Nase Novine, May 29, 1986

              РИИШИвВ -- i .... ,,.. л 1.1 ,._ .1 riiiti.wi.. Jlit-- ttlfl IV 141. iW.,l V.l?. t. 4,-- V Tt't'iV lUVAfti iiKsMrfiAC. sl ,i(f4J.tiWTJJ it i". -t-HIiri.u'MWKMm 6 TllMi Ш1да M ;t;;; ТОШШШ
ia?
16.1 i
llikllJ IWШ
Г'л, ,'vlV,Vf fl.-p- s г t( !i ..',
Е.,.№ЧГ4; ш& rksm „ttVJW&aa,'.fci,Ss.Jfrf;i.„ Л&И, t
lRf--Ж
I fills' Iv'Ii SFtf
лч „.„,
тшшшшшшштаташшшшштшшшт
NOGOMET
POCASNA MOMCAD
SLOBODNE FRANCUSKE
Davne 1911. godine, skupina
praskih studenata (Fabijan Ka-litern- a,
Lucija Stella, Ivan Sa-ki- c
i Vjekoslav Ivanisevic)
upala je bucno u stan svoga pro-fesro- a
hrvatskog jezika Baraca
s molbom da im savjetuje kako
dati ime nogometnom klubu sto
ga zele osnovati?
Kad ste vec ovako nenajav-ljen- i
upali kao pravi hajduci,
dajte mu me Hajduk — bez raz-misljan- ja
je odredio profesor
ime klubu. No, obzirom na opre-djeljen- je
starog profesroa i
grupe studenata jasno je bilo
odmah da ime ima svoju poli-tick- u
pozadinu — simboliziralo
je dugogodisnju borbu nasih na-ro- da
protiv zavojevaca, a u sa-mo- m
Splitu koji je u to vrijeme
bio u sastavu Austro-ugarsk- e,
Hjaduk je trebao predstavljati
srediste otpora utjecaja talija-nas- a,
koji je u to vrijeme bio ve-li- k.
Obzirom na to bijeli biljeze
svoj prvi sluzbeni nastup protiv
domaceg talijanskog "Calcia"
koga su svladali sa 9:0. U to vri-jeme
malo je tko mogao pretpo-stavi- ti
koliku ce ulogu mnogo
kasnije odigrati Hajduk, ne
samo u povjesti Splita, vec i u
povjesti nasih naroda.
Prvi put Hajduk prestaje s ra-do- m
u svojoj trecoj godini 1912.
kad mnogi njegovi igraci odlaze
na bojiste da se dobar dio njih
vise nikada ne vrati u svoj rodni
Split. Nakon Prvog svjetskog
rata 1919. godine, Hajduk se ob-navl- ja
da bi prvi naslov najbo-lje- g
u zemlji izborio 1927. godi-ne.
No, prvi uspjeh Splicani za-biljez- ili
1923. godine kad deset
igra6a "majstora s mora" brani
nacionalne boje u susretu sa Ce-hoslovack- om.
Od postanka Haj-duk
je obisao svih pet kontine-nat- a
52 drzave i 160 svjetskih
metropola odigravsi preko 3500
utakmica. Hajduk je zacijelo je-di- na
momcad na svijetu koja
ima svoju operetu ("Kraljica
lopte" — IvoTijardovic)ijedina
je nasa momcad kojoj je posla
za rukom osvojiti naslov prvaka
drzave bez ijednog poraza. Haj-duko- ve
uspjehe bismo mogli na-braj- ati
u nedogled, no clanovi
bijelih se najvise ponose Hajdu-kovo- m
ratnom epopejom, Haj-dukovi- m
sudjelovanjem u NOB-- u
u danima kada su poroblje-no- m
Evropom stektali mitralje-zi- ,
pucali topovi, avionske
bombe razarale gradove, kada
je fasisticko soldatska gazila
Evropom. Hajduk je bio tada taj
koji je preko jugoslavenskih
granica sirio istinu o novoj Tito-vo- j
Jugoslaviji.
U prvom naletu njemacko-ta-lijansk- e
ratne masine slomila
se u aprilu (travnju) 1941. go- dine Kraljevina Jugoslavia. Ta-lija- ni
su okupirali Split. I, daka-ko- ,
okupator nije krio namjeru
italijanizacije Splita i njegovih
gradana. U torn kontekstu fasi-st- i
su imali krupne planove i s
Hajdukom. Teror i pritisak su
rasli iz dana u dan, izdan je pro-gla- s: nezakonita su sva drustva
koja nisu odsjeci fasisticke
stranke. Tim povodom pozvani
su predstavnici Hajduka na raz-gov- or
u splitski Fascio. Fasi-sticke
glavesine obecavale su
brda i doline ulazak u tadasnju
talijansku A ligu, putovanja
avionom na sve prvenstvene
utakmice, pozamasnja prima-nj- a
igracima u lirama, izgradnju
novog stadiona itd. A za uzvrat
Hajduk je morao promjeniti
ime u AC Spalato. Izvanredni
sastanak uprave Hajduka na tu
temu nije dugo trajao. Jednogla-sn- o je donesena odluka da u
uvjetima okupacije mora pre-sta- ti
svaka aktivnost Hajduka,
BLje г WjLS&riXH
#C '£'% A ,K) 'if " . W JK,
Tino Lattieri — pouzdani gol-ma- n
kanadske reprezentacije.
koji je u to vrijeme slavio 30.
rodendan. Time je za odredeno
vrijeme prekinuta svaka aktiv-nost
na igralistu iza stare plina-re- .
Pri kraju 1943. u oslobodenom
Livnu odrzana su sportska na-tjecan- ja boraca partizana,
medu kojima je bio veliki broj
nogometasa Hajduka, jer je to
iniciralo ideju o osnivanju no-gometn- og tima NOV i POJ. Tako
je 6. marta (ozujka) pri stabu
Prve dalamtinske brigade ciji
komandnat je bio Bogdan Stu-pa- r
osnovana nogometna grupa
sa zadatkom organiziranog
sportskog djelovanja. Grupa je
bila sastavljena od 15 igraca
Hajduka, Splita, ASK-- a i siben-sko- g
Osvita medu kojima su bili
najpoznatiji braca Jozo i Frane
Matosic. U poslijeratnom pe-riod- u
Hajduk je u sest navrata
primio marsal Tito uz to bili su
gosti Georgija Dimitrova, pred-sjednik- a Juana Perona, a uka-zo- m generala de Gaulla imeno-van- i
su pocasnom momcadi
slobodne Francuske. Ovo je samo
dio povjesti Hajduka, ali ovo je
u isto vrijeme povijest svih Ju-goslave- na.
SKIJANJE
ROK PETROVIC POSTIGAO
NAJVECI USPJEH U
POVIJESTI JUGOSLAVEN-SKO- G
SKIJANJA
Jedan bogat sportskim doga-dajim- a
i velikim uspjesima Ju-goslavenskih
sportasa klubova i
reprezentacije pobjedom u 10.
slalomu sezone jugoslavenski
alpinac Rok Petrovic osigurao
je zlato u toj disciplini. Dvade-set- o godisnji Ljubljancanin po-pi- o
je jos jedan put slavljenicki
sampanjac koji je bio tim sladi
jer mu je prakticki osigurao
ukupan trijumf u najatraktivni-jo- j
disciplini "kristalni globus"
kakav dobijaju pobjednici
svjetskog kupa. Teoretska mo-gucno- st da naseg mladog asa do-stign- u
svedski majstori Sten-mar- k
i Nilsson otpala je.
Petrovic je postigao nesum-njiv- o dosada najveci uspjeh u
povijesti jugoslavenskog skija-nja- .
Jugoslavenski as se je popeo
na pobjednicko postolje i u Saut
Lake Tahoe - California, kada je
iza sebe ostavio Stenmarka i svi-carc- a
Zurbriggena i sada je
ubjedljivo prvi sa 125 poena, a
sljedi Stenmark sa 100 poena
itd.
Uredjuje: Oliver MIL.AN
PRVISUSRET SMUNDIALOM
Amerikanci su pedesete go- dine iznenadili svijet, tukli su
nogometne ucitelje, tada broj
jedan — Engleze. Poslije je us-tva- ri otkrilo da je tu najmanje
bilo "Jankija".
S nogometnom Kanadom da-na- s
nije drugacije. Tony Wai-ters,
cetrdesetosmogodisnji "bi-ratel- j" drzavne momcadi, nije
uzbuden na takve paralele:
— "Kanada je mlada nogo-metna
nacija. I ne samo nogo-metna.
Nemojte se cuditi tali-janski- m prezimenima u nasoj
prvoj postavi. Oni su i te kako
"privrzeni" nasoj zastavi."
Waiters je cak ponosan na tro-jic- u "kanadskih Talijana": na
Lettierija, Lenarduzzija i De
Luca. U kvalifikacijama, koje
nisu bile lake, bas su oni iznijeli
glavni teret.
Tino Lattieri ima visinu, re-flek- se
i brzinu u dusi je tempe-ramenta- n
(kao vecina Talijana).
I, jasno, veliki oslonac repre-zentacije.
Bob Lenaduzzi igra branica,
glavni je covjek zadnjih redova.
Visok, stalozen, dobar na lopti i
sklon ofenzivi.
Pasquale de Luca je veznjak.
Mislilac, pametan.
Na dirigentskom putu je i je-dan
"Englez": Carl Valentine.
Da, igra u West Bromwich Al-bion- u.
I jos jedan "Europejac"
Ian Bridge rekli bi rusi "zascit-nik- "
nosi dres svicarskog Chaux
de Fondsa.
Waiters je nekada, u igrackoj
karijeri, bio vratar branio je u
Blackpoolu, istom onom klubu
u kojem je igrao slavni i proslav-ljen- i
Stanley Mathewes. Pet
puta bijase engleski reprezen-tativac- !
E pa kakav nogomet onda igra
ta nasa Kanda? Pa, jasno engle-ski!
Dugim loptama brzo pre-nos- e
igru, udarci u sredinu. Sto
brze, odmah pred vrata. Stara
dobra engleska skola nogometa.
Waiters je jasan:
— "Mi smo na pocetku. Mun-di- al je za nas citava jedna senza-cij- a.
I velika skola. Ja ne igram
"engleski" zato sto sam Englez.
Mislim da je to nogomet koji naj-vise
odgovara nasem podneblju.
Zima i hladnoca. Jasno namecu
i brzu igru. A vidite i sami da
ima i "juznjaka".
Iako je Waiters "chief good
father kanadske reprezentaci-je,
smatra se, opet jedan Tali-ja- n,
vise Sicilijanac, Ed Cava-lier.
On je boss za kompjutere i
ulozio je nekoliko milijuna do-lar- a
u pripreme i proboj Ka-na- de
na svjetsku scenu.
Zadovoljan je:
"Isplatilo se! Momci, avan-ti...!- "
I za nase citaoce koji nisu zna-l- i.
Jedna rijetkost: Kanada,
nova reprezentacija Mundiala
86, bila je olimpijski pobjednik
1904. u St. Louisu! Istina, tri su
kluba predstavljala svoje repre-zentacije:
Gait Kanadu, a Brot-hers
College i Rose School Sje-dinje- ne
Drzave i jos jedan "Piz-zichatto- ":
u Kanadi (mozda jedi-n- oj
zemlji na svjetu) nema
drzavnog prvenstva. Kao sto je
poznato kanadski klubovi su
bili clanovi NASL — Sjeverno
Americke lige, koja je propala!
U KANADSKOM SUNSHINE
VILLAGE JUGOSLA VENSKA
TRECA
Na medunarodnom natjeca-nj- u
u veleslalomu na kanad-sko- m
skijalistu Sunshine Vil-lage
nedaleko od Banff-Albert- a,
koji se boduje za svjetski kup, a
koji smo na TV ekranima mogli
pratiti pobjedila je zapadnjo-njemack- a
skijasica Naecher.
Treca je bila Jugoslavenka Ka-tr- a
Zajc. Puno se ocekivalo od
druge Jugoslavenke Mateje
Svet, medutim u prvi plan je is-koc- ila Katra Zajc.
POSLE PROMENA NA HAITIJU
I FILIPINAMA
WASHINGTON — Tanjug — Wa-shington
je stavio do znanja da ce iz-vrs- iti pritisak na cileasnkog diktatora
Pinochett--a da prepusti vlast civili-ma- ,
sluzeci se istom strategijom koja
je dovela do promena na Haitiju i ne-dav- no na Filipinama. Podsekretar
State Departmenta za latinskoame-rick- a
pitanja Elliott Abrahams izja-vi- o
je na konferenciji za stampu u
Washingtonu da se americka admini-stracij- a "nada da ce taktika prime-njen- a
za Haiti i Filipine uspeti i u
Cileu" javlja France Press. To je prvi
put da Washintgon ovako otvoreno i
na visokom nivou potvrduje ocene da
je definitivno okrenuo leda vojnom
rezimu u Cileu i da direktno deluje u
pravcu prepustanja vlasti civilima.
Posmatraci iza "brige" americke
administracije za obnovu demokra-tij- e
u Cileu vide strah od moguce eks-plozije
narodnog nezadovoljstva u
ovoj juznoamerickoj drzavi. To bi mo-gl- o da dovede do "nekontrolisanog"
raspleta na politickoj sceni, odnosno
uspostavljanja vlade u kojoj bi bili
komunisti, socijalisti Klodomira Al-mei- de
i druge snage levice koje se za-laz- u
za obracun sa vojnom diktatu-rom- .
SAD su stoga proslog leta, pod-rzal- e
i podstakle ujedinjenje svih
snaga konzervativne i umerene opozi-cij- e
u pakt za obnovu demokratije,
ocekujuci da ce Pinochett pirhvatiti
pregovore o mirnom prepustanju vla-sti
ovom politickom bloku iz kogaje
bila iskljucena levica. Pinochett je
medutim proslog decembra odbio
RUKOMET
JUGOSLAVIJA —
RUKOMETNI &ION
ySVIJETA
Svjetsko zlato je dobilo
"plavu" boju, a jugoslavenski
muski rukomet spremio je u svo-ju
vitrinu jedini veliki naslov
koji je jos nedostajao u nizu ve-licanstve- nih trofeja. Jugosla-via
je od 8. marta (ozujka) svjet-ski
rukometni prvak. "Plavi" ru-komet- asi
su 11. sapioni kom-pletno- g
foliko durguokocmekeatnlaogje gJulgoobslua-svaij-.a
na tu veliku titulu, toliko
puta je Jugoslavia bila blizu, da
je zaista radost, veselje moralo
biti spontano, tako snazno, mo-ralo
je doci do takve eksplozije.
Na semaforu je crvenim slovima
zauvjek ostalo zapisano:
Jugosla vija --Madarska
24:22
To sada vise nitko ne moze izbri-sat- i.
Taj rezultat je dio svjetske
rukometne povijesti. Sedam
uzastopnih pobjeda u Svicar-sko- j,
sedam blistavih trijumfa,
sedam velikih bisera. Nitko nije
mogao zaustaviti plavi stroj.
Tornado jugoslavenskih repre-zentativac- a, naleti kakav je svi-jet
rijetko vidio, nosili su sve
pred sobom.
Naslov prvaka svijeta je sti-ga- o
kao kruna svih velikih napo-ra- ,
kao neminovnost koja je jed-no- m morala doci.
Konadni poredak:
1. Jugoslavia
2. Madarska
3. Njemacka DR
4. Svedska
5. Spanjolska
6. Island
7. SR Njemacka
8. Danska
9. Rumunjska
10. SSSR
Sedam zlatnih pobjeda:
Jugoslavija-SSS- R 26:22
Jugoslavija-Cub- a 32:28
Jugoslavija-Njem- . DR 22:20
Jugoslavija-Spanjolsk- a 18:17
Jugoslavija-Svicarsk- a 27:19
Jugoslavija-NjemackaS- R 19:17
Jugoslavija-Madarsk- a 24:22
WASHINGTON OKRECE LEDJA
PINOCHETT--u
pregovore i izjavio da namerava
ostati na vlasti najmanje do 1989. go-dine,
odnosno da tada referendumom
konsultuje narod da li je za jos-jeda- n
osmogodisnji mandat vojne hunte.
Pinochett je na vlast dosao 1973. go-dine,
kada je uz direktnu pomoc Was-hinto- na organizovao svrgavanje i ubi-stv- o Salvadora Allendea. Nedavno je
rukovodsto Komunisticke partije Ci-le- a, ilegalne, ali izuzetno uticajne
snage u ovoj zemlji, najavilo da ce u
ovoj godini organizovati siroki na-rod- ni ustanak, koji ce dovesti do ruser
nja diktature. Izjava funkcionera
State Departmenta potvrduje da
Washington nastoji da preduhitri
ovakav epilog.
PRITISAK NA NIKARAGVU
PRETNJE I MARINCIMA
U sklopu Reaganovog pritiska na
americki Kongres da odobri 100 mi-lio- na dolara vojne pomoci za "kontra-se"- ,
savetnik Bele kuce za komunika-cij- e Patrick Bucanan izjavio je da bi
Washington u krajnjoj liniji mogao da
posalje i marince u Nikaragvu.
Kako javlja dopisnikTanjuga Buca-nan
je na televiziji rekao da ce "kon-trasi- "
izgubiti u Nikaragvi ako ne do-bij- u
pomoc od SAD, a onda ce Srednja
Amerika "otici u ruke Varsavskog
pakta". Reagan i George Schultz ovih
dana otvoreno zahtevaju od Kongresa
da odobri pruzanje pomoci "kontrasi-ma- " ili ce slanje marinaca biti jedino
resenje za taj problem.
w
1
A.' i
it
k
u