000274 |
Previous | 2 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
л. у-- - --- ," м-- "M Г"' .' --,r~ " Tff? V .1 11 г mШ 7I %:' vye 1Џ& 'V TURSKA KRCATI ZATOVRI ANAKRA— Istrazivacki centartur-sko- g lista "Daily News", koji izlazi na engleskom, objavio je rezulltate an-ke- te o zatvorenicima u zapadnoe-vropski- m zemljama. Prema njima, Turska zauzima prvo mjesto sa 194.558 zatvorenika raznih vrsta (na 52,3 milijuna stanovnika), a zatim sli-jed- e Velika Britanija sa 192.440 zatvo-renika (56,6 milijuna stanovnika), SR Njemacka — 113.509 zatvorenika (60,7 milijuna stanovnika), Italija 104.104 zatvorenika (57,2 milijuna stanovni-ka). Potom se redaju zemlje s manje od 100.000 zatvorenika: Francuska, Spa-njolsk- a, Nizozemska, Belgija i Portu-gal. Na posljednjem mjestu te ankete je Grcka sa 8900 zatvorenika i nesto vise od deset milijuna stanovnika. (Tan jug). KP GRCKE NO VI SASTAV I IME ATENA — Komunisticka partija Grcke (za zemlju) objavila je proglas u kojem je iznijela osnovne ciljeve i opredjeljenja nedavnog 4. kongresa o stvaranju nove partije ljevice pod drugim imenom. Partija bi okupljala sve lijevo orijentirane i demokratske snage i usmjerila ih na rjesavanje bit-ni- h problema zemlje. Osnivacki kon-gre- s odrzat ce se u proljece iduce go-din- e. lllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll e Gaso jug,osovenskih sejemka njov potomakanaSevemoamerfckomkontnenti. Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDNIK:Prof. AvdelaRoki SEKRETARIiBoftdarPavkovvciSofijaRering, BLAGAJNIK: VnkaNoiuuc GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Vadsa Gacic UREDNICKI KOLEGIJUM: Prot.lvan Doenc, Dane Pmades, Pero Kovatevc, Mke Gtb'vc, Mttenko Popov6. DOPISNICI: Prof. Vadsav Tomovic, (University of St. Chatharines), kntonKoste-a- c (Welland), Boza Spacek (New York), Prank Puduric (Vancouver), Smuja Da£evc (Montreal), Margaret Starcev'vc (Los Angeles, California), JospStan6-Stano- s (Rim, Italija), LepaTeofanovlc (Remacheid, Zap. Nemacka), MlraStrbac (Pariz, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markov'vc , Luka Markov6 , Petav Kurtic , MYlols Kondic, Meksandar Cnc, Strahinja Maet6, Novica Mc, prof. DuSanka Ltcuva, Nkoa Drenovac Bcmdar Zwkovic. IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbvc, Jos'vp Koac6, Stanko Mudieka, Katarina Kostvc, Mtkna Bozic, Ana ButoVvc, Lepa Rajnovc, Borisav Ne£koc RozaUja Divjakovic, Buro MaVjkovic, MWe BaVjak, Vja Bubao, Pavao Radmanic, Ostoja Kovafce6, f'ktor Arar, DuSan Stanar, MiWjan Pettovic, John Severin-s-k, Mate Siav&, Martin Karavanvc, Srdan Bodvc, Peko Dnutrovic, MVca Mmchm, A. Gertacb, Bc&ko Madenov'c, Mo£ Vukcevc, Iosp Suj'c , Rud Gregoras , Stanko Bo? , Josp Gabre Bata Batc. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request. Second Class Mail Reg-istration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjeneoglasanazahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- " kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu prethodili u Sjedinjemm Drzavama. RcdakcVya odgovara za nepotpisane materija-e- . Potpsan canc .razavaju mVjenjc autora. Dopm sc nc vracaju. Illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllf? ", SSSR: Amerifcki strucnjak za presadjivanje kostane srzi dr Gale govorio o'mogucim po-sljedica- ma atomskog rata. MOSKVA — "U slucaju atomskog rata mi lijecnici bili bismo bespomoc-ni- . Ljudi bi masovno stradali, a Za-jedno njima lijecnici. Ne postoji ni teorijska mogucnost da se pruzi djelotvorna pomoc. Srecom, nedavna cernobilska nesreca ipak nije imala katastrofalne razmjere, jer ne bi bilo mogucnosti da se pomogne svim une-srecenim- a. To su izjjavili americki vodeci strucnjak za presadivanje ko-stane srzi dr Robert Gale i sovjetska lije6nica prof. Angelina Konstanti-nov- a Guskova koja je na celu tima koji se brine za zdravlje postradalih u Cernobilu. Treba znati da za svakog pacijenta koji se lijeci od posljedica cernobil-sk- e nesrece brine po 20 medicinskih radnika — od lijecnika do medicin-skih sestara. U slucaju atomskog rata broj zrtava bio bi velik, a ni jedna zemlja nema toliko medicinara koji bi mogli pomoci zrtvama. To su do-dat- ni razlozi zbog kojih lijecnici stalno upozoravaju kud bi nas doveo atomski rat — bila bi to katastrofa za covjecanstvo, kaze prof. Guskova. Dr. Robert Gale se slaze sa svojom sovjetskom kolegicom. Nakon eksplozije atomske bombe u Hirosimi lijecnici su takoder stradali — od posljedica zracenja umrlo je oko 90 ppsto medicinara. Dvoje vrhunskih strucnjaka u inter-vju- u tjedniku "Novoe vremja" tvrde da Cernobil treba potaknuti sve znan-stvenik- e da bolje suraduju. U vri-jem- e u kojem zivimo bez suradnje co-vje- k se ne moze suprotstaviti kata-strofam- a. Dr. Gale kaze kako je velika stvar to sto su se sovjetski lijecnici dogovo-ril- i sa 15 zemalja da one prime nji-ho- ve pacijente ako oni sami ne budu u stanju brinuti se o njima. Na srecu broj ozlijedenih nije bilo toliko velik, koliko je mogao biti. Ako se slicna nesreca dogodi u bilo kojoj zemlji uvjeren sam da bi sovjet-ski strucnjaci, koji sada imaju isku-stv- a u lijecenju ozracenih, brzo ponu-di- li svoju pomoc. "Njihova spremnost da prenesu svoja iskustva velika je stvar", istice Gale. Inace, valja reci da je americki lijec-ni- k Robert Gale pobrao velike simpa-tij- e sovjetske javnosti time sto je sam ponudio svoju pomoc. Branko VLAHOVIC Stalni dopisnik "Vjesnika" PRAVO NA POBACAJ j Washington (AP( — Vrhovni sud SAD = odbio je prijedloge Pennsylvanije da se 1 zenama oteza dobivanje dozvole za po- - I bpraecmaja. cCeltainriovzia tosuddaapgenlassialvliansiujsksia pproe-t- = pisi zadiru u zenino iskljucivo pravo da sama odluci o prekidu trudnoce. Taj sud je 1973. godine donio odluku = o legalizaciji pobacaja. PASTORA ZELI U NIKARAGVU = s i CONTRAST NISURJESENJE" CIUDAD DE MEXICO — Nekd sla v--ni sandinisticki "Komandant Nula", kasnije disident i kontrarevolucio-nar- , danas politick! emigrant koji uziva azil Kostarike, Eden Pastora Gomez — zbunioje ponovo latinskoa-merick- u javnost izjavom da se zeli vratiti u Nikaragvu i da contrasi nisu rjesenje za tu zemlju. (Tanjug) 10. juna 1971. — Sjedinjene Americke Drzave ukinule su embargo na trgovinu s NR Kinom. Zabrana trgovine vazila je 21 godinu. MIROVNI POKRET KAKVA ALTERNATIVA? Mada je ovogodignji skup evropskih mirovnjaka bio upad-- ljivo tih, pokazalo se da mirovni pokreti ostaju nezaobila- - zni i sve uticajniji front politickog zivota Ignorisana od zvanicnih francuskih sredstava ifnormisanja i uz poneku po-dozri- vo dignutu obrvu, ovih dana je u Evriju kraj Pariza u upadljivo tihoj at-mosf- eri odrzana V. konvencija Evrop-sko- g pokreta za nuklearno razoruzanje END. Za razliku od sli6nih skupova pro-tekli- h godina, u Evriju nije bilo bucnih demonstracija niti medudelegacijskih 6arki i digresija, na temu ljudskih slo-bod- a. Stavise, panoramu svetskih mi-rovn- ih pokreta obogatilo je, verovatno u duhu novih raspolozenja u Moskvi, ucesce delegacija saveta za mir Sovjet-sko- g Saveza, Cehoslovacke i drugih is-tocn- ih zemalja, kojima ovoga puta nije smetalo sto na konferenciji ravno-pravn- o ucestvuju i predstavnici disi-dentsk- ih mirovnih pokreta njihovih ze-malja. Domacin predstavnicima radnickih i komunistickih partija, sindikata, ver-ski-h zajednica i alternativnih pokreta koji zajedno cine mirovni pokret, bio je francuski antinuklearni pokret Koden, koji se bezuspesno bori za Siru podrsku u svojoj zemlji. Zapravo, END je organi-zacij- u skupa poverio Kodenu upravo kao deo strategije jacanja antinuklear-no- g pokreta u Francuskoj, jedinoj za-padnoevrop- skoj zemlji ciji je nuklearni establiSment — i vojni i civilni — pokri-ve- n zavesom potpune nedodirljivosti i cije stanovnistvo do sada nije iskazivalo ozbiljnije antinuklearno raspolozenje. U PRVOM PLANU Otuda je od pocetka skupa u prvi plan diskusija spontano dospela tema demo-kratske kontrole odbrambene politike. Upravo u torn domenu, kriza otudenog politickog sistema zapadne civilizacije dospela je do vrhunca. Jer, svaka nacio-naln- a odbrambena politika pociva u materijalnom smislu na budzetskim do-prinosi- ma poreskih obveznika i, u kraj-nj- oj liniji, na zivoj ljudskoj sili, koju ta-ko- de sacinjavaju gradani. Stoga bi oni u autenticno demokratskom duhu mo-ra- li da imaju uvid i utidu na pitanja rata i mir, saveznistva, izbor odbrambenog sistema, upotrebe nuklearnogoruzja ili energije. Sve su to, uglavnom, teme koje su za sada, u vecini zemalja odvojene u strogo nepristupacni rezervat tajnosti. Da bi se o njima progovorilo i, u nekoj daljoj perspektivi, nesto i promenilo, sma-traj- u mirovnjaci, neophodno je siste-mats- ki raditi s ljudima i uticati na javno mnenje. Jer, ta fluidna kategorija ko-lektivn- og raspolozenja, odavno je po-znat- a, podlozna je manipulacijama i sklona negovanju prvorazrednih zablu-da- . Zato mirovnjaci sebi postavljaju za-dat- ak da pobijaju zablude o toboznjim visim ciljevima vojnog angazmana ove ili one zemlje, da razoblicaju mit o taj-nosti odbrambenih poslova i o tome kako su obifini gradani nestru6ni da bi im bilo dozvoljeno izjasnjavanje o tome da li im se viSe svida da se nacionalni budzet trosi na nuklearnu zastitu od hi-potetic-nog nepriajtelja, ili mozda zele da se ta sredstva usmere nacionalnoj dobrobiti. Strucnjaci i projekti potrebni su i za to da se javnost ubedi da najunosniji biznis sveta, u kome niko ne pita za cenu — industrija oruzja, moze i mora da ima civilnu alternativu. Vojni apetiti i eko-noms- ki interesi giganata industrije oru-zja i vojne opreme su tako tesno ispre-plete- ni da postoje ratovi koji su predu-zima- ni samo da bi se postakla prodaja oruzja (rezirani ratovi medu zemljama "treceg sveta") ili da bi se isprobalo novo oruzje (americka avantura u Libi-ji- ). Zato je bilo zanimljivo cuti iskustvo mirovnih pokreta, posebno britanskih, svedskih i zapadnonemackih sindikata, o realnoj alternativi — konverziji vojne idnustrije u civilnu. Alternativa je, uostalom, pojam ili cilj koji se cesto pominje poslednjih go-dina, i to ne samo na mirovnjackim sku-povim- a. Mnoge strukture zapadne civi-lizacije, posebno politicke i ekonom-ske- , vapiju za temeljito novim resenji-ma- . A alternativa u medunarodnim od- - nosima, slozili su se ucesnici skupa u Evriju, jeste pokret nesvrstavanja. ZAJEDNICKA IDEJE Upravo to je, pored slicnih ili iden-ticni- h stavova o mini i razoruzanju, sle-dec- a tacka podudaranja mirovnih po-kreta i Jugoslavije. Kao sto se moglo i ocekivati, delegacija Jugoslovenske lige za mir u Evriju se najvise angazo-val- a na tematskim diskusijama o evrop-sko- j bezbednosti, denuklearizaciji Me-ditera- na i nesvrstanosti. Medutim, kao sto i inace obicavamo u domacem poli-ticko- m zivotu, na ovom skupu nekon-vencionaln- ih ideja i traganja za alter-nativni- m putevima, predstavili smo se referatom dr Radovana Vukadinovica o znacaju Helsinskog akta, koji je ovaj univerzitetski profesor iz Zagreba pro-cita- o u hermetickom maniru jugo-poli-ticar- a. O domacem mirovnom pokretu, u Evriju nismo imali sta da saopstimo, a antinuklearni miting koji je upravo tih dana odrzan u beogradskom SKC-u- , clanovi jugoslovenske delegacije nisu ni pomenuli. Uprkos mnogim zajednickim idejama koje spajaju Jugosalviju i samonikle mirovne pokrete, (dakle i samouprav-ljanje- ), i ako mnogi istaknuti domaci po-litica- ri i teoreticari traze da se nasa zemlja dublje angazuje u svetskom ne-vladin- om mirovnom pokretu, sto podra-zumev- a i razvijanje autenticnog mirov-no-g pokreta unutar zemlje, Jugoslavia godinama ostaje na distanci i zadovo-ljav- a se pretezno formalnim kontak-tim- a s mirovnjacima. Kada je na Konvenciji END u Amster-dam- u 1985. predlozeno da nesvrstana i miroljubiva Jugoslavija bude domacin ovogodisnjeg skupa, nasa zemlja je po-nud- u diskretno odbila, odlozivsi je za 1987. verovatno pod utiskom spekula-cij- a kako bi se odvijao skup viSe stotina evropskih socijaldemokrata, komuni-sta- , "zelenih" i ostalih alternativaca na domacem terenu. Nepoverenje je pre-vagnul- o, a ove godine u Evriju niko nije ni pitao Jugoslovene da li su zaintereso-vani- . END se dogodine sastaje, odlu-cen- o je, u — Londonu. Svetalan VUJANOVIC GRCKA: ZATVARANJE TVRONICA SEOBA OTPUSTEN1H RADNIKA ATENA, (Tanjug) — Vlada u Ateni namjerava zatvoriti desetak od ukupno 43 prezaduzena poduzeca javnog sektora u kojima ce privre-men- o izgubiti posao 5000 radnika. Grcki komunisti tvrde, medutim, da je u pitanju otpustanje oko 10.000 za-posle- nih i da ce ta mjera — prije nego sto stupi na snagu vladin program o prekvalifikaciji i zaposljavanju otpu-steni- h u drugim gradovima zemlje — izazvati ozbiljne politicke probleme. Medu poduzecima koja su pred-viden- a za zatvaranje je i najveca grcka tekstilna industrija u Patrasu na Peleponezu. VOLI EVROPU, OSTANI U SAD Washington — "London je jedan od najsigurnijih gradova", izjavio je pred-sjedni- k Ronald Reagan, ali ipak nije na-govar- ao Amerikance da ovogodisnji od-m- or provedu u Velikoj Britaniji ili kojoj drugoj evropskoj zemlji. Americki predsjednik je pred mnogo-brojni- m novinarima morao odgovarati na pitanja o terorizmu u Evropi, jer su milijuni njegovih sugradana odustali od planova da u njoj ljetuju. Predsjed-nik je takoder rekao da ima veliko po-vjeren- je u one koji se brinu o sigurnosti SAD, jer je javnost zabrinuta zbog mo-gucnosti teroristickih akcija za vrijeme manifestacija koje ce se u povodu stogo-disnjic- e postojanja Kipa slobode od-rza- ti u julu.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 28, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-07-03 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000302 |
Description
Title | 000274 |
OCR text | л. у-- - --- ," м-- "M Г"' .' --,r~ " Tff? V .1 11 г mШ 7I %:' vye 1Џ& 'V TURSKA KRCATI ZATOVRI ANAKRA— Istrazivacki centartur-sko- g lista "Daily News", koji izlazi na engleskom, objavio je rezulltate an-ke- te o zatvorenicima u zapadnoe-vropski- m zemljama. Prema njima, Turska zauzima prvo mjesto sa 194.558 zatvorenika raznih vrsta (na 52,3 milijuna stanovnika), a zatim sli-jed- e Velika Britanija sa 192.440 zatvo-renika (56,6 milijuna stanovnika), SR Njemacka — 113.509 zatvorenika (60,7 milijuna stanovnika), Italija 104.104 zatvorenika (57,2 milijuna stanovni-ka). Potom se redaju zemlje s manje od 100.000 zatvorenika: Francuska, Spa-njolsk- a, Nizozemska, Belgija i Portu-gal. Na posljednjem mjestu te ankete je Grcka sa 8900 zatvorenika i nesto vise od deset milijuna stanovnika. (Tan jug). KP GRCKE NO VI SASTAV I IME ATENA — Komunisticka partija Grcke (za zemlju) objavila je proglas u kojem je iznijela osnovne ciljeve i opredjeljenja nedavnog 4. kongresa o stvaranju nove partije ljevice pod drugim imenom. Partija bi okupljala sve lijevo orijentirane i demokratske snage i usmjerila ih na rjesavanje bit-ni- h problema zemlje. Osnivacki kon-gre- s odrzat ce se u proljece iduce go-din- e. lllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll e Gaso jug,osovenskih sejemka njov potomakanaSevemoamerfckomkontnenti. Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDNIK:Prof. AvdelaRoki SEKRETARIiBoftdarPavkovvciSofijaRering, BLAGAJNIK: VnkaNoiuuc GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Vadsa Gacic UREDNICKI KOLEGIJUM: Prot.lvan Doenc, Dane Pmades, Pero Kovatevc, Mke Gtb'vc, Mttenko Popov6. DOPISNICI: Prof. Vadsav Tomovic, (University of St. Chatharines), kntonKoste-a- c (Welland), Boza Spacek (New York), Prank Puduric (Vancouver), Smuja Da£evc (Montreal), Margaret Starcev'vc (Los Angeles, California), JospStan6-Stano- s (Rim, Italija), LepaTeofanovlc (Remacheid, Zap. Nemacka), MlraStrbac (Pariz, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markov'vc , Luka Markov6 , Petav Kurtic , MYlols Kondic, Meksandar Cnc, Strahinja Maet6, Novica Mc, prof. DuSanka Ltcuva, Nkoa Drenovac Bcmdar Zwkovic. IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbvc, Jos'vp Koac6, Stanko Mudieka, Katarina Kostvc, Mtkna Bozic, Ana ButoVvc, Lepa Rajnovc, Borisav Ne£koc RozaUja Divjakovic, Buro MaVjkovic, MWe BaVjak, Vja Bubao, Pavao Radmanic, Ostoja Kovafce6, f'ktor Arar, DuSan Stanar, MiWjan Pettovic, John Severin-s-k, Mate Siav&, Martin Karavanvc, Srdan Bodvc, Peko Dnutrovic, MVca Mmchm, A. Gertacb, Bc&ko Madenov'c, Mo£ Vukcevc, Iosp Suj'c , Rud Gregoras , Stanko Bo? , Josp Gabre Bata Batc. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request. Second Class Mail Reg-istration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjeneoglasanazahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- " kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu prethodili u Sjedinjemm Drzavama. RcdakcVya odgovara za nepotpisane materija-e- . Potpsan canc .razavaju mVjenjc autora. Dopm sc nc vracaju. Illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllf? ", SSSR: Amerifcki strucnjak za presadjivanje kostane srzi dr Gale govorio o'mogucim po-sljedica- ma atomskog rata. MOSKVA — "U slucaju atomskog rata mi lijecnici bili bismo bespomoc-ni- . Ljudi bi masovno stradali, a Za-jedno njima lijecnici. Ne postoji ni teorijska mogucnost da se pruzi djelotvorna pomoc. Srecom, nedavna cernobilska nesreca ipak nije imala katastrofalne razmjere, jer ne bi bilo mogucnosti da se pomogne svim une-srecenim- a. To su izjjavili americki vodeci strucnjak za presadivanje ko-stane srzi dr Robert Gale i sovjetska lije6nica prof. Angelina Konstanti-nov- a Guskova koja je na celu tima koji se brine za zdravlje postradalih u Cernobilu. Treba znati da za svakog pacijenta koji se lijeci od posljedica cernobil-sk- e nesrece brine po 20 medicinskih radnika — od lijecnika do medicin-skih sestara. U slucaju atomskog rata broj zrtava bio bi velik, a ni jedna zemlja nema toliko medicinara koji bi mogli pomoci zrtvama. To su do-dat- ni razlozi zbog kojih lijecnici stalno upozoravaju kud bi nas doveo atomski rat — bila bi to katastrofa za covjecanstvo, kaze prof. Guskova. Dr. Robert Gale se slaze sa svojom sovjetskom kolegicom. Nakon eksplozije atomske bombe u Hirosimi lijecnici su takoder stradali — od posljedica zracenja umrlo je oko 90 ppsto medicinara. Dvoje vrhunskih strucnjaka u inter-vju- u tjedniku "Novoe vremja" tvrde da Cernobil treba potaknuti sve znan-stvenik- e da bolje suraduju. U vri-jem- e u kojem zivimo bez suradnje co-vje- k se ne moze suprotstaviti kata-strofam- a. Dr. Gale kaze kako je velika stvar to sto su se sovjetski lijecnici dogovo-ril- i sa 15 zemalja da one prime nji-ho- ve pacijente ako oni sami ne budu u stanju brinuti se o njima. Na srecu broj ozlijedenih nije bilo toliko velik, koliko je mogao biti. Ako se slicna nesreca dogodi u bilo kojoj zemlji uvjeren sam da bi sovjet-ski strucnjaci, koji sada imaju isku-stv- a u lijecenju ozracenih, brzo ponu-di- li svoju pomoc. "Njihova spremnost da prenesu svoja iskustva velika je stvar", istice Gale. Inace, valja reci da je americki lijec-ni- k Robert Gale pobrao velike simpa-tij- e sovjetske javnosti time sto je sam ponudio svoju pomoc. Branko VLAHOVIC Stalni dopisnik "Vjesnika" PRAVO NA POBACAJ j Washington (AP( — Vrhovni sud SAD = odbio je prijedloge Pennsylvanije da se 1 zenama oteza dobivanje dozvole za po- - I bpraecmaja. cCeltainriovzia tosuddaapgenlassialvliansiujsksia pproe-t- = pisi zadiru u zenino iskljucivo pravo da sama odluci o prekidu trudnoce. Taj sud je 1973. godine donio odluku = o legalizaciji pobacaja. PASTORA ZELI U NIKARAGVU = s i CONTRAST NISURJESENJE" CIUDAD DE MEXICO — Nekd sla v--ni sandinisticki "Komandant Nula", kasnije disident i kontrarevolucio-nar- , danas politick! emigrant koji uziva azil Kostarike, Eden Pastora Gomez — zbunioje ponovo latinskoa-merick- u javnost izjavom da se zeli vratiti u Nikaragvu i da contrasi nisu rjesenje za tu zemlju. (Tanjug) 10. juna 1971. — Sjedinjene Americke Drzave ukinule su embargo na trgovinu s NR Kinom. Zabrana trgovine vazila je 21 godinu. MIROVNI POKRET KAKVA ALTERNATIVA? Mada je ovogodignji skup evropskih mirovnjaka bio upad-- ljivo tih, pokazalo se da mirovni pokreti ostaju nezaobila- - zni i sve uticajniji front politickog zivota Ignorisana od zvanicnih francuskih sredstava ifnormisanja i uz poneku po-dozri- vo dignutu obrvu, ovih dana je u Evriju kraj Pariza u upadljivo tihoj at-mosf- eri odrzana V. konvencija Evrop-sko- g pokreta za nuklearno razoruzanje END. Za razliku od sli6nih skupova pro-tekli- h godina, u Evriju nije bilo bucnih demonstracija niti medudelegacijskih 6arki i digresija, na temu ljudskih slo-bod- a. Stavise, panoramu svetskih mi-rovn- ih pokreta obogatilo je, verovatno u duhu novih raspolozenja u Moskvi, ucesce delegacija saveta za mir Sovjet-sko- g Saveza, Cehoslovacke i drugih is-tocn- ih zemalja, kojima ovoga puta nije smetalo sto na konferenciji ravno-pravn- o ucestvuju i predstavnici disi-dentsk- ih mirovnih pokreta njihovih ze-malja. Domacin predstavnicima radnickih i komunistickih partija, sindikata, ver-ski-h zajednica i alternativnih pokreta koji zajedno cine mirovni pokret, bio je francuski antinuklearni pokret Koden, koji se bezuspesno bori za Siru podrsku u svojoj zemlji. Zapravo, END je organi-zacij- u skupa poverio Kodenu upravo kao deo strategije jacanja antinuklear-no- g pokreta u Francuskoj, jedinoj za-padnoevrop- skoj zemlji ciji je nuklearni establiSment — i vojni i civilni — pokri-ve- n zavesom potpune nedodirljivosti i cije stanovnistvo do sada nije iskazivalo ozbiljnije antinuklearno raspolozenje. U PRVOM PLANU Otuda je od pocetka skupa u prvi plan diskusija spontano dospela tema demo-kratske kontrole odbrambene politike. Upravo u torn domenu, kriza otudenog politickog sistema zapadne civilizacije dospela je do vrhunca. Jer, svaka nacio-naln- a odbrambena politika pociva u materijalnom smislu na budzetskim do-prinosi- ma poreskih obveznika i, u kraj-nj- oj liniji, na zivoj ljudskoj sili, koju ta-ko- de sacinjavaju gradani. Stoga bi oni u autenticno demokratskom duhu mo-ra- li da imaju uvid i utidu na pitanja rata i mir, saveznistva, izbor odbrambenog sistema, upotrebe nuklearnogoruzja ili energije. Sve su to, uglavnom, teme koje su za sada, u vecini zemalja odvojene u strogo nepristupacni rezervat tajnosti. Da bi se o njima progovorilo i, u nekoj daljoj perspektivi, nesto i promenilo, sma-traj- u mirovnjaci, neophodno je siste-mats- ki raditi s ljudima i uticati na javno mnenje. Jer, ta fluidna kategorija ko-lektivn- og raspolozenja, odavno je po-znat- a, podlozna je manipulacijama i sklona negovanju prvorazrednih zablu-da- . Zato mirovnjaci sebi postavljaju za-dat- ak da pobijaju zablude o toboznjim visim ciljevima vojnog angazmana ove ili one zemlje, da razoblicaju mit o taj-nosti odbrambenih poslova i o tome kako su obifini gradani nestru6ni da bi im bilo dozvoljeno izjasnjavanje o tome da li im se viSe svida da se nacionalni budzet trosi na nuklearnu zastitu od hi-potetic-nog nepriajtelja, ili mozda zele da se ta sredstva usmere nacionalnoj dobrobiti. Strucnjaci i projekti potrebni su i za to da se javnost ubedi da najunosniji biznis sveta, u kome niko ne pita za cenu — industrija oruzja, moze i mora da ima civilnu alternativu. Vojni apetiti i eko-noms- ki interesi giganata industrije oru-zja i vojne opreme su tako tesno ispre-plete- ni da postoje ratovi koji su predu-zima- ni samo da bi se postakla prodaja oruzja (rezirani ratovi medu zemljama "treceg sveta") ili da bi se isprobalo novo oruzje (americka avantura u Libi-ji- ). Zato je bilo zanimljivo cuti iskustvo mirovnih pokreta, posebno britanskih, svedskih i zapadnonemackih sindikata, o realnoj alternativi — konverziji vojne idnustrije u civilnu. Alternativa je, uostalom, pojam ili cilj koji se cesto pominje poslednjih go-dina, i to ne samo na mirovnjackim sku-povim- a. Mnoge strukture zapadne civi-lizacije, posebno politicke i ekonom-ske- , vapiju za temeljito novim resenji-ma- . A alternativa u medunarodnim od- - nosima, slozili su se ucesnici skupa u Evriju, jeste pokret nesvrstavanja. ZAJEDNICKA IDEJE Upravo to je, pored slicnih ili iden-ticni- h stavova o mini i razoruzanju, sle-dec- a tacka podudaranja mirovnih po-kreta i Jugoslavije. Kao sto se moglo i ocekivati, delegacija Jugoslovenske lige za mir u Evriju se najvise angazo-val- a na tematskim diskusijama o evrop-sko- j bezbednosti, denuklearizaciji Me-ditera- na i nesvrstanosti. Medutim, kao sto i inace obicavamo u domacem poli-ticko- m zivotu, na ovom skupu nekon-vencionaln- ih ideja i traganja za alter-nativni- m putevima, predstavili smo se referatom dr Radovana Vukadinovica o znacaju Helsinskog akta, koji je ovaj univerzitetski profesor iz Zagreba pro-cita- o u hermetickom maniru jugo-poli-ticar- a. O domacem mirovnom pokretu, u Evriju nismo imali sta da saopstimo, a antinuklearni miting koji je upravo tih dana odrzan u beogradskom SKC-u- , clanovi jugoslovenske delegacije nisu ni pomenuli. Uprkos mnogim zajednickim idejama koje spajaju Jugosalviju i samonikle mirovne pokrete, (dakle i samouprav-ljanje- ), i ako mnogi istaknuti domaci po-litica- ri i teoreticari traze da se nasa zemlja dublje angazuje u svetskom ne-vladin- om mirovnom pokretu, sto podra-zumev- a i razvijanje autenticnog mirov-no-g pokreta unutar zemlje, Jugoslavia godinama ostaje na distanci i zadovo-ljav- a se pretezno formalnim kontak-tim- a s mirovnjacima. Kada je na Konvenciji END u Amster-dam- u 1985. predlozeno da nesvrstana i miroljubiva Jugoslavija bude domacin ovogodisnjeg skupa, nasa zemlja je po-nud- u diskretno odbila, odlozivsi je za 1987. verovatno pod utiskom spekula-cij- a kako bi se odvijao skup viSe stotina evropskih socijaldemokrata, komuni-sta- , "zelenih" i ostalih alternativaca na domacem terenu. Nepoverenje je pre-vagnul- o, a ove godine u Evriju niko nije ni pitao Jugoslovene da li su zaintereso-vani- . END se dogodine sastaje, odlu-cen- o je, u — Londonu. Svetalan VUJANOVIC GRCKA: ZATVARANJE TVRONICA SEOBA OTPUSTEN1H RADNIKA ATENA, (Tanjug) — Vlada u Ateni namjerava zatvoriti desetak od ukupno 43 prezaduzena poduzeca javnog sektora u kojima ce privre-men- o izgubiti posao 5000 radnika. Grcki komunisti tvrde, medutim, da je u pitanju otpustanje oko 10.000 za-posle- nih i da ce ta mjera — prije nego sto stupi na snagu vladin program o prekvalifikaciji i zaposljavanju otpu-steni- h u drugim gradovima zemlje — izazvati ozbiljne politicke probleme. Medu poduzecima koja su pred-viden- a za zatvaranje je i najveca grcka tekstilna industrija u Patrasu na Peleponezu. VOLI EVROPU, OSTANI U SAD Washington — "London je jedan od najsigurnijih gradova", izjavio je pred-sjedni- k Ronald Reagan, ali ipak nije na-govar- ao Amerikance da ovogodisnji od-m- or provedu u Velikoj Britaniji ili kojoj drugoj evropskoj zemlji. Americki predsjednik je pred mnogo-brojni- m novinarima morao odgovarati na pitanja o terorizmu u Evropi, jer su milijuni njegovih sugradana odustali od planova da u njoj ljetuju. Predsjed-nik je takoder rekao da ima veliko po-vjeren- je u one koji se brinu o sigurnosti SAD, jer je javnost zabrinuta zbog mo-gucnosti teroristickih akcija za vrijeme manifestacija koje ce se u povodu stogo-disnjic- e postojanja Kipa slobode od-rza- ti u julu. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000274