Novosti, July 04, 1944

              STRANA 2 MOVOST1 Utorak 4 jula 1944
NOVOSTI NEĆEMO ZABORAVITI
PubUshed every Tuesdav Thursdcrv and SaturdaT by the
Novosti Publishing Company NECEilO OPROSTITI In tbt Croaticn Language
Izlazi svaki utorak četvrtak 1 subotu u hrvatskom Jeziku
Hegifltered in the Registrv Oiiic for the City of Toronto
on the 24th day oi Octobsr 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
Naša najvažnija zadaća
Pitanje pomaganja našoj braći u Jugoslaviji povezano je
sa više poteškoća nego i jedno drugo pitanje koje je stojalo
pred našim pokretom Naša se pomoć tražila iz zemlje i od
prijatelja oslobodilačkog pokreta izvan zemlje Apeli dolaze
već skoro dvije godine dana a pomoć još ne možemo poslati
iz raznih tehničkih razloga i zbog uzroka koji zasjeoaju u
medjunarodna pitanja
Pa i pored sviju teškoća naša emigracija je do sada
učinila niz priprema Sakupljeno je do 200000 dolara održana
je konvencija svih Južnih Slavena — progresivno i demo
kratski orijentiranih sakuplja se odjeća lijekovi i druge njima
potrebne stvari i t d
Pored svega toga pred nama su još mnoga pitanja koja
se moraju riješiti i koja ne trpe dugog odlaganja Još je
ogromno polje rada za vodstva sviju organizacija Južnih Sla-vena
za pojedine kolonije i za svakog pojedinca Mi još nismo
svim našim iseljenicima u potpunom svjetlu objasnili pitanje
zašto i kako treba pomoći Mi još nismo ni blizu dobro obja-snili
kanadskom narodu kako stoji pitanje pomoći borcima u
Jugoslaviji Još nismo obavjestili ni vladu ni državnike poli-tičare
i razne kanadske organizacije o čemu se radi i što je
sve potrebno da bi se pomoć mogla čim prije poslati
Kanadska štampa dosta piše o herojskim borbama našeg
naroda Malo ćete naći čak i djece koja ne znaju o Maršalu
Titu i njegovoj junačkoj vojsci o našim junačkim narodima
Ali i u tim novinama skoro malo ili ništa ne pišu o tome da
Je te borce potrebno pomoći i kako njim pomoći
Izuzimajući Vancouver još ni do danas naše organizacije
nitu pokušale da obavjeste lokalnu štampu o našem radu i
poteškoćama sa kojima se suočujemo U svakom gredu u
svakom naselju treba informirati vodeće kanadske ličnosti
svim tim problemima Tako isto bi se mogle obavjestiti crkve
ne političke kulturne i druge organizacije Trebalo bi to pl
tanje postavljati i na sjednicama radničkih zanatsko-unijski- h
organizacija i tražiti njihovu ko-operac- iju Kad bi naše orga-nizacije
lokalna vijeća i drugi medjumjsni odbori usposta-vili
takve komitete koji bi posjetili gore spomenuta tijela
nema dvojbe da bi odziv bio dobar Inače kako ćemo do-biti
od nekoga potporu za stvar koja njemu nije jasna? Kako
će gradska uprava unijsko vijeće ili ma koja kanadska or-ganizacija
dignuti svoj glas u prilog slanja pomoći Novoj Ju-goslaviji
ako mi sami ne govorimo nikom izvan naših uskih
redova? A zar možda nismo u stanju provesti takvu agitaciju
i propagandu za borbu u Jugoslaviji? Zar se borba našeg
naroda nije pročula po cijelom svijetu? Zar je potrebno
Englezima Amerikancima Francuzima i drugima objašnja-va- t
da je Tito i njegova oslobodilačka vojska saveznik Ujedi-njen
Nacija? Ne nije teško Sve što treba je tražiti njihovu po
moć i oni će kad njim se stvar objasni učiniti svoj dio
Neka se ne smatra da je pitanje obavještenja kanadske
Javnosti isključivo pitanje zaduženih ljudi iz Toronta To ie
pitanje sviju naših organizacija i sviju kolonija Svatko treba
da radi u svojoj okolici To pitanje ne trpi odlaganja Treba
odmah početi u duhu odluka konvencije i na osnovi instruk-cija
koje su poslate svim organizacijama
Drugo važno pitanje je proširenje baze za sakupljanje po-moći
Priličan broj našeg naroda dao je svoja obećanja i na
tome se izgleda stalo Nitko se ne stara da se radom nastavi
i tamo gdje se prije nije dospjelo Mogućnosti za to ima Ali
mi sami sebe uvjeravamo da je prosto nemoguće ništa dalje
raditi dok se ne dobije dozvola za slanje pomoći To je najo-pasnija
pojava medju našim najboljim i naj požrtvovnijim pri
jateljima Mnogo ih je koji vele kad se dobije dozvola onda
će biti lako raditi i prikupljati Dozvola će biti U to mi tvrdo
vjerujemo ali ne treba ostaviti da tu dozvolu traži tek par lju-di
iz Toronta Treba tako raditi da svi tražimo i radimo na
dobivanju dozvole jer treba znati da se putem masovnog pri-tiska
sa jedne i druge strane sa jednog i drugog mjesta lak-še
postižu takve stvari I bez toga dozvola bi bila Ona će
biti oli sa takvim radom biti će mnogo brže — a to je što mi
svi želimo i naš narod u kraju očekuje
Konvencija je sazvala bila ne radi toga da se medju so-bom
hvalimo kako smo sakupili 200000 dolara i kako je sve
u redu nego je zadaća konvencije bila da ona bude podstrek
za daljnji rad za daljnje sakupljanje obećanja i robe za
prenošenje akcije medju naše najšire slojeve i pred kanadsku
Javnost Svaki onaj koji je u drugom smislu zamislio konven-ciju
taj griješi Poslije konvencije se u mnogim mjestima
krstilo ruke a naša braća iz starog kraja svaki dan pozivaju:
"Pomotite pomolite!" — A mi kao da smo oglušili pa ništa
ne čujemo nego vičemo: "Nema dozvole nema dozvole — a
kod Je dobijemo pomoći ćemo!"
Nema iz kolonija one vatre i onog oduševljenja sve radi
te dozvole Nema onog poleta takmičenja i dobrih poteza o
masovnom radu A naš neprijatelj to iskorištava i vrši razorni
rad pokušavajući medju našim redovima stvoriti "razbijenu
vojsku" Oni izlaze sa raznim predložimo kojima nije cilj po-maganje
nego odmaganje Tako rade fašisti Tako rade i oni
koji nisu fašisti ali su izgubili svaki smisao za moralnu i mate-rijalnu
odgovornost Tako rade i oni kojih ne može ništa za-grijati
ni oduševiti osim pive i debele hladovine
Kampanja za pomoć Jugoslaviji to je "test" po kome mo-iem- o
vidjeti što smo i koliko smo u stanju učiniti za one koji
su sve dali za opću stvar a ništa za sebe lično Kampanja
beba da je ogledalo naše svijesti našeg požrtvovanja naše
sposobnosti da se borimo sa teškoćama sve dok ih ne sa-vladamo
Do sada svega toga nismo pokazali u većoj mjeri
Namjera ovog našeg uvodnika je da pozovemo sve i
svakog na noge nečekajući odozgo da netko drugi ma što
bilo za nas uradi Mi ne smijemo ostati na miru i krstiti ruke
sve dok ne dobijemo mogućnost prokrćiti put i otkloniti sve
zapreke za pomaganje nas braće u starom kraju
Na posao braćo i sestre I
OTAC
BRZOJAVNO
Piše: NINA DELIGENSKAJA
Moskva — Stari dvorac nalazi
se u jednoj mirnoj ulici Moskve
Okićena prostrana i rasvjetljena
dvorana svjedoči da tu iivi čovjek
sa velikom profesijom Slike zrač
nih posada i mape koje pokazuju
frontove velikog patriotskog rata
razviješene su po zidovima Jed-nostavni
okvir drži počasni certifi
kat kojeg je sovjetska vlada poda
rila pilotu Sovjetskog Saveza za
njegov energičan i požrtvovan rad
u stvaranju sovjetske avijacije jo3
pred 20 godina
Nalazimo se u stanu "oca ruske
avijacije" Borisa Rosinskog naj-starijeg
ruskog pilota Na 9 maja
pionir ruske avijacije slavio je
svoj CO-- ti rodjendan Od svojih 60
godina života 35 godina je posvetio
avijaciji
Boris Rosinski visok čovjek sa
Širokim ramenima i usprkos sivih
kosa aktivan je kao mladić Nje
govu jednostavnu sivu uniformu
kite vrpce koje je dobio u počast
njegovog neumornog rada
Kad je doznao da sam ja dopis
nik Sve-slavensk- og Odbora Boris
Rosinski je toplo izrazio svoj inte-res
u aktivnosti Odbora
"Ja se ponosim činjenicom" —
Goebbelsova propagan-da
o sporazumu
Tita-šubaši- ca
New York Herald Tribune u
svom broju od 27 juna donosi je-dan
dulji izvještaj svog dopisnika
Russell Hill-- a o značaju sporazu-ma
izmedju maršala Tita i pred-stavnika
kralja Tetra dr I šuba-šić- a
u kome opisuje propagandis-tičke
mjere koje naciste upotreb-ljuj- u
da suzbiju u jugoslavenskim
narodima efekat tog sporazuma
"Nacisti u njihovoj propagandi
o Tito-šubaš- ić sporazumu mi već
kko Sto se očekivalo zagrabili fa-k- at
da su obojica od ovih vodja
Hrvati Beogradski radio kojega
kontroliraju nacisti naglašava da
sudbinom Srbije ne mogu odlučiti
dvojica ne-Sr- ba Razumije 6e ne
spominje činjenicu da Subašić nije
govorio za sebe kao Hrvat nego
za srpskog kralja koji mu je dao
mandat
"Ne amo nacisti već i tako lju-ti
neprijatelji Partizana kao što su
general Milan Nedić srpski kvis-ling
i general Draža Mihajlović će
bez dvojbe igrati na tome da je
ovo tek sporazum izmedju dvojice
Hrvata i da mi Tito i Šubašić oru-dj- e
Rusa i Engleza"
Ova Goebbelsova propaganda se
Mri ne samo u Jugoslaviji već u
čitavom svijetu U Americi iste
argumente se može naći u stupci-ma
"Američkog Srbobrana" U
Kanadi kod "Glasa Kanadskih Sr-ba"
FaMstićka linija je svuda jed-na
te ista
Sovjetski parni valjak u pokretu
RUSKE AVIJACIJE
NOVOSTIMA OD SVE-SLAVENSK-OG
ODBORA
ZA ŠTAMPU
rekao je "ito su ruski piloti uvjek
spremni braniti našu slavensku
braću pa čak onda kad je naša
avijacija bila u začetku Želim spo-menuti
1912 godinu i balkanski
rat Njemačka je poslala svoje
aeroplane na Balkan da se bore
protiv slavenskih naroda Ovo je
izazvalo duboki gnjev u Rusiji Ru-ski
avijatičari zaključili su da ne
posredno formiraju dobrovoljačku
jedinicu za pomoć našoj braći Sla-venima
Inicijatori i organizatori
bili smo ja i Aleksandar Vasiljev
glasoviti ruski pilot Interes je
bio ogroman Tek smo samo nagla-sili
potrebu sabiranja fonda novac
je već počeo stizati u velikim svo-tama
Kupili smo najmodernije
aeroplane tog vremena aeroplane
koji su dobili prvu nagradu u rus-kom
natjecanju Najbolji ruski
avijatičari kao Kostin Agafonov
i mnogi drugi priključili su se
zračnoj dobrovoljačkoj jedinici
"U nekoliko dana kasnije ruska
zračna dobrovoljačka jedinica i
piloti stigli su na Balkan gdje su
i ostali do svršetka rata Svojim
laganim aeroplanima ruski piloti
bili su u stanju dati veliku pomoć
slavenskim vojnicima
"Ova epizoda u historiji ruske
avijacije vrlo je draga nama sta-rim
avijatičarima" — rekao je Ro-sinski
Boris Rosinski bio je cijelo vri-jeme
aktivni učesnik u stvaranju
ruske avijacije On sada radi na
njezinoj historiji u svojstvu sav-jetnika
u odjeljenju historije avt- -
jonske tehnike — Jonikidze Avi-jonsk- og
Instituta u Moskvi jedi
nog instituta takve vrste u Sov
jetskom Savezu
General Simovic o jugo-slavenskim
brodovima
London (brzojavno) — Vaš do
pisnik je nedavno razgovarao sa
generalom Simovićem po pitanju
jugoslovenskih brodova koji se
nalaze izvan zemlje i koji bi za-pravo
morali biti u službi naroda
u ovim teškim časovima
U razgovoru o vlasnicima koji
nastoje dobiti pravo da svoje bro
dove mogu prodati general Simo-vic
kaže — da se sve takve odluke
moraju stvarati na osnovu pravde
istine i poštivanja privatnih po-sjeda
Ali za vrijeme rata intere-si
narodne borbe i zemlje moraju
biti Iznad toga "Sva sredta
koja se mogu dobiti i koja mogu
pomoći našim narodima i našim
saveznicima u ovo] velikoj i kr-vavoj
borbi za uništenje neprija-telja
našeg moraju biti iskorište-na
Pa u koliko će trebati bilo
kakva naplata dati će se poslije
rata Pravda traži da svaki snosi
dio ratnih napora kad jedni da-va- ju
soju krv i svoje žhotr onda
oni koji ne doprinaiaju nikakvih
drugih žrtava moraju pomoći i
doprinjeti u svojim posjedima"
Učesnik i svjedok nebrojenih
historijskih dogadjaja prijatelj i
učitelj nekoliko generacija glaso-viti
ruski pilot "djed ruske avi-jacije"
stvorio je pravi muzeum u
svom stanu — bogatu zbirku naj-interesantnijih
materijala doku-menata
fotografija i raznih mo-dela
"Sav ovaj materijal upotreblju-je- m
za spomen knjigu koju sada
pišem" — rekao je Rosinski "Na-dam
se da će moja knjiga učiniti
veliki doprinos ne samo historiji
avijacije nego i historiji cijele
Rusije"
No bilo bi pogrešno smatrati da
su se stari ruski avijatičari posve-tili
samo mislima o prošlosti Na
stolu ovog avijatičara ima velika
hrpa novih listova koji su mu po-slani
Jedan list je od vojnika avi-jons- ke
jedinice koji se toplo zah-valjuju
Rosinskom za njegov iz-vještaj
o tehnici aeroplana Oni
ga pozivaju da još dodje k njima
i da im opiše djela njegovih mno-gobrojnih
učenika na frontovima
velikog patriotskog rata
Boris Rosinski redovito dava iz-vještaje
i održava predavanja
Njegove veze sa frontom su jake i
on je postigao slavu u širenju avi-jons- ke
znanosti
"Vježbanje obučavanje mladih
pilota je moj doprinos u patriot-skom
ratu" — rekao je Boris Ro-sinski
"živili saveznici! živila
pobjeda! klicao je
narod
Negdje u Centralnoj Bosni —
Jednog sunčanog dana sredinom
prošlog tjedna doplovila je zrač-na
flota sa transportnim aeropla-nima
i spustila se u ovoj prostra-noj
dolini Dopremljeno je i razlo-žen- o
ono što je najdragocjenije
vojsci i narodima borbene Jugosla-vije
U manje od 30 minuta aeropla-ni
su razložili vojnički automobil
nazvan jeep i trailer hiljade omo-ta
raznovrsne municije hrane
odijela i drugog
Još dok su kružili u zraku na-rod
je trčao iz pokrajne borove
šume pozdravljajući i kličući
aeroplanima svojih saveznika Sve
je to beskućni I gladni narod koji
živi u šumi i jede što može naći
Oduševljenju i radosti nije bilo
kraja Iz svih grla orili su se po-klici:
"21 vili naši Saveznici! Ži-vila
pobjeda!"
Nakon su aeroplani razložili
svoj teret nakrcani su sa ranjeni-cima
i bolesnicima Prije nego su
se zatvorila vrata na aeroplanima
bolesnici su iz aeroplana bacali ci-pele
čizme sandale i kapute Pre-više
je dragocjena ova roba da
itit! t Amlt
Philip Jordan I
NA NEOPISIVI ZVJERSKI TEROR OKUPATORA NAROD BRA-ČA
ODGOVARA JOŠ JAČOM MRŽNJOM I ODLUČNI-JO- M
BORBOM
(Ovaj članak je izašao u novini
"Slobodna Dalmacija" 22 marča
1944 u oslobodjenom predjelu
Dalmacije)
Njemački koljači izvršili su ma-fov- ne
pokolje na otoku Braču Po
slije hapšenja muškaraca i žena u
Selcima Nerežišću i drugim mje
stima otoka poslije silovanja žena
i djevojaka pljačkanja i uništava
nja njemački banditi počinili su
najstrašnije i najsvirepije zločine
koje samo ludjak može izmisliti
a Nijemac izvršiti U svojoj zloči
načkoj namjeri da pokolju i odve
du što više naše braće Nijemci su
zadnjih dana izdali naredbu da ni
ko od muškaraca starijih od 12 go-dina
nesmije izlaziti van mjesta
a žene samo 2 km Poslije te na
redbe slijedila su ubistva
Ivan Jelinčić iz Postira ubijen ie
skupa sa jednom ženom kad su išli
tražiti propusnicu u Nerežišće Dva
rodoljuba iz Murvice ubijeni su na
putu kod Nerežišća iako su odmah
dignuli ruke na poziv njemačke za-sjede
Okupator vrši blokadu po
lja s namjerom da svakoga koga
zatekne odmah ubije Švabe pucaju
na ljude u šumi i polju kao na div-Ija- če
U PUCIšćU NACISTI UBILI
50 LJUDI I SVEĆENIKA
Prvog dana dolaska hitlerovaca
u Pučišće razbojnički je ubijen i
opljačkan jedan rodoljub 4 mar-č- a
po noći Nijemci su opkolili
mjesto i upalili pucajući u prozore
i vrata Zatim su uhvatili oko 50
ljudi medju kojima i svećenika
Don Franu Krstinića sa otoka
Hvara i odveli ih na brod Sutra
u jutro nadjene su na ulicama lje-ži- ne
devetorice rodoljuba
Osmog marča okupator je upa3
u mjesto Praznice Narod je pred
Nijemcima pobjegao Iz mjesta S
sklonio se u polju i šumi U mje-stu
je ostalo 7 staraca Krvnici su
zapalili sve kuće koje su ostale
poslije paljenja talijanskih fašista
i opljačkali su imovinu Sedmorici
staraca nalili su benzin u usta i
žive ih zapalili skupa s njihovim
kućama
SVEĆENIKA AIMUNOVIĆA
NACISTI SU SASJEKLI
NA KOMADE
Poslije razbojstva i pljačke u
Pražnicama krenuli su podivljali
Švabe prema Gornjem Humcu Na-rod
Gornjeg Humca nije imao vre-mena
da sav pobjegne Nijemci su
opkolili selo i uhvatili 20 muška-raca
i poslije pljačke i paleža od-veli
ih nad jamu da Ih strijeljaju
Trojica su ranjeni pobjegli a os
tali su strijeljani neki zakopani
a neki samo bačeni u jamu Medju
ubijenima je mjesni župnik Don
Kuzma Simunović Njemačke zvi
jeri naročito su mučili svećenika
Don Kuzmu šimunovića Da bi mu
muke bile još veće otsjekli su mu
spolni organ i nakon toga isjekli
su mu čitavo živo tijelo na koma
de
U Selcima je uhapšeno preko 40
Podzemna Italija budi
Berne — Vijesti sa talijanske
granice javljaju o masovnim pou- -
ličnim borbama izmedju naroda i
nacističkih okupatora u Milanu
Bologni Genoi Turinu i drugim
gradovima sjeverne Italije U Mi
lanu i Genoi buknuo je generalni
štrajk u ratnim tvornicama Rad-nici
su poubijali njemačke straža-r- e
te svi do Jednog izašli iz tvor-nica
i stali na čelo narodnih bor-ba
Borbe su najprije započele sa
zahtjevom da se odstrani Mussoli- -
FRANCO I "ATLANTSKI
ZID"
Nigdje nije njemačka propagan-da
o nepobjedivosti atlantskog zi-da
naišla na toliko povjerenje kao
u Madridu Invazija je stoga fa-langistič-kim
krugovima u Španiji
bila teški udarac Falangistička
novina i radio primorani su priz-nati
savezničko nastupanje ali ne
mogu ni svog strpljenja sakriti u
očekivanju njemačkog protu-napa-d- a
Oni su postavili sve svoje nade
u sposobnost njemačke vrhovne
komande da protjera anglo-ameri-č- ke
sile u more
Kada je Franco govorio pred
španjolskim oficirima dva puta je
pred javnošću isticao svoju teori-ju
o ratu U privatnom razgovori-ma
je čak još više govorio o ulozi
koju bi on slučajno igrao On sebe
smatra zajedno sa Vatikanom kao
najglavnijeg agenta za mirovne
pregovore
rodoljuba Nijemci prisiljavaju
sav narod da im gradi bunkere
Mjesto Nerežišće neprestano je
u blokadi Nitko ne smije izaći iz
mjesta Uhapšeno je 50 rodoljuba
GLADNI HITLEROVCI
OTVARAJU GROBOVE
Okupator prisiljava sve stanov-ništvo
Bola starije od 12 godina da
ruši kuće oko kasarni i da gradi
bunkere Dva rodoljuba u Bolu su
strijeljana
je mitraljeze U Postirama su stri- -
Gladni Hitlerovi psi traže parti-zanske
bunkere i magazine i prili-kom
pretresivanja otvaraju gro-bove
Tred nekoliko dana otvorili
su grob u selu Murvici u kojem je
bio svježe zakopan mrtvac LjeSi-na- ri
nisu mogli da izdrže smrad i
u zbunjenosti jednom banditu za-hvatila
je nadgrobna ploča ruku
Nijemci zaplašuju narod Postira
dovodeći ga u grupama pred svo-je
mitraljeze U Postirama su stri-jeljana
tri rodoljuba
U donjem Humcu pohvatano je
50 muškaraca i opljačkano je čita-vo
selo
Nijemci su uhapsili 41 rodoljuba
i blokirali mjesto Sutivan
NAROD OTOKA BRAĆA
SE HEROJSKI BORI
Sva ova razbojstva i zločine Ni-jemci
vrše u danima svojih najve-ćih
poraza na Istočnom frontu u
danima najvećih pobjeda i porasta
anti-fašlstičk- ih snaga Hitler vrši
pokolje širom Dalmacije da bi za-strašio
narod da bi mobilizirao i
iskoristio snage našeg naroda
Hitler kolje i ubija da bi produžio
svoju propast Švabe prave teror
da bi nas kao roblje vezali uz svo-ju
galiju koja tone Ali narod Dal-macije
koji svoju sudbinu stvara
upornom oružanom borbom neće
da služi smrtno ranjenoj fašistič-koj
zvijeri Na sva zvjerstva na
sav teror narod odgovora pojača-nom
borbom protiv Nijemaca jer
će borbom i samo borbom obraniti
vlasti život i život čitavog naroda
Narod otoka Brača koji je izdr-žao
teror i zločine talijanskih fa-šista
i odolio im junački se bori
danas protiv njemačkih razbojni-ka
Narod Brača strašno trpi ali
njegova svijest nije se pokolebala
Starci i žene javljaju se dobrovo-ljno
u narodnu vojsku
Dalmacija svjetlo gleda u svoju
budućnost Uzalud se trza samrt
ničkim bijesom švapska ranjena
zvijer Crvena Armija prelazi
Dnjestar Saveznici Englezi i Ame-rikanci
bombardiraju njemačku
pozadinu I u Dalmaciji savezni
čke bombe raznose švapske krvni-ke
i osvećuju zločine
Naš narod je uvijek na teror
okupatora odgovarao pojačanom
borbom i zadnji napor i zadnje
snage dat će za uništenje njema
čkog fašizma i njegovih slugu U
redovima Narodne Oslobodilačke
Vojske i s redovima Istinskih na-rodnih
boraca narod stvara svojj
sretnu sutrašnjicu i na tom putu
ništa ga ne može zaustaviti
nija i druge talijanske fašiste koji
su Italiju doveli u tako nesretnu
sudbinu Pa kad su se borbe naro
da razvile po svim ulicama sjever-nih
gradova narod je traiao čiš-ćenje
sa zemlje ne samo Mussoli-nij- a
nego i njemačkih okupatora
Ulice su dobile izgled prave fron-te
Dok narod provodi borbu sa
onim što mu dopadne ruku oku-patori
se služe mašinskim puška-ma
bombama pa i tankovima
Novina "La Suiase" javlja da
jedan talijanski general predvodi
veći odred partizana u Turinu Me-dju
partizanima nalaze se francu-ski
britanski i sovjetski ratni za-robljenici
koje su partizani oslo-bodili
iz logora Partizani u gra-du
Bologna broje preko 80000 voj-nika
U zarobljeničkom logoru Co-m- o
partizani su se obukli u nje
mačke uniforme i predstavili se
stražarima kao službene njemačke
ličnosti Nakon su od straiara do-bili
slobodan ulaz pustili su sve
ratne zarobljenike koji su se Ao
jednog priključili partizanima
Jedan američki dopisnik opisuje
groznu sliku kako su Nijemci mu-čili
jednog člana podzemnog po-kreta
Silili su ga da im oda ime-na
vodja partizana pa kad to nije
uspjelo fašisti su ga živog bacili u
jamu i lopatama bacali na njega
zemlju Ponekada bi prestali i obe-ćavali
da ga neće zakopati ako iz-da
imena partizanskih vodja Ovaj
vjerni sin talijanskog naroda i do-sljedan
ideji sa koju se bori zako-pan
je na živom i ovako poginu j
radje nego da tUJiteJjima ieda
svoje drugove
se
W