Nase Novine, April 12, 1978

              чУ,.. ,H',''f' r j'r'Vtyji' wV.i-i- V J' . ', ,v, . . . .
' . ,,t , s ... .- -. -- .! "!- - '-- . -- -, -- - - . '
"Izmedu rada i kapitala nema
niSta zajednickog oslm borbe",
kazao je jedan veliki radn!6ki u6i-tel- j.
Svakog dana Ima stotine slu-6aje- va
koji potvrduju istinltost spo-menu- te
6injenlce. U Sjedinjenim
Drzavama I Kanadi, kao i u ostalim
kapitalistidkimzemljama, ne prode
dan da negdje ne izbi ja neki sukob
izmedu radnika i poslodavaca.
Povijest radni6kog pokreta sastoji
se u cjelosti od klasne borbe —
kompanijskog nasilja, izrabljlvanja
i proganjanja radnl§tva po kapita-listi6k- o
klasl i njezinlm drfavnim
aparatima — sudovima, policiji,
puSkarima, driavnoj miliciji, vojsci
ltd.
Kapitalisti su uvijek traiili i
izmiSljali razne na6ine ubrzavanja
rada. Za tu svrhu upoSljavali su
stru6njake 6iji zadatak je bio uvo-di- ti
vi§u normu prolzvodnje po rad-nik- u.
Ako je jedan radnlk proizvo-di- o, recimo 100 komada neke robe
za 8 sati, biio mu je nametnuto da
proizvodnju pove6a za 10, 20, 30
posto i vise. Uvadani su razni drug!
na6ini ubrzavanja proizvodnje po-p- ut
"timing" slstema. Radnici su
bili prisiljeni da u odredeno vrijeme
izvrSe neku ma§insku bperaciju na
stanovitom broju metalskih proiz-vod-a.
Da bl to mbgli obaviti u od-redeno
vrijeme moral i su se napre-za- ti
umno i fizi6ki. To je nemlnov-no,.prouzro6ava- lo
nervoznost I po-gorSav- alo
njihovo zdravstveno sta-nj- e.
Ako nisu uspjeli da u odrede-no
vrijeme proizvedu §to Im je bllo
naredeno, to je bilo zablljezeno. po
kompanijskim nadzornicima I takav
radnik je brzo ostao bez posla.
Poslodavci su iskoriStavali i
druge na6ine da Iz radnika izvuku
Sto viSe profita. Iznajmljivali su
propagandiste koji su propovijedali
kako radnici trebaju suradivati i §to
vi§e proizvoditi da bi mogli imati
posao. Isticali su da radnik mora
dati "fair day's work for day's
wages". Ovakvegrube neistinitosti
6uju se joS i danas.
U okolici Pittsburgha u Pennsyl-vani- ji
pojavio se je jedan novi pro-povjed- nik klasne suradnje, po ime-n- u
Wayne Alderson. Prije nekollko
godina bio je potpredsjednik jedne
korporacije u Monogahella Valley
nedaleko McKeesporta. Kompanija
je, navodno, blla na rubu propasti
kad je on preuzeb upravu, a dvije
godine kasnije imala je 4 mjlijuna
dolara profita.
On" je, kaze vijest, propovijedao
radnlcima potrebu izmirenja.. Re-dovi- to
je odrzavao prodike. Radnici
su dolazili nakon svrSenog posla.
Vjerojatno je da su osjeball da je
bolje prlsustvovati nego riziklrati
gubitak posla. Ljudi su bill obma-njiva-ni
laskavim rije6ima. Da bi ih
nagovorio da teze i brie rade, on se
je demagoSki, toboze zanlmao za
njihove obiteljske probleme I nas-toja- o
se sa svima Пбпо upoznati.
Cinjenica da je kompanija koja je
bila na rubu bankrotfranja, zabilje-zil- a
4 milijuna dolara profita, jasno
pokazuje da su radnici bili prevare-n- l
za toliku svotu.
Predsjednik lokala United Steel
Workers unije u to] Celidnoj Ijevao-nic- i,
izjavio je da je tijesno suradi-„va- o
s kompanijskim upravnikom.
Lokal je pod nadle2no§6u 15. Dis-trik- ta
unije kojeg je do prije godinu
dana predvodlo po ilu glasu poz-na- ti
unijski feker Joseph Odorcich,
sada jedan oddva potpredsjedhlka
unije. Prema novinskim vljestlma
on se Cesto sastaje s kompanij-skim
propovjednikom. Javno ga je
pohvalio i s njlm se slikao.
Ovaj propovjednlk klasne surad-nje
je neSto lukavljl od mnoglh
prijaSnjih. Da bi radnike lakSe
obmanuo, on se sluzl demagogi-jo- m,
pa pretend! ra da su mu na
srcu interesi radniStva kao i kapita-list- a. Dabi bio sto uvjerljiviji radnl-cima,
on ce izrecl i po neku "krltlfi-nu- "
rije6 o poslodavcima I napome-nu- ti da bi radnidke zalbe trebalo
brie rjesavatl i ako je mogu6e s nji-m- a
se posavjetovati o kompanij-skim
planovima.
Da Aldersonovo propovijedanje
ide na ruku kapitalistima vidi se iz
slijedece izjave upravltelja Wes-tinghou- se
Electric Corporation Do-nal- da
C. Burnham:
"Wayne je svakako ispravan
nagiaSivanjem vrijednosti osobe.
Industrlja treba priznati pojedinca
kao dio organizacije I nastojati da
on tako osje6a.
"To znaci izmijeniti samo nafiln
u upravljanju — napustiti zapovje- -
..j
U listu Toronto Daily Star objav-Ijen- o
je nekollko 6lanaka i mnoStvo
podatakao Industrijskoj bolesti od
koje radnici gube zdravlje I prerano
umiru. Iznijet бето ovdje nekoje
od ovih podataka i spomenuti
napore koji se б1пе da se ova bolest
odstrani Hi ograni6i na minimum.
Javnosti je pbznato iz vlastitog
iskustva kako radnici u tvornicama,
rudniclma i drugdje boluju zbog
Stetnog djelovanja azbestosa,. radl-jum- a,
slllcols, nlkla, oloya, benzi-n- a,
sumpora, dinamitai nebrojenih
drugih ve6ih ill manjih, otrova.
Prema Izjavi ибепјака u ontarij-sko- m driavnom odjeljenju za Istra-iivan- je bolesti, sumnja je pala na
nekih 25,000 kemijskih tvari na
koje se gleda kao uzro6nike raznih
oboljenja. Cak je i ona teku6ina za
bojadisanje kose stavljena na listu
otrovnih kemija. Mnogo toga je joS
u procesu ispltivanja.
U Kanadi je do sada иб!пјепо
relativno malo u istrazivanju boles-ti
u industrijskoj proizvodnjl. Tek
sada se робе1о ovo pltanje postav-Ija- ti nadnevnl red neSto ozbiljnlje i
efektivnlje. Od svlh Israiiva6kih
laboratorija u zemlji najve6u aktiv-no- st
je razvlo Unlverzitet u Toron-t- u.
Dr. Robert Morgan koji predvo-d- i
u istraiivanju kaze da bl se
moglo postal znatno vise kad bi se
doblla ve6a stimulaclja i financljal-n- a
potpora ontarijske vlade. Kako
stvari sada stoje tesko je dobiti
sposobno osoblje i prosiriti prog-ram.
U laboratory je uposleno
samo devet osoba. "Svi mi koji se
interesiramo I prou6avamo ovaj
problem, — kaie Dr. Morgan, —
nailazimo na vrlo loSI prijem kod
onlh koji treba da nam daju pod-stre- ka
I da nam pomognu".
Dr. Morgan zali Sto je to baS
tako, all, eto, uzeo je za prlmjer
podatak iz svog prou6avanJa kojlm
je dokazao da postojl veza izmedu
azbestosa i raka u grlu. Svoj prona-laza- k
je objavlo u jednom паобпот
i r.. ,- --
dnlfikl stav. To niSta ne kosta"
KoritaSI u vodstvu United Steel
Workers unije stavise se u sluzbu
kompanijskom propovjedniku. Je-dan
od pomo6nika u glavnom
uredu odreden je da mu bude na
raspolaganju. Paul Lewis, koji je
nasiijedlo Odor6i6a kao direktor
15. Distrikta unije, dao je podrSku
propovjedniku klasne suradnje. re-kav- Si:
"Wayne je svjetionik na
poljani I ja zelim s njlm raditi".
Fekerl na 6elu United Steel Wor-kers
unije, umjesto da suzbijaju
propagandu lainog mesije, odluCi-§evu- 6i
kompanljska kola i pomo6l
mu da radnlcima u беИбпЈт tvorni-- "
cama propovijeda klasnu suradnju.
Prema istlm vijestima, Alderson
je takoder odrzao sastanke s unij-ski- m
fiasnicima i kompanijskim
upravniclma u Kanadi. John Mun-r- o,
mi hi star rada u vladi premijera,
Trudeau-- a Izrazio se je pohvalno o
programu klasne suradnje.
Strajkuju6i ugljokopafii u Sjedi-njenim
Drzavama bili su izvrgnuti
propagandi kapitalistiikog propo-vjednlk- a.
Nekoji popovi рг!к1јиб1бе
se toj kompaniji I zakazaSe "Dane
Molltve" u ugljevnlm podru6jima.
Zadnji баз je saop6eno da su molit-v- e
odgodene. Rudarl su vjerojatno
prozrijeli varku.
Treba vise napora za zastitu zdravlja
iumalu I zatim je pozvan da odiii
predavanje na Akademijl nauka u
New Yorku. U svojoj temi osvrnuo
se na slu6aj radnika Aime Bert-ran- da
u Sudbury, koji je posllje 17
godina rada u rudnlku azbestosa
doblo rak na grlu. Zatra2io je pen-zij- u od ontarijskog Workmen's
Compensation Boarda, all mu je
ova vladina ustanova odblla dati
penziju. Dr. Morgan je rekao da Je
dozlvio гагобагапје kad je био kako
je ontarijski minlstar rada, Bette
Stephenson, govore6i na televizlji
o slu6aju ovog radnika -- u Sudbury
izjavi la da je Dr. Morgan diskredi-tira- n.
"Nije 6udo, — kaie Dr. Morgan,
— Sto imamo problem u regrutira-nj- u
ve6eg brojaosoblja i proSirenju
laboratorija, kad mi koji tamo ve6
radimo бијето ovakva'poniienja".
I mnogl drugi istaknuti ljudi kri-tizir- aju nemarnost vlasti i posloda-vaca.
Predstavnik Ontarijske Fede-racij- e
Rada, Hugh Peacock je
pozvao Ministarstvo rada da uposli
ve6l broj inspektora za nadziranje
zdravstvenlh prilika u tvornicama,
rudniclma i drugdje gdje se. nalaze
kemijskl otrovi. U mnogim slu6aje-vim- a
— kaze Peacock — radnici
moraju sami vodlti takav nadzor i
svra6ati pozomost poslodavcu.
Ali mnogim radnicima nije uvijek
poznata opasnost kemijskih otro-va.
Karakteristi6an slu6aj objavlla
je Linda Jolley, predstavnica Mc-Mast- er univerziteta kad Je ispitala
grupu radnika industrije gume u
Kitcheneru. Oni su joj rekll kako
rade sa kemijom broj 482, ali nisu
imall pojma Sto se sve dogada kad
se.ovu kemlju potnijeSa sa kemi-jom
broj 754. Nesre6a je u tome Sto
onl koji znaju ne kazu radnicima
kako kemijski sastavci imaju u sebl
uzro6nlke raka I kako se trebaju
6uvati.
ima svakakvlh slu6ajeva. Nekl
poslodavci su voljnl, neki nisu,
upozoravati radnike na opasnost.
Cltava stvar prikazuje se kao da
pogoduje radnistvu. Imazato i raz:
loga. Radnici su iskusili rrinoge
kompanijske varke pa iz vlastitog
iskustva znadu Sto je svrha svega
toga. Stoga je bilo nuzno dobro
za!e6eriti najnoviju zamku pri6a-nje- m
kako poslodavci trebaju uva-zi- ti
radnike i bit! s njima obazriviji
nego su do sada bili.
Nije isklju6eno da bi ovaj najno-vi- ji
propovjednik klasne suradnje
mogao biti i religiozni zaneSenjak,
pa stoga pozivlje nepomirljive su-parni- ke
na izmirenje. Kada bi stvar-n- o
I bilo tako da zaista zell pomo6i
radnistvu, kapitalisti nisu nikakve
suse da bi smetnuli s uma svoj
glavnli jedini cilj — profit. Kao Sto
je rekao upravitelj Westinghouse
korporacije, to kapitaliste пебе
nista koStati ako s radnicima budu
prijazniji nego su do sada bili, a
ako 6e pomo6i zaludivati ih da teze
rade I vise proizvode, tim bolje.
Nltko do sada nije uspjeo opovr-gnu- ti
6injenicu da izmedu rada i
kapitala ima iSto zajedni6ko osim
borbe. To je 6injenica krute stvar-nos- ti
koja se odraiava u svakodne-vni- m
Strajkovima i drugim sukobi-m- a
izmedu radnika i poslodavaca.
Radnik na Strazi
Neil Reimer, kanadskl direktor Oil,
Chemical and Atomic Workers
International Union je izjavio da u
pitanju zaStlte zdravlja ipak nailazi
na vece razumijevanje kod poslo-davaca,
nego kod vlasti.
Federal ni ministar rada, John
Munro je obe6ao da ce se na prolje-c- e
uspostaviti nacionalno srediSte
koje бе se brinuti o zdravlju i sigur-nos- ti
na poslu po cijeloj zemlji.
Dobra ideja. Samo joS nije sigurno
hoce Ii takvo srediSte biti na vislni
svoje odgovornostl. Medu organl-zirani- m radnlcima I njihovom ruko-vodst- vu to se odobrava, ali se
opaza i bojazan da bi takvo srediS-te
moglo biti samo formalnost ill
samo tijelo bez snage i efekta.
Vldjet 6e se.
Upravo ovih dana se i u ontarij-sko- m
parlamentu govori o nado-pu- ni zakona za zastitu zdravlja u
industriji. Обекије se efikasniji i
Siri zakon koji 6e obuhvatiti i spri-je6i- ti
sve uzro6nike bolesti u indus-triji.
Pos6je6i zakon je previSe
sku6en i manjkav. Provincija Onta-rio
mora da u tome predvodi, jer u
njoj je i najve6a industrlja.
Vrijedno je uzeti do znanja i ono
Sto kaze'Dr. Samuel Epstein, pro-fesormedicinskeS- kole Illinois uni-verziteta.
On veil da se uvijek ne
moie, uzeti za to6no ono Sto se
pred javnost donosi o rezultatima
istrazivanja otrova u industriji i
industrijsklm proizvodima. Poslo-davci
mogu potkupiti I preurediti
izvjeStaje kako njima odgovara.
Njih nije briga Sto se to 5ini na
Stetu cijeloga druStva.
Kao prlmjer Dr. Epstein je spo-men- uo
jedan izvjeStaj McGill uni-verziteta
u kome je izneSeno da
azbestos kompanije u Quebecu
nije tako Stetan po zdravlje kao
azbestos neke druge kompanije. U
IzvjeStaju je tako гебепо zato Sto je
(Nastavak na st. 20)
ii
i j