija obračunati se sa Hit-lerovo- m
Njemačkom i Sovjetskim
Savezom Sredstvom dtmokratske
dalekovidnosti bila je za njih dip-lomacija
Boneta Chamberlaina i
strategija Gamellna i eyganda
Burni izliv njihovog finlanderskog
patriotizma upravo se objašnjava
njihovom nadom da će finsko-sovjets- ki
rat uspjeti da se pretvo-ri
u rat englesko-francusko-finsko-sovjet- ski
Ali Iza toga nakon je Francu-ska
poražena oni su se nadali da
će anglo - američka koalicija
ćije su se konture nazivale već
ljetom 1941 uspjeti da stvori ono
Jto nije bila sposobna da stvori
anglo-francus- ka koalicija Anti-boljševiza- m
broj dva špekulirao
je na njemačko-sovjetsko- m paktu
koji se oglašivao kao zdrava koali-cija
fličnih režima Proračun je bio
taka Sovjetski Savez je savez-nik
Hitlerove Njemačke a Ameri-ka
ak postane saveznicom Engle-ske
onda konačni udar po Nje-mačkoj
mora biti uperen i protiv
Sovjetsku Saveza
SovjeUko-njetnač- ki rat i stva-ranje
američko-sovjets- ke koalicije
bili su teškim udarcem po anti-boljševiz- mu
broj dva Pobrkala
se je linija Rjemačko-sovjetsko- g
bloka i raspršile su se za neko vri-jm- e
želje o engleslto-amerićko- m
bloku protn Sovjetskog Saveza
Ali nove izglede dao je sam sov-jptsko-njema- čki
rat
U demokratskom anti-boljševiz-- mu
bile su dvije struje: jedna je
polagala nade na porsz Sovjetskog
Saveza na istoku i na pobjedu en-glesko-amer- ićke
koalicije na zapa-du
U izmijenjenim uslovimz to je
bilo ponavljanje taktike Pilsud-s-ko- g
u prvom svjetskom ratu: na-da
na privremenoj pobjedi Nje-mačke
na istoku i na konačnu po-bjedu
demokratske koalicije na
"zapadu Druga struja bila je op-reznija:
ona je očekivuia jedino
znatno slabljenje Sovjetskog Sa- -
1 vesa pod udarcima Njemačke stim
da bi potpuno političko i vojno ru--
i kovodstvo prvo u ratu protiv Nje-mač- ke
a zatim u organizaciji mira
poslije rata t-re-šlo
u ruke anglo-američkog
bloka Tak" je anti-bo-tjševiz- am
broj dva zamišljao sebi
--e
pobjedu nad Njemačkom
Ali potučene su i te nade Po-Lje- de
Crvene Armije prevrnute su
sva očekivanja i sve račune Sada
ne može biti ni govora za demo-kratski
anti-boljševiza- m o politi-čkom
izrabljivanju slabljenja Sov-jetskog
Saveza a još manjo nje-govog
poraza Njegova je glavna
briga sada gdje i kako naći ga-lancl- je
protiv pobjede Sovjetskog
Saveza
Sada nade idu u tri pravca Pr-vo
za stvaranje englesko-ameri-fk- e
separatističke koalicije čija je
oštrica okrenuta protiv Sovjet-skog
Saveza drugo kurs na kon-zervativne
sile Europe (Giraud
konzervativni krugovi u Italiji
Mihajlović general Sosnovskv
kraljevi Grčke i Jugoslavije) tre-ći
uspostava predratnih granica
Poljske i nezavisnih baltičkih re-publika
Kampanja zastrašivanja
o sovjetskim pobjedama ide po
toj liniji O njezinim rezultatima
pisao je F Davies u Saturdav
Evening Post članak koji je izaz-vao
toliko bure u kome veli ova-ko:
"Kad je Crvena Armija u au-gustu
pokazala svoju udarnu moć
i ruske rezerve počele da se kreću
u pravcu zapadnih država neki za-brinuti
državni rukovodioci u Wa-shingto- nu
i Londonu počeli su pi-tati
da li se neće uništenjem faši-stičke
hegemonije nad Europom
otvorenim putem u gradjanski rat
i novu vlast terora" Konferencije
u Moskvi i u Teheranu nisu op-ravdale
takve predpostavke Ali
takva mišljenja bila su kao me-lem
na ranama anti-boljievi- ka
Kurs na separatnu angloameri-čku
koaliciju sa orijentacijom
takvog tipa kurs na konzervativ-ne
sile Europe i borba sa "Veliku
Poljeku" i samostalne baltičke dr-žave
predstavlja svoju vrstu je-dinstvenog
bloka Nije riječ (ra-zumije
ce) o služenju interesima
Poljake I baltičkih zemalja nego o
iskorištavanju njih kao protu-tov-jetsko- jf
oružja Anti-boljševiza- m
više voli "Veliku Poljsku" radi to-ga
Sto on više voli "mali'' Sovjet-ski
Savez u granicama 1938 godi-ne
Kad bi pošlo za rukom odba-citi
Sovjetski Save u granice
1988 godine moie biti — tako se
lačuna — da M pošlo za rakom
uspostaviti "eordon sa niti i re" iz
1920 godine Ako to ne uspije on-da
stvaranje političkog sukoba oko
važnog pitanja o granicama na is-toku
Europe moie poći u korist
anti-boljševič- ke politike predvidje-n- e
za daljnju budućnost Strast sa
kojom se neki ruski bivši socija-listi
pretvaraju u finske poljske i
baltičke patriote izaziva sumnju:
zašto su oni u tim stvarima više
kompetentni nego Viik Kalnin
Andrzen Boleslav Drobncr i Os-k- ar
Lange? Ja se sjećam susreta
sa Hermanom Libermanom u Pa-rizu
u jeseni 1939 godine "Vi ćete
(Prenos na str 4)
M
objašnjenje
Tororuo On! — U crn č ~sj rijrrovL ćemo jedno vr-lo
teško pitanje kc e u:k-j- e tezre _ raz-irevc- rje Molimo
stoga čitaoca da primjeaoe ne uzima usko i lično nego da
pokušava shvatiti predmet kao pojavu kojoj se mora izbjeći
i riješiti ju drugarski i radnički
Pitanje u diskusiji su odnosi izmedju vodećih ljudi na
uredništvu i upravi Novosti te Saveza Kanadskih Hrvata i
radnika koji u Toronto dolaze na odmor u posjete ili radi ne-kih
ličnih zadjeva
Često se nadme čuju prigovori naročito kad se radnik iz
Toronta vraća u mjesto iz kojeg je došao slijedeće naravi:
"U Toronto nisam po našim vodećim drugovima dobro
dočekan Nisu me gradom vodili pa ni razgovarati nisu sam-no- m
htjeli"
Takav dojam kod radnika ne či-ni
zdravog utiska Još manje mo-že
koristiti jačanju naše napredne
štampe i pokreta Jer konačno or-ganizirani
radnik od svog vodstva
očekiva da su to ljudi koji zaslu-žuju
njegovo povjerenje u koje
može imati pouzdanje i od njih se
može nadati da će mu zaista pru
žiti pravilno vodstvo i na sva vre-mena
ostati vjerni stvari radi ko-je
se organiziramo i žrtvujemo
Pa ipak mnogi radnik je u svom
mjestu čuo slične priče i to dabo
me od onih radnika koji su bili u
1 Torontu Posljednji takav slučaj je
i bio sa našim zemljakom Mike Ko
šić koji je ovog časa na vojničkoj
službi a za vrijeme božičnih blag-dana
je bio na odsustvu i posjetio
majnersko naselje Larder Lake
iz kojeg je rarukovao u kanadsku
vojsku Po povratku u Larder La-ke
osuo je pred majnerima paljbu
na "ljude u Torontu koji su sa
njime grdno postupali i nisu ga
podvorili kako je trebalo" Nakon
je dobro ogovorio pomenute ljude
napao je i majnere koji ih slijede
To je tek jedan od razloga za-što
je pitanje cdnosa "ljudi na
vodstvu u Torontu" prema radni-cima
potrebno jasno i bez rukavi-ca
raščistiti Ne zato da bi se lju-de
na vodstvu našeg pokreta bra-nilo
nego da bi se zaštitilo naš
pokret i stvar za koju se zalaže
Kad se majner ili šumski rad-nik
svrati u Toronto ako je pro-gresivan
ili pretplatnik svoje no-vine
— Novosti — on nastoji da
se sastane 1 sa ljudima na vodstvu
našeg pokreta U čemu nema ništa
slabog nego je to naprotiv jedna
vrlo zdrava pojata Ljudi na vod-stvu
našeg pokreta koji su zapo-sleni
u uredu su sretni što imaju
priliku sastati se sa radnicima i
poraz got oriti se o lokalnim okol-nostima
jer im je to najbolja iz-ravna
eza sa radnicima i njilio- -
' tim životom
To je razlog da je svaki radnik
bio on organiziran u radničkom
pokretu ili ne dobro došao i pri-jateljski
dočekan po ljudima u
uredu Novosti i Saveza N'o zlo
je u tome da je vrijeme ljudi u
uredu ograničeno pa stoga sve
razgovore sa posjetiocima nastoje
skratiti na minimum kojeg im do-pušta
tadanja situacija obzirom
na rad sa kojim su zaduženi Ako
je na rukama posao koji ne trpi
odlaganja razgovore se nsstoji
ograničiti na desetak minuta a
ako rad i vrijeme dopušta nekada
se tako'i drugarski susretaji i raz-govori
protegnu na pola sata ili
više
Mnogi radnik medjutim ne može
razumjeti da ljudi u uredu imaju
na rukama stanoviti posao koji ne
trpi odlaganja te stoga nastoje
da razgovore sa posjetiocima sre-de
prema lađu za kojeg su pozva-ni
odgovorni i konačno plaćeni
ne kraljevski ili kavalirski ali
proleterski tek toliko da mogu
vesati kraj a krajem No plaćeni
su za taj posao i radnici diljem
Kanade očekivaju od njih da kao
punovrvmenl namještenici obavlja-ju
svoj posao točno savjesno i na
vrijeme
To su ukratko razlozi zašto je
ljudima u ureda Novosti i Savesa
često skoro nemoguće izgubiti ni
deset minuta Uzmimo sa primjer
drugove od uredništva
Pretpostavimo da je dana iza-šao
jedan broj Novorti On je do-duše
u presi ali nepoeredno tj
dok je još današnji broj u presi
potrebno je prigotavljeti materi-jal
za drugi broj za treću i dra
gu stranicu a sutra za prvu i če
tvrtu Pa kasnije prvo drugo i
treće čitanje kopija koje idu štam-paru
te enda prvo drugo i treće
čitanje Po štamparu složenog ma-terijala
slaganje forme za u pre-su
čitanje već složene forme itd
itd bez konca i kraja Posao na
novini dakle nikada ne može biti
gotov jer tek što je jedan broj
izašao potrebno je spremati za
drugi i treći a na večer kad su
urednici povečerali potrtbno je
uzeti snop dnevnika časopisa i
materijala koje treba ne samo
proučiti nego i promozgati želi li
se imati savremenu sliku i orijen-taciju
u današnje dogodjaje P-r- ed
toga tu je još društveni i po
litički rad izvan djelokruga ured-skog
rutinskog rada: sastanci do-govori
razgovori priredbe itd
Kad bi dakle osoblje uredništva
i željelo kroz dan izgubiti sat ili
dva na ma što drugog ivan ured-skog
rada njemu je to fizički ne-moguće
jer posao oko novine ni-kada
nije dogotovljen niti može
biti dogotovljen
Isti je slučaj sa upraviteljem
Novosti Kad je otpremio jedan
broj novine čeka ga administra-tivni
posao koji se sastoji iz hi-ljada
krupnih i sitnih poslova Ako
poslije večere ne dodje u ured
njegov posao će zaostajati i go-milati
se do tolike mjere da će
mu u upravi za kratko vrijeme
nastati takova anarhija da ju ni
jvi svečevi neće moći srediti Da-kle
i njegov sat je dragocjen bilo
u danu ili poslije rada kad dolazi
na dnevni red vidljivi i nevidljivi
posao
Što se pak nacionalnog tajni-štva
tiče ni ono ne može biti izu-zetak
Jer ako će nacionalni taj-nik
uredno voditi računa o svim
organizacijama diljem zemlje te
o hiljada 'problema sa kojima se
organizacije suočuju te ako će
još tu i tamo priskočiti u pomoć
uredništvu i upravi Novosti on
ima pune ruke posla kroz dan i
kad je već zatamnilo
Hadnici u štampariji mogu u
zaposlenosti biti najmanje izuze-tak
Ako će oni na vrijeme od-štampati
redani novina tjedno
oni ne mogu i nesmiju ni jednog
trenutka izgubiti Posao je kod
štampara tako organiziran da je-dan
rad iziskiva izvršenje drugog
netom je prvi dogotovljen upravo
kao i na uredništvu Najbolji pri-mjer
kako naš uredski i štampar-ski
kolektiv funkcionira pruža
nam Fordova tvornica sa glasovi-tim
"bdt" sistemom tj ako je
na jednom mjetrtu zapelo zapeti
mora uzduž čitavog "belta"
Takova je eto situacija u uredu
Novosti i Saveza Kako već gore
podvukosmo ljudima u uredu je
prosto nemoguće posvetiti onoliko
pažnje favakom posjetniku koliko
bi trebalo i koliko bi mogli da ra-de
recimo za nekog bosa osam
sati i kapu na glavu Pored toga
kai bi posjete naših zemljaka bile
ograničene na nekoliko ljudi ili na
stanovite dane ješ kako tako No
ima dana kad ured posjeti do de-setak
radnika što bi ljudima u
uredu uzelo skoro dva sata kad bi
(Prenos na str 3)
Nikolaj Davidov - star
jednu godinu
Piie: ILIJA EIIKEMilKG
Slijedeće j dokumenat koji je
nadjen medju drugim dokumenti-ma
u selu Vja zova ja nedavno os-lobodjV- nog
od Nijemaca:
Lista imena umorenih stanovni-ka
sela Vjazova ja okrug Uza:
1 Natallja Muzalevskaja 41
god
2 NaUlija Muzalevskaja 18
god
8 Diana Muzalevskaja 18 god
4 Lev Muzalevakr star 13 god
5 Valentina Muzalevskaja 9
god
G Taman Muzalevskaja 5 god
? Rima Musalevskaj 3 god
8 Vladimir Davidov M god
9 Anatoli Davidov 8 god
10 Viktor Davidov 5 god
11 Nikolaj Davidov 1 god
12 Marija Prijadočkina 00 god
(Potpis) starešina Muzalev
19 peptembrs 1942
Moie li m ovo ikada zaboraviti ?
Da li itko na svijetu može dozvoli-ti
da čovjek koji je umorio slabaš-nog
jednogodišnjeg Nikolu Davi-dov- a
i dalje hoda po zemlji?
Ah o tome se čak ni govoriti
ne moie i nemoguće je zaboraviti
Imamo još daleko ići Ali mi ćemo
tamo doći Naći ćemo njih Nsći
ćemo njih sakrivene pod kreveti-ma
41) pod stolovima gostiona ili
pak na kraju svijeta
Mi ćemo njih podsjetiti na jed-nogodišnjeg
Nikolu Davidova
Podsjetiti ćemo njih na mnoge
itvari Mi ćemo njih dostignuti