Nase Novine, July 26, 1978

              ШШКШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШштт
'
, I
[јјјВВк Ш ЕЈ Е§ Ш mi EB1 Ш (31 IB IB
4I,
Potpisnici ovog protestnog pis-m- a
zamoliti su ,
Odbor "NN" u
Cikagu da "NaSe novine" objave
ovo pismo u celini.
"NN" su proSle godine u nekoli-k- o
navrata posvetile TV-progra- mu
"Bit of Yugoslavia" viSe painje ve6
ikome i ifiemu drugome u svojoj
46-godiSn- joj izdavackoj istoriji —
sva javnost ovde u iseljeniStvu i u
domovini bila je upoznata sa
divnim naporima nekoliko entu-zias- ta
koji su daieko od svoje
domovfne pregarali u Cuvanju i
sirenju kultumih tradicija te domo-vin- e.
Povodom skore trogodiSnjice o-v- og
TV-progra- ma (22. juna) i nakon
viSe od 150 televizijskir emisija
(koje su jugoslovenski iseljenici
prihvatili sa svim njezinim nedos-tacima- ),
umesto komentara, veru-jem- o da je umesnije da samo pred-lozim- o
da gledaoci ve6 jednom
p.ostave gospodinu Slobodanu
Cvetkovi6u nekoliko ozbiljnih pita-nj- a
(kao na primer, zaSto na TV-progra- mu "Bit of Yugoslavia" i
nakon tri godine nije јоб nijedan-p- ut
spomenut.8. Mart —~Dan zena,
1. Maj — Medunarodni praznik
rada, 25. Maj — Dan mladosti i 29.
November — Dan Republike (i to
бак ni u reklamama jugoslovenskih
iseljenika u tim prigodama). O
samovolji, koja je u dostavljenom
pismu ocita, i o mnpgo бети
drugom, gospodin Cvetkovi6 je,
kako se vidi, ve6 primio prigovore.
NaS jedini komentar je: "Bit of
Yugoslavia" je druStvena instituci-j- a
(a ne gospodin Cvetkovid), Sto
znaci da jedan covek ne moze da
prisvaja pravo da upravlja druS-tveni- m
budzetom, bez obzira na to
koliko on privatnog kapitala ulozio
" u program te nonprofitne (druStve-ne- )
institucije. Копабпо, narodu
ne moze vise da se zvoni sa crkve-no-g
tornja — ako se od naSeg
coveka trazi ротоб, torn 6oveku'se
tada moraju polagati i габит. U
danaSnje vreme, u vreme kada
cjru§tvena,j;scjjialqa svest kod
riaSegovkaJye Vile, јаба,! ni Zmaj
od Bosrie hbnpgao.da sedi na
dve, a;kam6'Jihadeye;t stolica. „ Odbor'NN" u Cikagu
15 April, 1978
SVIM ZAINTERESOVANIM
LICIMA:
Clanovi programa "Bit of Yugo-slavia",
Jelena Vasiljevi6, Predrag
Markovi6, George Pavlovi6, Vesna
Zafirovski i Simeon Zafirovski zele
ovim putem da obaveste gledaoce
TV programa "Bit of Yugoslavia" o
svojoj .odluci da se dobrovoljno
povuku sa ovog programa i iz ove
organ izacije.
Ova odluka je doneta zajedni6ki
od strane ovih pet dlanova, koji su
-- dobrovoljno i bez ikakve novcane
naknade saradjvali na ovom prog-rams
S obzirom da je saradnja
uspostavljena iskljudivo na ovakvoj
osnovi, 6lanovi se oselaju duznim
da objave svoje р6абепје gledao
ci ma sa kojima su takode nepos-redn- o
vezani putem ekrana, svake
nedelje, kao neka vrsta javnih rad-ni- ka
odgovornih za svoje postupke
na ekranu.
Buduci da se viSe пебето pojav-Ijiva- ti
natom ekranu, kao dosadaS-n- ji
predstavnici programa "Bit of
Yugoslavia" ose6amo se duznim
da objasnimo gledaocima i zainte-resovani- m
lifcnostima razlog naSeg
nepojavljivanja u slede6im progra-mim- a.
ProSle nedelje, 9. aprila, 6etiri
od ovih pet clanova nije se pojavilo
na programu. Razlog je bio odluka
da ovaj svoj vikend posvetimo
naSim gostima, umetnicimakoji su
boravili u Cikagu (DuSan JakSi6,
Olivera Markovic i ostali). Produ- -
--'cent Slobodan Cvetkovi6 obaves-te- n
je o ovoj odluci nedelju dana
unapred. Medutim, u Detroitu uve-б- е
8. aprila, producent Slobodan
Cvetkovi6 je zahtevao da se vratimo
na program pod sledecim ultima-tumo- m:
ukoliko se ne pojavimo na
ргодгафи prestajemo da budemo
6lanovi tog programa. NaS odgovor
i odluka, nepojavljivanje na progra-mu,
doneti su jednoglasno jer nam
je to nalagala naSa etika domadina
kao i pravo dobrovoljnih saradnika,
dostojnih ve6e paznje 6oveka kome
smo svesrdno i dugo pomagali u
ostvarenju njegove, a kasnije i
naSe idejedataj program egzistira.
NaSa odluka nije predstavljala
bojkot programa (koji je nama
svima drag) kako je to producent
Slobodan Cvetkovi6 shvatio, ve6
obrazloien trenutni revolt ovih
Clanova koji do tada nisu ni jedan
jedini put izigrali poverenje ili
okrnjili ugled ovog programa. 0
tome mole da posvedoii i sam
Slobodan Cvetkovi6, koji je zahva-Ijuju-ci
nesebiCnoj saradnji i pomo-6- i
cele ekipe uspeo da istraje sa
ovim programom i da ga odrii
skoroitrt godine, na ekranu.- - Iz tog
istog razloga producent Slobodan
Cvetkovi6 nije smeo da dozvoli
,, sebi ultrmativno postavljanje pre-masvoj- im saradriicima, koji sara-duj- u sa njlm iskljudivo na dobro-voljn- oj bazi.
Ono Sto je usledilo neposredno
posle ovoga incidenta, opet od
strane producenta Slobodana Cvet-kovid- a, je izre6ena kazna ovim
Д
KM
И
ипиптаиитампп
J
istim 6lanovima: umesto iskljuCe-nj- a,
zabranjeno nam je da se poja-vimo
na ekranu 6etiri nedelje posle
kojih je onima koji to zele dozvolje-n- o
da se vrate na program.
Sve ovo nije na6in ophodenja
odraslog 6oveka prema odraslim i
odgovornim ljudima, niti je pravo
jednoga 6oveka prema ve6ini. JoS
manje je to etika jednog producen-ta
koji treba da misli i o tome prog-ramu.
Iz tog razloga producent Slobo-dan
Cvetkovic je pozvan na sasta-na-k
sa ovim Clanovima programa
da bi dati problemi zajedm'Cki reSili
i da bi se naSao zajedni6ki jezik
potreban za dalju saradnju i dobro-b- it
ovoga programa. Medutim,
producent Cvetkovid je izabrao da
se na ovaj sastanak ne pojavi i da
ga ignoriSe Sto je uslovilo defini-tivn- u
odluku ovih pet 6lanova da se
povuku sa programa.
Peti б1ап koji se ovde pominje,
George Pavlovi6, i koji Ибпо nije
bio podlozan producentovim zah-tevi- ma
i kazni, saglasio se sa odlu-ko- m
svojih kolega i iz solidarnosti
sa njima povla6i se sa programa.
Predrag Markovi6, Spiker Ko-menta- tor
Jelena Vasiljevic, Dediji Program
George Pavlovi6, Sportski Ko-menta- tor
Vesna Zafirovski, Spiker Vesti
Simeon Zafirovski, Tehnidki Di~
rektor
Prilog proslavi
Majci nog dana
Dana 14. maja ove godine TV program
"Bit of Yugoslavia" posvetio je jedan dio
svog programa i Majcinom danu koji je tog
dana obiljeien u Sjed. Drfavama.
Prikazan je vrlo iijep dokumentarni film
"Majka palog borca". Prava je Steta da ovaj
kratki ali upeCatljivi film, koji prlkazuje
majku palog jugoslavenskog borca, nije
bio prikazan za 8. Mart, kada se u domo-vini
i u 6itavom svijetu obiljezavao Dan
zena i Majcin dan. Nadamo se da de redi-tel- ji
ovog TV programa ubuduce vbdltf viSe
габипа o ovim malim, ali vaznim pojedi-nostim- a
(kao I to da nanrrse dofiek Nove
godine u Jugoslaviji ne prlkazuje fiak u
aprilu). '
TV program "Bit of Yugoslavia" zasluzu-j- e
pohvalu za obiljezavanje Majfiinog dana
u Americi. Nijedna druga паба etnlcka
organizacija u Chicagu, nazalost, nije to
ucinila.
Vladimir I. De Tonya
™ ЧшЧивв xm ЧШ Wmnjafl 'jmjMH.i
LYONS, ILLINOIS 60534 U.S.A. (312) 442-653- 0
NUDI VAM NAJVECl BROJ REDOVNIH I CARTER LETOVA ZA STARI KRAJ.
NASA U2A SPECIJALIZACIJA JE PLANIRANJE VASlH ODMORA U AMERICI I INOSTRANSTVU.
PUTNE ISPRAVE, GARANCIJE I DRUGE DOKUMENTE SREDUJEMO
ZA VAS.
OBRATITE SE SVOME ZEMLJAKU NA VASEM JEZIKU.
k4
a
кч
k
k"
k
a
k"H
kk
k
C2SS2
ШШШЗ 0
(Drugu Titu za 66-- tl
rodendan i za Dan miadosti)
КЈјЊЦЛјрт JJJHJgf
Tito je dovjek...
Tito je dovjek i drug:
had hazes Tito,
kazi kao da si zagrlio
osmijeh vjedno dug.
Tito je dovjek...
Kad kazes Tito,
kazi kao da voliS sunce,
kao da se radujes Sto je
iza kisa isklasalo
jedro zito.
Tito je tovjek i prijatelj:
kad kazes Tito,
kad kazes da zivi dovjek,
kad kazes njegovo ime,
kazi kao da gleda§ u o6i
ranjenog borca,
prezivjelog druga iz
najvece ofanzive.
Tito je dovjek...
Kad kazes" Tito,
kazi da se radujes' §to je
iza ki§a sazrelo
zlatno zito,
iz tvojih dlanova prepunih
mira nek nabujaju ljubav
i miris rumenog hljeba...
svih naSih piSe
naSih 1952
Titov
rata do
ia
1955
Kad
kazi da si i da se
plavetnilu
slobodnog.neba...
Tito je i dio
Kad kazeSTito,
da zna§ da rekao ime
kad
u odima nek ti
i
kad kales' Tito,
da se pjesmejniadica
djevojaka sa novih
Tito je dio tebe:
kad kaze§ Tito,
kazi da znaS §ta je zivot
da volis kapi km.
Kad Tito,
kazi da ima tvom nebu
Tito je dio tebe:
kad kaze§ Tito,
kazi da u
I. De
Chicago, 20 III 1978.
ClKASKI POZDRAV
Jugoslaveni iz Chicaga preko kluba"Mladost"
su Predsjedniku SFRJ slijeded telegram:
druie Tito, za Tvoj 86-- ti rod6ndan mi
jugoslovenski iseljenici u Chicagu
§aljemo Ti bezbroj pozdrava tople rodendanske
destitke. Ti 1. maj,
medunarodni praznik rada!
lelimo Ti da јоб dugo poiiviS i da
mlad.
Ovom prilikom pridruiujemo se naSoj bradi
u domovini I radujemo se da si joS твбимта.
Mi se ponosimo na&om domovinom
Tito, neka ti je sretan 86-- ti rodendan.
' flvfodriJgTito!
Jugoslavenski еЦетсШШсада
klUti 'Wadost"
"Ime Titovo postalo je danas dramatski simbol pokoljenja
naroda, se historija i mesom
rodova... —
revolucionarni barjak je da se
probije kroz metei i rasulo Drugog svjetskog slavne
programatske i politi6ke pobjede, i njegovo ime, izmjereno
naSim vlastitim i poiitidkim relacijama
posljednjeg predstavlja sintezu svih slavnih
ihistorijskih pozitivnih napora ditavih pokoljenja". —
Miroslav Krleza
kazeWto,
radujeS
dovjek tebe...
s
dovjeka i druga,
каШТНо,
zasjaje
oduvane kaldrme mostovi
prijateljstva,
zaduju
i pruga...
dovjek i
i svoje
kaiei
sioboda najljepsa duga.
tovjek i
vjerujes sebe...
Vladimir Tonya
uputili
Dragi
i okolici
i
Takoder destitamo i
dugo,
uvifek budeS
itooom.
Druie
i iseljenidki
otkada krvlju
uspio
stoljeda,
iovjek
National Sociely
of Bosnjaks
"National Society of Bosnjaks?' prireduje
svoju prvu IJetnu zabavu sa sUedeaimjjrogramom:
Na programu 6e u6estvovati"B6lly
iz Teherana i Kaira; nasi vrijedni clanovi ce. izveet
behara". Goste inaS i scenu "Katner i
popularni ,pjeva6i i pjevafiice: Hasan Redzi6,
Stanko Jurid, Ramo Pini6 i Ana BrzatowW.
Kuhinja 6e biti snabdjevena sa bosanskim
specijalitetima: bit 6e bosanski burek i sir-nic- a,
baklave i harmasice, kao i ostali domaci spe- -
SaVprihod sa ove zabave i6i ce u korist radio-progra- ma
"Glas Bosne".
Ova zabava ce se odrzat 13 . Ju ' 7:80 sa i
naveder u hotelu "DANK" (DANK HOUSE HALL),
4740 N. Western Avenue u Cikagu.
POVOPOMtDANA MLADOSTI л m¥ASMP' У1аС11т1Г?Ј,1
klasnoproleterski
kulturnohistorijskim
ONBln HHUBHiH -- '4 MU'HVi
222SE
ШЖЛГНI,rНvjWВ№НVН.VНWВ7Пy'Шii.' ШНПННВНИННН1
JOZA SA SUTLE
7. svibnja (maja) 1892. godine, Hrvat-sko- m
zagorju na Sutli, selu Kumrovec,
rodio se Josip Broz. Mali Joza, kako su ga svi
zvali, biorjje,se,drrjo dijete Hrvata Slovenke,
Franje M'arije Broz. Joza je bio zdravo ve-se- lo
dijete. JoS odmalena volio je prirodu
ljude. Posebno je volio djeda Martina preko
Sutle Sloveniji kod tog djeda je zivio
izvjesno vrijeme prije polaska osnovnu
Skolu Kumrovcu. Тгбебј za biciklima sa
velikim prednjim to6kom, Joza je maStao
svojoj bududnosti, baS kao svi njegovi
vrSnjaci sa Sutle. Htio je biti кгојаб kad
poraste...
Zivotni put Josipa Broza, medutim, ve6
ispo6etka je bio buran, nepredvidljiv.JoS dok
je bio osnovnoj Skoli, njegpv u6itelj mu je
savjetovao da ide mehanicare. Doista,
svojoj petnaestoj godini, Josip Broz se obreo
mehani6arskoj radionici majstora Nikole
Karasa (Jozina zeljezna ograda dan-dan- as
ukraSava stepeniSte kotarskog suda Sisku).
1910.-godin- e, 18-godiS- nji stasiti Joza (koji se
volio baviti gimnastikom) zaposlio se
bravarskoj radionici "Haramine" llici u4
Zagrebu. Ubrzo postaje 6lan Socijaldemo-kratsk- e
stranke Hrvatske Slovenije. Nakon
Sto je izu6io zanat, Josip Broz se uputio
svijet "trbuhom za kruhom": odlazi na rad
Cehoslova6ku jednu metalsku tvornicu
Cenkovu, gdje simpatizira sa Strajkuju6im
radnicima; odatle odlazi Njema6ku
May 24, 11978 tli"iffi'sflt'?'if
?.CV''', De Tonya ,Vyft!Ш1
MOnchen Manheim tvornicu "Benz" —
gdje копабпо shva6a Sto zna6i masovnost
radniStya gdje робтје doiivljavati radnicki
pokret. Na svom putu po Evropi, mladi Broz
se zaustavlja Веби tvornici mostova
"Griedl", te Вебкот Novom Mjestu tvor-nici
automobila "Daimler". Na torn putu
zatekli su ga Balkanski ratovi, Joza je morao
vojsku. Sluzio je Carskom puku Веби
zatim 25. domobranskom puku Zagrebu.
1913. godine ирибеп je podoficirsku Skolu
unaprijeden je najmladeg vodnika
puku. Ali, mladi Josip Broz je mrzio rat.
ЛУ.--У f r.rrs,,,-,- ' SjC'aJSJ. f-J- J. f, ,--
rf
._ JVVklUHIL V Х.У.1Д V
" f 7.WTA rSS.'l. ratilS. t V Г t 9B
u
u
i
i i
i
u — i
u
u
o
i
u
u u
u
i
u
u
u
i
uu
u u
u u
v r; i.
I Г ji
j, J .; --=.. v ЛТ1 ' . . % "r
' J J?-- -
i v
u
i u u
i
u u
u u
i
u u u i
u u
u
— u u
JOSIP BROZ — UCENIK MARKSIZMA,
NA VRATIMA OKTOBARSKE REVOLUCIJE
Josip Broz se vrlo rano робео isticati
oStroumnoS6u i razumijevanjem za radnog
6ovjeka u kapitalisti6kim uvjetima zivotair
Rame uz rame stao je sa nosiocima progre-sivni- h
ideja medu mladom inteligencijom.
Ponosan na svoje radni6ko porijeklo, visoko
uzdignuta 6ela promatrao je Sta se sve doga-d- a
u ekonomsko-politi6ki- m promjenama za
vrijeme Balkanskih ratova i za vrijeme Prvog
svjetskog rata.
Prvi svjetski rat i sav njegov uzas Josip
Broz je osjetio na vlastitim ledima — kao
Austro-ugars- ki vojnik, naSao se na ruskom
frontu protiv Rusa na Karpatima, u Galiciji i
Bukovini. Ranjavan je nekoliko puta —
umalo da nije podlegao ranama koje su mu
zadali Cerkezi. Nakon toga, Josip Broz je Prvi
svjetski rat proveo uglavnom u ruskom zaro-bljeniSt- vu
(od 1916. do 1920. godine nekoliko
puta je bjezao i bio zatvaran: Kungur, Petro-gra- d,
ponovo Kungur pa Sibir, zivi u stepama
medu Kirkizima, ponovo Petrograd...). Za
vrijeme ovog zarobljeniStva u Rusiji, Josip
Broz je 6itao Marksa i Engelsa, a kao privre-me- ni
crvenogardejac o6ekivao je i do6ekao
pobjedu Oktobarske revolucije i divio se
Lenjinu. Jednom пјебји, Josip Broz je sazreo
u Ruskoj revoluciji.
Nakon kapitulacije Austro-Uqarsk- e,
studenog (novembra) 1918., na Zenevskoj
konferenciji,9. studenog 1918. godine, stvo- -
y
TTfitSSJBiSHrsm fvs&vxi™-.- .
ГвЈШбКВгв
ТЛ
oil
3
rena je zajedni6ka jugoslavenska drzava,
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Za vrije-me
unutraSnjeg klasnog previranja i ideoloS-ko- g
sazrijevanja, u Beogradu je 19. travnja
(aprila) 1919. godine odrzan Osniva6ki
kongres na kome je stvorena Socijalisti6ka
radni6ka partija Jugoslavije (komunista). Iste
godine, od 10-1- 4 lipnja (juna), stvoren je
Savez komunisti6ke omladine Jugoslavije.
Josip Broz se u jesen 1920. godine vraca u
Jugoslaviju. U Zagrebu se zapoSljava kao
mehani6arski radnik i ubrzo se иб1апјије u
Komunisti6ku partiju Jugoslavije. Upravo u '
ovim trenucima, Josip Broz je гаробео svoju
historijsku ulogu u radni6kom revolucionar-no- m
proleterskom pokretu u Jugoslaviji.
TITO — REVOLUCIONAR I VODA
Josip Broz, radnik тепатбаг, гаробео je
rad u tada ilegalnoj Komunisti6koj partiji
Jugoslavije na podru6ju Zagreba. Slijedila su
hapSenja i zatvori. 4. srpnja (augusta) 1928.
godine, BrozjeosudennapetogodiSnju robi-j- u
zbog svojih govora o Oktobarskoj revolu-ciji,
u kojima je naglaSavao da radni6ka klasa
moze samo oruzanom borbom osvojiti vlast.
Nakon izlaska iz zatvora, u studenom (no-vembr- u)
1933., Josip Broz робтје upotre-bljava- ti
ime Tito.
Putuju6i pod raznim imenima, ТКсГ je
predstavljao KPJ. ' Копабпо 7. prosinca
(decembra) 1937. godine Josip Broz Tito
doSao je na 6elo KPJ. U vrijeme kada su neke
Partije u svijetu bile raspuStene (Komunis-tidk- a
partija Poljske i Komunisti6ka partija.
Koreje), Tito je radio na reorganiziranju KPJ i
odredivao joj novu, historijsku ulogu u borbi
protiv postojedeg feudo-kapitalisti6k- og rezi-m- a
u Jugoslaviji.
Neposredno pred po6etak Drugog svjet-skog
rata, ilegalna KPJ postala je najsnaznija
роИЧЈбка snaga u staroj Jugoslaviji. Oslanja-juc- i
se na plejadu mladih revolucionara (M.
Pijade, V. Вакапб, E. Kardelj, I.L. Ribar i
stotine i stotinedrugih...), narod je uz KPJ i
druga Tita stisnuo pest i protestirao zbog
potpisivanja pakta s Osovinom 25. ozujka
(marta) 1941. godine. 6. travnja (aprila) 1941.
godine, Centralni komitet KP Jugoslavije na
бе1и s Titom izdao je Prog las u kome je poz-va- o
narode Jugoslavije na otpor protiv oku-pator- a.
Od tada, pa sve do kraja Drugog svjetskog
rata, narod je krvario u najteim bitkama
protiv okupatora i domadh kyislinga, da bi,
voden pronicljivoS6u stvarnog revolucionara,
Tita, Narodnooslobodila6ki rat urodio plodo-vim- a
klasnoproleterske revolucije. 29-3- 0.
studenog (novembra) 1943. godine odrzano
je Drugo zasjedanje AVNOJ-- a u Jajcu, kojom
prilikom je stvoren Nacionalni kqmitet kao
privremena vlada. U drugoj polovici velja6e
(februara) 1944. godine stigla je i Prva vojna
misija pri Vrhovnom Stabu od strkrie SSSR-- a,
25. svibnja (maja) 1944. godinespecijalrif'
пјетабке jedinice su izvrSile desaritna Drvar"
s ciljem da zarobe, odnosno ubiju vrhovnog
komandanta Narodnooslobodila6ke vojske.
Na sre6u, taj napad je bio odbijen, tog dana
je Tito ostao ziv, a kao sjedanje na taj dan,
25. maj se obiljezava kao Titov rodendan i
Dan mladosti.
Titov "klasnoproleterski revolucionarni
barjak" na kraju rata u Jugoslaviji, 9. svibnja
(maja) 1945. godine, ozna6io je po6etak
jedne nove epohe u historiji jugoslavenskih
naroda. Pobjedom revolucije rodilo se Brat-stv- o
i Jedinstvo...
TITO — AMBASADOR MIRA,
PRIJATELJ I DRUG
RazruSena i opustoSena Jugoslavia, os-lobode- ne
zemlje Sirom svijeta, гаробе!е su
obnovu. Socijalizam, kao ојабапа snaga na
medunarodnoj sceni, suprotstavio se kapita-lizm- u,
imperijalizmu i kolonijalizmu. Blokov-sk- a
politika je zaoStravala odnose izmedu
Nastavak na st. 12