000253 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
L Ml £ч ! 2-- NASE NOVINE, May 11,1983. J DAVIS VOLI SIGURNO Ontarijski premijer William Davis je odiudio da пебе kandidirati za nacionalnog lidera Konzervativne stranke. Gallupova akneta pokazuje da bi sada — kada bi bili izbori — za tu stranku glasalo 52 posto glasafia. ZaSto onda Davis пебе da kandi-dira- ? Mozda ipak nije siguran da li бе konzervativci uspjeti na izborima, koji treba da se odrze idu6e godine. Situacija moze da se promjeni. Njemu je dobro gdje se sada nalazi. Narod ne smije zaboraviti da su konzervativci desnifiari i da bi mu pod njihovom vladom bilo gore nego pod liberalnom. Treba krenuti naprijed od starih partija, konzervativne i liberalne... ANTI-SEMITIZA- M U ALBERTI Ufiitelj Jim Keegstra je 14 godina рпбао anti-semitiza- m dacima sred-nj- e Skole u mjestu Eckville, Alberta. On je tvrdio da postoji "svjetska jevrejska zavjera". Govorio je da nije istina da su nacisti ubili 6 milijuna Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Sadaje otpusten iz sluzbe, jer su neki gradani protestirali protiv nje-gov- ih izmiSljotina. Njega brane predstavnici Socijal-krediters- ke stranke, koji kaiu da 6e im Keegstrove anti-semits- ke pri6e donijeti "ugled". Keegstra je poslije otpu§tanja iz Skole postavljen za podpredsjednika Socijal-krediters- ke partije u Kanadi. Anti-semitiza- m je stara bolest maloumnih ljudi; takvi zasluuju samo prezir i osudu. Protiviti se Izraelskim postupcima s Palestincima i Arapima uopce, je jedno, a mrznja protiv jevrejskog naroda ne§to sasvim drugo — nedopustivo! GLAVNO SU PLACE List Globe and Mail javlja iz Ottawe o zas'edanju senata na dan 27. aprila. Zasjedanje je podelo u5 H5 poslije podne. Pet minuta kasnije odobrena su dva zakona, koja je predhodno usvojio parlamenat. U 5 i 30, petnaest minuta poslije otvaranja, zasjedanje je zavrSeno. Plata 88 senatora iznosi $14.304. na dan Hi $953.63 za svaku minutu zasjedanja. Odavno se govori da senat treba raspustlti i stvoriti neko drugo zakonodavno tijelo, all se niSta ne podizimlje da se to ostvari. NE PLACAJU SAMO BOGATASI Ontarijski ministar zdravlja Larry Grossman je izjavio da samo boga-ta-Si placaju doktorske ekstra nap-lat- e. Ontarijski voda Nove demokratske partije Robert Rae je odgovorio da to nije tafcno: On je spomenuo sluCaj Jeanette Drouillard iz Windsora, kojoj su doktori naplatili $596.71, pored svote koju su dobili od zdravstvenog osiguranja, a ona zivi od staracke penzije. Ona i suprug primaju $694.00 mjese6no. Grossman je odgovorio da je to iznimka. Koliko je sli6nih iznimaka? U nedjelju 8. maja je bio Majdin dan i on je protekao u akcijama za osiguranje mira, za dobro svih majki i njihove djece u svijetu. E FIZICKE AKTIVNOSTI Period od 15. do 23. maja progla-Se-n je za Tjedan nacionalne fizifike aktivnosti (National Physical Activi-ty Week). Drzi se da ce viSe od 10 milijuna Kanadana sudjelovati u raznim fizi6-ki- m aktivnostima (hodanje, "jo-ging- ", biciklizam, itd.) Za detaljnije informacije treba se obratiti YMCA, YWCA ili municipal-n- i department (odjeljenje za rekrea-cij- u. PROTESTNI FILM F.E.Poole iz Willowdale (predgra-d- e Toronta) pi§e u listu Star da ga je neobidno potresao anti-rat- ni film "If You Love This Planet" (Ako volite ovu planetu), koga je napravio kanadski Film Board. "Ja sam bolestan i zastraSen. Ne znam §ta bi uradio", pi§e Poole nakon je vidio film. On pita: "§ta mozemo da uradimo da svijet ne bude raznijet na komadide?" Film traje samo 25 minuta, all to je dovoljno da budemo uniSteni. "Gogorimo o tome! Protestiraj-mo!- " (Ameridka vlada je pokuSala sprije-di- ti prikazivanje tog filma ozna6iv§i ga kao "stranu politidku propagan-da '. Dobioje "Oskara".) uMMiBiuuunuLi ц.11Ч,"'Ј1!м11Ц OPOMENAL1DERIMA ETNlCKIH GRUPA Mavis E. Burke, predsjednik Sav-jetodavn- og vije6a za multikulturu i drzavljanstvo u pismu listu Globe and Mail upozorava "lidere etno-kultum- ih manjina" da budu oprezni na ибебсе u politi6kim aktivnostima Konzervativne stranke. Javljeno je da su predstavnici Konzervativne stranke navel i neke pripadnike tih grupa da uzmu ибеб-c- a u biranju delegata za predstoje6u konvenciju te stranke, iako nemaju pojma o cemu se radi, a neki ne znaju ni engleski jezik. Konzervativ-cim-a je to dozvoljeno, ali lideri moraju da razmisle o posljedicama i o moralnoj odgovornosti koja na njima lezi jer da Stite pripadnike svojih etnicko-kulturni- h grupa od zloupotrebe. Svim gradanima treba biti unapri-je- d objaSnjeno o бети se radi a to иМјибије i sudjelovanje u aktivnos-tima politi6kih partija. Clanovi poli-tick- ih organizacija treba da znaju principe tih organizacija, kako ne bi dolazilo do iskoriStavanja pripadni-k- a etno-kultum- ih manjima ili bilo koje grupe Kanadana. Gosp. Burke je sigurno bio dirnut postupcima nekih lidera etno-kultur-n- ih manjima, koji su svoje pripadni-ke masovno izvodili na konzervativ-n- o glasanje — kao stoku... MANAGUA — Sirom Nikaragve odrzane su masovne demonstracije u znak protesta zbog атепбке podrSke somozisti6kim bandama koje se bore protiv nikaragvanske vlade. Rije6 je o sljedbenicima biv§eg nikaragvanskog diktatora Anastasije Somose, 6ije naoruzane grupe upa-daj- u na nikaragvanski teritorij iz susjednog Hondurasa, gdje imaju stalne baze. Kako javlja UPI, oko 50 tisu6a demonstranata okupljenih na glav-no- m trgu u Managvi protestiralo je zbog атепбке politike u Srednjoj Americi, i uzvikivalo parole podrSke sandinisti6koj vladi. Poticaj demonstracijama bio je govor presjednika Reagana o Sred-njoj Americi, a organizirala ih je Sandinisti6ka fronta. Kako je istak-nut- o, demonstracije su organizirane zbog "kukavi6kog i prljavog" Reaga-novo- g govora u kojem je rekao da je Nikaragva opasnost za svoje susje-d- e i Sjed. Drzave. Ocjenjuje se da je u demonstracijama sudjelovalo oko 100.000 ljudi. i мтгтгЈјаЈчтајккв Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vofin Grbld, Josip Kovadic, Stanko Muideka, Mllena Bolid, Ivica JutiSid, Ana Durovii, Lepa Rajnovii, Borislav NoSkovl6, . Rozallia Plvjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Ptlbanlt, Mile Buljak, llija Bubalo, Pavao ,Haiimanl6, Boia Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar. DuSan Stanar, Milijan Petiovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin- - Karavanii, Paul Киб1п16, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Millca Mluchln, A.Gertach, Leo Bacich. REOAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan MloSii (druStveno-politidk- a pilanja), Darr.ol Phlades (druStvena pitanja t knjliovnost), Katarina Kostii (poerlja I akluelneteme). Jelena Gavrllovii (llteraiura I umetnost za decu), BoSko MladonovM, Anka Noilnli. STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), Boio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanii — Stanlos (Rim, Itallja), Daro TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovld (Rerascheid, Zap.Nema£ka). SPECUALNI SARADNICI: ProL Vladislav TomovU (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolanc (Slovenska KoruSka I kullurna publlclsllka u Americi), Anion Kostelac (reportaze I price Iz Iseljenidkog zlvota). DOPISNICI IZ JUG0SLAVUE: Vr. Mirko Maikovld, Luka Markovli, Petar Kurtic, Miioi Kordld, Aleksandar Ciric, Strahlnja Maletii, Novica Mllic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevli. IZ JUGOSLAVI-JE- : Af. Vasiljevli — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "NaSo novlne" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godtfnje; pojedlnl primjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjov. "Nase novlne" su nasijodnik. "Jedlnstva", kome su prothodlll listovl: "Novoatl", '.iSrpski Glasnlk", "Edlnost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" i Dorha", hao I "Nhiodnl Glasnlk" I drugl napreunl listovl koji su mu prethodili u SJedlnjenlm Drzavama. fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potpiaani clancl Izrazavaju mliljenje autora. Dopisl se ne vracaju. Drugi piSu f(A fiji 1 Namibija je puna urana (uran je kaozlato), a 110zemalja, okupljenih ovog tjedna u Parizu pod egidom UN, htjele bi da se torn posljednjem velikom kolonijalnom prostoru dade sloboda. Pa da sama koristi svoja bogatstva! SvaSta! Ako je ustanov-Ijen- o da tzv. kontak-grup- a (koju su delegirali Ujedinjeni narodi na teme-Ij- u jedne svoje, sada famozne rezolucije Vijeda sigurnosti broj 435), sastavljena od SAD, Velike Britanije, Francuske, SR Njemadke i Kanade, organizira situaciju za izbo-r- e i nezavisnost, onda je izbor bio veoma 1о§. Ve6 pet godina migolje se gospoda diplomati da se ne susretnu s rjeSenjem: sve rade da bi uradili suprotno od onoga §to im je гебепо da urade, a Sto su i sami verbalno prihvatili da urade. Razlog Sto nisu i§li trasom odluke Vijeda sigurnosti (koje je uzelo u obzir da se oruzanom borbom narod te nekada svadije kolonije zeli dokopati najosnovnijeg: samostal-nosti- ) jest Sto u Angoli ima kuban-ski- h vojnika. Ako se i prihvati da je i to problem svoje vrste, kakve on veze ima s Namibijom? Mogao se isto tako iznijeti podatak da Ameri-kan-ci imaju svoje vojnike u Grdkoj. Kakve bi to imalo veze s Namibijom? Pravi razlog je drugi, mnogo opipljiviji: u Namibiji se od 1960. godine eksploatira uran iz najvedeg povrSinskog rudokopa na svijetu, Rdssinga, koji godiSnje daje kom-panija- ma (odreda, naravno, stranim) 400 milijuna dolara profita. Nomi-nalno su dionidari u toj eksploataciji kompanije iz Juzne Afrike (sa 65,5 posto) zatim iz Francuske (10 pos-to), koliko i iz Kanade, te neke druge manje. Glavni uvoznici te vazne strafes'ke sirovine (oko 5000 tona odredenog uranovog spoja) jesu Sjedinjene Drzave i SR Njema6ka. Kako su troSkovi proizvodnje' relativ-n- o mail (povrSinski kopovi, mail doprinosi, jeftina radna snaga) cva-t- u rule i kompanijama i kupcima. Francuska se polako otkaduje od svega toga, barem po rijedima §efa diplomacije Cheyssona, koji je na ovoj konferenciji govorio kao i — kritidari. Kao da se Pariz робео distand rati od Pretorije, koja je i u ovoj pridi najradikalnije konzervativ-na-: francuska je vlada 8. ovog mjeseca naredila svojim amaterskim sportaSima da kidaju veze s Juznom Afrikom. Ton izlaganja govornika na konfe-renciji u Parizu bio je zaista gromo-glasa- n. Jedino im je i preostalo da vidu u nadi da 6e se duti. Gluhima idu sramota i — profit!. Josko Palavrsic ("Vjesnik") PREDAN RATNI ZLOClNAC WASHINGTON — Атепбко mi-nistars- tvo pravde je saop6ilo da je predalo zapadnonjema6kim vlastima Hansa Lipschitsa, ratnog zlo6inca. On je za vrijeme proSlog rata kao esesovac sudjelovao u nacisti6kim zlodjelima u koncentracionim logo-rim- a na teritoriju Poljske. To je privi put za posljednjih trideset godina, kako javlja Reuter, da su SAD deportirale jednog osum-пјјбепо- д ratnog zlo6inca po vlastitoj inicijativi.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 29, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-05-11 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000202 |
Description
Title | 000253 |
OCR text | L Ml £ч ! 2-- NASE NOVINE, May 11,1983. J DAVIS VOLI SIGURNO Ontarijski premijer William Davis je odiudio da пебе kandidirati za nacionalnog lidera Konzervativne stranke. Gallupova akneta pokazuje da bi sada — kada bi bili izbori — za tu stranku glasalo 52 posto glasafia. ZaSto onda Davis пебе da kandi-dira- ? Mozda ipak nije siguran da li бе konzervativci uspjeti na izborima, koji treba da se odrze idu6e godine. Situacija moze da se promjeni. Njemu je dobro gdje se sada nalazi. Narod ne smije zaboraviti da su konzervativci desnifiari i da bi mu pod njihovom vladom bilo gore nego pod liberalnom. Treba krenuti naprijed od starih partija, konzervativne i liberalne... ANTI-SEMITIZA- M U ALBERTI Ufiitelj Jim Keegstra je 14 godina рпбао anti-semitiza- m dacima sred-nj- e Skole u mjestu Eckville, Alberta. On je tvrdio da postoji "svjetska jevrejska zavjera". Govorio je da nije istina da su nacisti ubili 6 milijuna Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Sadaje otpusten iz sluzbe, jer su neki gradani protestirali protiv nje-gov- ih izmiSljotina. Njega brane predstavnici Socijal-krediters- ke stranke, koji kaiu da 6e im Keegstrove anti-semits- ke pri6e donijeti "ugled". Keegstra je poslije otpu§tanja iz Skole postavljen za podpredsjednika Socijal-krediters- ke partije u Kanadi. Anti-semitiza- m je stara bolest maloumnih ljudi; takvi zasluuju samo prezir i osudu. Protiviti se Izraelskim postupcima s Palestincima i Arapima uopce, je jedno, a mrznja protiv jevrejskog naroda ne§to sasvim drugo — nedopustivo! GLAVNO SU PLACE List Globe and Mail javlja iz Ottawe o zas'edanju senata na dan 27. aprila. Zasjedanje je podelo u5 H5 poslije podne. Pet minuta kasnije odobrena su dva zakona, koja je predhodno usvojio parlamenat. U 5 i 30, petnaest minuta poslije otvaranja, zasjedanje je zavrSeno. Plata 88 senatora iznosi $14.304. na dan Hi $953.63 za svaku minutu zasjedanja. Odavno se govori da senat treba raspustlti i stvoriti neko drugo zakonodavno tijelo, all se niSta ne podizimlje da se to ostvari. NE PLACAJU SAMO BOGATASI Ontarijski ministar zdravlja Larry Grossman je izjavio da samo boga-ta-Si placaju doktorske ekstra nap-lat- e. Ontarijski voda Nove demokratske partije Robert Rae je odgovorio da to nije tafcno: On je spomenuo sluCaj Jeanette Drouillard iz Windsora, kojoj su doktori naplatili $596.71, pored svote koju su dobili od zdravstvenog osiguranja, a ona zivi od staracke penzije. Ona i suprug primaju $694.00 mjese6no. Grossman je odgovorio da je to iznimka. Koliko je sli6nih iznimaka? U nedjelju 8. maja je bio Majdin dan i on je protekao u akcijama za osiguranje mira, za dobro svih majki i njihove djece u svijetu. E FIZICKE AKTIVNOSTI Period od 15. do 23. maja progla-Se-n je za Tjedan nacionalne fizifike aktivnosti (National Physical Activi-ty Week). Drzi se da ce viSe od 10 milijuna Kanadana sudjelovati u raznim fizi6-ki- m aktivnostima (hodanje, "jo-ging- ", biciklizam, itd.) Za detaljnije informacije treba se obratiti YMCA, YWCA ili municipal-n- i department (odjeljenje za rekrea-cij- u. PROTESTNI FILM F.E.Poole iz Willowdale (predgra-d- e Toronta) pi§e u listu Star da ga je neobidno potresao anti-rat- ni film "If You Love This Planet" (Ako volite ovu planetu), koga je napravio kanadski Film Board. "Ja sam bolestan i zastraSen. Ne znam §ta bi uradio", pi§e Poole nakon je vidio film. On pita: "§ta mozemo da uradimo da svijet ne bude raznijet na komadide?" Film traje samo 25 minuta, all to je dovoljno da budemo uniSteni. "Gogorimo o tome! Protestiraj-mo!- " (Ameridka vlada je pokuSala sprije-di- ti prikazivanje tog filma ozna6iv§i ga kao "stranu politidku propagan-da '. Dobioje "Oskara".) uMMiBiuuunuLi ц.11Ч,"'Ј1!м11Ц OPOMENAL1DERIMA ETNlCKIH GRUPA Mavis E. Burke, predsjednik Sav-jetodavn- og vije6a za multikulturu i drzavljanstvo u pismu listu Globe and Mail upozorava "lidere etno-kultum- ih manjina" da budu oprezni na ибебсе u politi6kim aktivnostima Konzervativne stranke. Javljeno je da su predstavnici Konzervativne stranke navel i neke pripadnike tih grupa da uzmu ибеб-c- a u biranju delegata za predstoje6u konvenciju te stranke, iako nemaju pojma o cemu se radi, a neki ne znaju ni engleski jezik. Konzervativ-cim-a je to dozvoljeno, ali lideri moraju da razmisle o posljedicama i o moralnoj odgovornosti koja na njima lezi jer da Stite pripadnike svojih etnicko-kulturni- h grupa od zloupotrebe. Svim gradanima treba biti unapri-je- d objaSnjeno o бети se radi a to иМјибије i sudjelovanje u aktivnos-tima politi6kih partija. Clanovi poli-tick- ih organizacija treba da znaju principe tih organizacija, kako ne bi dolazilo do iskoriStavanja pripadni-k- a etno-kultum- ih manjima ili bilo koje grupe Kanadana. Gosp. Burke je sigurno bio dirnut postupcima nekih lidera etno-kultur-n- ih manjima, koji su svoje pripadni-ke masovno izvodili na konzervativ-n- o glasanje — kao stoku... MANAGUA — Sirom Nikaragve odrzane su masovne demonstracije u znak protesta zbog атепбке podrSke somozisti6kim bandama koje se bore protiv nikaragvanske vlade. Rije6 je o sljedbenicima biv§eg nikaragvanskog diktatora Anastasije Somose, 6ije naoruzane grupe upa-daj- u na nikaragvanski teritorij iz susjednog Hondurasa, gdje imaju stalne baze. Kako javlja UPI, oko 50 tisu6a demonstranata okupljenih na glav-no- m trgu u Managvi protestiralo je zbog атепбке politike u Srednjoj Americi, i uzvikivalo parole podrSke sandinisti6koj vladi. Poticaj demonstracijama bio je govor presjednika Reagana o Sred-njoj Americi, a organizirala ih je Sandinisti6ka fronta. Kako je istak-nut- o, demonstracije su organizirane zbog "kukavi6kog i prljavog" Reaga-novo- g govora u kojem je rekao da je Nikaragva opasnost za svoje susje-d- e i Sjed. Drzave. Ocjenjuje se da je u demonstracijama sudjelovalo oko 100.000 ljudi. i мтгтгЈјаЈчтајккв Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vofin Grbld, Josip Kovadic, Stanko Muideka, Mllena Bolid, Ivica JutiSid, Ana Durovii, Lepa Rajnovii, Borislav NoSkovl6, . Rozallia Plvjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Ptlbanlt, Mile Buljak, llija Bubalo, Pavao ,Haiimanl6, Boia Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar. DuSan Stanar, Milijan Petiovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin- - Karavanii, Paul Киб1п16, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Millca Mluchln, A.Gertach, Leo Bacich. REOAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan MloSii (druStveno-politidk- a pilanja), Darr.ol Phlades (druStvena pitanja t knjliovnost), Katarina Kostii (poerlja I akluelneteme). Jelena Gavrllovii (llteraiura I umetnost za decu), BoSko MladonovM, Anka Noilnli. STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), Boio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanii — Stanlos (Rim, Itallja), Daro TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovld (Rerascheid, Zap.Nema£ka). SPECUALNI SARADNICI: ProL Vladislav TomovU (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolanc (Slovenska KoruSka I kullurna publlclsllka u Americi), Anion Kostelac (reportaze I price Iz Iseljenidkog zlvota). DOPISNICI IZ JUG0SLAVUE: Vr. Mirko Maikovld, Luka Markovli, Petar Kurtic, Miioi Kordld, Aleksandar Ciric, Strahlnja Maletii, Novica Mllic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevli. IZ JUGOSLAVI-JE- : Af. Vasiljevli — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "NaSo novlne" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godtfnje; pojedlnl primjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjov. "Nase novlne" su nasijodnik. "Jedlnstva", kome su prothodlll listovl: "Novoatl", '.iSrpski Glasnlk", "Edlnost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" i Dorha", hao I "Nhiodnl Glasnlk" I drugl napreunl listovl koji su mu prethodili u SJedlnjenlm Drzavama. fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potpiaani clancl Izrazavaju mliljenje autora. Dopisl se ne vracaju. Drugi piSu f(A fiji 1 Namibija je puna urana (uran je kaozlato), a 110zemalja, okupljenih ovog tjedna u Parizu pod egidom UN, htjele bi da se torn posljednjem velikom kolonijalnom prostoru dade sloboda. Pa da sama koristi svoja bogatstva! SvaSta! Ako je ustanov-Ijen- o da tzv. kontak-grup- a (koju su delegirali Ujedinjeni narodi na teme-Ij- u jedne svoje, sada famozne rezolucije Vijeda sigurnosti broj 435), sastavljena od SAD, Velike Britanije, Francuske, SR Njemadke i Kanade, organizira situaciju za izbo-r- e i nezavisnost, onda je izbor bio veoma 1о§. Ve6 pet godina migolje se gospoda diplomati da se ne susretnu s rjeSenjem: sve rade da bi uradili suprotno od onoga §to im je гебепо da urade, a Sto su i sami verbalno prihvatili da urade. Razlog Sto nisu i§li trasom odluke Vijeda sigurnosti (koje je uzelo u obzir da se oruzanom borbom narod te nekada svadije kolonije zeli dokopati najosnovnijeg: samostal-nosti- ) jest Sto u Angoli ima kuban-ski- h vojnika. Ako se i prihvati da je i to problem svoje vrste, kakve on veze ima s Namibijom? Mogao se isto tako iznijeti podatak da Ameri-kan-ci imaju svoje vojnike u Grdkoj. Kakve bi to imalo veze s Namibijom? Pravi razlog je drugi, mnogo opipljiviji: u Namibiji se od 1960. godine eksploatira uran iz najvedeg povrSinskog rudokopa na svijetu, Rdssinga, koji godiSnje daje kom-panija- ma (odreda, naravno, stranim) 400 milijuna dolara profita. Nomi-nalno su dionidari u toj eksploataciji kompanije iz Juzne Afrike (sa 65,5 posto) zatim iz Francuske (10 pos-to), koliko i iz Kanade, te neke druge manje. Glavni uvoznici te vazne strafes'ke sirovine (oko 5000 tona odredenog uranovog spoja) jesu Sjedinjene Drzave i SR Njema6ka. Kako su troSkovi proizvodnje' relativ-n- o mail (povrSinski kopovi, mail doprinosi, jeftina radna snaga) cva-t- u rule i kompanijama i kupcima. Francuska se polako otkaduje od svega toga, barem po rijedima §efa diplomacije Cheyssona, koji je na ovoj konferenciji govorio kao i — kritidari. Kao da se Pariz робео distand rati od Pretorije, koja je i u ovoj pridi najradikalnije konzervativ-na-: francuska je vlada 8. ovog mjeseca naredila svojim amaterskim sportaSima da kidaju veze s Juznom Afrikom. Ton izlaganja govornika na konfe-renciji u Parizu bio je zaista gromo-glasa- n. Jedino im je i preostalo da vidu u nadi da 6e se duti. Gluhima idu sramota i — profit!. Josko Palavrsic ("Vjesnik") PREDAN RATNI ZLOClNAC WASHINGTON — Атепбко mi-nistars- tvo pravde je saop6ilo da je predalo zapadnonjema6kim vlastima Hansa Lipschitsa, ratnog zlo6inca. On je za vrijeme proSlog rata kao esesovac sudjelovao u nacisti6kim zlodjelima u koncentracionim logo-rim- a na teritoriju Poljske. To je privi put za posljednjih trideset godina, kako javlja Reuter, da su SAD deportirale jednog osum-пјјбепо- д ratnog zlo6inca po vlastitoj inicijativi. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000253