Nase Novine, December 13, 1978

              m
m
w
mmmm
lite mm 5№ ; kt do n ega ttda nl e itlgla, all оШ usDlelOv nakoni 20aodlna.:'nakon!
?}' Ч1' 'li V't-- ' P"l АЛ"'' Л'-Ч"Ки- г_ I'fflWviJIjJIK "Ic -- yltJ,( ( I. јвмсг!09(8ав1апка,рдсетиде8вси ;'lnnVHril'HiYion,''i ArnriiinoUl nnulaa
')! '!"'!''"' ' ''SSSfl mcar smatraaa t. ai Mоо1,к-итеiт.' ™, " ,?%&мш% 4 hi veiiKO znacenje, jer je u njemu juz-- :г:з?1жжа beno utvrdena takva orlientac la %&№?№а#№&&т!Ше
Armenaca I Sto ae tu "govori o za.n- - Ш0ШОШ tereelranostl Slrih slojeva" za oalo- - &:-lv&$.$№%i- №
bodenje, uz pomod Ruslje.
Ц m ®Ф
m 1 jp g
Woscva (Ocf dopisnlka Tanjuga)
Kao sudbinskl sretan dogadaj u
dugoj povijesti Armenaca, kola Im
e blla i naklonjena surova, pros
lavljena je krajem oktobra 'u Sov~
letskoi Republic! Armenifi 150.
godf&nfha prikljudenia nekada&nje
Istodne Armenije carskoj Rusifl,
Na svecanoj sjednlci CK KP i
Vrhovnog sovjeta Armenije u Ere-van- u
6lan Polltbiroa CK KPSSI
mlnistar obrane Sovjetskog Saveza
marSal Dmitrlj Ustinov je u ime
sovjetskog rukovodstva pri6vrstio
na zastavu republtke orden Lenjina,
kojim je Armenlju odlikovao Vrhov-n- i
sovjet SSSR-a- .
Knjiga u
SSSR-- u
Moskva — Svake minute
200 Jzdavadkih poduzeda u
SSSR-- u Stampaju oko 33
tisu6e knjiga svakog dana
oko.5 milijuna, a godiSnje se
izda 1,8 milijardi primjeraka
knjiga.
Na osnovu socioloSklh is-traziva- nja,
objavljenih u listu
"Izvestilja" utvrdenqje,da 97
postp,stanovni£tvate, zemlje
svakog 'dana, ;posvecuje 1 sat
ill visle 6itanju.
U toku, proSle godine u
Sovjetskom Savezu je izdan i
posljednji torn "Biblibteke
svjetske knjifevnosti" — o-grom- nog
poduhvata izda-vgdkejdjelatn- osti
6ljl Je inicl-jat- or
bio Maksim Gorki. U
ovoj seriji objavljeno je 25~
800 djela 3235 pisaca iz 80
zemalja. "Biblioteka svjetske
knjizevnosti'' Stampana je u
tirazu od 60, milijuna 294
tlsude primjeraka.
'Sada jefu toku rad na dru-go- m
velikom projektu —
Izdanju "Biblioteke klasika"
u 150 tomova, kao,i pri prema
50 tomova "Blblioteke svjet-ske
knjizevnosti za djecu".
WrH'MI')!)'
mmmm
"Partija 6lni sve kako bl i dalje
jafiala internacionalno Jedlnstvo
sovjetsklh Ijudl u inleresu cijele
zemlje I svake sovjetske republike
posebno, obrazovala trudbenlke u
duhu bratskog prijateljstva naroda
SSSR-a- , dubokog postovanja pre-m- a
svim narodlma i narodnostlma I
netrpeljivosti prema pojavama na-cionallz- ma
i Sovlnlzma", rekao je u
govoru na sve6anosti marSal Usti-nov.
On je naglasio uspjehe u raz-vo- ju
danaSnJe Armenije I kazao da
je ova godlSnJica praznik svih trud-benl- ka
Sovjetskog Saveza.
postigll uspjehe "u Jedlnstvenoj
Carska Rusija — oslobodilac bratskoj obiteiji naroda SSSR-a- ".
Armencl su narod drevne kultu- - Tim ['Јебта se Cest0 "ovakvlm
re. Davno Imall ибепе svefianim prillkama opisuje karak-Ijud- e, materijalna dobra, umjetni- -' terdanasnjih naclonalnlh odnosa u lo nln.tnlkft , ,
Prll wISa nri 1Rnn r,Vf rj wV, I ...V lljV wv w-- fWWW
godlna imall su svoje plsmo. Mno-g- o
nedaca nanijell su Im ja6l od
njlh — nekadaSnje sle PerzIJa I
Turska. Zbog toga je mnogo Arme-naca
otiSlo u dalek svljet. Danas u
Sovjetskoj Republici Arrheniji, пад
prostoru od neSto manje od 30.000
cetvornih kilometaraf iivl oko 2,4
milijuna stanovnika.
Prikljucenje carskoj Ruslji danas
se objaSnjava kao oslobodenje od
stranih-nasrtaj- a i prijetnji flzlckog
uniStenja. Tako sadaSnja proslava
ima I aktuaine poriike i polemieke
odgovore onlm povjesnidarirrmkojr
mlsle drukdlje. Dopisnl б1ап Ar--
тчпл1л ninn.iu ..._..ii r
Gaioian noiembim i чд siivmmfl
nlm 1 envlfltaWfm nnvlodnlnrlmn
dvadesetlh I trldesetih godlna. S
prvlma zato sto neglraju "oslobodl- -
ladku mlsiju Ruslje u odnosu
prerrja narodlma Zakavkazja" I u
druglma
Ruslje u sudbinama naroda
njendm vlaS6u".
U posljednjem
daeopisa "Voprosl Istorljl" р!бе da
je orijentaclja
pocela Jos' u 16.
Konkretni korabi poduzetl su kas-nij- e,
kada se tajno sastala grupa
Armenaca i uputila trojlcu glasnlka
ruskom cam da traze za§titu. Poru- -
KROJACl — KROJAClCE
su krojadi-krojaCic- ea stalnl posao na
izradi odece. Samo oni su kvalifikovani
§iva6lm maSinama, a uz to i sa brzinom, uz
neka se jave Нбпо na:
211 GEARY AVE.
(Dufferln I Dupont distrikt u Torontu)
Pladanje po (piecework).
Јотгаатапанапашапииш
TRAVEL SERVICE
562 KING EAST
4 P.O.
KITCHENER,
CANADA
Complete Travel Service
CHARTERS — GROUPS - INDIVIDUALS
" .',' Phone (519) 743-026- 9 v
, , ," ';' - (519) 743-0.26- 0
VASAARDELEN' ,AfterHours.(619) 886-268- 5
!212иае2Е2аиаааам&и&аашвншаЕаа&&&ииаиашраЕ5&кЈ(ИС1
tj
f
If. — #!—rA- - V" JHMi:ri't4Ji'i..ilit
Б
Б
C
Stapanje nacija
Poznato ie da autori mnoaih sov
su svoje
jetsklh knjiga i rasprava Cesto
navpde Lenjinovu mlsao da je car--
ska Ruslja bila "tamnlca naroda" I
q za sve osim za viauajucu masu,
Turkestan1, na prlmjer,
Lenjin je nazvao "kolonljom najdls-tlje- g
Tamnica je razorena.
U konkretnom slufiaju, (slide se
ono Sto se sm'atra povl'jes- -
nom tekovlnom. Zato je na nedav-no- j
sve6ano3tl u Erevanu,
se, svakako, na
ocjene, prvi sekretar CK Arme
nije Karen Demircjan Izgovorlo
slijedeiSe "Ovog praznifinog
dana rljefii dubokog poStovanJa,
osjedanja ljubavi I priznanja armen-sko- g
naroda upuceni su starijem
bratu — velikom ruskom narodu".
On je rekao da su Armencl u
Izgradnji socijalizma i komunlzrna
OOVjeiBROIII OrtVBiU Jedna od os- -
karakteristika tih odnosa,
kako piSe G. Tavadov u
broju fiasopisa "IstorIJa
SSSR", jeste zbllienje
nacija I narodnostl". On ka2e da Je
tako nastala "nova povljesna-zaje-dnic- a
Ijudl — sovjetski narod". Ta
zajednlca je "novi, viSI stupanj
drustveno-polltifiko- g I internacio-nalno- g
jedinstva naroda I narod-nostl".
Iz takvog shvafanja nacije, me-dutl- m,
nastala su, Sezdesetlh godl
na, teoretsKa ooraziozen a aa-c- e ,Г "."'JS? ."..7,1 ,5?i
"""ucnoe u pi. Pu uj. . ud
X~ n,llM kill -- mo louoiaiitaiM uiii л~л,„ .u.inm
tarizmom. To je odbafieno kao "po- -
ya naveaeni autor "siapanje naci- -
Ja u SSSR-u- , bit 6e rezultat dugo- -
trajnog procesa, kojl 6e se zayraltl
kadakomunlzam potpunopobljedK
EGIPAT: MILIJUNSKI
PRIRASTAJ STANOVNIKA
Svake 31 . sekunde —
novorodende
Kairo — Svakih pola minu
te — tofcniie: svake 31
sekunde - se po jedan
novi Egip6anin ili EgipOan-- ,
ka. Zahvaljuju6i takvu rltmu
jednom od "najbrzlh
u svijetu, Egipat je, 30.
augusta ove godine, preko-габЈ- о
demografsku "6arobnu
gran leu" — 40 sta-novnika.
'
Od posljednjeg popisa,
23. 1976, broj se
stanovnika Eglpta povecao
Nin зд ? Ilm „J5JS
-,- .w wwr .,.., yww.wiij, je dakle priraStaj ргебао
"6arobnu granicu" — mllijun
stanovnika. Zna6l da svake
godine ima 2,7 posto Egip-6an- a
i Eglp6anki vISe nego
prethodne godine.
Ina6e, Egipcanl su,u broj-бап- ој prednosti pred
sunaroanjaKinjama: Toga
demografskoga "dana D",
агасаТадЖ
na- -
prvl plan stavljaju njene "osvajafike wo.w UW9nil,'
teinje", a s stoga Sto su, _..,._.,.,....,. krltizirajucl osvajacku polltlku carl-zm- a
"netofino ocjenjlvall ulogu
pod
broju povljesnog
"ruska armenskog
naroda stoljedu.
Potrebni
koji potpuno na
dobrom
kvalitet,
komadu
STREET,
BOX 2216
ONTARIO
NekadaSnJI
tlpa".
vedom
oslanja-ju6- i
spomenute
KP
rijeCi:
novnih
posljed-nje- m
"intenzlvno
шммкшсм
rada
radanja,
milijuna
novembra
svojim
I'.t
fr;£ ,
; д
;jvjтгј $ ттттшт%тжт& :гтзјп."д.—:. i г _ 1
-- 1 _ i - . шшл. ' ;- - mri niHk ашигл тшшл агл чјв_ _ џтл&жлчтжшж:1'- ш шштшшжтшштушлнгшвап.-шва-в шib к - xmbWuMmu i шуогггив1вггздгк шшдшии
жгашшшшшкшшммтчнзсжм&та I
AVETGLAOI
U Aziji i Africi, u raznim dijelovima vlada glad koju
nisu ,prouzro6ile elementarne nesrece — tajfun ili
potres — vec susa. Jer, dovoljno je da nekoliko godina
uzastopce ne padne ni kap kise, pa da od plodne zemlje
postane ono §to vidite na gornjoj slici.
Otvoren klub
naSih
iseljenika
Sydney — U Adelaideu je
nedavno na sve6an na~6ln
r otypren .Opyj klupski dom
Drufttva i Гапаупп'кЊ Ip.
Ijenika "Jedlnstvo'
Sve6anosti su uz oko 500
iseljenika prisustvovali i bro- -
jm gostl, meau KOjima pre- -
rrtijer Juine Austral ije Don
Dunstan, jugoslavenski ge--
neralnl konzul U.MelbOUrneu
drGeorgi Trajkovski, delega-cij- a
Matice iseljenika Bosne
I Hercegovine koja se ve6
duze vrijeme nalazi u posjetu
Austral Iji, kao i predstavnici
15 druStava iiinoslavAnRkih
iseljenika iz raznih dijeiova
Austral ije.
вппР71 1 a
OdlaZak
bijelaca
ProSlog mjeseca iz Rode- - ± ЛК ww K'w.W..w,,ww, .wj.
-------------------------
socijalnih
zahvatio Francusku
" Pariz — Francusku sve
vi§e zahvata talas' socijalnih
nemira. StrajHovi i demons?
tracije postal! su ove jeseni
iinhlXnlnnn пл1оио MIJKi a It
. nedelje u nedelju sve vl§e u
гд__ m eputnr тд nr vrflriA
.javnih sluzbl: Narodlto su
ogorcenijzbogopasnostfgu- -
bitka posla. Ulicama glavnog
gradrFranciiske demonstri- -
rali su takode zeleznidari
nezadovoljni svojim niskim
prlImanjima. Stralkovi . demon straclie
ni6u takode medu prosvet- - ЖК gddlne, zatlm u poStanskim
od 1965. godine, kad se
Rodezija otcijepila od Brita-nij- e.
U Rodeziji ina6e ima 260
hiljada bijelaca i 6.7 milijuna
crnaca. Bijelci §to odlaze
пајбеббе se nastanjuju u
Juznoi Africi. Kanadi. Siedi- -
njenim Drzavama, Britaniji,
a „Zot™?i' Nnunm 7AinH. Г1 ,ГГ.Г; ",' Ovo iseljavanje je svakako
posljedica borbe crnaca za
slobodu i nezavisnost.
SPANJOLSKA:
Zacrtan
novi ustav
Madrid — U Spanjolskoj je
proSlog tjedna i formalno
zakljufien prijelaz u demo- -
kraciju najavom novog usta--
va od 169 Para9rafa, kojim se
br,§u j posljednji tragovi 40.
godiSnje diktature generala
Ustav 6e, dakako, biti
Dodniiet na odobrenie §Da- -
niolskom narodu. Dlebisci- -
!2Г ™?™1™™ Po6etak
UBWmura ove goame,
-----------—---——
sluibama zbog nedovoljnog
osoblja, I rijegove preoptere- -
cenostir kao i na televiziji
6ije osqblje bojkotuje pred- -
VirlonO ПГППГатО -- hnn игкГкГ--
nog odbijanja da se udovolji
n eaov m zantev ma.
Jedna od posebno uo6lji- -
vih slika javnog nezadovolj- -
stva je i Strajk osoblja grad- -
ske cisto6e. Pariske ulice
nedavno su drasti6no odu- -
darale od uobiCajene' sllke
"prestonice sveta".
Najzad, u Parlzu su odiia--
na i 'н.ш nwoitnxMiA
U6ne demonstraclie- - insis-- %&£
cajcl.
Talas nemira