Nase Novine, November 30, 1983

              Perkins, Roosveltov ministar rada,
dobila peticiju sa 50.000 potpisa za
mojeoslobodenje. U meduvremenu,
posle nekoliko mjeseci "lezanja u
zatvoru" posjetio me Stevan Dedijer,
jedan od urednika "Slobodne reCi" u
Pittsburghu i izvijestio me, da je
preko postoje6e partijske veze, na
moje ime stigao telegram "od
Valtera" iz Istambula, u kome trazi
da mu na огпабепи adresu poSaljem
300 ili 350 dolara (ta6ne sume se ne
sje6am), s tim da ako do odredenog
datuma novae ne poSaljem, kasnije
to, ne 6inim. 06igledno je, da Tito
nije znao da sam dopao zatvora.
Kada sam 1945. godine bio kod
njega u Bijelom dvoru, uzgred je bilo
rije6i i o pomenutom slu6aju sa
telegramom... "Da, sjecam se toga
sluCaja... U prolazu kroz Istambul
zadrzao sam se tamo duze nego Sto
sam mislio, pa sam zbog toga bio
"kratak" s parama" — rekao je Tito
torn prilikom.
I ovo je djeli6 pozadine one
"slike", koju bi K. ЈопбЈб htio da
iskonstruiSe protiv mene.
4. U toku Drugog svjetskog rata
bio sam sa Titom i rukovodstvom
Partije u vezi. Cak sam 1942. godine
direktno od njega trazio saglasnost
da napustim Sjevernu Ameriku i da
dodem na oslobodenu teritoriju u
Jugoslaviju. Ovaj moj zahtev Tito je
odbio odgovorom, u kome su stajale
i ove пјебк ..."ti si nam tamo
potrebniji neu pored ivo"...
5. Godine 1954. ( dakie, poslije
Golog otoka) od Centralnog komi-tet- a
Partije dobio sam Potvrdu (br. 2
373, 13-IX-195- 4), koja doslovce
glasi:
"Potvrduje se da je drug Markovi6
dr Mirko, po odluci partijskog
rukovodstva Komunisti6ke partije
Jugoslavije, proveo na partijskom
radu i u zatvoru u inostranstvu i u
zemlji u vremenu od 1 januara 1925.
do 1 februara 1946. godine.
Potvrda se izdaje na zahtev druga
Markovi6a u svrhu regulisanja sluz-beni6k- oa
odnosa.
Pe6at ZaodelenjekadrovaCKSKJ
CKSKJ Zdenka Kidri6".
Od 1946., pa do septembra 1948.
godine, kada je doSlo do poznatih
dogadaja oko rezolucije IB, bio sam
(opet odlukom Partije), prvo urednik
TANJUG-a- , a ubrzo poslije toga —
profesor politi6ke ekonomije na
Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
(U proljece 1948. M. Oilas mi je
saopStio, da je CK donio odluku, da
idem za ambasadora u V. Britaniju.
Ali umjesto u London dospio sam
na Goli otok.
6. Табпо ie. da sam 1935. a do
odobrenju CK KP SAD reorqanizo- -
vao ondaSnji jugoslovenski radni6ki
pokret — u tn zasebna pokreta:
hrvatski, srpski i slovena6ki. Takode
je ta6no, da sam od CK KP SAD
postavljen za sekretara zaiedni6koa
jugoslovenskog partijskog biroa.
o svim ovim i mnoqim druqim)
6injenicama rjefiito govori nedavno
izdata u Torontu knjiga "Jugoslo
venski napredni pokret u SAD i
Kanadi 1935-1945- ", koju su "o svom
runu i kruhu obiavm proqresivni ak- -
tivisti jugoslovenskih doselienika
Sjeveme Amerike.
Otvoreno govoredi, imam iakih'
razloga, ne samo na osnovu napred
navedenih Cinjenica, da sumnjam u
autenticnost pisama Voranca Prezi-hov- a
(Lovra Kuhara) od 1 maja i 10
mna 1939. godine, obiavlienim u rSabranim djelima Josipa Broza
ita" — lorn cetvrti, Decembar1937
avgust 1939". ovo tim Driie. Sto u
iijelu te knjige pod "Napomene" u
к ,v 45' Hi
, 'i ' ",;.' r i, i
-
October 26, 1983, NASE NOVINE --7
V PLAN ZASTEAVNAOKVUNAICKIAJU? 100.000
U gradicu Puzzuoli zavladala je panika zbog stalnih potresa iprijetnje
vuikanske erupcije
'
objaSnjenju ta6ke 614 doslovce je
napisano: "Pismo i druge poruke o
kojima govori V. Prezihov priredji-va- ci
nisu uspjeli da pronadu, pa ni
pismo "od Djede" (od Kominter-ne)...- ",
kao i "Napomene" ta6ke 617
koja glasi: "V. Prezihov dobio je
vjerovatno (podvukao M.M.) usmene
poruke od Tita (preko kurira) poSto
se u arhivama do sada nisu pronaSli
o ovome nikakvi dokumenti".
A da su greSke i promaSaji
moguci i u toj knjizi dokazuje i
sledece:
"Markovic Mirko (1907) novinar i
partijski radnik. Clan KPJ od 1924.
Upucen u Moskvu, gdje je 1926-192- 9
zavrSio KUNMZ. Iz SSSR otiSao u
Spaniju 1937, a poslije sloma re-publika- nske Spanije otiSao je u
SAD. Clan je KPJ do 1948."
Ovdje je, zaista, sve "udrobljeno"
— i istina i neistina. Da su ovi
podaci netafini postoji "mali milion"
dokaza. Recimo, iz SSSR-- a otiSao
sam 1935 (a ne 1937), a u Spaniju
sam otiSao iz SAD (a ne iz SSSR),
sto je jedan od razloga da sam u
gradanskom ratu u Spaniji bio
komandant ameri6kog bataljona
"George Washington"....
I zato, na kraju, Коби ЈопбЈба,
koji je svoje nesolidne optuzbe
protiv mene izgovorio na okruglom
stolu — sjededi na бобки, podsje-6a- m
na jednu роибпи kinesku
poslovicu koja glasi: "Podigao si
kamen na drugoga a sam si sebi
noge prebio".
A K. Marks je zavrSio predgovor
"Kapitalu" ovim Danteovim stihom:
"Slijedi svoj put i pusti ljude neka
pricaju Sta ho6e".
ШЈМ.јиартнЈциошимцииии МНДИМИМИИИЦЦ ЗЗЗјцццјјјјј
TISUCU
POTREBNIH RIJECl
U kartoteci Instituta ruskog jezika Aka-demi- je
znanosti SSSR-- a sakupljeno je
440.000 rije6i. Sasvim je pouzdano da
гпабепје mnogih od njih ruski 6ovjek ne zna,
kao Sto ni Englez ni Amerikanac ne znaju
svih 450 tisuca rijeii koje su иб1е u
Websterov rjefinik. Koliko onda rljefii 6ovjek
mora nauciti da bi mogao bez teSkoda
razgovarati na stranom jeziku, 6itati na torn
jeziku knjige, novine, casopise?
Poznato je da se neke rije6i upotrebljavaju
desto, druge rjede. Koliko se Cesto upotreb-Ijav- a
odredena rijed, moze se doznati iz
posebnih rjednika ucestalosti rijeii (frek-vencijs- ki
rjeCnici). Za ruski jezik takav je
rjefinik iziSao 1977. godine. Sastavili su ga
filozofi, matematiSari... i kompjutor. Po-тоб- и
kompjutora "procitani" su i obradeni
tekstovi od ukupno milijun rijeii (naime, sto
je ve6i tekst, pouzdaniji je rezultat).
NajdeSci je bio prijedlog "u", na drugom
se mjestu пабао veznik "i", na tredem —
negacija "ne", nacetvrtom — prijedlog "na",
na petom — zamjenica "ja". A ukupno je u
tekstovima bilo 40 tisuca razlifiitih rijeci.
ViSe od 13 tisuda ih je upotrijebljeno samo
jedanput, oko §est tisuca — dva puta. Jasno
je da su to rijetke rijefii, pa se pri ибепји
jezika mogu zanemariti.
Prva stotina пајбеббЈп rijeii obuhva6a viSe
od 40 posto svih tekstova. Priblizno devet
tisuda rije6i ponavljalo se deset puta ili joS i
себсе. Takve rijefii ispunjavaju ујбе od 90
posto tekstova. Ako se one znaju, to
omogucuje da se prakticno moze razumjeti
cijeli tekst. Ali matematiika analiza poka-zuj- e
da prva tisuca rijefii u frekvencijskom
rjefiniku — bio to ruski, engleski, francuski,
6panjolski ili bilo koji drugi jezik — 6ini 80
posto svih tekstova! Zbog toga pri ибепји
bilo kojeg stranog jezika valja uglavnom
zapamtiti prvu tisudu rijedSi J Razumije se,
ovaj se savjet ne odnosi na filologe
specijaliste.
("Izvjestija")
RIM, Tanjug — 2ivot 60.000
stanovnika primorskog mjesta Puz-zol- i,
dvadesetak kilometara od Na-pulj- a,
pretvorio se u pravu dramu.
Prijetnje iz utrobe zemlje 6ine
tragi6no neizvjesnom ne samo sut-ra§njic- u,
ve6 i svaki slijede6i sat. U
posljednjih 14 mjeseci seizmografi
su registrirali viSe od 4000 potresa, a
svaki јабј, kao Sto je onaj od prije
petnaest dana (Sest stupnjeva Mer-callije- ve
Ijestvice) 6ini opasnim za
stanovanje i onaj dio киба koje su
do јибег vazile kao "sigurne".
Vlada — tvrdi se — priprema plan
evakuacije cjelokupnog stanovni-§tv- a
Puzzuolija i okoline — oko sto
tisu6a ljudi — kako bi se izbjegla
tragedija koja stalno prijeti.
Vlada, medutim sada demantira
da postoji plan, ali je ve6 робе1о
preseljavanje 2.400 porodica. Roz-zuo- li
i okolina faktiCki se nalaze
iznad "vuikanske barutine", 6ija
aktivnost svakodnevno raste. Ni
vulkanolozi ne mogu to6no da
prognoziraju Sto бе se dogoditi, ali
se u najmanju ruku klone svakog
optimizma. Ra6una se da se iz
Puzzuolija ve6 iselilo oko 40.000
stanovnika. Ostali zive na ulicama
pretvorenim u Satorska naselja i
kvartove kamp-ku6ic- a i prikolica.
Na tri tisu6e metara dubine ispod
Puzzuolija nalazi se Supljina ispu- -
Amerikanci —
politi6ki anafalbeti —
Najnovije istrazivanje атепбкод
javnog mnijenja pokazalo je da je
razina роШЈбке naobrazbe prosjec-no- g
Amerikanca vrlo, vino niska.
Primjerice, iako je Japan jedan od
na]6vrS6ih saveznika SAD i zemalja
koja je svojim proizvodima i kultu-ro- m
i te kako prisutna u Americi,
samo tri posto anketiranih znalo je
ime japanskog premijera Nakaso-ne- a. JoS zanimljiviji je ovaj podatak
u svjetlu бтјетсе da je бак 62 posto
anketiranih zavrSilo neku visoku
Skolu.
ZA IZLAZAK IZ
ATLANTSKOG PAKTA
MADRID, Tanjug — (J rezoluciji
koju je upravo usvojilo rukovodstvo
Spanjolske komunisti6ke partije is-ti- 6e se da Spanjolska treba da bude
nesvrstana u medunarodnoj politici i neutralna u vojnoj politici obrane,
jer je to, kako se navodi, izraz
politike mira i razoruzanja u Evropi.
Zato Spanjolski komunisti traze
od socijalisti6ke vlade da raspiSe
narodni referendum o izlasku zemlje
iz Atlantskog pakta, kao i rasformi-ranj- e
ameri6kih vojnih baza na
Spanjolskom tlu. U Madridu je табе
odrzan protestni antinukleami marS
u kojem je sudjelovalo viSe od 5000
ljudi.
Protiv potresa
na tr2i§tu
Vlada Obale bjelokosti objavila je
da je zavrSena gradnja skladiSta
kapaciteta 1C 000 tona zrna kaka-ovc- a.
Ova zem , jedan od najve6ih
proizvoda6a kakaovca na svijetu,
tako ce se ubudu6e mo6i othrvati
potresima na svjetskom trziStu jer
6e skladiStenjem golemih kolifiina
ove sirovine mo6i kontrolirati plas-ma- n
i izbje6i oscilacije cijene.
Vjeruje se da 6e potez Obale
bjelokosti slijediti i druge afri6ke
zemlje poljoprivrede kojih trpe velike
Stete zbog svog monokultumog
karaktera.
njena zitkom blatnjavom masom
koja pod utjecajem visoke tempe-rature
(viSe od tisu6u stupnjeva)
stvara na svom stropu pravu plinsku
komoru pod stalno rastu6im pritis-ko- m. Duzina ove "plinske komore"
iznosi oko osam kilometara.
Od pare koja izlazi pod pritiskom
zagrijeva se i voda na dnu Pocolij-sko- g
zaljeva. Ono Sto sadazabrinja-v- a
stru6njake jeste u6estala seiz-mi6- ka aktivnost koja bi se u kraj-nje- m
slu6aju, mogla pretvoriti u
vulkansku erupciju kroz staro grotlo
ugaSenog vulkana Solfatara kod
samog grada ili na nekom drugom
mjestu u ovoj zoni, koju su joS u
starom vijeku nazvali "Forumom
vulkana". Posljednja"zitka" erupcija
Solfatara, pod udarcima identi6ne
aktivnosti, zabiljezena je 1538.
godine.
Vlasti su u Puzzuoliju organizirale
civilnu zaStitu, a u pripravnosti za
ротоб je i armija. Rekviziraju se sve
vikendice u okolini (ima ih oko
20.000), ali i tu ima teSko6a, poSto
se vlasnici vra6aju da bi sprije6ili
useljavanje besku6nika. 2ivot u
Puzzuoliju je gotovo sasvim izmije-nje- n,
jer napuhavanje tla i potresi
uniSte danas ono Sto je uradeno
јибег. Narod koji je ovdje табе
паибјо da "zivi sa potresima", zivi
sada pod "okriljem straha".
Belgija
Otkrivena
neonacistidka
grupa
BRUXELLES, Tanjug — Briselsko
tuzilaStvo saop6ilo je da je u istrazi
u povodu nedavne krade tajnih
vojnih dokumenata otkrivena joS
jedna neonacistiCkajrupacija, orga-nizira- na
na nafielu tajne vojske.
BivSa vojna lica, koja su sada pod
istragom zbog krade spisa iz gene-ralStab- a,
гебепо je, bila su 6lanovi
ekstremne organizacije "Irminsul".
Po njenom naredenju su i ukradeni
dokumenti. Ostaje tek da se utvrdi
6ime se sve bavi ta, kao i joS neke
sli6ne organizacije, no 5ini se da su
bile umijeSane i u organizirani
zlo6in. Tvrdi se da su 6lanovi tih
ekstremnih grupa posje6ivali aktivni
oficiri, a vojnim vjeStinama obu6a-va-li
najviSi funkcionari belgijske'
drzavne sigumosti.
Cjepivo za pobadaj
Budu6i da je u NR Kini abortus
joS uvijek najrasprostranjeniji пабт
kontrole radanja, kineski medicinski
stru6njaci ulozili su velik trud da na
temelju tradicionalne medicine
stvore preparate za izazivanje bez-boln- og
pob-абаја-. Koriste6i ekstrakt
biljke koja se oduvijek u Kini
upotrebljavala u te svrhe, oni su
proizveli cjepivo s ротоби kojega se
trudno6a moze prekinuti u prva tri
mjeseca sa sigumoS6u od 92 posto.
Sok trichosanthesa отодибије ta-kod- er
poba6aj do Sestog mjeseca
trudno6e uz neznatna krvarenja i"
bezopasne sporedne efekte. Vlada
обекије da 6e ovaj preparat гпабајпо
doprinijeti ostvarivanju demograf-sk- e
politike cilj koje je kineska
obitelj s jednim djetetom.
ClTAJTE i Sirite
SVOJUSTAMPU