Nase Novine, July 26, 1978

              :., шк&ШтмШШ )wwj" "! 11,љ
.
ШЛЛ1А rt" n'4r "! j ~ f ; r_- - т
_-
-; ;_;,_ _j_
i л -- v, ! ,ra M --rt M H I
U spomen moga , 'V' it 1 1 '11
( '1,'' , suprugaErmiriija r' 1 '
Pi l '{, ' 4l ' X - . Sardocha
Mislim da ne bi trebalo 2urlti sa sakup-IJanJe- m
nbvca za spomenik pokojnom
FiSeru. Nlkad nam nece pobje6l ni FiSer ni
njegov grob. Ako novae sakupimo I spome-nik
podignemo za godinu, dvije, pa i tri
godine, mislim da to nece bit! prekasno.
Isto tako mislim da u tu akclju ne bi trebalo
(ne bar slufbeno) uvlaClti druStvene orga-nizaci- je
i druge ustanove. Ako nam se neke
od njih prikljuCe dragovoljno, dobro 6e
nam doci. Cltavu stvar, po mome mlSlje-nj- u,
treba postavlti na dobrovoljnlm dopri-nosim- a
pojedinaca. Uvjeren sam da za
ljude, radni6ke narodnevode formata pok.
druga FiSera, nece biti nekih velikih teSko-6- a
sakupiti dovoljno novca za prlstojan i
FiSera dostojan spomenik, jer naSI Iselje-ni- ci
u Americi imali su samo jednog FiSera.
FISER — to Je Iseljenlika epoha!
FlSER — to su naSI napredhl I progreslv-n- i
iseljenici u Amerlcl u posljednjlh pede-s- et
godlnal
FlSER — to je naSe radnlCko, napredno I
progresivno novlnstvo u Amerlcl u posljed-njlh
pola stoljeda!
FlSER — to su napredne I progreslvne
snage u HrvatskoJ Bratskoj ZaJednlcU
FlSER — toje Savez Klubova hrvatsklh,
srpskih I slovenskih radnika u SJedlnJenlm
Drfavama.
Svelte elemente nemoguce je odvojiti od
FiSera i FiSera od njih, kao Sto je nemogu-ce
da se kupaS a da ne ostaneS mokar. Eto
zaSto ja mislim da ce mnogobrojni prljate-Ij- i,
druga FiSera u Americi i Kanadi, novfia-n- o
doprinjeti koliko najviSe budu mogll, da
se drugu HjSeru moze podignuti upravo
onakav spomenik kakvoga je zasluzio.
U tu svrhu ja 6u datl "pedeset ameridklh
dolara. Obzirom na moje "bogatstvo", to je
za mene jako velika svota. All joS su vece
ideje kojima je drug FiSer gosvetio iitav
svoj zlvot," cltavu svoju umnu I fizldku
snagu. Njegove ideje bile su i sada su i
moje ideje. To su ve6 sada i ideje ne samo
milijuna, nego mllijardi ljudskih bica na
ovoj naSoj dosta guravoj, nemlrnoj i nesl-gurn- oj
planeti.
Clm doznam gdje i na koga da poSaljem
novae odmah 6u ga poslatl. U sluCaJu da se
odustane od podizanja spomenika (a vldim
da se vec pojavilo kolebanje), u neke druge
svrhe, pomenuta svota otpada.
Vldim u "NaSIm novinama" da neki(6ita-telj- l
piSu: "Slaiem se sa predlogom Andri-j- e
Josipovida da se pok. drugu FISeru
podigne" spomenik". Nlsam ja dao nikakvi
predlog za podizanje spomenika FISeru. Ja
sam samo, I to indlrektno, izrazio svoje
miSljenje o torn pltanju. A miSljenje I pred-log
nisu jedno te isto. Ja mislim da pred-log
treba da dode (u koliko ve6 nije doSao),
od prijatelja iz Chicaga. ZaSto baS od njih?
Zato Sto je pokojnl drug FISer svoje najbo-Ij- e,
najsnaznije i najaktivnlje godine Zivota
u Americi, proveo baS u gradu Chicagu;
zato Sto je FiSerovo sree otkucalo svoje
posljednje otkucaje; baS u tome gradu.
Iskreno gdvoredlobzlfom na zdravstve-n- o
stanje, ja u opce nlsam mislio pisati
(ama ni jednog sloval) o zlvotu i radu pok.
druga FiSera, a o spomeniku da i ne govo-ri- m,
bez obzlra dall FiSer umro na Veliki
petak uveCe, ill u cik zore na Uskrsnuce
Isusovo. Sve sam to mislio ostaviti ljudima
i zenama u Americi, koji su zajedno sa
dru'gom FiSerom dall svoju mladost I
zdravlje radnickom pokretu, naprednim I
progresivnim snagama Amerlke, a iznad
toj zemlji. Medu tim ljudima i zenama bilo
je i ima I takvih koji su od mene sposob-nij- i
(bar pedeset puta), kako u polltlfikom i
teoretskom pogledu, tako joS viSe u
Jakosti pera. Eto zaSto sam to njlma
mislio ostaviti i prepustlti. baS tih daha
kada sam doznao da se FiSer vISe ne nalazi
medu 2ivima, trazeel neSto drugo u jako,
jako slromaSnoj mojoj "arhlvi", naSao sam
jedno pismo, plsano ja,nuara
1968. godine. Tim pismom FISer Je menl
odgovorlq na moje ranije pismo, plsano 7,f
septembra 1967. U torn pismu,-pore- d
ostaloga, ja sam FISeru plsao:
"Ako iellmo da saduvamo vellku, bggatb
slavnu na&egar'adhttkog pokreta1'
I novlna u Amerlcl, a mislim da tosvl iell
mo,- - onda bl trebalo sve poveze novlna — '
od prvog Izdanja)"ladnl6ke Straie" pa do
flW£8!&&teV&№®(&WM
posljednjeg Izdanja "Narodnog Qlasnlka"
— prebacltl ovamo u domovlnu, Jer ovdje
postoje neuporedlvo ve6e mogudnostl da
se to saduva, nego Sto postoje tamo kod
vas u Amerlcl",
Prolazlli su dani, prolazlli su mjeseel, a
od moga Lea ni traga ni glasa. Znajuci da
je FISer zatrpan raznovrsnim poslovima
("dva metra iznad glave"), njegovo neodgo-varanj- e
nije me zabrinjavalo, joS manje
uznemlravalo. All upravo onda kada sam se
najmanje nadao, jednog od jako hladnih
januarsklh dana, sada vec starih vISe od
deset godina, stlglo je FiSerovo pismo.
Gonjen zeljom da Clm prije saznam Sto
FiSer pISe, nemllosrdno sam rastrgao
kovertu pisma, kao gladni vuk utrobu
janjetu, jastrljeb kiCrnu piletu. A onda
6itam:
"Danas sam poslao poveze svlh novlna
od drugoga broja (prvl broj Je nestao)
"Radnldke Stra2e"pa do posljednjega Izda-nja
"Narodnog Qlasnlka". LJudl od Jugo-slavensk- og
kortzulata sve su to odvezll na
brodkojIjedoSao u luku Chicaga".
Sada se to vellko i dragocjeno blago
nalazi u Muzeju Matice iseljenika Hrvatske
u Zagrebu. Neprocjenjiva je Steta Sto se uz
njega ne nalazi i najbogatiji dlo (ratni)
historije naSeg radnldkog pokreta i novine
u Kanadi. Ne znam tko je za to odgovoran,
ali ja jedan djellc krivnje uzimam na sebe.
Prelazeci na drugo pltanje u svome
pismu, FISer pISe:
"U tvojlm uspomenama o Lojenu lello
blh samo Jednu sl6uSnu napomenu, a to Je
ova: Ako bl doSlo do toga da I o menl pISeS
neke uspomene, mollo blh te da me ne
dlgneS na vlslnu, u red onlh sltnoburloas-kl- h
politldara koje si naveo, nekl su od njih
dobrl, — kao sltnoburloaskl polltldarl, a
ne vISe od toga, — no Ima I vucibatlna
medu njlma, kao Boyd (Bold). Zahvaljujem
tl da nisi I Luplsa metnuo, Jer vldim da nekl
tamo I njemu pjevaju slavopojke, a dok Je
ovdje bio, bio Je profeslonalnl Strafkolo-ma- c,
u nafgorem smlslu te rljeil, I to ne za
"darmu" — АаЛо to Poljacl kaiu".
Ostavljajuci po stranl bllzance po proS-los- ti
(Luplsa i Boica), FiSerovo C'Ako bl
doSlo do toga da I o menl pISeS neke uspo-mene"),
shvatio sam kao fndirektni poziv
da i o njemu neSto napiSem kad ga nestane
s ovog svljeta. To me je prosto progonilo
sve dok nlsam napisao onaj 6lanak "NaS
nezaboravni Leo FISer". Kad earn ga
napisao i predao na poStu, osjetio sam kao
da se s mene svallo teSki hrastovl balvan.
A sada da Iznesem svoje miSljenje o FiSe-rovo- m
spomeniku.
Mislim da ne bi smjeli odustatl od
podizanja spomenika drugu FISeru, pa
makar njegove posmrtne ostatke morali
prenjetl iz groblja u Chicagu, u groblje
nekoga grada u driavama Florida III Kali-fornij- a.
Ako se tako odlufil, a mislim da bi
tako trebalo I moralo biti, onda bi spome-nik
trebalo izgraditl u Jugoslaviji, jer ce biti
boljl i jeftfnije izgraden. U vezf s tim
trebalo bi doci u vezu ne samo sa Maticom
iseljenika Hrvatske, nego sa svlm Matica-m- a
u Jugoslaviji, jer FiSer je pripadao ne
samo hrvatsklm nego I srpsklm, sloven-ski- m,
crnogoreklm I ostalim naSim Iselje-nlcim- a
u Americi. Osim toga, on je pripa-dao
he samo Iseljenicima nego I rodenoj
Domovini. Za duglh Sesdeset i pet godina
svoga zivota u Americi, FiSer se nije
odvajao od svoga naroda i voljene domovl- -
svega naSem radn!6kom pokretu I Stamp! u-n- e-svejedno
kao Sto se kit ne odvaja od
pogle-d- u
Ali
FiSerovo 20..
godine.
hlstorlju
mora. A tako su postupan I postupaju
samo vellki slnovl Domovine. Rekao je
Veliki Preradovid: "Ne mole svatko bit! sin
domovine!" Velike rlje6i, joS vecega 6ovje-k- al
Da, moze netko da, 2ivl u domovini, a da
ne bude sin Domovine; a opet moze netko
da zlyi na hlljade mllja daleko bd Domovi-ne,
pa da bude sin Domovine. FiSer jebio
vellki sinDomovine I pripadao je Domovini
dok je,bo 2ivMi plpada joj I sada kad je
mrtay'. 4~' "'"' --v.' '
pT$jucl bdruguj, FISeru, profesp Mirko"
fviyi,6 Iz Beograda,lus'pore'dlorga'je(l to
p{ijh(rn' pravom) sa'voHklm sinom Domovi-ne
Nlkoiom Teelom '— samo na drugom
naufinorn polju, polju mark(slstl6korn.-- ' '
Citaq sam Jednom prljikom u "Zajed.ni-caru- ",
i to ako se ne varam, baS iz pera
glavnog predsjednlka Zajednlce-grBado- -"'
vinca — kako se ne zna za grob pok. Zdrav-k- a
Muilno. Da Zdravko nije imao "predu-gack- e
prste", onda HrvatskoJ Bratskoj
Zajednici ne bi sluzilo na Cast, ponos i diku
Sto joj se ne zna za grob njenog tvorca i
prvog glavnog predsjednlka. Ali poSto je
Zdravko mislio da se u jednoj te istoj crkvi
do podne moze moliti bogu, a popodne
vragu, jako se grdno prevario. A da se
grdno prevario, najboljl je dokaz to Sto mu
se ne zna za grob. Nemojmo dozvolitl, da
se ne zna za grob I pok. drugu FiSeru, Jer on
nikada nije pripadao ljudima sa "predugac-ki- m
prstlma", nltl se u bilo kojoj crkvi do
podne mollo bogu, a popodne vragu. Is-kren- ost,
poStenje i skromnost bile su naj-Ја- бе
osoblne FISerova 2lvota.
A Sto se tiCo toga da je drug FiSer prije
svoje smrti izrazio zelju da bude pokopan
medu evojlm prijateljima, ja mislim da nas
to ne bi trebalo sprljeCIti, da se njegovl
ostacl prenesu u onaj predjel groblja gdje
se po propislma tamoSnJe uprave groblja,
mogu podizati spomenicl. Kad je FISer
izrazio zelju da bude pokopan medu prija-teljima,
onda on nije znao, nitl je mogao
znati, da ce u hlstorljl naSlh iseljenika na
svim kontinentima (bar koliko je men! poz-nat- o)
on biti prvl Iseljenik i iseljenl6ki
voda, kojem ce njegovl IstomiSljenici I
prijatelji podignuti spomenik.
Zato na posao za podizanje spomenika
naSem drugu Leu FISeru I
Andrija Josipovic
Zagreb
0 spomeniku
L. Fisheru
Moje je miSljenje da treba osno-va- ti odborza podizanje spomenika
Leo Fisheru. Ako se spomenik ne
moze podidi u Chicagu, treba na6i
drugo pogodno mjesto. Treba uzeti
u obzir i njegovo rodno mjesto. U tomece sigurno pomoci Matice
iseljenika.
Tu su i drugi istaknuti vode
naprednog pokreta u Americi koji
zasluzuju priznanje; mozda bi nji-ho- vo
ime moglo biti stavljeno na
spomenik. Ja sam vidio takve spo-menik- e,
pa iznosim na razmiSlja-nj- e.
Ja smatram da je vazno da se
spomenik podigne, to bi. nam
trebao biti glavni zadatak.
Lj. Vukmanovich
St. Gabriel, Calif.
. tf t !! +Јр r-i-frVM!'
—- r- -
Za petnaest dana navrSava se treda
godina od kako si nas za uvijek ostavlo. Te
tri godine su bile teSke I tuine. Sto vrljeme
vISe prolazi sve je teie. Osje6amo veliku
prazninu bez tebe. Nikada te necu zabora-vit- i,
kao ni deca.
Neka ti bude laka gruda zemlje u kojoj
podivaS.
Ostajem tuina —
tvoja supruga Ida
i sinovi Emil i Charles Sardoch
Pittsburgh, Pa.
U spomen tebi prllaiem $10 u fond
"NaSlh novina".
SIGURNIJI CHARTER-LETO- VI
Montreal (AP) — Putovanja avionom
postala su sigurnija, objavila je Meduna-rodn- a
organizacija civllnog zrakoplovstva
(ICAO) u Montrealu. Usporedujudi broj
udesa aviona i broj poginulih putnika
proSle i pretproSle godine, ova je organiza-cija
istakla da su najsigurnijl postali letovi
na redovnim linljama i po redovnom redu
voinje, dok su najopasniji charter-letov- i.
Tako je proSle godine ha-redovni- m linl-jama
stradalo 630 osoba, dok Je 1976.
godine taj broj iznosio vISe od 1180. Broj
poginulih prllikom udesa na charter-letovi-maznat-no
se роуебао proSle godine, jer je
samo u udesu u martu na Kanarsklm otoci-m- a
stradalo 555 osoba.
KANADA NA TRECEM MJESTU
Prema podacima medunarodne
organizacije za suradnju i razvoj,
objavljenim u Parizu, dohodak po
stanovniku u Svedskoj, iznosi
$9.030, u Svicarskoj $8.870, u
Kanadi $8.410, u Sjed. Drzavama
$7.910.
J lie UiraHIl TRAVEL SERVICE
I 562 KING STREET, EAST
I P.O. BOX 2216
KITCHENER, ONTARIO w) :. -
Hi
4 , CANADA
Complete Travel Service I CHARTERS - GROUPS - INDIVIDUALS
Phone (519) 743-026- 9
(( (519) 743-026- 0 I -- VASAARDELEAN After Hours (519) 886-268- 5 1
DAVIS TEXTILES
COMPANY LTD.
DUFERIN-DUPON- T DISTRICT '
' , 211 Geary Ave., Toronto, Ontario
TRA2E SE RADNICE ZA RAD NA §!va6M MASl- -
NAMA. -- '
3TALNO ZAPOSLENJE U DECJOJ KONFEKCIJI.
' HADNO ISKUSTVO P02ELJNO, ALI Ml TAKODE
,v6№CAVAMO ONE KOJI 2ELE, ODLlCNQ PLA-- x
'C'ANJEPO'KOMADU. PRIJAVITI SE LlCNO.
MlhJWA.iiJi4.
1 i