Nase Novine, July 26, 1978

              шттшштт v... .. ,., ч..---i'i.i.i.iviuu- yK ШИИИИШИИДШтаИТОШЛШШ ttmMkW — -~~,- .-"~~"~"1тг~ч,
Ш- -, WirmWM' --Ш ' %.Л ' шШт®&$ уН v :ЉЈ?.Ј.и- - .нам& -;- г.'
. Г "
№ II ! II #1 'I. ' '#'' V Г Wi i;'vWf;?h'V,.-'-' ' ' .1 UUDUM & 1ММГСгГ£П1М01ГТ !4VfVII4#4M и- - """""'У V
IH Н Mr i. .М М Н. . __ , , ,- - , ., ,',г" ',' у"'- - V
Bit V ИШ— шнв ВОТ ,™ "ј чши '— —
Oronula zdravlja, ро nagovoru famlllje I
lijecnika, "krenuh sa ienom, kcerkom,
njenlm dvljema. koegicama I jednim prija-teljer- h,
na' Havaje. Slusao sam cesto u
drusivu prifie o Havajskim otocima. Sve
sam to primao kao reklamu, rekla-kaza- la
govoreci u sebi: — neka se svijet samo
hvaljSe. AM po povratku kuci ja viSe prlcam
o Havajima nego itko drugi. 2lvot tamo je
dolsta romantifian, ali je mnogo drukftje
nego nekada.. Prlje rata na Havaje su
dolazili uglavnom na luksuznim parobrodi-m- a,
sa tonama prtljage, ill sa vlastitim
automobilima. Vedlnom su to bile poznate
litnostl iz modernog svljeta, sa torbom
dolara: filmske zvljezde, industrljski tajku-n- ),
petrolejski magnati, po kojl knjizevnik
Hi umjetnik i slidno. Danas je to drugojacl-'- '
je, jer i pojedincl iz redova srednje I radnic-k- e
klase mogu, ako 5tedef. provesti odmor
na tim upravo rajskim otocima.
Priblizujemo se Havajima. Pri'izlasku iz
aviona bljeStavi zraci sunca zasljepljuju
oci. Aloha! Aloha! cuje se sa sviju strana i
cini se da to ne izgovaraju samo nasmija-n- a,
bronzana Ilea, ve6 tu rljefi Izvikuju i
suncane zrake i pjenusavo more; to sa
vjetridem pjeva sva priroda. Aloha je Caro-bn- a
гјебса, sa mnogo lijeplh znacenja
kojom zitelji 2ele izraziti svu urodenu
ljubav za gostoprimstvo.
U prvom redu, "Aloha" znacl "dobro
doSli". Tom rljefii cesto nazivaju Havajsko
otofije.
Havaji se sastoje od s'est ve6ih otoka i
bezbrpj manjih, a svaki otok ima svoju
osobitost, svoju Ijepotu, sa divnim uvala-m- a,
lijepim, dugim plazama. Najvecl otok
je Hawaii, Sto bas i znaci "Veliki otok", po
kome su svi ostali dobili zajedniCko ime.
Pojedina6ni otocl zpvu se Oahu, Maui,
Malokai, ltd. Izmedu otoka je savrSena
komunikacija putem aviona, helikoptera,
broddya. Pojedinacni izletijll kru2enja oko
otokayrSe se na manjim ili'vedim jahtama,
na kojima se Jede i pije 5to ti duSa 2eli,
gleda trbuSni pies iposmatra priroda.
Kroz vjekove Havaji su bill osamljeni,
tihi, bez ljudskih glasova, ispunjeni cvrku-to- m
ptjca, Sapatom.liScaJ.milovani valovi-m- a
Tihog oceana. Prlje hiljadu godlna 1
viSe, pojaviSe se, polinezanski drveni
brodoyi — 6unovi, razmiliSe se po otocima
i od tada pofiinje historija Havajskih otoka.
Pod Pplinezijom danas se podrazumjeva
ogroman teritorij Pacifika kojl obuhvada
otoCjer razbacano od Havaja do Novog
. Zelanda, od otoka Tonga dp otoka Easter.
Godine 1775. dotace se Havaja poznati
moreplovac, kapetan Cook. On produzi za
Beringov zaliv, all se idude. godine vrati na
Havaje: Otodani su mu ukazali urodeno
gostoprimstvo I ppiastill kao svoga boga.
Medutim, nakon duljeg kapetahovog
boravka nastaje krada sa brodom Discove-ry,
takp se barem рНба. Cook zarobl kralja
Kalaniopiiu-a- , na Stp se narod pobuni i
umlatiI'Cooka, zajedno sa njegova cetiri
rog moreplovca i
plidaku.
Kamehameda
rrnva
..
.
ujedinjuje sve Havajske
' : '
otoke 1750. godine i proglaSava se kraljem.
Nizu se zatlm kraljevi pod Istlm ImenomA
Posijednja kraljlca blva zbaCena; proglaSa-va_s- e
republika, a malo zatim Havajski
otoci postaju teritorij Sjedinjenlh Drzava.
Oolar se uvlafii u domove miroljubivog,
romantifinog oto6anlna I postepeno razara
patrijarhalnl zlvot. U prvo vrljeme na
stotine kitolovaca donose otocima znatan
prihod, a potom plantaze бесегпе repe
donose јоб vede blagostanje. Jedinl izvoz
sa otoka bio je Seder, kojl Je I danas glavni
izvoz. Plantaze' trebaju jeftlnu radnu
snagu. Doprema se na hlljade Kineza,
Japanaca, Portugalaca, брапаса, Hindu-s- a.
Nastaje konglomerat svih mogudih
rasa koje sa autohtonom polinezijskom
rasnom podlogom dine danas ziteljstvo
Havajskih otoka.
Ruku pod ruku sa amerjdkim kapitalom
pojavljuju se mlslonari i malo po malo
nestaju pollnezijskl bogovi. Njihova religi-j- a
se gubi, all u narodu i legendama ostav-Ij- a
јоб tragove. Tako se prida da de.se bog
Lono povratiti I uspostaviti ponovo svoje
kraljevstvo, mir i blagostanje.
Godine 1959. Havajski otoci su postal!
pedeseta drzava USA. Od tada mijenja se
rapidno ekonomski zlvot Havaja; podinje
turizam. Amerika ubacuje millone dolara u
izgradnju xhotela, aerodroma, zooloSkih
vrtova, Skola, kulturnlh I zabavnih centara
pojedlnih narodnih grupa. Preko cijele
godine milioni turista dolaze lodlaze. Za
svakoga irna mjesta: od najluksuznijih
hotela do periferijskih motela i privatnih
kuda. Za turizam sedaje mnogo, a turizam
za uzvrat donosi ogroman profit.
Na svakome se otoku uziva u prirodnoj
Ijepotl. Malo je predjela na zemlji koja vam
pruzaju istovremeno uz prirodne Ijepote
odmor uz muzlku i pjesmu, sport na vodl,
raznovrsnost kuhinje... U jednom danu
moze da se jede japanskl suhi, Indijski
cuvry, koreariski hibachi-stea- k, meksidki
inchlados, havajski halua-pig- , amerldki
prime-ri- b roast, arapski §iS-keva- b, I јоб
mnogo dtoSta; a uz jelo se uziva u plesu sa
nozevima sa otoka Samoa, hula plesu,
klasidnoj diskoteci. Samo na otoku Oahu,
skoro da se ne povjeruje, Izgradeno je u
proteklih desetak godina oko hiljadu naj-luksuznijih
restorana koji vam nude speci-jalite- te
etnidkih grupa koje su se ovdje
odpmadile.
Topla, plavkasta, uzburkana, pjenuSava
voda oko otoka na zarkome havajskome
suncu, darnel i jahte koji puzu po vodl,
hlljade skijada' na vodl pruzaju spektakl
izvbdenjem raznlh figura, hlljade I hlljade
plivada uiivaju u toplim talasima... to je.
pravi ra) nazemlji.
Moja fam'ilija I prijatelji su se odlidno
proveli. Malo je I mene sunce pomilovalo,
ali brzPsam morao da bjeiim u hladovlnu.,
Ponekad sarn nodu izlazio'na plaiu da pos-matra- m
milijune treperavih zvijezda na
Havajskom nebu.
pratioca. Isprebijano tijelo velikog i hrab- - Kad smo se ukrcavali na brod za povra- -
џ
istrailvadaostadeleiati u ' ltak, ljudfau vlkall:'Sietah pUt i dovidenja.
1 (, lt ri
i&yieryone celebrates Captain Cook
Captain James Cook is 'recognized as one of the
greatest explorers' in history and he has become a
national hero in Australia: and New Zealand. But his
name raises npjeheers in Friendly Cove, B.C.
This is the 200th anniversary of Cook's landing
atFriendly Cove — which is on. .Noottta Island, off
tha west coast ol Vancouver Island. This marked the
first discovery of what is now British Columbia by
Europeans. The B.C. government, with an eye on the
tourist traffic, Џ celebrating the anniversary as Cap-tain
Cook; Bicentennial Year.
'Onebi the planned ceremonies was to take place
at Friendly Cove jteelL Buttlie cove is located on
--the reserve of the M,o w a c hah t band of Indians
who refusedtoiet the celebration take place on their
land unless the government met a fairly steep set of
demands including five new salmon fishing boats, a
ferry servicei a school bus. improvements in the
wharl arid' —' -- a true 20th oentiuy touch — a televi-sion
tower;
The government, indignantly turned them down
Ivan Colak
Vancouver, B.C.
"ffSSSTTMrn
liiftrisi AVFNSkOGi PEKlZiONERSKOG KLUBA I
KANADSkO-JUGbSLAVENSkd- G kULTURNOG DRU§TVA
ZAJEDNlCKI PRIREOUJU:
,i
I
J
S
i
;
UNEDJELJU11.JUNA
u , Y
JOHN HENDRY PARKU
(Trout Lake)
POCETAK U 11 SATI PRIJE PODNE
Prema nasem obicaju, biti ce dovoljno tecne pecenke,
hot-dog- s, kafe, osvjezujucih pica, itd. Biti ce i sportska
natjecanja, naslh narodnih pjesama 1 muzike, sala i razono-d- e
za stare i mlade.
Pozivlje se sav nas narod u Vancouveru i okolici, da svi.
dodu na ovaj nas prvi piknik, da se svi skupa zajednicki
nekoliko sati na svjezem zraku razonodimo i razgovorimo.
Pretpiatnici, ovo je piknik za "Nase novine", obavijes-tit- e
o istom svoje znance i prijatelje i pozovite da prisus-tvuj- u.
.
U slucaju kise ili slabog vremena piknik ce se istog
dana odrzati u Ruskom narodnom domu, 600 Campbell Ave.
SVI NAM DOBRO DOSLI! odborpiknika
Ејуууул
z New Yor ka
ZAVRSEN FESTIVAL FILMOVA
U'New Vorku Je upravo zavrSen Festival
jugoslavenskog fllma u Carnegie Hall Ci-nema.
Za detlrl dana od 14-1- 8. maja, oko
dvije i po hlljade posjetiiaca imalo je prl li-ke
dana 14 predstava vldi devet filmova-savreme- ne
jugoslavenske filmske produk-cij- e
kao i kratke, dokumentarne i crtane fit- -,
moFvees,tival Je otvorio'iAmbasador Jugosla-vij- e
u USA Dimde Belovski I torn prillkom
istakao znadaj ovakvlh manlfestaclja za
jadanje kulturnlh veza I bolje upoznavanje
jugpslovenskog i ameridkog naroda. Festi-val- u
su prisustvovali i filmski stvaraoci iz
Jugoslavije diji su fflmovl na programu
festivala, glumlce Milena Dravid i Dara
Calenid i reditelj Dejan Karaklajld. Amerid-k- a
publlka je vrlo dobro prihvatila jugosla-vens-ki
film. Sala je desto bila prepuna,
projekcije su pozdravljene spontanim apla-uzo- m,
a zatlm su gostl Iz Jugoslavije odgo-vara- li
na mnoga pitanja gledalaca.
Inade ved je zavrSen Filmski festival u
Milwaukee-Jii- , u toku je u Chlcagu., a
najesen de se I u drugim gradovima u Sjed.
Drzavama nastaviti dani jugoslavenskog
fllma u Americl.
Njujor6ka televizija, diji je program .
namijenjen stanovnicima Manhattana, pri- -
and' the celebration had to be called Ј&ГС
The Indians' attitude is quite understandable.
For them, Captain Cook's' visit was no cause for cele--.
bration. Us first consequence, according to tribal
tradition, was an epidemic of smallpox. And it
opened the way for an influx: of white traders and
settlers wha gradually took over the country, de-stroyed
the Indians' traditional way of life; and cven-taiall- y
confined them to reserves.
The incident is instructive., We forget that inci-dents
we celebrate — the landing of the first Euro-pean
explorer or the founding of the first European
settlement — were often landmarks of disaster for
the local Indians or Eskimos. And there is something
more than, a little presumptuous about our assump-tion
that ,ihe history of some part of Canada began
with the arrival o£ Captain Cook, or Jacques Cartier
or Champlain..
As one B.C. Indian put it: "We've been here a
whoi$ibtr longer il'tan 200-
- years; '
For us, vM is just
' likeany other year." f [ ; ;; Toronto 'Star
f- -
I
s
J
J
kazala je emisiju posvedenu Jugoslaviji.
Njujordanlma je prjkazana repbrtaia o
kongresnom centru "Sava" u Beogradu.
Filmbm i rijedjli detaljno je dpisano'to
novo zdanje i pokazane mnoge mogudnos-t- i
koje ono pruza za odriavanje domadih i
medunarodnlh skupova, kulturnih I umjet-nidki- h
emotri.
Prikazan je i kratak film o prirodnim
Ijepotama Jugoslavije.
U Jugoslovenskom Kulturno-informativ-no- m
Centru u New Yorku otvorena je
profile nedelje izlozba litografija poznatog.
ameridkog grafidara poljskog porekla i
profesora grafike na Univerzitetu u Meri-lend- u
Tadeusa Laplnskog. Ovaj izuzetnl
umetnlk je na taj nadin. obelefcio dve dece-nij- e
svog plodnog radaod prve Izloibe koju
je Imao u Jugoslaviji 1958, u Galeriji
ULUS-- a u Beogradu.
Kako je i sam umetnlk na
otvaranju izloZbe rekao, za njega je veiiko
zadovoljstvo i radost da na ovaj nadin
obeleZi svoj jubilej jer je Jugoslavia uvek
imala pofitovanja za njegovu umetnost I
oseda kaoda j'etdnjegdva druga domovi-na- .
yittfskiatto!
1 ~"- - Ne gubite vrijeme i
I UStedit'e noVac ' I
1 Obratite se svom agentu na 1
I svom jeziku 1
I Za sve informacije za grupna i 1
I redovna putovanja posjetite 1
I 4806 Tec " 9
I Tel 948-06- 52 J
a VaS agent: Ourda Baketi6 1
к