Novosti, March 25, 1944

              STRANA 2 NOVOSTI Subota 25 maića 1944 NOVOSTI V
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Maršal Tito Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
s 1'iŠc IIOVAI£I) V VST '
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Nije to ostavka nego optužba
Pod teretom anti -- narodne politike i zločina samozvana ju-goslavenska
vlada u bjegstvu se raspada kao gnjila lješma
Napušta ju sve ono što je još poštenog uz nju bilo i priključuje
se narodnoj oslobodilačkoj borbi i narodnim interesima u kra-ju
U njoj ostaju oni najpokvareniji i naj reakcionarni j i elemen-ti
uobražavajući si da su oni jedini koji trebaju i moraju biti
na vlasti u Jugoslaviji Tamo još ostaju razni jeftići Zivkovići
Purići Mihajlovid i drugi po zlu poznati političari i državnici
(Kanadski Hrvati se čudom čude što je sa ostavkom ge-neralnog
konzula u Montrealu gosp Cabrića?)
Narod hrvatski srpski i slovenski kojem bi cni rado i da-lje
biti gospodari već je odavno s njima raskrstio Ne želi o
njima ni čuti kamo li pomišljati da će takvi dolaziti u bilo ka-kvu
kombinaciju poslije rata Njih narodi Jugoslavije spominju
samo onda kad ih proklinju sjećaju ih se samo onda kad se
sjete svog opljačkanog dobra kojeg su ta gospoda izvukla iz
zemlje i na njemu raskošno žive priredjivajući skupe orgije
dok narod vlasnik tog dobra grca u bijedi i natapa zemlju
krvlju svojom Da sjeti se njih narod ah ne kao dobrih gospo-dara
i upravljača nego kao zločinaca koji su ODljačkali zem-lju
i pripremili teren za dolazak još većih zločinaca Hitlerovih
bandi u zemlju Sjeti ih se i onda kad pomišlja na kaznu sa ko-jom
će biti kažnjeni i oni možda ništa manje nego Hitlerovi
zločinci
Tako o njima misli narod u kraju Tako o njima misle (osim
šake izuzetaka) i njihova braća i sinovi u ovim prekomorskim
zemljama
Jedan cijeli red bivših članova vlade ministara savjetni-ka
generala i političara napustio jo već tu vladu optužujući
ju kao protu-narodn- u i pro-fašistič- ku stavljajući se ujedno na
raspolaganje maršalu Titu i njegovoj privremenoj vladi u zemlji
Amerikanski Srbobran može nazivati te poštene političa-re
"narodnim odrodima" — ali činjenica ostaje da su to "od-rodi"
ne naroda nego izbjegle vlade činjenica ostaje da su
baš ti "odrodi" u najtežim narodnim mukama stali na stranu
naroda odklanjajući posluh toj grupici pravih odroda koji se
kupe oko izbjegle "vlade" u Kairu
Poslanik Cankar na primjer u svojoj ostavci kaže: "Ja ni
sam u stanju služiti interesima moje zemlje i u isto vrijeme biti
lojalan vladi u Kairo"
Poslanik Simić pn svojoj ostavki medju ostalim kaže i
evo "Reakcionarna Purićova "vlada" u Kairo danas no samo
ne predstavlja narode Jugoslavije nego i ne želi predvoditi
rata protiv njihovih neprijatelja Ona se neće boriti protiv N-ijemaca
kvislinga Pavelića Nedića i drugih nego kroz svog
latnog ministra Dražu Mihajlovića otvoreno suradjuje sa ne-prijatelj- om
protiv naroda i Narodno Oslobodilačke Vojske"
Vojni ataše Lazic u "vojoj ostavci kaže medju ostalim "Iz-bjegla
Purićova "vlada pokazala se da nema želje voditi rata
protiv fašizma Ta "vlada" učinila jo sve što je učiniti mogla
da omete borbu Narodne Oslobodilačke Vojske i partizanskih
odreda Ona pomaže samo ono što je protiv vojske maršala
Tita"
General Simović koji je predvodio državni udar 1941 go-dine
optužio je Purićevu "vladu" — nakon je pozvao oficire
vojnike i cijeli narod da se priključe Narodnoj Oslobodilačkoj
Vojsci pod komandom maršala Tita je rekao: "Svaki onaj ko-ji
se protivi Narodnoj Oslobodilačkoj Vojsci taj je izdajnik svo-je
domovine"
Pored Cankara Sirnica Lazića i Simovića istom žestinom
optužuju tu izbjeglu "vladu" i sa svojim radom pomažu na-rodnu
borbu u kraju i mnogi drugi bivši članovi vlade njeni
viši činovnici savjetnici i šefovi raznih vladinih odjeljenja
kao: Dr Veljko Ninković Dr Milan Martinović Dr Rudolf Bi- -
ćanić Dr Pavao Furlan Miho Petrović Bogdan Radića Stojan
Gqvrilović Ban Subašić Savo Kosanović Dr Drago Marušić
i drugi
Spomenuh smo samo one koji se nalaze u inostranstvu i
koji su sa tom "vladom" raskrstili od kad je utekla iz zemlje
Pored ovih ima još narodnih poslanika i članova vlade koji su
ostali u zemlji sa narodom Sa malim izuzetcima oni su tako-dje- r
prešli na stranu oslobodilačkog pokreta osudjujući izbjeg-lu
"vladu" za šurovanje sa neprijateljom — za izdaju
Svi oni u kraju i ovi u emigraciji optužuju i taskrinkavaju
tu izbjeglu "vladu" narodnih izdajica kao "vladu" koja pred
narodne interese i težnje postavlja svoje lične odnosno partij-ske
interese Dionice njih i onih koji ih slijede oborene su da
ništice Ona se više ne može braniti Ni inekcije koje se umjet-no
uštrcavaju u tu Iješinu kroz posljednje dvije godine već ne
pomažu To su počeli uvidjati i oni sami ali što će jednom
naučni na obmane i trikove da zavaraju poštenu svjetsku jav-nost
izmišljavaju druge samo da si produlje život kojemu već
svatko vidi kraj
Suprotno tome ugled i upliv privremene vlade u zemlji na
Čelu sa maršalom Titom i Ribarom rastao je i raste koliko u
inostranstvu toliko i još više u zemlji medju narodom Narodi
Jugoslavije našli su svoj put Našli su svoju dušu
Jednodušnost sa kojom hrvatski srpski i slovenski narodi
vode borbu' protiv zajedničkog neprijatelja disciplina i povje-renje
u svoju vojsku i njene komandire odanost privremenoj
vladi — sve to garancija je da su osnovi nove jugoslavenske
demokratske državne zajednice jaki i neokrnjeni i da je Jugo-slavija
kao federativna državna zamisao jednako slobodnih
Hrvata Srba i Slovenaca već gotova stvarnost koju nikakovi
trikovi ove ih one grupacije pa ni naprezanja izbjegle ' vlade"
mu u stanju oteonti
V
%%m% &s®Z?i
Nezgoda sa kotačima — još jednog ne svrši već drugi puše
Tko je dr Josip Smodlaka
Ministar vanjskih poslova privre
mene Narodne Vlade
Niže donasamo u glavnim po-tezima
biografiju Dr Josipa
Smodlake seljačkog sina našeg
dalmatinskog Zagorja koji je
vojim ispravnim i primjernim
radom za dugi niz godina svog
javnog rada zaslužio povjere-nje
svih naroda Jugoslavije da
u ovim kritičkim momentima
vodi Ministarstvo Vanjskih Po-slova
oslobodjenog dijela do-movine
Rodjen je u Imotski god 1809
Gimnaziju je dovršio u Splitu Do-ktorat
prava položio je u Beču Ka-ko
je u svim Školama bio prvi iz-me- dju
prvih pripadalo mu je pra-vo
na "subaespicium" tJ da primi
od Habsburškog vladara zlatni pr-sten
sa carskim pečatom kao na-gradu
Pošto je Dru Smodlaki bilo od-vratno
primiti takav dar i uspo-menu
od bahatih nametnika im
provizirao je po Bečkim ulicama
akademsku demonstraciju protiv
politike talijanskog Tirola tako da
je od bečke policije bio uhapšen i
osudjen na 14 dana zatvora po Đa-kovoj
Patenti a time izgubio "do-stojanstvo"
da primi od Cesara bo-gati
dar
Kao odvjetnik otvorio je svoju
kancelariju u Splitu Istovremeno
slijedio je svoj politički rad pod
geslom: u narod i za narod
Žestoke su borbe bile početkom
dvadesetog vijeka Nije lako bilo
osvjestitl odnarodjene i okuiene
Dalmatince koji su u ono doba pa-ova- li
po primorju i zaledju uzduž
Dalmacije privilegovani od Beča
i Rima
Godine 1903 osnovao je Demo-kratsku
Stranku te 1907 u borbi
protiv gospode i klera bio je od
seljaka i radnika izabran zastup-nikom
na Carevinskom Vijeću
Medjutim već je godine 1899
bio zastupnikom Dalmatinskog Sa-bora
u Zadru i godinu kašnje
predstavnik Dalmacije pred Ma-djarsko- m
vladom
Sa svojim radom uspio je osvje-stitl
odnarodjene Dalmatince
Kmetsko pitanje moralo je biti
riješeno I priznato sa strane be-čke
vlade u korist seljaštva Po-povska
desetina nestala je za uvi-jek
Organizirano radništvo moglo
je složno da se bori Pobjeda je bi-la
na strani izmučenog naroda
Neukim i nesvijesnim je trebalo
sve više i više otvarati oči Od
automaia trebalo je stvoriti svi-jeat- ne Hrvate od svi jesnih Hrvata
složne Hrvate i Srbe a ove opet
pretvoriti u Jugoslavene koji kad
do toga dotriju treba da sami uvi-de
što može sloga i kud nam je put
kojim treba da idemo
Tekom godina Jugoslavenska
ideja već je pružila korjene niz
ive krajeve južnih Slovena
Balkanski rat 1912-191- 4 je mno-go
doprinio probudjenju našeg ro-da
Rat 1914 urodio je plodom slo-bodne
Jugoslavije Dok je Dr
Smodlaka u oči navještenja rata
od strane Austro-Ugars- ke Srbiji
nalazeći se pri večeri u 9 i pol sa-ti
goloruk je sa trpeze odvučen od
žandarmerije te vucaren od poli-cije
po Austriji i MadjarskoJ da
ga po ulicama bijesni dulmanski
narod pljuje i blati kao izdajnika
cesarsko-kraljevsk- e krune
Odležao je u tamnici cijelog ra-ta
često su ga u zoru budili da
ga povezanih očiju povedu na stri-jeljanje
i da ga time što više iz-muče
Dok napokom nije izgubio
svijest svoj zdrav razum nemo-gav- ši
već poznati svoju ženu ni
djecu
U mračnoj tamnici bez zdravlja
čekao je propast Carevine i spas
svog naroda U mraku izmedju
hladnih zidova zamislio je stvori-ti
simbol sjutrašnje oslobodjene
domovine
I godine 1918 srušila se je ona
grdna neman Austro-Ugarsk- a Ca-- 1
Proizvadjati ćemo više davati jos vise
— JE REID ROBINSON PROSLAVI
Sudburjr Ont — Odmah nakon
je potpisan ugovor izmedju pred-stavnika
International Mine Mili
and Smelter Workers unije i Inter-national
Nickel Companv radnici
ovog niklenog područja sastali su
se u unijskoj dvorani i proslavili
ovu veliku pobjedu Radnike su
pozdravili Reid Robinson glavni
predsjednik unije i Robt Carlin
član izvršnog odbora i predstavnik
u provincijalnom parlamentu
U svom govoru R Robinson je
rekao da je nakon dugogodišnjih
borbi za unijska prava nakon toli-kih
diskriminacija i odpuštanja
unijskih radnika moćna INCO ko-načno
prisiljena potpisati ugovor
sa unijom i priznati radnička pra-va
Sav narod u Sudburv 1 oko
se može time ponositi rekao je
Robinson Zatim je čestitao poje-dinim
radnicima i izvršnom odboru
unije na njihovom neumornom ra-du
u organiziranju radnika
Govornik je poslije toga pota-nje
opisao značaj pojedinih toča-ka
u ugovoru i istakao potrebu d
ne radnici sa tim točkama upozna-ju
kako bi znali što je unija za
njih učinila i što se još mora uči-niti
Točke ugovora je pove-zao
Robinson sa historijskim do
kumentom u kojem je Abrahan
Lincoln proglasio oslobodjenje ka-da
je ukinuto ropstvo u Sjedinje-nim
Državama "VI e dalje nećete
smatrali rbvima International
N'ickel Kompanije" — nadodao je
Robinson
"Ugovor nije još potpun" — na
stavlja govornik "Tieba puno pre-govaranja
i ispravaka dok se on
popravi Ali za sada je glavno da
je ugovor potpisan i da su radni
revina i Dr Smodlaka tekao slo-bodu
u oslobodjenoj domaji
Prva vlada Jugoslavije sastav-ljena
je u Beogradu druge sedmice
mjeseca decembra 1918 god po
dolasku odaslanika Narodnog Vi-jeća
iz Zagreba
Izmedju ostalih saradnika prisu-stvovao
je Dr Smodlaka kao zas
tupnik Hrvata Narodnog Vijeća
Za sebe nije tražio ministarsku
stolicu već je naprotiv toliko dje-lovao
pri sastavu vlade da
je ipak u teškoj borbi uspio da
dva glavna ministarstva budu u
rukama prečana i to: ministar ino-stranih
djela Dr Trumbić a unu-trašnjih
Dr Pribičević
S time je postigao da su preča-n- i
imali većinu i time onemogućili
neograničenu vlast Pašića i uopće
hegemoniju beogradske čaršije od
koje je kasnije država toliko stra-dala
(Prenos na str 4)
REKAO
cima priznata najosnovnija prava
Naša je dužnost graditi dalje ova i
historijski dokumenat za bolje po-godnosti
radnika u buduće"
Robinson je dalje govorio o ve-likim
postignućima zanatsko unij-sko- g
pokreta "Unije su se znatno
proširile u Kanadi i dnevno obuh-vaćaju
sve više radnika gotovo u
svakoj industriji Zanatsko unijeki
pokret u Sjedinjenim Državama je
još veći Da danas imamo tako ja-ki
unijski pokret na ovom konti-nentu
razlog je taj što su radnici
uvidili da e bez uiijskih organi-zacija
ne mogu postići njihova
prava i što su radnici za vrijeme
rata odlučili da neće štrajkovatl
te tako oduzeli i taj argumenat
reakcionarnim poslodavcima"
Osvrnuvši se na današnji rat
kao narodni rat Robinson je re-kao
da je ovo jedna od najvećih
borbi u historiji čovječanstva
"Mnogi polažu svoje živote kako
bi mi živili u slobodi kako bi sa
kompanijama mogli još veće ugo-vore
potpisivati kako bi mogli do-stojno
živjeti kao pravi ljudi Na-ša
stvar je pravedna i zato će po-bjeda
biti naša Pioizvadjati ćemo
viio i davati jos vile Ovaj rat je
rat cijelog čovječanstva protiv fa-šiMič-kih
barbara Samo jedin-stvom
— jedinstvom u svakj
zemlji i medju Ujedinjenim Naci-jama
fašizam će se iz korena iš-čupati
Kolektivni ugovor kojeg
t? potpimlt doprinijeti će
hitlerizma"
Dotaknuvši se potrebe da unija
predje i na političke aktivnosti
Robinson je istakao da to mora
biti slijedeći korak untje On je
(Nastavak 7)
Tako nakon pet tjedana kako
je počeo sa otporom Mihajlović
je dao naredbu svojim ljudima
da radJe vode borbu protiv par-tizana
nego protiv Osovine Iz-bila
je oštra borba aktuelne
bitke u kojima su Mihajlovićevi
ljudi napali partizane i često pu- ta ubijali partizane koje su za-robili
Za vrijeme tih dogadjaja
Adolf Hitler i kompanija slat-ko
su se smijali i trli ruke sa
zadovoljstvom Kako je to nji-ma
ugodno bilo da Mihajlović
za njih uništava Jugoslavene!
Na sreću svi Mihajlovićevi
ljudi nisu bili tako slijepi i glu-pi
kao što je bio on Njegov
vlastiti sin borio se u Titinim
redovima i njegova cijela briga-da
prešla je pod komandu parti-zana
Moguće je ovaj zadnji do- -
gadjaj na njega najviše djelo-vao
da je odgovorio na poziv
Tite i pristao da se snjime sas-tane
u oktobru 1941
MIHAJLOVIĆ JE IZDAO
JUGOSLAVIJU
Od njihovog prvog sastanka
nije bilo nikakvih rezultata Ti-to
je sate argumentisao i na sve
njegove argumente Mihajlović
je odgovorio: "Ja sa komunisti-ma
neću saradjivati Ja neću
saradjivati sa Hrvatima koji su
neprijatelji Srbije"
U Hrvatskoj je od najzaosta-liji- h
elemenata regrutirana peta
kolona ali ovi su bili smrtni
neprijatelji hrvatskih partizana
Tito je argumentisao on je uka-zivao
da u partizanskim redovi-ma
ima Srba i Slovenaca isto
kao i Hrvata muškaraca i žena
iz svih jugoslavenskih provinci-ja
On je ukazivao da partizani
traže samo jednu stvar — oslo-bodjen- je
svoje nacije On je
ukazivao na gorke i strašne po-sljedice
civilnog lata ali Mi-hajlović
je ostao kod svoga i
prvi sastanak nije uspio
U Istom mjesecu održan je
drugi sastanak izmedju Tite i
Mihajlovića i ovaj puta je Mi-hajlović
pristao da prestane sa
borbom protiv Partizana za od-redje-nu
cijenu Teško je reći da
li je Mihajlović došao na ovaj
sastanak da izda Titu ili je tek
iskoristio priliku kasnije
Ma bilo što mu drago takve
su bile okolnosti Sada je kas-no
u oktobru maršal Tito imao
snažne udarne snage još uvijek
ne odviše velike koje još nisu
mogle stupati u izravne bitke sa
snažnim njemačkim silama i da'
budu pobjedničke ali one su bi-le
snažne i dobro naoružane
Njegova je komanda bila smje-štena
u Uzicama mjestu u cen-tralnoj
Jugoslaviji izmedju Sr-bije
I Bosne Tu je podignuto
ugledno skladište pušaka i mi-traljeza
Tito je imao nekoliko
6svojenih naoružanih motornih
kola nekoliko tankova i nešto
topništva U zgradi mjesne ban-ke
on je uspostavio radionu za
i
NA UNIJSKE
POBJEDE U SUDBURY
ovog
prve
pora-zu
svratio pozornost na činjenicu
gdje je učestvovanjem unije na
političkom polju izabran Robt
Carlin u provincijalni parlamenat
Došla su takva vremena da se
unija ne može ograničiti na čisto
ekonomska pitanja Odjeća se po-treba
jedinstva izmedju unija i po-litičkih
partija i takvo jedinstvo
se mora ostvariti na programu i
mjerama koje će donijeti najveće
koristi narodu Jedinstveni pokret
izmedju unija i političkih partija
potreban je ne samo za dobivanje
rata nego i za posljeratnu rekon
strukciju zemlje
Bi'o bi pogrešno nakon ove po-bjede
odmarati se na lovorikama
Mora se nastaviti radom za očuva-nje
demokracije slobode i sigurno-sti
kako u Kanadi tako i u drugim
zemljama
Robt Carlin predstavnik u par-lamentu
iz Sudbury se u svom go-voru
osvrnuo na nekoje historijske
časove u organiziranju rudara sje-vernog
Ontario Organiziranje ru-darskih
radnika počelo je još 1906
godine kada je u Cobaltu osnova-na
Weatern Minere Federacija Pri
zaključku Carlin je opomenuo da
će u parlamentu moći mnogo više
učiniti za narod svog okruga ako
dobije snažnu potporu od unije
Na skupštini su još govorili M
Kennedv unijski organizator iz
Timminsa i O Britton iz Val
d'Onu Obojica mi podvukli da je
potpisivanje ugovor? izmedju uni
je i kompanije u Sudburv učinilo
jaki utisak na radnike u zlatnim
rudnicima sjevernog Ontario i
Quebeca
napunjavanje naboja i proizva-djanj- e stanovite municije za
malo oružje
Ovdje je Tito sastao Mihajlo-vića
drugi puta Mihajlović je
znao da su Partizani osvojili
veliku količinu oružja Njegovi
vlastiti ljudi su se povlačili nje-govi
novi rekruti bili su tek dje-lomično
naoružani Radi toga je
on podnio predlog:
On će napustiti borbu protiv
Tite U zamjenu Tito će mu da-ti
pet tisuća pušaka i pola mili-juna
naboja i veliku sumu no-vaca
Kada je Tito čuo ovaj
predlog on je grizao usnice i
primjetio: ako tako mora biti
onda to mora biti Pet tisuća pu- šaka za Mihajlovića je značilo
pet tisuća manje za Partizane
ali tu je pitanje jedinstva za ko-je
su se Partizani zauzimali
Ako će pet tisuća pušaka mu-nicija
i novac kupiti jedinstvo
onda to Mihajlović može da ima
Mihajlovićevi ljudi su odnesli
puške i municiju a onda par
tjedana kasnije povratiše se s
time i napadnuše Titin štab u
Uzicama Bila je to upravo tak-va
izdaja kakvu mogu da samo
pristaše osovine izvedu to je bio
znak onoga što će Mihajlović
kasnije pokušati
Moguće je Tito očekivao ovu
izdaju Bilo kako bilo Partizani
su ipak raspršili napad četnika
i kasnije u novembru 1941 Tito
je opet predložio Mihajloviću da
se sastanu i da raspravljaju o
saradnji a ne da vode gradjan-sk- i
rat Moguće sa stisnutim us-nama
Mihajlović je pristao Ti-to
je poslao pukovnika Dedijera
u čačak da se sastane sa Mihaj-loviće- m
i da snjime pregovara
Dok su se vodili ti pregovori Ti-to
je dobio vijest da četiri nje-mačke
divizije marširaju na
Uzice
Tito je telefonirao Dedijeru i
uvjeravao ga da će se Nijemce
moći jedino odbiti ako se ujedi-ne
sile Mihajlovića sa silama
partizana
Kad je to čuo Mihajlović on je
skrenuo s ramenima i otvoreno
kazao da nema koristi jer da sa
njegove sile ne mogu suprotsta-viti
njemačkoj navali "Ali par-tizani
će se boriti" uvjeravao
ga je Dedijer "Zar ne možeš
razumjeti?"
"Ja razumijem da bi bilo po-grešno
stavljati otpor Nijemc-ima"
odgovorio je Mihajlović sa
smiješkom na licu
PARTIZANI SK BORE —
I RASTU
Na sreću ovo je došlo na svi-jetlo
dana preko engleskog ka-petana
oficira koji je bio do-stavljen
Mihajloviću po Britan-cima
koji je slučajno bio u Ti-tino- m uredu kada su Nijemci
počeli sa navalom Ovo jo bio
početak dogadjaja na temelju
kojih u Britanci povukli svoju
pomoć Mihajloviću i počeli da-vati
potporu i poslali svoga
predstavnika Titinim partizani-ma
Taj dan štuke su udarile na
Uzice Valovi aeroplana bom-bardiraše
malo mjesto i razori-š- e
sve zgrade na komadiće Sa
tužnim licem Tito je posmatrao
kako je štab njegove komande
bio uništen kako ru njegovi lju-di
umirali i pucali na štuke sa
svojim puškama i pištoljama
Malo kasnije njemački tankovi
su pojurili na one ruševine što
su razvalili aeroplani Tito je
bio jedan od zadnjih koji je za-jedno
sa britanskim oficirom na-pustio
mjesto
Kasno te noći izmorena gru-pa
partizanskih oficir sastala
se u Alatiberu nekih dvadeset
milja daleko od razorenih Uzica
Tito i britanski oficir su zadnji
stigli Njihov automobil je bio
iz aeroplanskih pušaka isprebu-še- n
i uništen Oni su morali le-žati
u grabi i onda pješačiti sko-ro
dvadeset milja Kada je je-dan
razočaran oficir pitao Titu
"A što sada?" on je odgovorio:
"Mi ćemo opet početi Sada
nam neće dati mira Oni razu-miju
da smo mi vojska"
U stvari poraz nije bio tako
strašan kako je mogao biti Par-tizani
su uspjeli da većinu svog
oružja odvuku iz Uzica Tako-dje- r
njihova glavna vojska je
ostala neoštećena Tito i njego-vi
oficiri odlućiše da prodju ju-go-zapa- dno
u hercegovačke br-di- ne da uspostave štab u Foči
i da izgrade svoje snage tako ja-ke
da će biti u stanju voditi
ofenzivu protiv Nijemaca Oda-brano
je pet brigada da idu za-jedno
sa Titom koje su imale
sačinjavati jezgru za novu voj-sku
Ostali partizani u podije-ljeni
u male gerilske grupe i na-mijene
im je da idu južno u Sr-biju
da napadaju neprijatelja
preajecaju njegove komunikaci-je
i da u glavnom traže potporu
od Srba
(Nastavit će se)